PROSINAC 2013. ISSN 1331-1476 · 2020. 4. 28. · s marijom po svijetu Split, 2013. Godina LI....

PROS

INAC

201

3.

12 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

Tijekom vjekova Crkva je postala svjesna da je Marija, ispunjena Boæjom miloπÊu, bila otku-pljena veÊ od svoga zaËeÊa. Tako dogma o Bezgreπnom ZaËeÊu, proglaπena od pape Pija IX. g. 1854., izjavljuje: ”Preblaæena Djevica Marija u prvom trenutku svoga zaËeÊa, jedin-stvenom je miloπÊu i povlasticom svemoguÊega Boga, u predvianju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila oËuvana od svake ljage istoËnoga grijeha.”

(Katekizam KatoliËke Crkve, 491)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn

12(561)

PROSINACISSN 1331 - 1476

Igre s obitelju

Vrijeme je priprave za BoæiÊ: slavimo Boga, koji nas je toliko ljubio da je postao jedan od nas, kako bismo mi mogli pripadati Boæjoj obitelji, biti Boæji narod. Isusovo roenje dogodi-lo se u obitelji Josipa i Marije, Ëime je posveÊena svaka obitelj kao naravna æivotna zajednica muπkarca i æene.

Umjesto da se zauzmu kako bi svi imali kruha i ruha, danaπnje vlasti nastoje provesti promjenu karaktera hrvatskog druπtva. Dijelom zdravstve-nog odgoja mlade se odvarÊa od tra-dicionalnog poimanja spolnosti i obitelji te im se nameÊe nazor na svijet i æivot protivan krπÊanskom, zahvaljujuÊi kojemu smo i opstali. U javnosti se stavlja u pitanje smisao i znaËenje same obitelji. Sve to pota-knulo je graansku inicijativu ”U ime obitelji” da pokaæe buËnoj manjini kako πutljiva veÊina nije viπe spremna prihvaÊati stavove protivne naravnom i krπÊanskom ponaπanju. Prikupila je dovoljan broj glasova hrvatskih graana Ëime je postigla da se provede referendum kako bi se u hrvatski ustav unijela definicija braka kao æivotne zajednice æene i muπkarca. Njome nije nikome ospo-reno nikakvo pravo, niti je tko diskri-

miniran, a obitelj bi bila i ustavom zaπtiÊena te spadala u posebnu skrb dræave. Graanskom inicijativom vlasti su se osjetile silno pogoene i uznemirene. Zaboravile su da vlast ”proizlazi iz naroda i pripada naro-du kao zajednici slobodnih i ravno-pravnih dræavljana”, kako stoji u ustavu, pa dræe da vlast mogu ostva-rivati bez naroda i protiv naroda.

”Spas obitelji te ljudskog i krπÊanskog druπtva usko je povezan sa sretnim stanjem u braËnoj i obiteljskoj zajed-nici” (Radost i nada, 47). Obitelj je temelj i naπega hrvatskog druπtva. U njoj se raamo, rastemo i odgajamo, u njoj æivimo i umiremo. Kakve su nam obitelji, takav Êe nam biti i narod. Negativan stav ”odnaroene vlasti” prema obitelji treba nas uËvr-stiti u promicanju obitelji kao zajed-nice koju je Bog od poËetka predvidio za ljudski rod kad je stvorio muπkarca i æenu te im povjerio da se plode i napuËe zemlju. Naπa surad-nja Bogu je potrebna da se i dalje ostvaruje njegov stvarateljski plan koji osigurava buduÊnost obitelji i naroda. Zagovor sv. obitelji Isusa, Marije i Josipa neka nas ovih boæiÊnih dana uËvrsti u vjeri, ojaËa u nadi i zagrije u ljubavi kako bismo mogli æivjeti i promicati istinsko dobro obitelji i svoga naroda.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

362 - ”MARIJA” 12/2013.

Ekumenski susret zborovaU crkvi Uznesenja Marijina u Zemunu odræan je 13. listopada II. ekumenski susret zborova crkvenog pjevanja. Tako se kroz pjesmu slavi Bog i briπu sve razlike meu ljudima. (IKA)

Izložba u fatimskom svetištuU fatimskoj bazilici Presv. Trojstva na poËetku nove pastoralne godine otvo-rena je za javnost izloæba Biti tajna srca. Moæe ju se posjetiti i virtualno na adresi: http://serosegredodocoracao.fatima.pt/ (WF)

Troje fatimskih pastirićaTroje fatimskih pastiriÊa dokumentarni je film koji donosi povijest fatimskih vidjelaca, a ilustriran je najbogatijom fatimskom ikonografijom. Prema miπljenju struËnjaka za fatimski feno-men, dokumentarac pomaæe upoznati bit fatimske poruke. (WF)

Otvorena vrata svetištaPapa Franjo rekao je 17. listopada kako nam je neobiËno kad vidimo da su vrata crkve kraj koje prolazimo zatvorena. Je li to bio razlog da su vrata schö n-stattskog prasvetiπta bila otvorena 18. listopada naveËer, i opet 23. listopada? Ako se to dogodi i 18. prosinca, vjerojat-no Êe se otvarati i unaprijed... ”Jubi-lejska godina je otvorena!” - izgovorio je te rijeËi pred schönstattskim prasve-tiπtem 18. listopada o. H. Walter na razliËitim jezicima, pred oko dvije tisuÊe hodoËasnika iz Ëitavoga svijeta. Zato su vrata prasvetiπta bila otvorena. (WS)

Stoljetnica pokretaNadb. R. Zollitsch pozvao je Ëlanove njemaËkoga Schönstattskog pokreta da pomognu ljudima svoje domovine da se susretsnu jedni s drugima i s Bogom. ”Mi æelimo drugima dati dio sebe i dije-lom sudjelovati u æivotu drugih ljudi”,


Veliki filipinski projektSkupina filipinskih pokreta Parovi

za Krista zapoËela je ostvarivati veli-ki razvojni projekt: potpuno nov grad! Uz pomoÊ biskupije Cubao kupili su 5 hektara zemljiπta, na kojem kane napraviti 400 kuÊa.

Tajfun je 26. rujna 2009. opustoπio okolicu Manile, a u gradu San Mateo ostale su velike pustare. Ljudima je trebalo pomoÊi. Naeni su partneri, a napravljen je i projekt: grade se

kuÊe, ulice i crkve. 100 kuÊa predvieno je za siromaπnije obitelji,

a one tvore naselje Selo Gospe od Banneuxa. Ono je smjeπteno u sjeni

8 metara visoka betonskoga kipa Djevice Siromaha, koji je 24. oæujka 2012. blagoslovio biskup P. David. Svi se nadaju da Êe se ondje ubrzo

razviti i Gospino svetiπte. (JDA)


”MARIJA” 12/2013. - 363

rekao je predsjednike njemaËke BK u sklopu sveËanog slavlja Schönstattske obitelji u povodu otvorenja jubileja 100. obljetnice duhovnog pokreta. (WS)

Jubilejski oprostIz Rima je odobreno da svi, koji sudje-luju u jubilejskom schönstattskom slav-lju mogu dobiti oprost uz uobiËajene uvjete, koji se nau u Rimu i u ostalim schönstattskim svetiπtima diljem svijeta od 18. listopada 2013. do 26. listopada 2014. (WS)

Jubilej koji diže na nogeCesta od Bujumbure do Mutume 20. listopada 2013. jednostavno je oæivjela. Razlog su ubrzo doznali svi: to su schönstattovci, koji toga dana u Mutumbi posebno slave: otvorenje jubi-leja 100. obljetnice Schönstattskog pokreta i 50 godina svetiπta u Mutumbi. Brojni su doπli pjeπice, preko 300 auto-busima, neki osobnim automobilima i neki biciklima. (WS)

Međunarodna dječja krunicaU berlinskoj crkvi sv. Sebastijana 25. listopada upriliËena je 7. meunarodna djeËja krunica u molitvi koje su sudjelo-vala hrvatska, korejska, poljska, vijetnam-ska i njemaËka djeca. NazoËio je i berlin-ski kardinal, nadb. R. M. Woelki, koji se s mnogima pozdravio i fotografirao. Svi su dobili po misijsku krunicu. (GK)

Bogu posvećene u svijetuRaste æenski ogranak Bogu posveÊenih laika u svijetu u institutu Marija, Majka Otkupljenja u Italiji, koji je utemeljila Marija Marino, a svoje poËetke ima u g. 2006. kad je prvih pet posvetio mons. A. Ciliberti, a nastao je u krilu apostol-skog pokreta. Njih 25 prve je privreme-ne zavjete poloæilo u ruke nadb. V. Bertolonea na blagdan Svih svetih 2013. u æupi Marije Majke Crkve u Catanzaru.

Vrelo im je æivota euharistija, krunica i molitva, praÊene djelima ljubavi, poni-znosti, milosra i mira, a na Ëelu im je danas C. Marraffa. (Z)

Nova pastoralna godina i izložbaU pastorlanom centru Pavao VI. u fatimskom svetiπtu 30. studenoga pred-stavlja se nova pastoralna godina 2013/14. na temu Ovijeni u ljubav Boæju za svijet. To je Ëetvrti krug slav-lja stoljetnice fatimskih ukazanja, a predstavljanju prethodi otvorenje pri-godne izloæbe Tajna objave - vremen-ska izloæba koja podsjeÊa na ukazanja u srpnju 1917. u ispovjedaliπtu bazili-ke Presv. Trojstva. Meu najvaænijim izloπcima naÊi Êe se i rukopis treÊeg dijela fatimske tajne, objavljene 13. svibnja 2000., donesen iz Vatikana, koji dosad nije bio javno izlagan. BuduÊi da je to jedan od temeljnih muzejskih izloæaka, Svetiπte je traæilo od Svete sto-lice da mu ga posudi, πto je odobrio papa Franjo 10. lipnja 2013. Rukopis je vlasniπtvo Tajnog arhiva Zbora za nauk vjere, u koji je uπao 4. travnja 1957. Iz njega je iznosivan jedino nakon atenta-ta na Ivana Pavla II. g. 1981. i kad ga je g. 2000. prefekt Zbora za nauk vjere nosio s. Luciji na prepoznavanje. (WF)

Papa francuskim biskupimaPapa Franjo obratio se francuskim biskupima, okupljenima na plenarnom zasjedanju poËetkom studenoga u Lurdu, posebnom porukom. PotiËe ih u njoj da vjerno obavljaju svoje evangeli-zacijsko poslanje i da veÊu skrb posve-te odgoju i obrazovanju mladih koji se spremaju za sveÊeniπtvo te se viπe stave u sluæbu drugima, posebno iseljenici-ma. Poziva ih neka svoja zasjedanja otvore i biskupima drugih zemalja, πto je znak kolegijalnosti njihova biskup-skog sluæenja, u zajedniπtvu s rimskim biskupom. (Z)

p a p a o m a r i j i

Draga braÊo i sestre!

