P S I H O L O G I J A O D G O J A

I O B R A Z O V A NJ A

(1)

MIRJANA NAZOR KOLSKA GODINA 2006/2007

Izdava: FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIKIH ZNANOSTI I KINEZIOLOGIJE SVEUILITA U SPLITU, Teslina 12, 21000 Split, Republika Hrvatska Tel. 385 021 385 133, www.pmfst.hr

Predsjednik Povjerenstva za izdavaku djelatnost:

prof. dr. sc. Zdenko Kosinac Odgovorni urednik:

prof dr. sc. Nikola Rausavljevi Recenzenti:

prof. dr. sc. ime Pili prof. dr. sc. Stjepan Rodek

Lektor:

Kristina Subai, prof. Datum postavljanja na mreu:

20. 04. 2007. Podatak o izdanju:

1.izdanje

Dostupno u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem:

634702 ISBN 978-953-7155-10-0

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 1 S A D R A J

Uvod 3

Uenje uenja 5

Metode i tehnike prikupljanja podataka 7

Linost 10

Sposobnosti 18

uvstva 21

Motivi 24

Stavovi 30

Stereotip, predrasuda 31

Vrijednosti 32

Razvoj moralne svijesti 33

ivotna razdoblja 34

Literatura 40

3

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA ( E D U K A C I J E )

ODGOJ = proces mijenjanja, odnosno formiranja i razvoja afektivne i konativne sfere linosti putem uenja

odnosno uenje uvstveno-motivativnih svojstava linosti.

putem uenja.

OBRAZOVANJE = proces stjecanja znanja, vjetina i razvoja sposobnosti, tj. proces formiranja i razvoja

spoznajne i psihomotorne sfere linosti

Psihologija odgoja i obrazovanja istrauje i prouava psiholoku stranu procesa odgoja i obrazovanja, odnosno zakonitosti koje djeluju pri uenju i pouavanju.

Povijesno gledano nastala je kao primjena ope i djeje psihologije u odgojno

obrazovnoj praksi.

4

UENJE UENJA Uspjeh u uenju osim o intelektualnim sposobnostima uenika u velikoj mjeri ovisi o

nainu pouavanja, tj. o pouavatelju ali i o razvijenosti strategija i vjetina uenja uenika odnosno studenta.

Vjetine i strategije uenja primjenjive su u kolskim i nekolskim uvjetima.

Kognitivne strategije (odnose se na spoznajne sposobnosti kao to su percepcija,

pamenje, miljenje), uenja obuhvaaju:

odravanje pozitivnog stava, odnosno motivacije za uenje odreivanje optimalnih odnosa meu dijelovima gradiva povezivanje novih informacija s postojeim odravanje pozornosti pri uenju provjeravanje razumijevanja sadraja uenja nadzor nad napredovanjem tijekom uenja

Da bi strategije uenja bile uinkovite onaj tko ui mora posjedovati:

- znanje o sebi kao ueniku (sposobnosti, navike, interesi, vanjski uvjeti uenja)

- poznavanje zadataka to ih treba nauiti ( razliita vrsta zadataka iziskuje razliite vjetine i naine rada)

- poznavanje vjetina uenja (upravljanje vremenom, tehnika sluanja i biljeenja predavanja, vjetina itanja, vjetina ovladavanja tremom.. )

- predznanje ( vana je koliina i kakvoa)

- poznavanje konteksta (procjena uporabne vrijednosti znanja )

5

VJETINE UENJA

Vjetine uenja su esto kod aka i studenata vrlo slabo razvijene te esto ni aci ni

studenti ne poznaju dovoljno svoje nedostatke koji im uenje oteavaju kao ni

kvalitete koje bi uenje mogle olakati

vjetina itanja se oituje u brzom i tenom itanju i razumijevanju proitanog. tehnika sluanja i biljeenja predavanja upravljanje vremenom uenja (dugorono i kratkorono) vjetina mehanikog uenja (ono to treba nauiti napamet kontinuiranim uenjem

daje bolje rezultate u poetku, ali trajnost nauenog je vea ako se ui distribuirano izbor metode uenja parcijalna, - globalna, - progresivna vjetina ovladavanja tremom (podizanje razine uvstvene stabilnosti)

elaborativne strategije - to bolja obrada informacija ( otkrivanje odnosa izmeu

dijelova znanja, povezivanje novoga s prethodno nauenim, pronalaenje analogija, prepriavanje svojim rijeima, izvoenje zakljuaka )

Istraivanja o tehnikama uenja studenata pokazuju da oni esto ne ponavljaju ono to ue. Uspostava strukture ili organizacije onoga to se ui dobra je strategija za poboljanje uenja. Strunjaku znanje daje sposobnost da zapazi organizaciju i strukturu tamo gdje je poetnikovo zapaanje rastrgano i djelomino. (preporuena literatura: N. Pastuovi: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Znamen, Zgb., 1997)

6

M E T O D E I T E H N I K E P R I K U P LJ A NJ A P O D A T A K A

Nova znanja, zakonitosti temelje se na podacima prikupljenim u briljivo

planiranim istraivanjima. U njima je iznimno vano pridravati se odreenih etikih principa:

- istraivanje ne smije ni na koji nain nakoditi sudionicima - mora biti osigurana tajnost individualnih podataka - istraiva mora imati roditeljsku ili skrbniku suglasnost za sudjelovanje djece

u istraivanju Svako istraivanje prolazi kroz nekoliko faza:

- identifikacija i definiranje problema

- testiranje postavljenih hipoteza

- provjera zakljuaka

Najee se govori o dvije temeljne metode prikupljanja podataka:

- introspekcija (samoopaanje) - opaanje vlastitih doivljaja, specifina psihologijska metoda; nedostaci: ne postoji mogunost provjere iskaza, siromatvo rjenika, smanjenje intenziteta doivljaja prilikom opaanja

- ekstrospekcija (vanjsko opaanje) - opaanje ponaanja, svojeg ili tueg, a

moe biti: - plansko i - prigodno

U okviru spomenutih metoda koriste se slijedee tehnike: eksperiment; skale

procjene; prouavanje dokumentacije; upitnici; sociometrijski postupak; voenje

dnevnika i dosjea; intervju; radna proba; analiza sadraja; testovi; povijest

sluaja.

EKSPERIMENT (POKUS) - namjerno izazivanje odreenog doivljaja ili ponaanja

u strogo kontroliranim uvjetima u svrhu mjerenja i /ili promatranja. U svakom

eksperimentu postoje dvije varijable i to:

- zavisna ili kriterijska varijabla (ono to se eli ispitati) - nezavisna ili eksperimentalna varijabla ( mogui utjecaji na zavisnu v. )

7

UPITNICI - niz pitanja otvorenog ili zatvorenog tipa

vaan je redoslijed pitanja vanost uvodnih pitanja trajanje primjene bitno je znaju li ispitanici odgovoriti na ono to ih se pita, te ele li to

U koli je mogue ispitivati interese uenika, obavijetenost o drogama, o seksualnosti, zadovoljstvo kolom i sl. Vano je postii da ispitanici odgovaraju iskreno te ako je neophodno, zagarantirati im anonimnost.

INTERVJU (RAZGOVOR) - informativni, - terapeutski;

Kvaliteta razgovora ovisi o intervjueru (bitan je ponekad spol, dob, nain govora,

dranje, stav prema temi o kojoj razgovara); i intervjuiranome - ne mora biti

motiviran za razgovor, moe se bojati sudjelovanja u razgovoru.,

U koli se razgovor moe voditi s roditeljima, s uenikom koji ima tekoe

u uenju i /ili vladanju, s uenikom koji se posebno istie, sa svakim koji iskae

potrebu za razgovorom. Pojam ii na razgovor ne bi smio imati negativnu

konotaciju.

Za vrijeme razgovora vrlo je vano znati i htjeti sluati sugovornika.

