Čovječja ribica na bilizima?

Nas srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima bilizima (stećcima) postoji čitav niz predstava koje

možemo svrstati u "životinjski svijet". Dosta je zaviriti u knjigu Marian Wenzel, Ukrasni motivi na

stećcima, Sarajevo, 1965. i vidjeti crteže s prikazima ptica, jelena, konja, pasa, zmija i "fantastičnih"

životinja. A ima li čovječje ribice (Proteus anguinus L.) na bilizima, pitanje je sad?

Dr. Jasminko Mulaomerović tvrdi da ima, i to na biligu iz Boljuna kod Stoca. U članku Proteus(i) na

stećcima, u: Čovjek i krš, Sarajevo, 2013, 205-209. opisao je primjer biliga s natpisom Bogavca i Taraha

Boljunovića, gdje je na bočnoj strani u središnjem dijelu isklesana čovječja ribica. Klesar je prikazao

pojednostavljen shematiziran reljef s glavom u obliku ribe, izduljenim tijelom, dvjema nogama u blizini

glave i svinutim repom. Mulaomerović napominje da se može u Boljunima vidjeti još neke prikaze

čovječjih ribica.

U spomenutoj knjizi M. Wenzel je, između ostalih, na T. LXXV donijela crteže biliga, čije motive je

grupirala pod nazivom "Razne životinje, ribe i zmije", te T. LXXVI s motivima pod nazivom "Zmajevi i

druge fantastične životinje".

Na trima bilizima (pod br. 5, 6 i 10) nalaze se gotovo identični likovi životinje, rad očito jednoga klesara

(kovač Grubač). Njih Wenzel opisuje kao zmajeve. Ipak, tri životinje iz Boljuna razlikuju se od sedam

drugih životinjskih predstava (Hodovo, Glumina, Slivno Ravno, Blidinje i dr.), ma bile one zmije ili

zmajevi. Moguće da su klesaru čovječje ribice poslužile kao simbol životinje, koja ima vezu s

podzemljem i drugim svijetom?

Radoslav Dodig