Crkva danas sveËano slavi Marijino bezgreπno zaËeÊe. Kao πto je izjavio bl. Pio IX. u apostolskom pismu Ineffabilis Deus g. 1854., ona je “po posebnoj milo-sti i povlastici Boga svemoguÊeg, predviajuÊi zasluge Isusa Krista Spasi-telja ljudskog roda, bila oËuvana neoka-lja nom od svake ljage grijeha izvorno-ga”. Takva istina vjere sadræana je u rijeËima pozdrava koje joj je uputio arkanel Gabrijel: “Raduj se, milosti puna: Gospodin s tobom!” (Lk 1, 28). Izraz “milosti puna” oznaËava Ëudesno djelo Boæje ljubavi, koji nam je htio ponovno dati æivot i slobodu, izgublje ne grijehom, po svomu utjelovljenom Sinu Jedinoroencu, umrlu i uskrsnulu. Zato, veÊ od II. st. na Istoku i na Zapadu, Crkva zaziva i slavi Djevicu koja je, svo-jim “da”, pribliæila Nebo zemlji, postajuÊi “roditeljicom Boga i hranitelji-com naπega æivota”, kako se izraæava sv. Roman Melodski u jednomu drevnom hvalospjevu (Canticum XXV in Nativitatem B. Mariae Virginis, u J. B PITRA, Analecta Sacra t. I, Pariz 1876., 198). U VII. st. sveti Sofronije Jeruzalemski hvali Marijinu veliËinu jer se u njoj nastanio Duh Sveti: “Ti nadvisujeπ sve darove koje je Boæja dareæljivost ikad izlila na bilo koju ljud-sku osobu. Viπe od svih bogata si posje-dom Boga koji u tebi prebiva” (Oratio II, 25 in SS. Deiparae Annuntiationem: PG

87, 3, 3248 AB). A sveti Beda »asni tumaËi: “Marija je blagoslovljena meu æenama, jer je uresom djeviËanstva uæivala milost da je roditeljica sina koji je Bog” (Hom I, 3: CCL 122, 16).

I nama je darovana “punina milosti” koja mora odsijevati u naπem æivotu, jer “Otac Gospodina naπega Isusa Krista - piπe sv. Pavao - … blagoslovi nas sva kim blagoslovom duhovnim… i izabra nas prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim... predodreujuÊi nas da budemo za nj djeca posinjena” (Ef 1, 3-5). To posinstvo primamo posredstvom Crkve, na dan krπtenja. U tom pogledu sv. Hildegarda iz Bingena piπe: “Crkva je, dakle, djevica majka svih krπÊana. U tajnoj snazi Duha Svetoga zaËinje ih i donosi na svijet, prinoseÊi ih Bogu tako da bivaju i prozvani sinovima Boæjim” (Scivias, visio III, 12: CCL Continuatio Mediae valis XLIII, 1978., 142). I na kraju, meu tolikim koji su opjevali duhovnu ljepotu Majke Boæje, istiËe se sv. Bernard iz Clairvauxa, koji tvrdi da je zaziv “Zdra vo Marijo, milosti puna mio Bogu, ane lima i ljudima. Ljudima zahvaljujuÊi majËinstvu, anelima zahvaljujuÊi djevi Ëanstvu, Bogu zahvaljujuÊi poniznosti” (Sermo XLVII, De Annuntia tione Do mi nica: SBO VI,1, Rim 1970., 266).

Dragi prijatelji, u oËekivanju da popo-dne, kao πto je to obiËaj, odam poËast Mariji Bezgreπnoj na ©panjolskom trgu, uputimo sada æarku molitvu onoj koja zagovara kod Boga, da nam pomogne s vjerom proslaviti BoæiÊ koji je pred vratima.

BENEDIKT XVI.

(Nagovor uz molitvu Aneo Gospodnji,

8. prosinca 2011.)

Marija je svojim “da” približila Nebo zemlji

364 - ”MARIJA” 12/2013.

Pomozi, Majko, naπoj vjeri!Otvori naπe uπi za RijeË, kako bismo prepoznali Boæji glas i njegov poziv. Probudi u nama æelju da nasljedujemo njegove kora-ke, izlazeÊi iz svoje zemlje i primajuÊi njegovo obeÊanje. Pomozi nam dopustiti da nas dotakne njegova lju-bav, kako bismo mi vjerom doticali njega.Pomozi nam potpuno se u njega pouzdavati, da vje-rujemo u njegovu ljubav, napose u trenucima nevolje i kriæa kad je naπa vjera pozvana dozrijevati.Posij u naπu vjeru radost Uskrsnuloga.Podsjeti nas da onaj koji vjeruje nikad nije sam.NauËi nas gledati Isusovim oËima, da on bude svjetlo na naπemu putu. I da to svjetlo vjere u nama uvijek sve viπe raste, dok ne doe onaj dan koji ne poznaje zalaska, koji je sam Krist, tvoj Sin, naπ Gospodin!Papa FRANJO(Zavrπnica okruænice Lumen fidei)

k r o z o v a j m j e s e c

366 - ”MARIJA” 12/2013.

Mnogi nam pojedinci i religije svjedoËe o tome kako ljudi traæe milost u Boga, tj. kako nastoje umilostiviti boæanstvo koje πtuju. No ako to nije polazilo za rukom ljudima, kao πto je nakon grijeha traæio i Adama, Bog je strpljivo ”traæio” prikladnu osobu koju bi uveo pred lice svoje. A kad se kaæe da je ”traæio”, ne misli se samo da Bog traæi nekoga tko veÊ po sebi ima sve potrebne sklonosti i kakvoÊu, nego da, prije svega, takvu osobu treba stvoriti i podiÊi svojom miloπÊu. Stoga je uvjetno reËeno da Bog i u tom sluËaju traæi, prije Êe biti da str-pljivo priprema i izabranu briæno Ëini takvom da moæe stati pred lice njegovo i pronaÊi milost pred njim, milost koja Êe biti za spasenje cijelome ljudskom rodu. Bez njega i njegove oËinske skrbi koju je oËitovao tijekom povijesti spase-nja, a koju je privodio vrhuncu u objavi svoga Sina, ne bi bilo moguÊe da se dogodi cjelovito zajedniπtvo izmeu njega i ljudi. A osoba koju je pripremao i opremao miloπÊu za djelo spasenja bila je bezgreπna Nazaretska Djevica.

BOG JU JE ”PRONAŠAO”Mariju je doista Bog ”pronaπao” svojom miloπÊu odredivπi da mu pripada svim svojim srcem i njemu bude potpuno posveÊena. Pronaπao ju je veÊ prije zaËeÊa, jer ju je izabrao za Ëistu majku svome Sinu, zaπtitivπi je od zaraze istoËnoga grijeha. Prije zaËeÊa bila je dio Boæjega spasenjskog plana, a da nije znala zaπto ni kako. Znao je onaj koji ju

je odabrao da bude dostojna pronaÊi milost kod njega. A o sebi je znala jedi-no da je skromna æena iz doma Davidova, koja sebi nije umiπljala nika-kvu kraljevsku slavu ni zasluge, a ponaj-manje pred Bogom. Nije njezina zasluga bila πto je Bog najprije odluËio podiÊi sebi onu koja je trebala dati ljudsku narav njegovu Sinu, kako bi iz doma Davidova podigao vjeËnog Kralja i Pastira. Doista, pred tim Boæjim planom nijedan Ëovjek nije mogao imati zasluga, πto je ona jasno razabirala za se. Joπ dok nije znala da je ona izabrana da posluæi tome Boæjem planu, znala je, s druge strane, da je ipak treperila na svaku nje-govu rijeË koju je upijala i meditirala, od koje je æivjela. I kad nije znala da Êe roditi ”tijelo u kojem prebiva sva punina boæanstva”, znala je koliko ju je veselila i ispunjavala Boæja prisutnost, bez koje bi joj æivot bio besmislen. I kad su joj se Ëudili oni koji su sebe dræali ”normalni-ma” zaπto se ne ponaπa kao i ostali, ona je osjeÊala da, time πto je cijela upuÊena na Boga, æivi neπto πto je istinski tako jednostavno i normalno, jedinstveno i uzviπeno. I kad su joj eventualno spoËi-tavali da je fanatiËna ili pak ukoËena te je pitali zaπto se ne opusti i ne upusti u æivot kao i ostali, ona je samo znala da nije mogla protiv sebe i onog osjeÊaja za svetu Boæju prisutnost.Nije mogla ne pripadati njemu potpuno, premda nije znala objasniti odakle joj taj osjeÊaj. Znala je da ga ne treba pripisi-vati sebi, svojem savrπenstvu i svojim zaslugama, premda je uvijek i sve Ëinila πto je sukladno njegovoj volji. Ali ona tiha prisutnost nije joj dopuπtala ne samo da se drzne pripisivati sebi zaslu-ge, nego ni najmanju pomisao o tome, ni najmanji odmak od njegove

Bezgrešna - milosti puna

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 12/2013. - 367

uzviπenosti i veliËine. Jedino πto je æeljela bilo je da æivi u svjetlu njegova lica, premda je znala da za takvo πto nije dovoljna samo njezina æelja, nego da je to pitanje i onoga od kojega dolazi svaki dobri dar.

PRONAŠLA MILOST U BOGAMa πto tko govorio o njoj i njezinim postupcima, ona se nije mogla drukËije postaviti, jer ju je veselilo iskljuËivo druæenje i zajedniπtvo s njime. Ma koli-ko ju drugi pokuπali uvjeriti u suprotno, ona nije mogla bez njegove svete blizi-ne. I da je morala dodatno birati, ona koja se i tako svega odrekla kako bi Boga potpuno stekla, pristala bi radije i liπiti se vlastitoga æivota, negoli ljepote milosti koju je osjeÊala upijajuÊi njegovu ljubav. Iskreno se veselila πto moæe do kraja æivjeti otvoreno pred njegovim licem, ne osjeÊajuÊi se dostojnom ni pogled podiÊi, ali je ipak jasno osjeÊala njegov pogled na svom biÊu. Zato je i naπla milost, kako joj je rekao aneo Gabrijel, u tim oËima pred Ëijim pogledom nije bilo skrivena nijednog kutka njezina biÊa. A kad joj je doπao aneo i rekao da je milosti puna te da je naπla milost u Boga, i njoj su se poËe-le otvarati oËi te je shvaÊala smisao svega πto je prije doæivljavala. PoËela je otkrivati koliko su neizmjerni njegovi darovi koje je primila, napose dar da moæe biti pred njim neposredna, u neizrecivu zajedniπtvu. Naπla je milost u

Boga jer se on njoj smilovao i dao joj tu milost. Nije joπ uvijek znala zaπto je to tako bilo, zaπto joj je Bog uËinio velika djela kad ju je ispunio miloπÊu i kad joj je dao da ima milost pred njim, ali je onda poËela otkrivati da je poradi nje-gova svetog plana, za ciljeve njemu dobro znane od sve vjeËnosti. Tako je ona po anelovu navjeπtenju doπla do spoznaje da je milosti puna, jer je trebala donijeti na svijet onoga koji je Boæji Plod. On je samo iz punine zajedniπtva mogao doÊi na zemlju. Zato ju je Bog uËinio Ëistom i bezgreπnom kako bi se po njezinu spremnu prihvaÊanju milosti Bog smilovao ljud-skom rodu. Bila je puna milosti jer ju je potpuno ispunjao onaj koji je izvor milo-sti, tako da, ispunivπi je do kraja, nije osta vio prostora za prazninu i ispraznost tipiËnu za ljudski rod. Nije ostavio pro-stora za onu pogubnu autonomiju koja je doπla od grijeha i proizvodila daljnji grijeh. Ona je bila bez grijeha, kako bi iz nje niknulo novo ËovjeËanstvo bez te πtetne zaraze, te je zato kao Bezgreπna Djevica pronaπla milost u Boga. Zato i nas danas njezina bezgreπnost poziva da ne budemo s Gospodinom uskogru dni, nego da mu, poput nje, πirom otva ramo vrata svog æivota. Mariji bi bilo smi jeπno da se pravila kao da Bogu Ëini mo veliku uslugu time πto prima milost, jer nije mogla previdjeti Ëudesna djela koja je on uËinio u njoj i za nju. Poimo i mi putem koji nam naznaËi Bezgreπna i sta-vimo se Bogu potpuno na raspolaganje, kako bismo i sami pro naπli milost u nje-govim oËima, milost koja zapoËinje sve-tim i bezgreπnim æivotom na zemlji, a zavrπava se vjeËnim blaæenstvom u nebeskoj slavi.Ivan BODROÆIΔ

m i d a n a s i o v d j e

368 - ”MARIJA” 12/2013.