Postoje razliite vrste sluanja: aktivno sluanje, pseudo sluanje, sluanje iz zasjede, otimanje rijei, doslovno sluanje

Prednosti aktivnog sluanja: - oslobaanje od munih osjeaja; - stvaranje

odnosa srdanosti; - pomaganje pri rjeavanju problema; -ini sugovornika

sklonijim sluanju zamisli drugoga

TESTOVI

individualni - skupni verbalni - neverbalni brzine - snage

- sposobnosti: senzornih, psihomotornih, intelektualnih - znanja: zadaci objektivnog tipa i standardizirani

8

- linosti: projektivne tehnike i upitnici

SOCIOMETRIJSKI POSTUPAK - utvrivanje homogenosti skupine i statusa pojedinca u njoj

S I (status izbora pojedinca ) = nN 1

SO (status odbijanja pojedinca ) = mN 1

SS (socijalni status) = SI - SO

U odnosu na socijalni status pojedinac moe biti :

popularan odbaen zanemaren kontroverzan

POVIJEST SLUAJA - koriste se podaci upotrijebljeni u dnevniku i dosjeu, zahvaa dugo vremensko razdoblje. Koristi se u svrhe profesionalne orijentacije, kod disciplinskih problema i sl. PROUAVANJE DOKUMENTACIJE - kolske svjedodbe, karakteristike linosti, zapaanja o ponaanju i sl. Koriste se osobni dnevnici, radne karakteristike. Problematina je pouzdanost i tonost ove tehnike. VOENJE DNEVNIKA I DOSJEA - registriranje ponaanja kroz due vrijeme, svog ili tueg. Registrira se ponaanje u prirodnim uvjetima. "kolski dosje " - trebao bi postojati za svakog uenika. (preporuena literatura: V. Andrilovi: Metode i tehnike istraivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zgb., 1983.)

9

L I N O S T

predstavlja integraciju osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu

organizaciju koja odreuje njenu aktivnost, a oblikuje se i mijenja pod utjecajem te

aktivnosti.

U svakodnevnom govoru termin linost se najee odnosi na nain

ponaanja pojedinca (npr. agresivna linost, flegmatina linost ) ili neiju drutvenu

ulogu, status ( vana linost, istaknuta linost ).

Faktori linosti (osobine, crte, dimenzije) dobiveni postupkom faktorske analize mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih podruja:

kognitivno (sposobnosti o kojima ovisi djelotvornost djelovanja)

afektivno (temperament - uestalost, intenzitet, trajanje i kompleksnost emocionalnog doivljavanja, te

pre- vladavajue raspoloenje)

konativno (motivativno - motivi, vrijednosti, interesi i stavovi koji pokreu na aktivnost

somatsko ( tjelesna konstitucija)

Proces nastajanja linosti odvija se pod utjecajem: nasljea, okoline i samoaktiviteta. Bitna je tzv. efikasna okolina - dio okoline na koji pojedinac moe reagirati zahvaljujui svojim dispozicijama i osobinama.

Brojne definicije linosti pokazuju da je za psihologiju linosti temeljni

podatak ponaanje pojedinca u razliitim situacijama. Razliite teorije pridaju razliito znaenje utjecaju uroene komponente odnosno steene, svjesnog

odnosno nesvjesnog, na ponaanje pojedinca. Razlike se javljaju i u pogledu

utjecaja uvstava odnosno spoznajnih procesa na ponaanje itd.

10

Tijekom ivota svatko zadovoljava svoje potrebe iskuavajui razna

ponaanja. Ona ponaanja kojima uspije dobiti eljeno, pohranjuje u svoj

bihevioralni sustav, tj. sustav ponaanja i njima se slui u slinim situacijama da bi

doao do cilja.

Linost ima svoju bioloku strukturu koju ine : ivani sustav, endokrini sustav i tjelesna konstitucija. ivani sustav i lijezde s unutarnjim izluivanjem ine temelj

temperamenta. Bioloki imbenici ine samo osnovu za razvoj

linosti koja se oblikuje pod utjecajem socijalnih imbenika.

ivani sustav - osnova je ivana stanica (neuron) osnovne funkcije iv. stanice su: -osjetljivost -provodljivost ivani impuls - temelji se na kemijskim i elektrinim promjenama na membrani ivane stanice. Posljedica su promjene u propustljivosti stanine membrane. sinapsa- mjesto gdje ivani impuls prelazi s jednog na drugi neuron. One su skretnice za pojedine ivane impulse. dvije vrste ivanih putova : -senzorni ili uzlazni -motorni ili silazni Podjela iv. sustava: - po smjetaju -po funkciji sredinji somatski periferni vegetativni

11

Sredinji ivani sustav - veliki mozak (hemisfere, thalamus, hipothalamus) - modano deblo (mali mozak, produena modina) -lena modina lena modina -smjetena u upljini kime, unutarnji dio sive stanice, vanjski

bijela vlakna. Prenosi ivane impulse iz mozga prema periferiji. Sredite brojnih refleksa - naslijeeni ivani put kojim se uzbuenje iri.

mali mozak - 2 hemisfere, oteenje dovodi do poremeaja u pokretanju - rigiditet i poputanje miinog tonusa veliki mozak - 2 hemisfere - desna - vizualno zapaanje i izvoenje pokreta,

prepoznavanje opipom, vizualno pamenje, odreivanje prostornih koordinata, ekspresija uvstava u mimici i govoru

- lijeva - prepoznavanje slova i rijei, verbalno pamenje,govor, itanje, pisanje, aritmetika

debljina kore 1.5 - 4.5 mm, povrina 2200cm , teina 1300 -1800 g.,14-16 milijardi iv. stanica.

Kod ena nema tako izrazite podjele u radu hemisfera kao kod mukaraca. Rjeavajui iste zadatke mukarci i ene koriste razliite dijelove mozga. Corpus calosum (struktura koja povezuje dvije hemisfere) razvijenija je u ena. Sa starou stanice u mozgu mukaraca propadaju tri puta bre nego u ena i bre se smanjuje corpus calosum. funkcionalno veliki mozak se dijeli na : - senzorna podruja - motorna podruja - primarna osjeti -primarna-pjedinani pokreti - sekundarna - percepcije (vidna, -sekundarna - "kinetika" sluna, opa tjelesna ) melodija - tercijarna ili asocijativna podruja - nijema podruja (p. utnje)

12

Dio perifernog ivanog sustava u vezi je s osjetnim organima i

poprenoprugastim miiima - somatski ivani sustav. Drugi dio perifernog iv. sustava u vezi je s unutarnjim organima - vegetativni ili autonomni ivani sustav. Omoguuje regulaciju procesa u organizmu koji su nuni za odravanje ivota. Sredita su smjetena ispod kore mozga, uronjena u bijelu masu -

subkortikalna sredita. Najvaniji centar je hipothalamus.

SUSTAV LIJEZDA S UNUTRANJIM IZLUIVANJEM

lijezde izluuju hormone izravno u krvotok, kontroliraju metabolike procese

u organizmu. Pojedini hormoni mogu utjecati na funkciju ivanih stanica u mozgu

i tako utjecati na tijek psihikih procesa.

HIPOFIZA - smjetena na bazi mozga, ispod hipotalamusa. Ima prednji

i stranji reanj. Iz prednjeg izluuju se hormoni: somatotropni (h.rasta) tireotropni (kontrolira rad titnjae ) adrenokortikotropni (adrenalne .) gonadotropni (spolne .)

Stranji reanj :

pituitrin (kontrakcija glatke muskulature)\, antidiuretski (smanjuje koliinu mokrae) vazopresin (regulator koliine vode u organizmu, djeluje i na

procese pamenja)

13

)- ispod grkljana s oTITNJAA (tiroidna bje strane dunika. Izluuje:

stanicama. Nedostatak u ranom djetinjstvu moe dovesti do kretenizma i

hipertireoza - Bazedovljeva bolest - porast tiroidne . to dovodi do

hipotireoza - usporeni metabolizam, izrazita pospanost, miina tromost,

ADBUBRENE LIJEZDE (adrenalne)- iznad bubrega, sastoji se od dva dijela sri i kore. Iz sri se izluuju: adrenalin -ubrzava rad srca i

UTERAA (pankreas) - insulin - regulira metabolizam glukoze

POLNE LIJEZDE (gonade)-

ogesteron (trudnoa) estrogeni

trualnog ciklusa)

rimarnih i sekundarnih spolnih

arakt

tiroksin - utjee na brzinu metabolikih procesa u

patuljastog rasta.

guavosti, povienog bazalnog metabolizma, ubrzanom pulsu, pojaanom znojenju,

miinoj slabosti i izraenoj emocionalnoj labilnosti. Moe biti praena izbuljenim

oima.

smanjena frekvencija sranih kontrakcija, porast tjelesne teine.

N

poveava krvni tlak. Izluuje se pri doivljavanju jakih uvstava. Iz kore se izluuje skupina hormona - kortikosteroidi - metabolizam elektrolita, glukoze, proteina, masti, utjeu na spolne karakteristike

G S - jajnici ili ovariji- pr folikulin (regulator mens - sjemenici ili testisi testosteron

Spolni hormoni djeluju na oblikovanje p

k eristika. Djelomino su odgovorni za regulaciju seksualnog ponaanja.

Utjeu na razvoj mozga u embrionalnom razdoblju. Dovode do nekih razlika u

organizaciji mozga kod mukaraca i ena.

14

Cjelokupan psihofiziki razvoj osobe odvija se pod utjecajem:

-socija ja i

ioloko nasljee

lnog nasljea, - biolokog nasljea; - uenja; - sazrijevan- aktivnosti pojedinca

B se stjee u tre-

ocijalno nasljee

nutku zaea. Proces biolokog sa-

zrijevanja uglavnom je izvan ljudske

kontrole i odvija se po vlastitim

zakonima.

S se stjee tijekom

enje

procesa socijalizacije i ovisi o dru-

tvenim uvjetima zajednice kojoj

dijete pripada. Ono je djelo svih

prethodnih generacija a njime se

slui svaka nova generacija.

Socijalizacija podrazumijeva usvaja-

nje znanja, vjetina, stavova i drugih

spoznaja potrebnih za ivot u

odreenoj sredini.

U - bitno je da se odvija u pravo

- uili

a u

toku 12 tjedana. Druga skupina

im

le.

Sazr

vrijeme dok postoji tzv. gotovost za uenje. Teko ga je uvijek razluiti od procesa sazrijevanja.

pokus s blizancimazakapati dugmad, vezati vezice, penjati se ljestvam

nije vjebana. Neposredna provjera pokazala je veu uspjenost eksperimentalne skupine u svim uvjebavanaktivnostima. Nakon jedne sedmice razlike izmeu dviju skupina su u potpunosti nesta

ijevanje (maturacija) - proces ijenjanja organizma na temelju bio-

ana u sjedenju

ktivnost

mlokih zakonitosti

pokus s blizancima - jedna skupina vjebpuzanju, stajanju, plivanju, klizanju, druga ne. Rezultati su pokazali da su ontogenetske funkcije pod utjecajem vjebanja, a ne sazrijevanja, dok sufilogenetske samo pod utjecajem sazrijevanja.

A - ono to je naueno treba jebati, ponavljati, inae e biti v

zaboravljeno ili se potencijali nee razviti u potpunosti.

15

Pojam o sebi ili slika o sebi utjee u velikoj mjeri na ivot svakog

pojedin

Slika o sebi je posljedica naih osjetnih

no onome to ona misli da o njoj

misle d

o trebali uiniti ili

osjeaj vlastite vrijednosti (imamo pravo biti sretni, zasluujemo uspjeh,

samopouzdanje (sposobni smo vladavati izazove, donositi

obrojnih istraivanja o povezanosti izmeu visokog

sam

ivotom

epresivni

, razumiju njihove potrebe, spremni pomoi

oje miljenje

ca - to e netko smatrati vanim, koji e dogaaji na njega djelovati stresno,

hoe li biti zadovoljan onim to je uinio itd.

iskustava i interakcije s drugim ljudima.

Miljenje koja osoba ima o sebi vrlo je sli

rugi i to naroito tzv. znaajni drugi ( roditelji, braa, uitelji)

Svakodnevno sebe procjenjujemo u odnosu na ono to bism

biti. Rezultat tih procjena je samopotovanje. Veina ljudi nastoji odrati visoko samopotovanje. Ono ovisi o odnosu izmeu postignutog uspjeha i oekivanja

dotine osobe, odnosno njene okoline . Samopotovanje se sastoji iz dva dijela:

prijateljstvo, ljubav)

uiti, razmiljati, sa

odluke)

Rezultati mnog

opotovanja i funkcioniranja u razliitim podrujima ivota ukazuju na slijedee

karakteristike osoba visokog samopotovanja:

- imaju bolje fiziko i psihiko zdravlje - zadovoljniji poslom, kolom, osobnim

- imaju vie vjere u uspjeh

- bolje raspoloeni i manje d

- ee vode rauna o dobrobiti drugih

- lake podnose kritiku

- spremniji su izraziti sv

16

Slika o sebi govori o tome to pojedinac misli o sebi. Ona sadri nekoliko aspekata :

fizika slika - snaga, ljepota, odjea, frizura, intelektualna slika - uenje brzo ili sporo, inteligencija niska, osrednja ili

visoka, pamenje dobro ili loe, koncentracija uvstvena slika - preteno sretan ili nesretan, stabilan ili nestabilan,

suosjeajan ili beutan, zadovoljan ili nezadovoljan, siguran ili nesiguran

socijalna slika - otvorena ili zatvorena osoba, sklapanje prijateljstava teko ili lako, prihvaanje ljudi razliitih od nas

komunikacijska slika - bogatstvo rjenika, sposobnost sluanja, jasnoa u formuliranju misli

filozofska slika - osnovna vrijednosna orijentacija, politika uvjerenja

Osoba koja je jednom stvorila lou sliku o sebi, teko ju mijenja.

Slika o sebi ukljuuje i pojam percepcije osobne kompetentnosti (kapacitet za neto) i osobne efikasnosti (djelovanje). Osobna kompetentnost moe biti precijenjena i podcijenjena. Osobe koje se smatraju nekompetentnima su

nesigurne u sebe, mnoge probleme smatraju nerjeivima, esto su nesretne i ne-

zadovoljne, posjeduju vanjski lokus kontrole. Karakter - oznaavao je skupinu osobina koje su povezane s moralnom, etikom stranom linosti. On je redovito posljedica utjecaja sredine u kojoj se

pojedinac odgaja. Suvremena psihologija vie ne upotrebljava taj pojam.

Ispitivanja openitosti i dosljednosti tzv. karakternih osobina pokazale su da su

i te osobine pod utjecajem situacija, prethodnih iskustava pojedinca,

intenziteta motiva koji u tom trenutku usmjeravaju ponaanje, te procjene

moguih posljedica odstupanja od moralnih normi.

Temperament- obino obuhvaa onu grupu psihikih osobina koje su povezane s uvstvima. Te su osobine prvenstveno odreene biolokom

strukturom linosti, mada ih okolina moe u znaajnoj mjeri modificirati.

Obino se promatraju 4 karakteristike uvstvenog ivota: brzina izmjenjivanja

uvstava; jaina uvstava; opi ton raspoloenja; ispoljavanje uvstava.

(preporuena literatura: D. Miljkovi, M. Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996.

17

S P O S O B N O S T I

Ovdje e se govoriti samo o intelektualnim sposobnostima, odnosno inteligenciji.

Postoji vrlo mnogo razliitih definicija inteligencije. Neke od njih su i slijedee:

- uspjeno snalaenje jedinke u novim situacijama - opa sposobnost miljenja pri rjeavanju problema, - osjetljivost za probleme ili osjetljivost na probleme - socijalna inteligencija (razumijevanje sebe, svojih potreba ali i tuih, sposobnost

ophoenja s ljudima, pravilno reagiranje u nekoj situaciji) - konkretna inteligencija (snalaenje u realnom ivotu) - apstraktna inteligencija (razumijevanje simbolikih odnosa, kreativno rjeavanje

problema)

U novije doba sve ee se govori o emocionalnoj inteligenciji. Ona ukljuuje sposobnost uoavanja, procjene, razumijevanja i izraavanja uvstava;

mogunost motiviranja samog sebe, ustrajavanja unato potekoama i

frustracijama; obuzdavanje impulzivnosti; odgaanje trenutka primanja nagrade;

suosjeanje i nadanje; onemoguavanje uzrujanosti koja moe zaguiti

sposobnost razmiljanja).

Najnoviji tip inteligencije je duhovna odnosno spiritualna inteligencija. Ona povezuje racionalnu i emocionalnu inteligenciju. Omoguuje prihvaanje i rjeavanje

problema vezanih uz pitanja smisla i vrijednosti (vrednota). Zahvaljujui tom tipu

inteligencije u stanju smo svom ivotu dati iri i bogatiji smisao, procijeniti da je neki

ivotni put smisleniji od drugog.