Na obali rijeka babilonskihsjeasmo i plakasmospominjuÊi se Siona;o vrbe naokoloharfe svoje bijasmo povjeπali.I tada naπi tamniËarizaiskaπe od nas da pjevamo,porobljivaËi naπi zaiskaπe da se veselimo:”Pjevajte nam pjesmu sionsku!”Kako da pjesmu Jahvinu pjevamou zemlji tuinskoj! (Iz Ps 137, 1-4)

Izraelci - Æidovi znali su zaπto plaËu… A mi Hrvati? StoljeÊima su pjesnici naπi, kao i junaci i puk naπ hrvatski zapoma-gali: Ja domovinu imam - tek u srcu je nosim… Zapomagali - da, pa i svojim zvonima „Boga su i ljude zvali“ u pomoÊ „za trabakul koji tone“, ali nisu tako ni toliko plakali i jadikovali kao mi danas. Doslovno smo pretvorili Hrvat sku u zemlju - svakidaπnje jadikovke.Δudljivoga svog proroka Jonu pita Bog: Srdiπ li se ti s pravom? (Jon 4,4). A danaπnjega „prosjeËnog Hrvata“ (da li svoga, tj. Boæjega?!) trebalo bi pitati: PlaËeπ li ti s pravom?

OTUĐENJE DOMOVINE„KrπÊaninu je na ovoj zemlji svaka zemlja domovina, a i domovina mu je tuina…“, napisa davno jedan crkveni pisac tu veliku istinu - jer: „domovina je naπa na nebesima“ (Fil 3, 20)! Ali mi, baπ mi u ovome naraπtaju, kao da se na mnoge naËine - ali ne na one evaneoske i krπÊanske - trudimo svoju domovinu uËiniti - tuinom. Gotovo omraæenom! I onda, posve logiËno: „Kako da pjesmu Gospodnju pjevamo u zemlji tuinskoj?!“ (Ps 137, 4)Moæemo mi za to nedjelo „otuenja domovine“ optuæivati razne prikrivene ili javne jugonostalgiËare ili zagriæene komuniste zaogrnute plaπtem antifaπi zma, novinare kojima je hrvatsko do mo ljublje negativna pojava i nacionalizam, a anaci-onalnost i protuhrvatstvo - zdrav kozmo-politizam, ili one u Vladi i Saboru, one u SDP-u ili i HDZ-u kojima smo dopustili da suvremenu Hrvatsku dræavu poistovje-te sa svojim strankama po naËelu „Dræava - to smo mi!“. Ipak, ne moæemo pobjeÊi ni od vlastite odgovornosti: kao biraËi mi postavljamo vlast, kao Ëitatelji mi ureujemo novine i listove!Iz godine u godinu sve viπe doæivljavamo kako strani turisti - Talijani, Slovenci i drugi oduπevljeno hvale

KAKO DA PJEVAMOU ZEMLJI TUĐINSKOJ

Hrvatska svakidašnja jadikovka: plačemo li s pravom?

Sretan BoæiÊæeli vamUredniπtvo ”Marije”


”MARIJA” 12/2013. - 369

Hrvatsku kao svoju, tepaju o naπemu moru i krasnoj obali, veliËaju lijepe jadranske otoke i draæesne morske uvale… Sprijateljio sam se sa skupinom mladih obitelji iz SlovaËke koje veÊ nekoliko godina ljetuju na Hvaru, animi-raju u crkvi misno slavlje svojim pjeva-njem uz instrumentalnu pratnju, a uveËer na sikama mor skim u skupini od 30-40 mole Gospinu krunicu… Na jednom braËkom kupali πtu proπlog su ljeta neki »esi razdraga no pjevali uz gitaru... A zaπto Hrvati danas viπe ne pjevaju, osim onih koji to Ëine za novac i onih koji to Ëine tek kad se ponapiju ili opiju? Ili, postavimo pitanje drukËije: Kako to da »esi Hrvatsku pretvaraju u svoju domo-vinu, a Hrvati je pretvoriπe - u tuinu! I onda: Kako da pjesmu Gospodnju pjeva-mo u zemlji tuinskoj?! (Ps 137, 4)Evo mjesta za pitanje: Jona, srdiπ li se ti s pravom? Odnosno: Hrvatski ËovjeËe, graanine, i osobito krπÊanine, jadikujeπ li ti i plaËeπ li s pravom, iz pravih razloga?

NAJVAŽNIJE PITANJE: TKO JE KRIV?Polovica Europe i Amerike bile su neku godinu zahvatile velike poplave, mnogi-ma su poplavljeni domovi, u nekim zemljama (u Poljskoj) i æivoti su bili izgubljeni. Ali valjda su jedino u Hrvatskoj gotovo svi novinski i televizij-ski izvjeπtaji zavrπavali, Ëak i poËinjali s pitanjem: Tko je kriv?Tko je kriv? To je veÊ godinama u Hrvatskoj medijski hit, koji se kao virus πiri u javnost naπih „svakidaπnjih jadi-kovki“. Sjetimo se nedavne kornatske tragedije vatrogasaca… Ili onog iskliznuÊa vlaka u Kaπtelima: od povika tko je kriv jedva da smo doliËno poko-pali mrtve. Jednostavno se pravimo ble-

savima i ne æelimo prihvatiti da su se nesreÊe oduvijek dogaale i da Êe se i dalje dogaati!Svaamo se s „meteorologijom“, tj. gunamo na vremenske (ne)prilike, na koje ne moæemo utjecati, a tamo gdje raspoloæenje i postupci ponajviπe ovise o nama samima - „vadimo“ se na atmos-ferske utjecaje, jugovinu, velik postotak vlage u zraku, visoku koncentraciju peluda ili na bioprognozu.Dok je u Hrvatskoj sve viπe onih kojima se nameÊe post „o kruhu i vodi“, drugi se - a ponekad Ëak i ti isti! - nekontroli-rano i neodgovorno razbacuju upravo s kruhom i vodom.Po postotku dnevno odbaËena kruha, Hrvatska je u neslavnu vrhu europske tablice. A kad govorimo o vodi, za koju se veÊ vode ratovi u svijetu: u osvit „Hrvatskog proljeÊa“ studenti su, ukazujuÊi na porobljenost Hrvatske u Jugoslaviji, citirali Tuæaljke i Jeremijin plaË nad Babilonskim suæanjstvom, ukljuËujuÊi i onu: „Pa i za vodu valja nam platiti!“ A koliko se danas u Hrvatskoj, svakog dana, plaÊa za vodu u bocama, iako smo meu najbogatijima u Europi s pitkom vodom i gotovo na Ëitavu hrvatskom prostoru moæe se piti voda iz naπeg vodovoda, Ëesto bolja od one dopremljene u bocama koju plaÊamo viπe negoli mlijeko, a kukamo da je ono skupo!Vrlo bi me zanimali rezultati istraæivanja koliko je u Hrvatskoj obitelji i domaÊinstava u kojima se viπe mjeseËno potroπi za telefoniju negoli za elektriËnu energiju. Nisam siguran da ima ijedna zemlja koja nas u tome „πije“. A tuæimo se da je struja skupa i svako poskuplje-nje ocjenjujemo kao „smak svijeta“!


370 - ”MARIJA” 12/2013.

VALJA STAJATI USPRAVNODok, vjerojatno s pravom, prigovara-mo da se poviπenje PDV-a pretvara u „haraË“ nad sve siromaπnijom „rajom“, ne æelimo vidjeti u Ëemu je naπ pravi i samonametnuti „haraË“: porez na dodane „vrijednosti“, izmiπljene razno-razne potrebe, stvari i navike bez kojih toboæe ne moæemo æivjeti, posebno mislimo da je bez njih ugroæen „opstanak“ naπe djece… A radi se Ëesto o posve nepotrebnim izdacima koji nam æivot uopÊe ne Ëine kvalitetnijim, nego nas Ëak naprotiv - osiromaπuju. Oæbukani umjetnim mortom materijalnosti ne æelimo ili nismo sposobni shvatiti da imati „viπe“ ne znaËi uvijek bolje, pa Ëak ni - viπe!SliËne simptome naπih bolesti mogli bismo nizati u nedogled. Za zakljuËak, ili barem provokaciju razmiπljanja, pozovimo u pomoÊ neke naπe pjesni-ke. J. F. PloËar napisa: „Za uspravno stajanje dovoljne su dvije stope zemlje, za kleËenje treba viπe, za puzanje najviπe…!“ Uz napomenu da je kleËa-nje pred Bogom najbolja zaπtita od bolesti kleËanja pred „bogovima“ i najbolji trening za uspravno stajanje, postavimo sebi (osobno i kolektivno) pitanje: Nije li nam u æivotu tako oskudno, tijesno, i tuæno i ruæno, i uvijek malo i premalo, ili, kako reËe drugi hvarski pjesnik, „nikoga i niËega nam nije dosta“ (J. JurjeviÊ), upravo zato πto viπe ne uspijevamo uspravno stajati, a djeci Êe naπoj vjerojatno biti joπ teæe i joπ gore jer ih za to usprav-no stajanje uopÊe ne treniramo?!HrvatiÊu moj mali, plaËeπ li s pravom?!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Oči Djevice MarijeEuphrasia officinalis

OËi Djevice Marije ili Matere Boæje oËi ili oËanica ljekovita biljka je koja najËeπÊe raste po livadama, u vriπtinama, uz putove, na suhim obroncima i u svijetlim πumama. Dosta je niska i u donjem dijelu obiËno veoma razgranana. Listovi joj imaju s obje strane od 3 do 5 bodlja-sto uπiljenih zubaca, a cvjetovi su joj bijeloljubiËasti. »esto se upotreblja-vala za lijeËenje razliËitih oËnih bole-sti. GledajuÊi joj cvijet, a i ljekovitost, lako je shvatiti zaπto ju je naπ narod prozvao Gospinim imenom. Ovdje mi se nameÊu rijeËi iz pjesme:Djevice nevina, majËice blaga,pogledaj ovaj nevoljni svijet.Koj’ te zaziva, MajËice draga,i moli za tvoj zagovor svet.Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 12/2013. - 371

Plod molitve i žrtveMoj tata ostao je sa smo tri godine bez oca. Cijeli æivot proveo je s maj-kom, koja se nije ponovno udavala. Æivjela je, naime, u nadi da Êe se nje-zin suprug vratiti, ali nije, kao ni mnogi Hrvati koji su nestali 1945.Tata i baka osjetili su glad i neimaπtinu. O tome Ëesto pripovije-dam svojoj djeci. Danas je, naime, mnogima teπko razumjeti da netko nije imao ni pure (æganci), a sada imaju i razliËitih kolaËa i toliko toga pa opet kukaju. Kad je porastao, tata se zaposlio, a onda i oæenio. Otiπao je g. 1970. na rad u NjemaËku. Imao je onda dva sina, Ivana i Juru, a ja sam roena 1975. Svi smo odrastali uz majku i baku, ali uvijek s miπlju da je tata u NjemaËkoj kako bi nama olakπao æivot. Doπao je obrambeni Domovinski rat, u kojem smo sve izgubili. Sve πto smo gradili, zapalili

su pobunjeni Srbi, Ëak i crkvu u naπem selu gaali su iz tenkova i sruπili je do temelja. Usprkos tome svi smo saËuvali æivu glavu.Nikad neÊu zaboraviti tatine suze g. 1992. u crkvi Gospe Sinjske. U Nje-maËkoj je g. 1994. teπko ozlijeen. Svima nam je zbog toga bilo teπko, a naπoj baki najteæe. Æivjeli smo tada u Solinu. SjeÊam se da sam baku prati-la u crkvu Gospe od Zdravlja u Splitu, da upiπemo sv. misu za tatino zdravlje. Ponekad je trebalo dugo Ëekati da naπa misa doe na red, ali nam to niπta nije smetalo. U dan kad bi bila dogovorena, mi bismo doπli i u misi sudjelovali. Od te tatine nez-gode baka subotom nije jela meso, jer je odredila postiti za njegovo zdravlje. Hvala dragom Bogu i nebe-skoj Majci, tata je nakon godinu dana iziπao iz bolnice i vratio se u svoju voljenu domovinu Hrvatsku. »im se selo obnovilo, s mamom i bakom vratio se svojoj kuÊi. To je dokaz da na æivotnom putu nismo sami. Ima Netko tko je sama Ljubav i Dobrota te nas vodi kroz æivot. Nama, svojoj djeci, tata je omoguÊio puno toga. Iako je bio na pragu smrti, i danas je æiv. S mamom æivi na selu. Oboje su sretni, jer im djeca imaju sreen obiteljski æivot. Njihova sreÊa zapravo je u sreÊi njihove djece. Vjerujem da je sve to plod naπih molitava i ærtava, kao i zaπtite i zagovora naπe nebeske Majke. Zato se nadam i vjerujem da Êe i naπa Domovina jednom biti dom sretnih ljudi. Tà nije li puno ærtava za nju podneseno?!Ana BARINIΔ

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

372 - ”MARIJA” 12/2013.

BuduÊi da je Isusova Majka izvanredna osoba u svetopisamskoj baπtini i ranokrπÊanskoj predaji tijekom stoljeÊa o njezinu liku nastaje poseban nauk i razvija se posebna poboænost. Povijest Crkve poznaje bogoslovce koji marijan-sku datost stavljaju u zdravi okvir kato-liËkog nauka i poboænosti. Jedan od njih je i sveti Bonaventura, srednjevjekovni mislilac, filozof i teolog, skolastik i ute-meljitelj franjevaËke bogoslovske πkole.Pravim imenom Giovanni Fidanza, Bonaventura se rodio g. 1221. u Bagnoregiju, nedaleko od danaπnjeg Viterba u Italiji. VeÊ u mladosti susreÊe se s netom nastalim franjevaËkim pokre-tom, πto uvjetuje njegovu odluku da za vrijeme studija u Parizu i sam postane franjevac (1243.). Profesor je na pariπkoj Sorboni gdje pouËava svetopisamske i teoloπke znanosti. Izabran za poglavara FranjevaËkog reda punih 70 godina vodi mudro i trijezno redovniËku druæbu. Putuje Europom, propovijeda, sastavlja bogoslovska i literarna djela te promiËe ispravan katoliËki nauk. Vjeran sljedbe-nik sv. Franje Asiπkoga nazvan je dru-gim utemeljiteljem Reda. Papa Grgur X. imenuje ga kardinalom i biskupom u Albanu kraj Rima i povjerava mu pripre-manje crkvenog sabora g. 1274. u Lionu, koji nastoji oko ujedinjenja IstoËne i Zapadne Crkve. Shrvan trudom i puto-vanjima, teπko oboli i umire u vrijeme odræavanja sabora 15. srpnja 1274.

BOGOSLOVAC I MISTIKZbog uzorna æivota i vjerodostojna nauka papa Siksto IV. proglaπava Bonaventuru g. 1482. svetim, a Siksto V. uvrπÊuje ga g. 1588. u zbor crkvenih nauËitelja. Njegov æivotopis sv. Franje Asiπkoga nadahnjuje Giotta pri oslikava-nju sveËeve bazilike u Asizu. Kad Bonaventura stupa na pozornicu znano-sti, u bogoslovlju je prevladavala misti-ka, a znanje je podreeno kreposnu vla-danju. Njegovi znanstveni spisi objavlje-ni su u deset velikih svezaka koji sadræe njegovu bogoslovsku misao, svu usredo-toËenu na Krista Gospodina. Po njemu bogoslovlje mora upotrijebiti metodu istraæivanja. Sam po sebi, razum moæe spoznati istinu, ali je ta spoznaja slaba i nepotpuna, kad je govor o Bogu i o spasenju. „Nijedan filozof ne moæe samim svojim razumom spoznati jedin-stvo u Trojstvu, veliËanstvo Boæje u poniznosti Utjelovljenja, Boæju nepro-mjenjivost u njegovu djelovanju. A bez te vjere nema prave spoznaje o Bogu.“

MARIJANSKA POBOŽNOSTO bl. Djevici Mariji Bonaventura govori uvijek u odnosu na Krista i njegovo djelo otkupljenja. Njegovi sluπatelji zabiljeæili su 24 govora koje izriËe u prigodi Gospinih blagdana. U njima dolazi do izraæaja bogoslovna uËenost, ali jednako tako i iskrena poboænost prema Gospi, koju stavlja na srce svo-jim sluπateljima. Pritom upozorava da se treba Ëuvati pretjeranosti koja se protivi vjeri i krπÊanskom vladanju. Poznat je njegov stav:„Ne treba izmiπljati nove oblike Ëasti i hvale o Djevici Mariji, jer njoj nisu potrebne naπe laæi, buduÊi da je puna istine.“

Sv. Bonaventura o Djevici Mariji

”MARIJA” 12/2013. - 373

S tim stavom Bonaventura se opire misli sv. Bernarda koji je donekle utjecao na odreena pretjerivanja u marijanskoj poboænosti. Na istoj crti smjeπta se Bonaventurin negativan stav o Marijinu bezgreπnom zaËeÊu zbog opÊenitosti Kristova otkupljenja. Bonaventura je originalan kad raspravlja o Marijinu boæanskom materinstvu i nje-zinu jedinstvu s Isusom, iz kojih slijede ostale odlike i povlastice, kao πto su trajno djeviËanstvo, sudjelovanje u Isusovoj patnji i smrti na kriæu. On potiËe vjernike na iskrenu i ispravnu poboænost prema Majci Otkupiteljevoj, jer ona, snagom svoje majËinske uloge, vodi vjernike na put spasenja. Zbog svega πto Ëini u korist ljudskoga roda, zasluæuje iskrenu poboænost vjerniËkog puka. Ta poboænost ne smije biti na uπtrb Sinove slave. Mariji se ne moæe iskazivati Ëast koja pripada samom Kristu, pod izlikom da se sva Ëast iska-

zana Majci preobraæava u Ëast Sinu. Bonaventura tvrdi da je dobro Ëastiti Majku, ali je joπ potrebnije Ëastiti Sina. Poboænost prema Gospi on stavlja u okvir zajedniπtva svetih.

OTAJSTVO UTJELOVLJENJAOsobna sveza koja, po Bonaventurinu miπljenju, ujedinjuje Djevicu iz Nazareta sa Sinom Boæjim jest otajstvo utjelovlje-nja, glavni razlog sve Marijine veliËine. „Stvoritelj svih stvari boravi u skroviπtu djeviËanskog krila i tu pripravlja svoju svadbenu loænicu te na taj naËin postaje naπ brat; u majËinu krilu ureuje kra -ljevsko prijestolje te postaje naπ pogla var, tu Êe odjenuti sveÊeniËko ruho, da posta-ne naπ veliki sveÊenik. Snagom mistiËnog jedinstva, Marija je Majka Boæja, zbog kraljevskog prijestolja, ona je kraljica neba, zbog sveÊeniËkog ruha, zagovorni-ca je ljudskog roda.“Otajstvo utjelovljenja je, po Bonaven-turinu miπljenju, inicijativa i milost Boæja, Ëin koji ne zasluæuje nijedna osoba iz starozavjetnog svijeta. Jedino je Marija dostojna Boæjeg izbora. Zbog njezine nevinosti, skromnosti i ljuba-znosti prikladna je da po Boæjoj milosti postane Majkom Spasiteljevom. Sve ono πto Marija jest i ima, plod je Boæje milosti, njegov dar i naklonost. Utjelovljenje Sina Boæjega prije svega Boæje je djelo. Pri utjelovljenju VjeËne RijeËi, Marija stvarno surauje s Duhom Svetim prinoseÊi pritom tjele-snu dimenziju koja nije samo pasivna i materijalna, nego posjeduje aktivnu moguÊnost da porodi dijete. Sve to svjedoËe novozavjetni spisi kad o Isusu govore da je „roen“ ili pak „uËinjen“ od Djevice Marije.dar-ko

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

374 - ”MARIJA” 12/2013.

Svetkovina Bezgreπnog zaËeÊa slavi se u doπaπÊu, tj. u liturgijskom vremenu koje otajstveno obnavlja uspomenu na Boæji dolazak meu ljude i priprema nas na doæivljaj proslave oËitovanja „dobrostivo-sti i Ëovjekoljublja Spasitelja naπega“ po Marijinu porodu u Betlehemu. Time Marija zauzima mjesto u vjerniËkoj pri-pravi za BoæiÊ kao πto je imala odluËujuÊe mjesto u Isusovu otajstve-nom zaËeÊu i roenju. I Bog ju je oËu-vao od svake podloænosti zarazi grijeha od samih njezinih poËetaka. PromatrajuÊi Marijino mjesto i ulogu u doπaπÊu pronalazimo ne samo uzor za nasljedovanje nego i zagovornicu na æivotnom putovanju.