Ljudska bia su esencijalno duhovna bia jer imaju potrebu postavljati

temeljna ili konana pitanja: Zato sam roen?; Koji je smisao mog ivota?; Zato

ii naprijed kad mi je svega dosta, kada sam ponien ? i sl.

Spiritualno ili duhovno znai biti u vezi s neim irim, bogatijim, dubljim,

punijim to naoj limitirajuoj zemaljskoj situaciji daje drukiju perspektivu.

18

Individualne razlike u inteligenciji posljedica su utjecaja nasljea ali i okoline

u kojoj pojedinac ivi. Ona je presudna za razvoj potencijala koje netko ima.

Inteligencija se naglo razvija u djetinjstvu, a u adolescenciji sporije. Razvoj

traje do 16. odnosno najvie do 20. godine. Nakon 40. godine inteligencija

poinje lagano opadati, ali posljedice nisu vidljive u svakodnevnom ivotu jer se

kompenziraju iskustvom.

MENTALNA DOB ( MD ) KVOCIJENT INTELIGENCIJE (IQ ) = x 100

KRONOLOKA DOB ( KD)

110-130 iznad prosjena inteligencija

90 - 110 prosjena inteligencija

80 - 90 ispod prosjena inteligencija

70 - 80 granina inteligencija

50 - 70 laka mentalna zaostalost

20 - 50 umjerena mentalna zaostalost

- 20 teka mentalna zaostalost

19

Piagetova teorija razvoja inteligencije - senzo-motorna faza (0 do 2 g.) - akcije su materijalne, ne psihike. Dijete mijenja akcije da

bi promatralo rezultat koji jo ne moe predvidjeti (bacanje predmeta, trenja predmeta).

Uenje je najveim dijelom sluajno. Glavni napredak je shvaanje o stalnosti objekata.

- predpojmovna faza (2 do 4 g.)- miljenje je transduktivno to znai da dijete zakljuuje od

pojedinanog ka pojedinanom (ako je A slian B u jednom aspektu, dijete zakljuuje da mu

onda slii u svemu). Razvija se govor, stvaraju predpojmovi, prisutna ireverzibilnost,

egocentrizam

- intuitivna faza ( 4 do 7 g.) - govor omoguava djetetu da ispria svoje akcije, rekonstruira

prolost, predvidi budunost. Miljenje je prelogiko - nedostatak logike nadoknauje se

mehanizmom intuicije. Dijete shvaa jednakost dviju veliina, ali ne logikom

korespondencijom ve intuicijom, dok postoji vizualna korespondencija. Zbog toga je

miljenje ireverzibilno i egocentrino i ometa konzervaciju.

- konkretno-operacijska faza (7 do 11/12g.)- .mogue logiko prosuivanje s poznatim

predmetima, ili kad ih je mogue konkretno predoiti. Prisutna serijacija i tranzitivnost,

sposobnost klasifikacije, miljenje postaje reverzibilno.

- formalno-operacijska faza (11/12g. do odraslosti) razvija se sposobnost operiranja

apstraktnim simbolima to omoguuje hipotetiko miljenje i rjeavanje apstraktnih problema.

Razvijeno je analogijsko i proporcionalno miljenje (preporuena literatura: T. Grgin:Edukacijska psihologija)

20

U V S T V A ( EMOCIJE, OSJEAJI )

- psihiki procesi kojima se izraava odnos prema nekome ili neemu, zahvaa trenutna vrijednost podraaja za razliku od osjeta, percepcija i predodbi kojima se zahvaaju objektivna svojstva okolnog svijeta. uvstava se razvijaju kao rezultat procesa sazrijevanja i uenja ( imitacija). uvstva se najee dijele na : primarna - univerzalna, nalazimo ih kod svih ljudi, oituju se u karakteristinom

izrazu lica, ija je prepoznatljivost univerzalna. To su : radost, tuga, strah i srdba.

sekundarna - sklopovi razliitih uvstava, kulturalne varijacije uvstvenih doivljaja.

Na temelju hedonistikog tona uvstva se dijele na ugodna i neugodna, a prema intenzitetu i trajanju na raspoloenja i afekte.

uvstva se sastoje od nekoliko komponenti: a) fizioloko uzbuenje ili aktivacija, b) kognitivna interpretacija ili procjena, c) vanjski znakovi, izraaj ili ekspresija, d) ponaanje ili reakcija na doivljeno uvstvo Fizioloko uzbuenje odnosi se na tjelesne promjene ija je svrha pri- premiti organizam na opasnost, ili borbu za neki cilj. Neke su promjene lako uoljive (drhtanje ruku, ubrzano disanje) a neke tee ili nikako (izluivanje vie eera iz jetre, usporavanje probave i sl.) Takvo uzbuenje moe biti adaptivno tj. prilagoeno - bolja koncentracija, bolje pamenje i sl. Ako je razina hormona u krvi prevelika, a tjelesne promjene njome izazvane pre inten- zivne, uinak pojedinca se smanjuje. Istraivanja

pokazuju da su gotovo sva uvstva praena vrlo slinim tjelesnim promjenama.

psihosomatske bolesti- dugotrajan i intenzivan rad unutarnjih organa moe dovesti do poremeaja u njihovoj funkciji. Npr. elu- dac pod djelovanjem uv-stava radi kao da je u njemu hrana. Taj rad na "prazno" dovodi do oteenja stjenki eluca a nakon odreenog vremena do ira i sl.

uvstva mogu biti potaknuta situa- cijom u kojoj se nalazimo, akcijom koju poduzimamo, drugim ljudima,

21

naim mislima, oekivanjima i sl. Bez obzira na poticaj, mi uvstvo procjenjujemo u skladu s naim ciljevima, eljama i dobrobiti. Konaan rezultat takve procjene ili interpretacije je uvjerenje da je odreena situacija za nas ugodna ili neugodna, korisna ili tetna. Naa procjena odreuje intenzitet i kvalitetu uvstvenog doivljaja. Ta procjena ne mora odgovarati realnosti. Ono to netko doivljava moe se donekle prepoznati na temelju izraza lica, tona glasa i dranja. Meutim, znaenje razliitih pokreta i izraza lica razlikuje se od kulture do kulture. Univerzalna uvstva praena su univerzalnom ekspresijom. Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na neverbalne znakove te ih neki prepoznaju bolje, drugi slabije. Smatra se da su ene osjetljivije na neverbalni govor od mukaraca. Ljudi mogu i glumiti uvstva, a i

pokuavati prikriti ono to doivljavaju. Glavni uinak facijalne ekspresije uvstava je komunikacija, tj. pokazi- vanje vlastitih uvstvenih stanja drugima da bismo ih na neto upozorili ili da bismo ih potakli na razumijevanje. uvstva mogu na ponaanje djelovati

aktivirajue ili inhibirajue tj. pasivi-

zirajue. Najee uvstva blagog

intenziteta djeluju aktivirajue, a velikog

intenziteta nepovoljno suuju percep-

tivno polje, smanjuju koncentraciju, ote-

avaju dosjeanje, smanjuju sposob-

nost logikog zakljuivanja (npr. u afektu

su ljudi smanjeno uraunljivi ako je u

pitanju neko krivino djelo).

Ponekad uvstva mogu djelovati i

analgetino tj. vrlo intenzivno uvstvo moe ublaiti bol, ili je potpuno ukloniti

na neko vrijeme.

Sekundarna uvstva:

- odnose se na samoocjenu: ponos; sram; krivnja; kajanje; ljubav

- odnose se na druge: ljubav - roditeljska, bratska, spolna; ljubomora; zavist; mrnja

- odnose se na procjenu stvari i zbivanja u okolnom svijetu: estetska,

religiozna

22

Bol - moe biti uvstvo ili osjet Vrste boli - mentalna bol, emocionalna bol, patnja (vezana uz strah, gubitak) tjelesna bol (povreda tkiva),- ima zatitnu ulogu tjelesna bol psihogeno uvjetovana (glavobolja) Psiholoke determinante boli mogu biti: osnovni uzrok boli (psihogena), "ublaivai" boli, "pojaivai "boli,

- uvstvena stanja i bol (trans, depresija, anksioznost),

- prijanje iskustvo ( utjecaj obitelji),

- oekivanje (bolje toleriramo bol ako znamo kada e se pojaviti),

- panja (usredotoiti panju na neto drugo),

- psihofizioloko stanje (umor dovodi do pojaane osjetljivosti),

- crte linosti (ekstrovertirani lake podnose bol),

- psiholoko znaenje ozljede ( ozljeda moe znaiti odmor ali i gubitak)

- sugestija - "placebo efekt"

UVSTVENA ZRELOST - tipian nain uvstvenog reagiranja koji se u odreenoj

sredini smatra prikladnim za osobu odreene dobi.