DAROVI U SKLADU S ULOGOMRazmiπljanje o Marijinu bogomaterinstvu i njezinu oËuvanju od ljage grijeha od samih poËetaka, Katekizam (br. 488) zapoËinje od tvrdnje da je „Bog od vjeËnosti izabrao da majka njegova Sina bude …‘djevica zaruËena s muæem koji se zvao Josip iz doma Davidova, a djevi-ca se zvala Marija’”. Za tako iznimnu zadaÊu Bog ju je obdario i izvanrednim darovima koji su u skladu s tako uzviπenom ulogom, πto je izraæeno i u aneoskom pozdravu kod navjeπtenja: Milosti puna!

Zato Katekizam (br. 490) nastavlja razmiπljanje: „Da bi navjeπtaju svoga poziva Marija mogla dati slobodan pri-stanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva noπena Boæjom miloπÊu.“

Njezin je pristanak na Boæji plan uteme-ljen na dubokoj i iskrenoj vjeri da Bogu niπta nije nemoguÊe te predanosti Boæjem vodstvu na svim podruËjima.

Svijest o tome postupno je rasla u Crkvi Boæjoj sve do konaËnog i proglaπenja dogme o Bezgreπnom zaËeÊu g. 1854. za pape Pija IX. koji je u buli „Neizrecivi Bog“, izjavio: „Neizrecivi Bog … je od poËetka i prije vjekova izabrao i odredio majku svom jedinoroenom Sinu i iska-zao joj veliku ljubav, veÊu iznad svih stvorenja … Zbog toga je nju divno obdario obiljem svih nebeskih darova … daleko viπe od svih aneoskih duhova i svih svetih, kako bi ona bila uvijek apso-lutno slobodna od svih ljaga grijeha, te kako bi sva krasna i savrπena imala onu puninu nevinosti i svetosti, od koje je pod Bogom nezamisliva veÊa, i od koje se ne moæe zamisliti da bi itko imao veÊu, osim Bog.“

PrihvaÊajuÊi i razraujuÊi to uËenje, II. vatikanski sabor upozorava da taj „sjaj sasvim jedinstvene svetosti, koji Mariju resi veÊ od prvog Ëasa njezina zaËeÊa,

Bezgrešan putokaz

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

”MARIJA” 12/2013. - 375

dolazi joj potpuno od Krista: Ona je otkupljena na uzviπen naËin u vidu zasluga svoga Sina“ (Svjetlo naroda, 56 i 53). Na nju Sabor, s pravom, primjenju-je rijeËi sv. Pavla da ju je Otac „blagoslo-vio svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu“ u kome ju je iza-brao „prije postanka svijeta, da bude sveta i neporoËna pred njim u ljubavi“ (Ef 1, 3-4).

UZOR I PRETHODNICANavedene rijeËi Poslanice Efeæanima odnose se na „sve izabrane pred Bogom“. Marija je samo prva u toj povorci blagoslovljenih u Kristu. Zbog toga ni Marijino bezgreπno zaËeÊe ne smijemo promatrati samo za sebe i odvojeno od ostalih vjernika. To je davno dobro uoËio i lapidarno izrazio sv. Irenej koji napisa da je Marija „poslu-hom postala uzrokom spasenja za sebe i za sav ljudski rod“.

Ta svijest hrani i uËvrπÊuje naπu nadu da Êemo i mi biti osloboeni robovanja gri-jehu, jer Bog nas je u Kristu „izabrao prije postanka svijeta“. Boæji vjeËni naum da se tijesno poveæe s ljudskim rodom plod je bezgraniËne ljubavi prema nama ljudima iskazane u Kristu Isusu, a vidljivo oËitovane Marijinim porodom. To je bila iznimna Boæja naklonost prema Mariji, ali i prema Ëitavu ljudskom rodu.

Bog je Mariju unaprijed oËuvao od svake ljage istoËnoga grijeha da je, obogaÊenu puninom milosti pripravi za dostojnu Roditeljsku Sina svoga, ali i da bude „znak poËetka Crkve, ZaruËnice Kristove, ljepote bez ljage i bore“, istiËe misno predslovlje na svet-kovinu Bezgreπne.

IŠČEKIVANJE KONAČNOG DOLASKAIsusovo uËovjeËenje i roenje od Djevi ce najavljeno je kao prva i izni-mno velika radosna vijest nakon iskon-skoga grijeha praroditelja po Ëemu je uπao nered u svijet oËitovan stidom praroditelja pred licem Boæjim. Odlomak iz Knjige Postanka, πto se Ëita na misi, pokazuje da je Marija, u promislu Boæjem, od poËetka ukljuËe-na u borbu s grijehom i njegovim posljedicama. NajavljujuÊi borbu izmeu Zmije i æene, izmeu njihova potomstva, najavljena je aktivna uloga majke onoga koji Êe grijehe svih poni-jeti na svojim pleÊima i pribiti ih na kriæ i koji je veÊ u majËinu naruËju pri-kazan s kopljem i kriæem u ruci.

Borba πto je zapoËela u Edenskom vrtu nastavlja se do posljednjeg Adama i svaki Ëovjek treba da uzme u njoj udje-la. ZauzimajuÊi se za dobro a suprotstavljajuÊi se zlu, treba se svrstati uz Mariju. To je borba za istinu protiv laæi, za pravednost protiv nepravde, za ljubav protiv mrænje. To je vrijeme borbe i nastavka prvotnog navjeπtaja u Raju zemaljskom: „Neprijateljstvo zame-Êem izmeu tebe i æene“ (Post 3,15).

U tom se okruæenju priprema i navijeπta konaËni Kristov dolazak, na kraju vremena u kome Êe se ostvariti vjeËni iz bor o kojemu govori Poslanica Efeæa nima. U njemu Êemo i mi „postati baπti nici, poπto smo bili predodreeni po naumu Onoga koji sve izvodi po odluci svoje volje“ (Ef 1, 11).

U oËekivanju konaËnog zavrπetka vre-mena Bog nam je dao Mariju „za odvjetnicu milosti i uzor svetosti“ (pred-slovlje). Promatrajmo je i molimo.

Marko BABIΔ

l i k o v n a k u l t u r a

376 - ”MARIJA” 12/2013.

Potaknuti iskrenom poboænoπÊu prema Gospi, krπÊanski vjernici tumaËili su bezgreπno zaËeÊe kao unaprijed izvπreno otkupljenje. Kad je bl. fra Ivan Duns ©kot (+1308.) osjeÊaj vjerniËke poboænosti postavio kao teoloπko pita-nje, nauËavajuÊi da je bezgreπno zaËeÊe Isusova otkupiteljska nagrada Majci kao posrednici u otkupljenju, tijekom nadolazeÊih stoljeÊa krπÊanski umjetnici puËko vjerovanje i teoloπki nauk oslika-vali su na umjetniËkim djelima. U sluæbu katoliËke marijanske promidæbe poseb-no su se ukljuËili πpanjolski barokni umjetnici. NeobiËan u primjeni stilske forme, pogotovo osjeÊajnoga tonskog kolorizma, i poseban po izboru sakral-nih motiva, Francisco de Zurbarán (+1664.) naslikao je mnoπtvo sakralnih djela iz æivota bl. Djevice Marije, meu kojima i oltarne pale s prizorima Bezgreπnog ZaËeÊa.

U SLUŽBI TRIDENTSKE OBNOVEKao predstavnik zlatnog vijeka πpanjoske umjetnosti, sluæbeni slikar grada Seville i dvorski slikar kralja Filipa IV. de Zurbarán uistinu se stavio u sluæbu tridentske katoliËke obnove. Od rodnoga gradiÊa Fuente de Cantos, u pokrajini Extremadura, gdje ga je Juan de Roelas (+1626.) upoznao s reali-stiËkim naËinom prikazivanja naturali-stiËki motiva, do zavrπene umjetniËke πkole u Sevilli kod madonera Pedra Díaza de Villanueva (+1654.), ubrzo je,

kao samostalni umjetnik, postao poznat po osebujnom naËinu oslikavanja religi-ozne tematike. Prvo poznato djelo koje je izradio g. 1614., dok je joπ pohaao umjetniËku πkolu, bila je upravo slika Bezgreπnog ZaËeÊa, danas u privatnoj zbirci u baskijskom gradu Bilbao.Nakon πto se g. 1617. nastanio u gradiÊu Llerena u blizini rodnog mjesta, oslikao je Otajstva krunice: 15 slika za Gospinu kapelu u æupnoj crkvi Nuestra Señora de la Granada u Fuente de Cantos, koje su, na æalost, uniπtene u ©panjolsko-francuskom ratu.Kad se g. 1626. preselio u glavni anda-luzijski grad, u Sevilli je bilo 37 samosta-na koji su se natjecali u oslikavanju crkava prema tridentskoj liturgijskoj

Bezgrešna Majka

l i k o v n a k u l t u r a

”MARIJA” 12/2013. - 377

obnovi. Osobito su samostanske zajed-nice, kao franjevaËke i dominikan ske, prednjaËile u narudæbi marijanskih oltar-nih slika. Tako je de Zurbarán za domi-nikanski samostan San Pedro izradio 21 sliku: 14 iz æivota sv. Dominika, a 7 por-treta svetih otaca. Nakon πto ga je pro-glasilo gradskim slikarem, opÊin sko vijeÊe u Sevilli naruËilo je g. 1628. neko-liko oltarnih pala za samostansku crkvu Nuestra Señora de la Merced Calzada. Otada je de Zurbarán postao vodeÊi πpanjolski marijanski slikar i uzor mlaim umjetnicima. Toliko je bio poznat, da su mu neki prekoocenaski gradovi naruËivali oltarne slike za novo-izgraene katoliËke crkve u Meksiku i Brazilu. Da bi bio πto uvjerljiviji, koristeÊi domorodski krajobraz, njihovu narodnu noπnju i obiËaje, prikazivao je Gospu tamnije puti s bucmastom djeËi-com i umiljatim anelËiÊima.Prijateljstvo s poznatim πpanjolskim sli-karima, kao πto je Diego Velázquez (+1660.), dovelo ga je g. 1634. na dvor kralja Filipa IV. (+1666.) u Madridu. Postavπi kraljevski slikar upoznao je stil-ske razlike izmeu πpanjolskih i talijan-skih umjetnika. Otada je prestao koristiti tamnije tonove s priguπenim svjetlosnim efektima, po uzoru na Caravaggia (+1610.), i preπao na skladniju igru svje-tla i sjene, naglaπavajuÊi viπe scensku dramaturgiju. Zato je u ovom razdoblju izradio najljepπa djela koja su mu, s pra-vom, donijela nacionalnu i svjetsku umjetniËku slavu.Zasigurno Êe se ljubitelji lijepe umjetno-sti sloæiti da je njegova slika Bezgreπnog ZaËeÊa, Inmaculada Concepción, ulje na platnu iz g. 1630. (89 x 128 cm), koja se danas Ëuva u Nacionalnom muzeju Prado u Madridu (katalog br. P-2992),

primjer skladne povezanosti izmeu marijanske katoliËke teologije i barokne umjetniËke prakse.