UVSTVENA STABILNOST- dosljedno uvstveno reagiranje u skladu s okolnostima koje su uvstva izazvale

UVSTVENI TRANSFER (prijenos) - podloga je asocijativna povezanost

intelektualnih doivljaja - npr. simpatiju ili antipatiju uenici s nastavnika prenose na predmet koji on predaje

Kako poboljati kontrolu uvstava: - priznati postojanje odreenog uvstva, - izbjegavati situacije koje izazivaju neugodna uvstva (ako je mogue), - poveati spremnost za suprotstavljanje neugodnim uvstvima, - reinterpretirati situacije, pokuati situaciju sagledati objektivno, verbalizirati - aktivirati se neim u neugodnim situacijama (ekanje je najtee), - otkrivati humor ako je mogue, - fiziki se relaksirati.

23

M O T I V I

Motivacija se bavi otkrivanjem uzroka ljudske aktivnosti. Temeljni pojam u

psihologiji motivacije je motiv - pobuda ili poticaj koji ovjekovo djelovanje usmje- rava prema nekom cilju, odrava to djelovanje i pojaava njegov intenzitet. Motivi

izviru iz potreba te se najee dijele na:

za hranom za drutvom

uroene piem steene sigurnosti seksualni samopotovanjem primarne materinski sekundarne ugledom

izbjegavanje bola moi bioloke odmorom i snom socijalne dominacijom

kretanjem samostalnou stvaralatvom

Prema Glasseru postoje 4 socijalne (psihike) potrebe:

- za ljubavlju (ukljuuje potrebu za pripadanjem, prijateljstvom, brinou i ukljuenosti)

- za moi (postizanje i zadravanje vjerovanja da smo u nekom trenutku priznati od drugih, da smo vani i kompetentni)

- za slobodom (vjerovanje da moemo raditi i misliti bez da nas drugi ograniavaju, ukljuuje mogunost izbora, nezavisnosti i autonomije)

- za zabavom (vjerovanje da se moemo upustiti u ono u emu emo uivati i zabavljati se)

Mogua je i podjela na intrinzike (potreba nastala iz unutarnjih pobuda ) i ekstrinzike motive (potreba potaknuta neim izvan nas) te na motive pomanj- kanja ili nedostatka ( potie nas elja za opstankom i sigurnosti, nagrada se javlja na kraju aktivnosti) odnosno motive obilja ili razvoja (potie nas elja za zadovoljstvom i stimulacijom. Nagrada je sama aktivnost koja se obavlja). Motivi

pomanjkanja odnosno obilja mogu se odnositi na tijelo, odnose s drugima, odnose sa

sredinom i vlastitu osobu.

24

Ameriki psiholog Abraham Maslow smatra da je mogue govoriti o hijerarhiji motiva, tj. redoslijedu zadovoljavanja potreba. Ona je na snazi u uobiajenim okolnostima, dok se u izvanrednim situacijama potrebe zadovoljavaju drukijim

redoslijedom.

P O T R E B A Z A S A M O O S T V A R E N J E M

( o s t v a r e n j e v l a s t i t i h p o t e n c i j a l a )

P O T R E B A Z A P O T O V A N J E M ( u g l e d , u s p j e h , p r e s t i )

P O T R E B A Z A P R I P A D A N J E M

( l j u b a v , p r i j a t e l j s t v o )

P O T R E B E Z A S I G U R N O U ( k r o v n a d g l a v o m , p o s a o )

F I Z I O L O K E P O T R E B E ( g l a d , e . . )

Motiv za postignuem - socijalni motiv koji se oituje u strem- ljenju uspjehu, ostvarenju visokih dostignua. Definiraju ga dvije tenje: za uspjehom i za izbjegavanjem neuspjeha odnosno strah od neuspjeha.

tenja za uspjehom - motiv za postizavanjem uspjeha

- subjektivna vjerojatnost da e se uspjeh ostvariti - atraktivnost uspjeha u odreenoj aktivnosti

tenja za izbjegavanjem neuspjeha,

- motiv za izbjegavanjem neuspjeha - subjektivna vjerojatnost da in vodi u neuspjeh

- odbojnost neuspjeha u odreenoj aktivnosti

Motivacija za postignuem rezultanta je razlike izmeu tenje za

postizanjem uspjeha i tenje za izbjegavanjem neuspjeha.

25

KONFLIKT (sukob motiva )

Konflikt dvostrukog privlaenja - najlake rjeiv sukob motiva, biranje izmeu dva podjednako privlana cilja.

Konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja - isti cilj ima pozitivne i negativne strane. Kod ovog konflikta privlaenja i odbijanja rastu to smo blie

cilju, ali je odbijanje obino intenzivnije. To najee dovodi do odustajanja od cilja

i udaljava- nja. Time raste privlanost cilja, a zaboravlja se na ono to nas odbija.

Ponovno pribliavanje pojaava komponentu odbijanja i tako se to moe ponavljati

vrlo dugo.

Konflikt dvostrukog odbijanja - treba izabrati od dva zla manje. Ako se

odluimo za jedan cilj, udaljavanjem, drugi gubi na odbojnosti. Zbog toga se opet

vraamo prvom i takvo se ponaanje moe ponavljati u nedogled.

Dvostruki konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja - treba izabrati izmeu dva podjednako privlana i odbojna cilja ( i jedan i drugi imaju svoj privlaan i negativan aspekt). -utjecaj gradijenta cilja na privlanost odnosno odbojnost pojedinog cilja 1.to je pozitivan cilj blii, to je njegovo

privlaenje jae 2.to je negativan cilj blii to je njegovo

odbijanje jae, 3.gradijent odbijanja je strmiji od gradijenta privlaenja Kad smo daleko od cilja gradijent odbijanja gotovo i ne postoji, a gradijent privlaenja postoji.

26

Interpersonalni konflikt - sukobi proizlaze najee iz nae potrebe odnosno pokuaja da druge kontroliramo. U rjeavanju sukoba izmeu roditelja i djece

mogue je primijeniti tri metode.

Metoda I - pobjeuje roditelj- troi mnogo vremena i energije uvjeravajui dijete koje se uvijek osjea jadno i pobijeeno

Metoda II - pobjeuje dijete - ne potuje tue osjeaje, egocentrino je, razmaeno, uvijek mora biti u pravu.

Metoda III nema pobjednika ni gubitnika. est stupnjeva rjeavanja problema: - definiranje problema; - traenje moguih rjeenja; - vrednovanje ponuenih rjeenja; - odluivanje koje je rjeenje najbolje; - odluivanje o nainu provedbe; - provjeravanje je li rjeenje uspjeno Prednosti negubitnike metode: - pronalaenje rjeenja visoke kakvoe; - razvijanje misaonih sposobnosti; - manje

neprijateljstava ; - vie ljubavi; - manje prisile; - iskljuivanje primjene moi;

ulaenje u stvarni problem; - postupanje s djecom kao s odraslima

Frustracija - stanje uvstvene napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva izazvano zaprekama ili tekoama. Zapreke se mogu podijeliti na vanjske (proizlaze iz prirodne ili drutvene okoline) i unutarnje (uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima ili sukobom motiva). Stres - nastaje kada su ljudi suoeni s dogaajima koje smatraju prijeteima, ili koji od njih trae ulaganje posebnih napora. Bitno je kako pojedinac procjenjuje svoju ugroenost u odreenoj situaciji kao i svoje sposobnosti da se s tom situacijom nosi. Situacija procijenjena kao stresna moe za pojedinca znaiti: neposrednu opasnost, povredu, gubitak; prijetnju; izazov

27

Stresne situacije mogue je podijeliti u slijedee kategorije:

1. traumatski dogaaji poplava, potres, rat, smrt, prometna nesrea, pokuaj ubojstva, silovanje (izloenost izuzetnoj opasnosti)

2. dogaaji koje je teko kontrolirati teka bolest, gubitak posla, bol na neke od tih dogaaja moemo se pripremiti

3. izazovni dogaaji stupanje u brak, diplomiranje, napredovanje u poslu

Stres se moe manifestirati:

tjelesnim simptomima lupanje srca, ubrzano disanje, znojenje, drhtanje, suha usta

emocionalnim simptomima zabrinutost, tuga, depresivnost, napetost, razdraljivost

kognitivnim simptomima zaboravljivost, blokada, smanjena koncentracija, pad kreativnosti, prebrzo/presporo donoenje odluka

simptomima u ponaanju nesanica, gubitak apetita, prekomjerno jedenje, pad tolerancije, izoliranost

Stresna reakcija moe biti trojaka:

- toleriranje stresora i nastupajuih posljedica; - kontroliranje stresora, reagiranje na njih; - rezignacija, odustajanje od pokuaja da se stres savlada.