PRIMJER BAROKNE UMJETNOSTIRuku sklopljenih na molitvu i predajuÊi se u volju Boæju, okruæena atributima vjerniËkih pohvala, Bezgreπna lebdi izmeu zemlje i neba kao ona koja ima roditi Spasitelja. Naslikana prema zako-nitostima koje je postavio teoretiËar sakralne umjetnosti Francisco Pachero (+1644.) u traktatu El arte de la pintura, ta slika primjer je barokne krπÊanske umjetnosti u sluæbi tridentske marijanske poboænosti. Prema tom traktatu, koji je sluæio kao teoloπki udæbenik, de Zurbarán je Gospu prikazao djevojaËkog izgleda, u ruæiËastoj haljini i ogrnutu modrim plaπtem, bez vela na glavi. Okruæena Ëudesnim oblacima iz kojih izranjaju marijanski simboli vjerniËke poboænosti, oslikani prema pojedinim litanijskim zazivima, kao πto je Zvijezda jutarnja, Toranj Davidov, Ogledalo prav-de, Prijestolje mudrosti, Vrata nebeska, postavljena prema zakonitostima okomi-te perspektive, Marija se vitko izdiæe iznad morske obale u kojoj se desno nazire grad, kao simbol zemaljskog, i lijevo mistiËna palma, kao simbol nebe-skog æivota, do kojega plovi laa, kao simbol krπÊanske vjere. Marija, bez gri-jeha zaËeta i roena, spaja tako dva svi-jeta: zemaljski greπni, koji joj je pod nogama, u simbolu polumjeseca, i nebeski blaæeni, koji joj je na glavi, u simbolu krune od 12 zvijezda okruæene mnoπtvom anelËiÊa. Izdignuta u nebo, a s pogledom prema zemlji, kao da vjernicima πalje poruku: Ja sam Bezgreπno ZaËeÊe.Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

378 - ”MARIJA” 12/2013.

Za sve vaæne dogaaje, pa i za sam æivot potrebna je priprava. Kada poËinje ljudski æivot vaæno je znati i toËno defi-nirati, a ne se samo dogovoriti. Znanstvene Ëinjenice su istine koje otkrivaju savrπenstvo Stvoriteljeva plana za nas ljude, njegovu genijalnost i ljubav koju je kroz stvarenje svijeta upisao i u sve stvoreno. Ni svijet Bog nije stvorio odjednom, a Ëovjeka koji je najvredniji od svih stvorenja, stvorio je na kraju. Finale stvaranja uljepπao je stvaranjem æene. Jesu li æene ukras prirode, Boæje miljenice, Ëovjekove druæice - neka svat-ko za sebe odgovori, a ja Êu u ovo razmiπljanje ukljuËiti i jednu jedinstvenu æenu koju je Bog od samog njezina zaËeÊa pripremio za nositeljicu i rodite-ljicu svoga Sina, a Majka Crkva zaπtitila ju je dogmom od krivovjera, zabluda i kojekakvih nagaanja te privatnih pro-sudbi. Zaπto i kako vjerujemo? Moæemo li vjerovati? Postoje objave i tajne vjere, opipljivost i nedokuËivost svetosti svakidaπnjice jedne djevojke koja je postala Majka Sina Boæjega.

NEKA MI BUDEPremda nam se Ëini na prepad, nenajav-ljeno, nesvakidaπnjim posjetom anela Gabrijela, Marija je prihvatila Boæju volju. Koliko je Gospodin pripremao Mariju za taj trenutak, zna samo On. Marija bez grijeha zaËeta, izabranica iz Boæjeg naroda, pripremala se za æivot u djeviËanskoj ËistoÊi. Boæji plan donio je

ono πto nitko tada nije mogao dokuËiti zaπto i kako, a to ne moæe ni do dana danaπnjega. Ne samo da se posvetila Bogu, nego se Marija posvetila i Sinu Boæjem kojega je nosila pod svojim srcem. Je li se Marija pripre mala za porod? OËito je i tim Ëinom bila zateËe-na. Put u Betlehem bio je vaæniji od pri-prave za porod, koji je bio neizbjeæan! Jesu li i okolnosti u kojima se on dogo-dio bile neizbjeæne? Porod je bio vaæniji od bilo kojih okolnosti. Æivot je vaæniji od okoline u koju dolazi.

PRIPREMA ZA ŽIVOTÆelimo li izbjeÊi neprilike koje donosi novoroenËe, valja se pripraviti ne samo na porod nego i na zaËeÊe. ©to to znaËi? ZnaËi sagledati okolnosti, spoznati svoje moguÊnosti i uklopiti se u Boæje æelje. Kako? Bog svakog Ëovjeka zove njego-vim imenom, a roditelje i prezimenom. Blagoslivlje ih i poziva da se mnoæe i napuËe zemlju. Koliko djece? Koliko ih Bog da! Bog uvijek daje djecu, „ali ne i bez vas“ - reËe jedan sveÊenik. Kojega li vaæna poslanja u krπÊanskom roditeljstvu i koliko je svjesnih supruænika te Ëasne i vaæne uloge! ZnaËi da je za tako neπto vaæno potrebna i valjana priprava. Gdje i kada ona poËinje: od majËina krila, od prvih koraka ili joπ ranije, prije zaËeÊa kroz molitve i æelje?Duπu moju do dna si poznavao,kosti moje ne bjehu ti sakritedok nastajah u tajnosti,otkan u dubini zemlje (Ps 139, 15).

CJELOVITA LJUBAVStudentski kapelan don Damir StojiÊ osvaja mlade svojim nagovorima i potiËe ih da ustraju u ËistoÊi. Veoma je jasan i

I za život je nužna priprava

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 12/2013. - 379

jednostavan u objaπnjenju zaπto, πto je kljuËno pitanje za mlade koji æele jasne i smislene odgovore. »uvati svoje tijelo za nekoga kome Êe se u punini predati. Ljubav hoÊe Ëitavu osobu, kompletna Ëovjeka. »uvati se za predanje u posveÊenu ili braËnom æivotu znaËi æivjeti za Ljubav u punini. Je li to lako? Nije, ali i te kako ima smisla! Kad je krπÊanski æivot bio lagan? Kad se æivjelo i umiralo u punini za Gospodina, s pot-punim predanjem. Sv. Ignacije Antiohijski raspjevan u areni... SliËno njemu, brojna vojska svetih muËenika.»istoÊa je biser zbog kojega se raspro-daje imanje koje je sporedno i manje vaæno. To je biser zbog kojega se odba-cuju prolazne avanture i neozbiljne veze, koje ne nose niπta osim prolaznih naslada, koje mogu biti pogubne i naruπiti ne samo tjelesno nego i duπevno zdravlje. »istoÊa je ono zbog Ëega su svoje æivote ærtvovali mnogi kojih su imena zapisana na nebesima - sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Marija Goretti... »istoÊa je ono πto je krasilo

svece za ovozemaljskog æivota, a sv. Ivan Krstitelj glavom je platio zbog upo-zoravanja da i braËni æivot nije niπta manje vrijedan æivljenja ËistoÊe...

GDJE SMO?Za kakvu se ËistoÊu prpirema mlade kroz module nametnutoga zdravstvenog odgoja u πkolskom programu? Mogu li krπÊanski roditelji na to ostati mirni i pristati da im se tako preodgaja djecu za koju su odgovorni pred Bogom i pred njima samima? Jesu li priprave mladena-ca na krπÊansku æenidbu puka formal-nost u vremenu razmiπljanja o svadbe-nom ruhu, uzvanicima i pirovanju ili su neophodan dio æivotnog hoda u kojem se upoznaje narav i poslanje krπÊanske æenidbe?! Je li vrijeme priprave za buduÊe zaËeÊe kroz uËenje o razlikova-nju plodnog i neplodnog razdoblja æenina ciklusa vrijeme dijaloga i upozna-vanja muπko-æenskih razlika, vrijeme Ëekanja i odgode braËnog predanja do konaËne odluke, vrijeme upoznavanja sa zahtjevima i duænostima krπÊanskih supruænika... vrijeme priprave za odgo-vorno roditeljstvo? Zar smo zaboravili tko smo i πto je brak?! Treba li nam i za to referendum da to potvrdimo?! Tko Êe raati djecu u istospolnim zajednicama, Ëiju Êe djecu takvi odgajati i konaËno tko Êe im svoju djecu dati?Do BoæiÊa ima joπ malo. Kao Marija pozvani smo tiho, strpljivo, postojano i samozatajno nositi Isusa i Ëekati da se on ponovno rodi u naπem srcu, u na πem domu, u naπim obiteljima, u sva-kom novoroenËetu i da budemo sretni: „Jer Dijete nam se rodilo, Sin nam je darovan“ i Bog pohodi narod svoj.Danijela DE MICHELI VITTURI

380 - ”MARIJA” 12/2013.

8. prosinca slavimo blagdan Bezgre-πnog zaËeÊa bl. Djevice Marije, za koji je u starini prevladavao naziv Neoskvrnjeno zaËeÊe. BuduÊi da se na taj blagdan u misnom slavlju Ëita evaneoski iz vje πtaj o Anelovu navjeπtaju Mariji da Êe zaËeti i roditi Sina Boæjega, (mnogi vjernici misle da se radi o Isusovu djeviËanskom zaËeÊu) nerijetko znaju biti u nedou-mici i revniji vjernici πto se zapravo slavi tim bla g danom. Ovdje Êemo to kratko objasniti.Isusu je pristajalo da ima majku dostojnu svoga mesijanskog posla-nja. Iako je roena prirodnim naËi-nom od svojih roditelja, po Boæjem pozi vu da bude Mesijina Majka, Marija je ”u prvom Ëasu svoga zaËeÊa posebnom miloπÊu i povlasti-com Svemo gu Êega Boga, zbog predvienih zasluga Isusa Krista Otkupitelja ljudskoga roda bila saËuvana slobodnom od svake ljage izvornoga grijeha”. Tim je rijeËima Crkva proglasila istinu vjere o Marijinu bezgreπnom zaËeÊu.