28

Kada se ljudi ponaaju neprilagoeno najee koriste obrambene

mehanizme. Oni se mogu podijeliti u dvije skupine :

a) PONAANJE USMJERENO NA PROBLEM, NAIN RJEAVANJA NEREALAN

racionalizacija - pronalaenje "dobrog" razloga umjesto pravog, uljepavanje postignutog - "slatki limun", omalovaavanje nepostignu- tog - "kiselo groe" kompenzacija - prikrivanje stvarnih ili umiljenih nedostataka, bavljenje neim gdje ti nedostaci nee doi do izraaja projekcija - pripisivanje svojih negativnih osobina drugima identifikacija- poistovjeivanje s onima koji su uspjeni, zamjenjivanje osobnih neuspjeha uspjesima drugih. fiksacija - uporno ponavljanje akcija za koje je oito da ne dovode do cilja, ili ustrajanje u aktivnosti za koju nedostaju sposobnosti supstitucija - zamjena ciljeva tako da novi cilj barem djelomino

b) PONAANJE PREDSTAVLJA

BIJEG OD PROBLEMA matanje - zamjena za realne aktivnosti, bijeg iz stvarnosti represija - potiskivanje neugo- dnih doivljaja iz svijesti, ostaju u pod- svijesti regresija - vraanje na oblike ponaanja karakteristine za nii raz- vojni stupanj (esta kod djece) negiranje - neprihvaanje neugodnih injenica. insulacija - promatranje nekih problema samo s jednog aspekta uz zanemarivanje drugih. rezignacija - odustajanje od sve- ga, potpuna pasivizacija pojedinca iji su ciljevi onemogueni

pomaknuta agresija- ne napada

se izvor potekoa, nego pogodna osoba

zadovoljava primarnu potrebu .

Razina oekivanja - ono to oekujemo od sebe ili drugi oekuju od nas,

- realna i nerealna (previsoka ili preniska),

- die se i sputa ovisno o uspjesima ili neuspjesima

29

S T A V O V I

predstavljaju relativno trajnu usmjerenost da se pozitivno ili negativno reagira

na ljude, pojave i sl. Stav se oblikuje spajanjem uvjerenja i vrijednosti neke osobe.

Uvjerenja su odreena znanja koja o nekome ili neemu imamo (tetno je biti na suncu poslije 10 sati zbog ozonskih rupa; nije dobro da djeca jedu mnogo okolade i

bombona jer time unitavaju zube).

Vrijednosti predstavljaju etika naela, kulturne i drutvene norme (silovatelje i zlostavljae djece treba lijeiti i kanjavati; dobro je pomagati drugima, narkomane treba

poslati na Goli otok). Karakteristika stavova je trajnost tj. jednom formiran stav je otporan, relativno

stabilan. Ako do promjena dolazi, tome pridonose dodir s objektom stava,

obavijetenost, promjene na samom objektu stava. Ouvanju stavova pridonose

selektivnost opaanja i izbjegavanje situacija koje bi mogle promijeniti nae stavove

Stavovi se formiraju putem iskustva u cijeloivotnom procesu socijalizacije, to znai

da na njihovo formiranje utjeu obitelj, prijatelji, kulturni initelji, osobine linosti.

Stavovi utjeu na ponaanje na nain da utjeu na opaanje (selektivnost - npr. na utakmici vide se samo dobri potezi onih za koje navijamo, a preuveliavaju loi potezi

protivnika) ; uenje i pamenje ( npr. onaj tko ima negativan stav prema crncima odlino pamti sve informacije koje potvruju taj stav); uvstveno reagiranje ( npr. pozitivan stav prema ovisnicima izazvati e suosjeanje, a negativan mrnju i gaenje).

Svaki stav sastoji se od tri komponente:

spoznajne - znanje o onome prema emu postoji stav uvstvene (emocionalne) - izazivaju ugodu ili neugodu

bihevioralne (ponaanja) - tendencija da se neto uini u odnosu na osobu ili objekt prema kome postoji odreeni stav

30

STEREOTIP

je pojednostavljena i previe generalizirana slike o ljudima. Stereotipi su

pogreni jer se ne uspijevaju prilagoditi stvarnim osobinama linosti neke osobe.

Zahvaljujui njihovu postojanju precjenjuju se razlike koje meu odreenim grupama

postoje i podcjenjuju se pripadnici nekih grupa. Ustvari izobliuje se percepcija osobe

u pokuaju da je se ugura u unaprijed pripremljenu kuicu. Stereotipi mogu rezultirati

pristranostima i predrasudama.

Sadraj stereotipa mogu biti osobine linosti, sposobnosti, ivotne navike i druge karakteristike odreene grupe, kao npr. ene pretjeruju u izraavanju svojih

emocija, Braani su krti, Nijemci su uredni, invalidne osobe su zloeste i sl.

Stereotipi mogu biti etniki, rasni, spolni. Stereotipi se odravaju i zato to ljudi tee

prikupljanju informacija koje e potkrijepiti njihove stereotipe (npr. pamte se samo situacije u kojima je neki Braani iskazao krtost, registriraju se samo "zloesta" ponaanja

invalidnih osoba), a nastoje zanemariti one koji bi ih doveli u pitanje (velikoduni Braani

ili dobre i plemenite invalidne osobe).

Takav pristup dovodi do tzv. samoispunjujueg proroanstva, tj. osoba poinje vjerovati u tonost svojih percepcija nesvjesna naina na koji prikuplja

informacije.

PREDRASUDA je stav koji potie osobu da misli, osjea, percipira i djeluje na povoljne i

nepovoljne naine prema nekoj grupi ili pojedinim lanicama te grupe. Posljedica

predrasuda jest diskriminacija odreenih osoba ili grupa koja se oituje u ponaanju

pojedinca.

Sadraj predrasuda moe biti spol (npr. ene su loiji vozai te treba biti oprezan na cesti), zdravstveno stanje (invalidi su skloni agresivnom ponaanju),

religijska pripadnost (katolici su poteni i njima se moe vjerovati ) i sl.

Uzroci predrasuda ponekad su u prebacivanju odnosno projiciranju vlastitih

problema, sukoba i napetosti na druge, pojedince ili grupe. Socijalnopsihologijska

objanjenja predrasuda ponekad dovode do zanemarivanja drutvenog konteksta kao to su npr. kulturna sredina, institucija, ekonomski faktori, u kojem se stavovi i

ponaanja dogaaju.

31

VRIJEDNOSTI

su najopenitiji ciljevi ijim se postizanjem zadovoljavaju odreeni motivi. Vrijednosti su motivativna svojstva koja djeluju integrirajue na ponaanje pojedinca i daju mu svrhovitost i dosljednost.

Pojedinci i drutvene skupine se razlikuju po hijerarhiji vrijednosti odnosno vrijednosnim orijentacijama. Te se razlike mogu objasniti razliitom hijerarhijom motiva ali i injenicom da se isti osnovni motiv moe ostvariti na razliite naine tj. pomou razliitih ciljeva. Vrijednosti su nauene.

U odnosu na skupine motiva koji se nastoje zadovoljiti vrijednosti je mogue razvrstati na slijedei nain: - egzistencijske (zadovoljavaju se fizioloki motivi i motiv sigurnosti) - pripadanja ( prijateljstvo, ljubav ) - prestine ( ugled slava, mo ) - samoostvarujue ( postignue, zanimljiv posao, obrazovanje) Mogue je razlikovati vrijednosti i vrednote. U tom sluaju vrednote su krajnji ciljevi djelovanja, a temeljna vrednota je ivot, zatim ljudsko dostojanstvo, graanska

prava i sl. Vrijednosti kao to su npr. bogatstvo, drutveni poloaj, znanstvena

otkria i sl., u tom su kontekstu samo sredstva za dosizanje vrednota odnosno

ivotnih ciljeva.

Vrijednosti i vrednote ne bi smjele zamijeniti mjesta (npr. rtvovati zdravlje da

bi se steklo bogatstvo).

32

RAZVOJ MORALNE SVIJESTI

Moralna svijest moe se definirati kao sustav moralnih vrijednosti to tvore

moral - to je skup pravila i normi to funkcioniraju kao standardi socijalnog

ponaanja u drutvu, ili nekom njegovom dijelu. Radi se o kriterijima za vrednovanje

ponaanja u terminima "dobrog" ili "loeg", "ispravnog" ili "neispravnog"

ponaanja.

Moralno ponaanje se esto poistovjeuje sa prosocijalnim ponaanjem = namjerno ponaanje to ima pozitivne posljedice za druge. Moe biti egoistiki i

altruistiki motivirano. Altruistiko ponaanje je nesebino prosocijalno ponaanje. Pomaganje je egoistiko ako mu je cilj smanjenje vlastite neugode, a altruistiko ako

je njegov cilj dobrobit druge osobe (altruistiki paradoks). Motivirano je doivljajem

empatije tj. suosjeanja s drugom osobom. Mogue je govoriti o kognitivnoj (razumijevanje i prihvaanje uloge i gledita druge osobe) i uvstvenoj (emocionalni odgovor na uvjete u kojima se nalazi druga osoba i na uvstva to ih doivljava)

empatiji.

Moralno ponaanje uvjetovano je s jedne strane situacijom, tj. drugim ljudima,

a s druge, osobinama linosti pojedinca.

- utjecaj drugih - nagrada, kazna, nazonost drugih ljudi (tzv. fenomen pasivnog promatraa)

- jasnoa signala - je li je neija nevolja oita

- stupanj potrebe za pomo

- interpretacija uzroka nevolje

- cijena pomaganja odnosno uskraivanja pomoi ( materijalne, drutvene i

uvstvene nagrade ili odricanja )

Prema svim teorijama moralnosti temeljni kriterij moralnosti jest kriterij brige za druge ljude. Moralno ponaanje je snano uvjetovano vanjskim situacijskim imbenicima i to najvie nagradama i kaznama kojima okolina djeluje na odreeno

ponaanje. To je izraeno kod egoistinog prosocijalnog ponaanja.

Altruistiko prosocijalno ponaanje odreeno je pounutrenim vrijednostima i uvstvenom empatijom. Via razina moralnog rasuivanja pojaava vezu izmeu

uvstvene empatije i altruistiki motiviranog prosocijalnog ponaanja.

33

I V O T N A R A Z D O B LJ A U ivotu svakog ovjeka postoje etiri ivotna razdoblja i to su: DJETINJSTVO,

MLADOST, ZRELOST I STAROST. Prva dva se dijele i na neka podrazdoblja.

Djetinjstvo u sebi ukljuuje prenatalno razdoblje, r. novoroeneta, dojeneta, rano,

srednje i kasno djetinjstvo. Mladost ukljuuje dva razdoblja ranu i kasnu mladost.

PRENATALNO RAZDOBLJE ovum - 14 dana, embrion ( do kraja 2 mjeseca) -velika glava, mali udovi, razvijena jetra, spolni organi diferencirani, koica izmeu prstiju, rep, hrskavice, otkucaji srca ubrzani, glava

predstavlja polovinu organizma,

fetus (do roenja ) - s 24 tjedna 16 cm, ruke i ake potpuno oblikovane; s 25 tjedana 25 cm; do 14 sedmice raspolae gotovo svim refleksima kao novoroene,

osjet mirisa ne postoji: osjet vida nema adekvatnih podraaja osjet sluha-reagira na

jaki zvuk ; osjet bola ne postoji; mogue je uenje putem uvjetovanih refleksa.

Na razvoj fetusa utjeu :

-hrana, -zdravstveno stanje majke, -alkohol, -duhan, - uvstveni doivljaji

(promjena rada endokrinih lijezda), - dob roditelja

NOVOROENE ( prvih 14 dana ivota ) -dijete se raa nakon 280 dana provedenih u tijelu majke,

-nedonoe- trebalo bi imati cca 1000gr. i barem 180 dana da bi moglo preivjeti.

blizanci: jednojajani (monozigotni) - sijamski

dvojajani (heterozigotni) - simultana trudnoa

prvi krik - prvi udisaj, ne pla, nema suza, nema boli,

-velika glava, kosti nisu vrste, - teina 3500 ( 1500 - 7000 gr.), -duina 50 cm., -

kosti hrskavine,

-disanje bre od odraslog, -puls 130, -koa smeurana,

-refleksi - Darwinov ili hvatanja (nestaje oko 40 tjedna),

34

- Moro (u 5.mj. nestaje) uslijed jakog zvuka izbacivanje ruku i nogu u stranu,

- hodanja (nestaje nakon nekoliko nedjelja) ,

- Babinskog (nestaje oko 6 mj.) podraivanje tabana izaziva lepezasto

irenje prstiju),

DOJENE ( od 14. dana do kraja 1.god. ) -doba najbreg tjelesnog rasta (krajem 1.god. prosjena teina je 9-10kg, a

visina 70 cm),

-razvija se osjetljivost za dodir, za toplinu i hladnou, za miris, jainu zvuka.

-javlja se razlikovanje razliitih oblika, fiksiranje predmeta,

-zapoinje govorna faza,

-manifestacije inteligencije (anticipiranje dogaaja, traenje sakrivenog predmeta,

dohvatanje predmeta povlaenjem podloge)

-razvijaju se uvstveni odnosi s okolinom, interes za ljudsko lice i glas,

-oblici uenja su klasino i operantno uvjetovanje, asocijativno uenje (povezivanje

pojava i dogaaja koji su bili zajedno), i oponaanje (govor).

RANO DJETINJSTVO ( od 1. do 6. god.) -jasliko razdoblje 1-3 god.,

-nagli rast, pri kraju razdoblja velika samostalnost- jedenje, navike na istou, -

opaanje je difuzno i sinkretiko, -pamenje nenamjerno, -opaajno-praktino

miljenje, faza pitanja, -govor dobro razvijen, vani poticaji iz obitelji, -

diferencijacija uvstava - jaka, esta, prolazna, -socijalni razvoj odvija se meu

vrnjacima i u porodici ,

-vrtiko razdoblje 3-6 god.,

-motorni razvoj vrlo intenzivan, sve vea spretnost i samostalnost - jedenje,

oblaenje i svlaenje,

35

-pamenje i dalje nenamjerno, -govor je brzo razvija, -miljenje konkretno, mata

razvijena, djeje ~lai~, -socijalni razvoj u obitelji i u drutvu vrnjaka, -uvstva

intenzivna, polako dolaze pod kontrolu,

-zrelost za kolu - fizika i psihika,

SREDNJE DJETINJSTVO ( od 6/7 do 10/11 god. )

-visina se mijenja od 118 do 130 cm, teina od 20 do 30 kg., -ispadaju mlijeni zubi,

-kosti jo nisu dovoljno vrste, dolazi do razliitih deformacija, -velika potreba za

aktivnou, -razvija se namjerno i logiko pamenje, -pojava apstraktnog miljenja,

konkretno jo uvijek dominira, -panja traje oko 40 min, ovisi o interesu i

aktiviranosti, -govor pravilan, usvojena osnovna pismenost, -uvstva se uspjenije

kontroliraju, esto se javlja strah od kole, -potreba za drutvom vrnjaka,

antagonizam izmeu djeaka i djevojica, -popularna i nepopularna djeca.