STOLJEĆIMA SE BISTRILOU prvim stoljeÊima crkveni pisci pi πu o Marijinu zaËeÊu nejasno, ali opet tako da se moæe zakljuËiti da je bila savrπeno sveta i slobodna od sva ke greπne ljage. Polaze sa stajali πta da njoj to dolikuje kao Majci Boæjoj. Efrem Sirski (†373.) veli da je ”nepo-roËna i bezgreπna”, Ambrozije (†397.) da ju je ”milost saËuvala od svake greπne ljage”, Teodoret Ancirski (†446.) da je ”neduæna, bezgreπna, bez ikakva grijeha, bez ljage, sveta u tijelu i u duπi”, a So fronije

Jeruzalemski (†638.) da je primila milost kakvu nitko nikad nije dobio i da nitko kao ona nije unaprijed bio posveÊen.Tijekom srednjeg vijeka marijanske pro-uke produbljuju pitanje prvoga poËetka Majke Gospodinove. Problem odsutnosti grijeha u njezinu æivotu prvi postavlja tek Pelagije (†427.), a nakon njega joπ jasnije Julijan Elkanski (†454).U XI. st. osjeÊa se potreba od bogoslov s-kog obrazloæenja πtovanja Marijina za ËeÊa. Osvjetljenju te problematike doprinose bogoslovci Anselmo (†1109.) i njegov uËe-nik Eadmer (†1134.). SkolastiËki nauËitelji, poput Bonaventure iz Bagnor egija (†1274.), Alberta Velikoga (†1280.) i Tome Akvinskoga (†1274.), zastupali su sveopÊenitost Kristova otkupljenja. Pre-sudno rjeπenje u bistrenju osjeÊaja vjere naroda Boæjega o Marijinu bezgreπnom zaËeÊu donio je franjevac bl. Ivan Duns ©kot (†1308.). On je zastupao izvornu zamisao o moguÊnosti otkupljenja unapri-jed, zahvaljujuÊi izvanrednom Boæjem zahvatu. U vidu zasluga Krista, savrπenog Otkupitelja ljudskog roda, Marija je bila saËuvana i slobodna od ljage izvornoga (istoËnoga ili iskonskoga) grijeha. Tako je Majka Gospodinova mogla biti spaπena veÊ prije smrti i uskrsnuÊa Kristova. Nije morala biti osloboena, nego je mogla biti oËuvana od ljage grijeha izvornoga, i to miloπÊu koju je primila u trenutku poËet-ka svoga postojanja zbog posebnih zasluga Krista Otkupitelja.Duns ©kotovo uËenje prihvaÊaju franjevci i ostali bogoslovci, kao i bogoslovna uËil-iπta, a nakon toga rasplamsava se velika raspra. Sabor u Konstanci g. 1438. potvruje da se takvo uËenje ne razilazi s katoliËkom vjerom. Bazelski sabor g. 1439. bio ga je sklon proglasiti i dogmom, ali

Što slavimo blagdanom

”MARIJA” 12/2013. - 381

,

a

poradi opÊih crkvenih prilika nije mu dao sluæbeni oblik. Inocent VIII. (†1 492.) odobrava g. 1489. zazivanje Gospe kao Neoskvrnjene, a Pio VII. (†1823.) dopuπta g. 1806. u misno predslovlje umetnuti izraz Neoskvrnjena. Usprkos tome, protivniËka struja prevladava sve dok se Pio IX. (†1878.) pismeno nije posavjetovao s biskupima cijeloga svijeta i istinu o Neokvrnjenom zaËeÊu progla-sio 8. prosinca 1854. dogom. OdluËujuÊu ulogu odigrala je pritom vjera naroda Boæjega, obiËnoga puka, po kojoj je on intuitivno, voen Duhom Svetim, osjeÊao kako dolikuje da Majka Isusova bude posve Ëista, slobodna od bilo kakve ljage grijeha.

NASTANAK BLAGDANAMalo-pomalo na krπÊanskom Istoku nastaje i liturgijski blagdan Marijina zaËeÊa (ne bezgreπnoga, nego samo zaËeÊa!). Izrazima joπ uvijek ne toli-ko jasnima, pod bogoslovnim vi dom, on se razliËito nazivao. U IV. st. sla-vio se kao blagdan Roenja Ma rijina, a u VIII. st. kao ZaËeÊe sv. Ane, majke Roditeljice Boæje. U IX. st. prelazi na Zapad. Pod nazivom Za ËeÊe svete Djevice Marije u XI. st. poËinje se slaviti u juænoj Italiji pa u Engleskoj, a poprima i nov sadræaj. ZahvaljujuÊi Duns ©kotovu doprino-su, ustaljuje se tijekom XIV. i XV. st., da bi dogmatski naziv i vjerski sadr-æaj Neoskvrnjeno ZaËeÊe bl. Djevice Marije poprimilo tek proglaπenjem dogme 1854. godine.©tovanje Bezgreπne osobito promiËu franjevci, a Siksto IV. (†1484.) zaslu-æan je da je na Zapa du prihvaÊen taj blagdan, za koji kao papa podjeljuje oproste (1476.), odobrava g. 1477. novi misni obra zac, a g. 1480. i novi tekst »asoslova u kojima je jasno iz ra æena Marijina povlastica neoskvr-njenog zaËeÊa. Pio V. (†1572.) uvodi blagdan u Rim ski Ëasoslov, a Kle-ment XI. (†1721.) proglaπava ga g. 1708. obvezatnim za cijelu Crkvu. Blagdanom Bezgreπnog zaËeÊa slavi-mo Mariju ”milosti punu”. On nam priziva u sjeÊanje velika djela koja je Bog u njoj uËinio. Unaprijed ju je predodredio i izabrao kao Majku svome Sinu, oslobodio ju je jarma izvornoga grijeha... Puna je milosti od poËetka, a simbol je i znak da je moguÊe novo ËovjeËanstvo.Petar LUBINA

om Bezgrešnog začeća?

r a z g o v a r a l i s m o

382 - ”MARIJA” 12/2013.

U dana πnjem druπtvu æena traga za svo-jom ulogom. Majka Isusova oduvijek se stavlja za uzor svim Kristovim vjernici-ma, osobito æenama i majkama. O tome razgovaramo s pastoralnom teo loginjom, psihoterapeutkinjom i obi te ljskom i braËnom savjetodavkom Vero nikom Reljac s Katedre pastoralne teo logije KBF-a podruËnog studija u Rijeci.- Bog je æeni namijenio posebnu ulogu...- Nitko nema tako veliku ulogu u povi-jesti spasenja kao Majka Isusova. Bog je poziva da bude Isusova mati, baπ zato πto je æena. BuduÊi da je æena, ona je razumjela taj poziv te ga je mogla pri-hvatiti i ispuniti. Ukoliko je bila æena, Bog joj je namijenio posebnu ulogu u povijesti ljudskog roda. Poslije toga nepredviena poziva sve bi æene trebale biti ponosne na svoje “biti æena”, da se utvruju u tom dogaaju i u njemu pro-nalaze potvrdu svoga “æenskog genija”. Joπ viπe, mogle bi na tom dogaaju povijesti spasenja ohrabrivati same sebe na istinsku zauzetost u izgradnji civiliza-cije ljubavi i smatrati da je to poziv koji one mogu ostvarivati na svoj vrijedan i specifiËan naËin. - Zar majka nije pojam darivateljice ljubavi?- Na II. vatikanskom saboru iskristalizira-la su se tri shvaÊanja o braËnoj ljubavi kao glavnom razlogu i zadaÊi braka. Bilo je vrlo malo saborskih otaca koji su traæili da se o ljubavi uopÊe ne govori. Svoje miπljenje opravdavali su tvrdnjom

da “postoji opasnost da netko krivo shvati i protumaËi Sabor te Êe kasnije tumaËiti kako je ljubav bitan element braka, o kojem ovisi i sama valjanost braka.” Prema tim saborskim ocima braËna ljubav nije niπta drugo nego obiËan Ëuvstveni osjeÊaj koji danas jest, a sutra nije. Toj skupini suprotstavila se joπ manja skupina koja je bit braka htje-la poistovjetiti s braËnom ljubavlju tvrdeÊi da brak postoji samo ako ima braËne ljubavi. Kod takva shvaÊanja braka vrlo je lako opravdati rastavu, a Evanelje uËi da je brak nerazrjeπiv. VeÊina saborskih otaca zastupala je uvjerenje da je braËna ljubav vaæan sastojak, duπa braka. Nju valja njegova-ti, a jednako tako i koliko je moguÊe viπe poπtovati, jer je brak intimna zajed-nica ljubavi. - Zaπto sve to spominjete?- Zato πto iz takve intimne zajednice lju-bavi raste i roditeljska ljubav, osobito materinska. Ona je jednostavno neupit-

Majka Isusova - uzor ženi

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 12/2013. - 383

na. Mati je sama istinski prihvaÊena pa je stoga i u stanju, obogaÊena braËnom ljubavlju, prihvatiti svoju djecu materin-skom ljubavlju.- Nije li majka i prva vjerouËiteljica?- Sabor govori o obitelji kao kuÊnoj Crkvi, odnosno Crkvi u malom. Ivan Pavao II. koristi taj izraz u viπe svojih apostolskih pisama, a preuzeli su ga i hrvatski biskupi. Naravno, s nakanom da se tako vide naπe vjerniËke obitelji, da braËni drugovi budu svjesni i radosni πto su æenidbom sklopili braËni savez u kojem Êe po meusobnoj ljubavi, prija-teljstvu i usluænosti biti svjesni da su svjedoci vjere i Boæje ljubavi, da zapravo oni sami budu slika i znak ljubavi izmeu Krista i Crkve. Takvo dostojan-stvo braka i obitelji razumljivo je mjesto prenoπenja vjere i na djecu, pa je stoga opravdano oËekivati da Êe majka biti prva vjerouËiteljica svoje djece. RijeË je o ozraËju u kojemu dijete æivi i objaπnjavanju svega πto mu je potrebno da razumije ponueno svjedoËenje vjere. Prije svega, djecu valja uvesti u slavljenje krπÊanskih blagdana, osigurati im radost slavljenja, a onda i svakog dogaaja i Ëina koji proizlazi iz vjere. To je obiteljska molitva, zajedniËko slavlje-nje nedjeljne i blagdanske sv. mise, druæenje s onima kojima je stalo do istih vjerskih vrijednosti, svjedoËanstva dostojna krπÊanskog æivota, a napose sigurnosti da su i djeca dionici braËne, roditeljske i obiteljske ljubavi.- Zar æena nije neπto viπe od majke? - Naravno! Æenski genij presudan je u prosudbi æenina dostojanstva i poziva. U granicama onoga πto oËituje ljude kao osobe, razlikuje se ono πto je muπko i πto je æensko, ali se u isto vrijeme obo-

strano objaπnjava i nadopunjuje. Upravo ono πto je æensko, tj. taj æenski genij, potrebno je i druπtvu i Crkvi. Nije rijeË ni o kakvu suprotstavljanju æene muæu. No, specifiËne vlastitosti æene, tj. uoËena razliËitost, temelj je obogaÊenja, a po njemu se vidi æenina posebna sposob-nost da prihvati Ëovjeka u njegovoj kon-kretnosti. Iz toga se vidi da je æeni na poseban naËin povjeren Ëovjek, πto se najviπe oËituje u njezinu majËinstvu, i fiziËkom i duhovnom. Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. ne zau-stavljaju se samo na majËinstvu nego i u drugim sposobnostima koje mogu obo-gatiti druπtvo, ekonomiju, obitelj... Ivan Pavao II. tako piπe æenama: “Stoga æelim, predrage sestre, da se s poseb-nom pozornoπÊu razmiπlja o temi æenskog genija, ne samo kako bih vam priznao crte preciznoga Boæjeg nacrta koji se prihvaÊa i poπtuje, nego kako bi mu se dalo viπe prostora u cjelokupnosti druπtvenoga i crkvenog æivota. Zato se moæe zakljuËiti da zbog naravi æene njoj pripada veÊa druπtveno-kulturalna i unu-tarcrkvena promocija kako bi obogatila Ëitavo druπtvo.” Te rijeËi jasna su potvr-da da se uloga i dostojanstvo æene ne iscrpljuju u ulozi majke, nego da je osjetljivo nadilazi. To krπÊansko shvaÊanje æene pronosit Êe najprije krπÊani, a zatim od njih pri-hvatiti i drugi ljudi. Ne smijemo dopusti-ti da danaπnjim shvaÊanjem æene gospo-duju shvaÊanja koja nam je joπ u robo-vlasniËkom i feudalnom druπtvu namet-nula povijest, jer ona nisu utemeljena na Sv. pismu ni na suvremenom poznava-nju ljudske naravi, a najmanje na uËenju suvremenih voditelja KatoliËke Crkve.K. JOLIΔ

m o j a d j e c a i j a

384 - ”MARIJA” 12/2013.