KASNO DJETINJSTVO - PREDPUBERTET ( od 11/12 do 14/15 god.) -djevojice su tee i vie od djeaka u prosjeku, -javljaju se sekundarne spolne

oznake, -dobra kontrola uvstava, vedro raspoloenje, mogu je strah od kole,

bolesti i smrti, -rjenik sadri oko 7000 rijei, razumijevanje metaforikog govora, -

interes presudan za brzinu i kvalitetu pamenja, -prisutnije apstraktno miljenje,

kritinost prema sebi i drugima, -esto i rado druenje s vrnjacima, raste vanost

njihova miljenja, popularni uenici: dobri aci, dobri drugovi, spretni, staloeni;

nepopularni: agresivni, tuibabe, loi aci.

36

RANA MLADOST - PUBERTET - RANA ADOLESCENCIJA ( od 13-15 do 16 -18 god.) - intenzivan rad spolnih lijezda, menstruacija, ejakulacija,

-usporava se puls (70-75 otkucaja), poveava se kapacitet plua, die se krvni tlak,

-vanost vanjskog izgleda za pripadnike obaju spolova,

-nespretnost adolescenta najee je posljedica nedostatka iskustva u socijalnim

situacijama, a ne fizike nespretnosti,

-namjerno pamenje dobro razvijeno, usko povezano s interesima,

-stvaralaka mata zajedno sa stvaralakim miljenjem sudjeluje u svim oblicima

stvaralake djelatnosti mladih,

-inteligencija dostie maksimum,

-kritinost miljenja vrlo razvijena, lako se uviaju vlastite i tue pogreke u

miljenju,

-esto se javlja interes za sport,

Dvije vrste promjena ( psiholoke i fizioloke) se ne moraju odvijati paralelno

niti jednako brzo. Oni koji fiziki ranije sazrijevaju obino su omiljeniji i cjenjeniji u

drutvu vrnjaka. (npr. djevojka koja jo izgleda kao dijete moe patiti jer je mladii

uope ne primjeuju)

Neke karakteristike adolescencije:

- uvstvena nestabilnost - promjene raspoloenja, poveana osjetljivost na kritike, nemogunost kontroliranja uvstvenih reakcija

-depresivnost, tuga, sanjarenje - moe se javiti osjeaj praznine i besperspektivnosti kao posljedica osamostaljivanja i preuzimanja odgovornosti; strah

od odrastanja; bijeg od svakodnevnih tekoa

- dosada - "sve je glupo", problem ne pripadanja ni meu djecu ni meu odrasle. Stari interesi nestaju a novi jo nisu izgraeni.

- adolescentna kriza- formiranje identiteta od adolescenta zahtjeva da povee svoju prolost i sadanjost s nejasnom budunou, svoje sposobnosti,

interese, elje s oekivanjima i zahtjevima roditelja i ire sredine kojoj pripada. Ako

adolescent iz ranijih ivotnih razdoblja nosi sobom povjerenje u ljude, optimizam,

nadu, osjeaj kompetentnosti, kriza u koju e zapasti bit e pozitivno razrijeena -

razvoj cjelovite linosti. Ako pak u krizu identiteta mladi ulaze optereeni osjeajem

37

krivnje, sumnje u vlastitu vrijednost, nepovjerenjem prema drugima ona ne e biti

povoljno razrijeena - konfuzija identiteta.

Kriza identiteta doivljava se u odnosu na:

- obitelj (odnosi s roditeljima i drugim lanovima obitelji -prkosno ponaanje -

pruanje otpora prema autoritetu odraslih. Moe se ispoljavati otvoreno ( izazovno

ponaanje, neposluh) ili prikriveno (nezainteresiranost, povrnost )

- kolu ( uenje, odnosi s nastavnicima, -zanemarivanje uenja - svih ili nekih

predmeta; novi interesi, hobiji, izlasci, zaokupljenost filozofskim problemima )

- socijalnu prilagodbu ( odnosi s vrnjacima - njihovo miljenje postaje

izuzetno vano; biti isti kao drugi - odjea, frizura, rjenik, glazba; roditelji se mogu

osjeati povrijeeni)

- izbor zanimanja ( to izabrati s obzirom na sposobnosti, mogunosti,

vlastita oekivanja i oekivanja drugih)

- vlastitu osobu ( slika o sebi - fizika, intelektualna, uvstvena, socijalna

komunikacijska, filozofska; -kritinost prema sebi i drugima - velika strogost pri

prosuivanju vlastitog izgleda i sposobnosti. Slino i prema drugima.

- hijerarhiju vrijednosti ( moralne vrijednosti - smisao ivota, spolnost -

odnos prema suprotnom spolu- razliita oekivanja djevojaka i mladia;

egzistencijalni problemi)

KASNA ADOLESCENCIJA - KASNA MLADOST ( od 16-18 do 21-25 god.)

-fizika zrelost potpuna, -uvstveno i socijalno sazrijevanje traje i dalje, -potrebu za

njenou i toplinom esto smatraju izrazom slabosti, - tenja za slobodom, neza-

visnou i afirmacijom, - ne uklapanje u drutvo vrnjaka nego isticanje, - mogua

pojava homoseksualnih interesa kod mladia i djevojaka, vrlo snana prijateljstva,

- problemi spolnog ivota, - prihvaanje odgovornosti za vlastite postupke.

38

ZRELOST ( od 22-25 do 50-70god.) -uspostavljanje svih aspekata zrelosti: uvstvene, socijalne i ekonomske

samostalnosti

-stvaranje vlastite obitelji, - problem odgovornog roditeljstva, -napon snage u

fizikom i psihikom smislu, stvaralaki maksimum.

Ekonomski problemi esto doprinose postojanju ovisnosti o roditeljima, to

onemoguava dosizanje potpune zrelosti.

STAROST ( od 55/70 do .) - velike individualne razlike u zapoinjanju ovog razdoblja kao i u njegovu

tijeku,

-patoloko starenje - uzrokovano razliitim bolestima, - fizioloko starenje -

normalno opadanje funkcija cijelog organizma,

- sve funkcije ne opadaju jednako brzo, - ranije poinju opadati fizike nego psihike

funkcije, -najee prvo opadaju senzorne funkcije - vid, kasnije sluh, - motorna

spretnost opada sporije kod onih koji se bave motorikim aktivnostima, - inteligen-

cija sporije opada ako se bave intelektualnim radom, to je bila via kasnije e

poeti opadati, -pamenje je loije samo ako je vrijeme uenja ogranieno, -

usporava se vrijeme jednostavnih i sloenih psihomotornih reakcija, -vozake

sposobnosti ostaju dugo sauvane ako se prakticiraju,

- problem klimakterija, - problem odlaska u mirovinu, - problem samostalnog ivljenja - dom ili obitelj.

(preporuena literatura: V. Andrilovi, M. udina: Osnove ope i razvojne psihologije, D. orevi: Razvojna psihologija, )

39

L I T E R A T U R A

- obvezatna

V. Andrilovi: Metode i tehnike istraivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, kolska knjiga,

Zgb., 1983. V. Andrilovi, M. udina: Osnove ope i razvojne psihologije, kolska knjiga, Zgb, 1985.

T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997.

N. Pastuovi: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Znamen, Zgb., 1997.

- dodatna I. Brdar, M. Rijavec: to uiniti kad dijete dobije lou ocjenu, IEP, Zgb., 1998. D. orevi: Razvojna psihologija, Djeje novine, Gornji Milanovac, 1978.

F. Evans: Motivacija, Nolit, Bgd., 1978.

I. Furlan: ovjekov psihiki razvoj, kolska knjiga, Zgb, 1981.

A. Fulgosi: Psihologija linosti - teorije i istraivanja, kolska knjiga, Zgb, 1981.

D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997.

J. Jankovi: Zloesti aci genijalci, Alinea, Zgb., 1996.

D. Miljkovi, M. Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996.

M. Rijavec: uda se ipak dogaaju: psihologija pozitivnog miljenja, IEP, Zgb., 1997.

M. Rijavec, D. Miljkovi: A to biste vi uinili: psihologija protiv zdravog razuma, IEP, Zgb.,

1998.

V. Vizek-Vidovi, M. Rijavec, V. Vlahovi-teti, D. Miljkovi: Psihologija obrazovanja, IEP-

VERN,Zgb., 2003.

x x x x x Psihologijski rjenik, Prosvjeta, Zgb., 1992.

40

L I N O S T U V S T V A M O T I V I S T A V O V I