- Ne mogu vjerovati da si to uËinila. Ne mogu vjerovati da si sav svoj dæeparac dala za cipele! - urlam s tim Ëudoviπtem od cipela u rukama. Da su za mene, bilo bi previπe, a tek za nju! Koje cipele!- Nisu cipele nego πtikle!Sve πto si ljetos zaradila i πto sam ti ja dala, ti si dala u te...- ©tikle!Joπ me bezobrazno ispravlja. Meni je ovo za prolupati. Glava mi puca od ludosti. Kupila je to Ëudoviπte od cipela, skuplje su nego zlatna ogrlica. - ©to Êeπ s njima? Objesiti ih oko vrata, da ti klapaju kao zvono?!- Obut Êu ih za boæiÊni tulum!- Molim? - mislila sam da nisam dobro Ëula pa sam riknula snaænije od lava.- ©to se Ëudiπ?! Viπe nisam mala. Pozvana sam na tulum. Poslije ponoÊne mise ide se na tulum!- Gospe moja, πto je meni?! Sanjam li ja ili mi to uistinu moje malodobno dijete govori? ©tipam se za obraz, jauËem, boli. Dakle, ne sanjam. Ono divlje, lavovsko u meni se smiruje, jedva govorim:- Polako, kreni ispoËetka.- Ne kuæiπ. Dobila sam pozivnicu za boæiÊni tulum. Zatvoreni party, dolaze samo probrani, sve samo face, oni s televizije, nogometaπi, πportaπi, pjevaËi i ostali. Kuæiπ, ne mogu biti zadnja πlapa. Moram se srediti. Moram biti cool!- Zaπto si kupila πtikle?- Helooo!- ©to sam ti, Boæe, skrivila, da mi se sve ovo dogaa!? Kakav tulum, kakav party,

kakve πtikle, kakve gluposti, ima samo 17 godina! ©to to dijete umiπlja? Najra-dije bih je zviznula da joj sve te ludori-je izlete iz glave. Oprosti mi, Gospodine, na tim mislima! Gdje si, Romeo, sada kad te trebam?! Mir, mir, πapÊem sebi. Smiluj mi se, Boæe, Gospodine u pomoÊ mi priteci! Idemo polako.- Hajde, molim te, reci mi, duπo, od koga je stigao taj poziv! - prisiljavam se iÊi mirno i polako. Korak po korak. Moramo ostati u prijateljstvu. Trebam saznati istinu, ma kako bolna bila. Moram ostati u povjerenju. IÊi polako i strpljivo. Kako mi Romeo nedostaje! Da je on ovdje, bilo bi mi puno lakπe. Oslanjali bismo se jedno na drugo. Ona bi osjetila da je volimo, da je ne osuujemo. Romea nema, doÊi Êe pred sam BoæiÊ. Iskrsnuo mu nekakav posao. Sve moram sama. Ona je sada najvaænija. Ovaj problem trebamo zajedno rijeπiti. Æelim da mi reËe sve.Dakle, nije ona sama. Sve njezine prija-teljice, njih πest, u to su ukljuËene. Karte su dobile od jedne poznanice koja je veÊ sudjelovala na takvim tulu-mima i koja im je i prije nudila pozive, ali su odbijale. Ovog puta poziv su pri-hvatile. Dogovorile su se, kad veÊ idu, da trebaju izgledati odraslije pa su kupile te preskupe πtikle s vrtoglavim potpeticama. Moja ih je najskuplje plati-la jer je imala najdeblju uπteevinu, a posudila je i jednoj priji kojoj je malo nedostajalo za neπto jeftinije πtikle. Kupile su i suknjice, koje bi se slobod-no mogle nazvati pojasom zbog svoje kratkoÊe. Dogovorile su se da Êe rodi-teljima reÊi kako Êe poslije polnoÊke otiÊi jedna k drugoj i ondje prespavati, tako da roditelji niπta ne posumnjaju.

Tjeranje muha

Tà i dosad bi prespavale krajotjedni-com jedna kod druge.Kopkalo me kako su se i kada mislile presvuÊi, jer na boæiÊnu misu sigurno ne bi otiπle tako odjevene.- Ti, majko, niπta ne znaπ! To se radi u ulazu, sakrije se u vreÊici, i, kad se vratiπ, pokupiπ! To nije problem.- Jesi li to Ëesto radila?!- Ne! To nam je rekla djevojka koja nam je uruËila pozivnice. Iziu iz kuÊe normlno odjevene, u ulazu se presvuku pa paradiraju u πtiklama i minicama.To me podsjetilo kako sam kod jedne prijateljice gledala slike njezine dje-vojËice i kako se ona Ëudila kakvu to odjeÊu njezino dijete ima na sebi, kad oni takve odjeÊe kod kuÊe nemaju. Onda je zakljuËila da je to vjerojatno odjeÊa od prijateljice kod koje je spava-la i da se njezina djevojËica u nju odje-nula jedino radi fotografiranja.Dok sam na trenutak skrenula s te vode, moja je kÊerka izgovorila:- Kad promisliπ, to je normalno.- Da misliπ, drago dijete, ne bi te ludo-rije ni pomislila, a kamoli radila! - mislim u sebi, ali πutim. Mazim je i raz-govaram s njom. Sretna sam πto je sve tako dobro zavrπilo, πto sam za taj naum saznala na vrijeme i πto mi je iznijela svoje planove. Imat Êemo o Ëemu ovih boæiÊnih dana raspravljati.Kad smo razgovarali o darovima za pod bor, Romeo, kojega sam o svemu tome na lijep naËin upoznala, rekao je da bi najbolji dar za naπe dijete bio Raid, sredstvo za suzbijanje muha - da joj iz glave istjera sve muhe!A za nas dupla molitva, jer je mali Isus uËinio da se ovo na vrijeme prekine.R. T.

m o j a d j e c a i j a

PolnoÊkaPolnoÊkaSelska crkva na brijegu,Selska crkva na brijegu,PonoÊni zvon.PonoÊni zvon.Bezbroj stopa u snijegu,Bezbroj stopa u snijegu,Kirie eleison!Kirie eleison!

U kutu crkve πtalica,U kutu crkve πtalica,Pastirski sklôn.Pastirski sklôn.Serfaska tiha pjesmica,Serfaska tiha pjesmica,Kirie eleison!Kirie eleison!

Marija nina DjeteπceMarija nina DjeteπceU krilu svom.U krilu svom.Mileno Boæje Jagnjeπce,Mileno Boæje Jagnjeπce,Kirie eleison,Kirie eleison,Eleison!Eleison!Zdravko ©ILIΔZdravko ©ILIΔ

p r i g o d e

386 - ”MARIJA” 12/2013.

Utjelovljenje Sina Boæjega, vjeËnoga boæanskog Logosa, zajedno s njegovom smrÊu i uskrsnuÊem spada u temeljne istine krπÊanske vjere. DoπaπÊe je vrije-me u kojem se pripremamo za susret s djetetom Isusom, za njegov roendan BoæiÊ. To je vrijeme u kojem na osobit naËin propitujemo svoju savjest, misli, rijeËi i djela. Razmiπljamo o Isusovoj pri-sutnosti u naπem æivotu pitajuÊi se, je li Isus za nas æiv i, ako jest, na koji naËin osjeÊamo njegovu prisutnost. Moæda ga doæivljavamo kao poslovnog partnera, sponzora, vatrogasca ili stroga suca. Zovemo ga kad bukne poæar i kad nam se poËne ljuljati tlo pod nogama. Moæda je Isus za nas tek povijesna ikona, heroj, junak kojemu se valja diviti, ali kojega je nemoguÊe nasljedovati.

ZAŠTO, AKO JE ISUS ŽIVMoæda Êe i ovaj BoæiÊ u naπem æivotu proÊi kao joπ jedna obiteljska feπta, malo toplija i raskoπnija nego ostale. Kad se budemo radovali prepunoj trpezi u krugu najmilijih, znam da Êe mnogim ljudima i ove godine, i ne samo na polnoÊku, srca kucati hladna, oæaloπÊena. Jednim dijelom Êe se rado-vati jer se cijeli svijet raduje, a drugim dijelom Êe patiti u tami svoje sobe s osjeÊajem duboke tuge i osamljenosti. Moæda Êe nas opet upitati zbog Ëega je na ovom svijetu sve manje poπtenih ljudi ako je Isus æiv. Meni se Ëini da to

pitanje ne upuÊuju samo ljudi jedni dru-gima nego da ga i Isus svaki dan upuÊuje svakome od nas. Grijeh u Ëovjeku uzrokuje rascjep izmeu duhov-nih i tjelesnih teænji te dovodi do feno-mena beπÊutna srca; srca koje ne zna ljubiti nego se brinuti iskljuËivo za sitne sebiËne interese. Neraskajano srce nema suÊuti za bliænje. Kamenim srcima obraÊa se Ivan Krstitelj u nagovoru: “Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!” (Mt 3, 3). Kameno srce je poput tempirane bombe ispunjene ljubomo-rom, pakostima i neposluhom. Srce takva Ëovjeka æeli vidjeti Gospodina, ali ga ne moæe prepoznati. Traæi ga u kazaliπtu, na filmskom platnu, u roma-nu, ali ga nikako ne moæe naÊi u jedno-stavnu susretu s Marijom u πtalici.

BOG TRAŽI SKRUŠENO SRCESvaki Ëovjek u dubini svoje duπe osjeÊa potrebu razgovarati s Bogom, njega susresti, gledati. Svaki Ëovjek æeli se oprijeti povrπnosti, hoÊe naÊi smisao svoga æivota, sada i u vjeËnosti. U toj neodoljivoj potrebi za transcendentnim iskustvom preËesto se znamo izgubiti, jednostavno zalutati. Svaπta Ëitamo, svega i svaËega konzumiramo, troπimo. No, za stvaran susret s Gospodinom potrebno je neπto sasvim drugo, puno jednostavnije. Ne trebaju Bogu naπe misli, ne treba mu ni naπe znanje, bolje reÊi naπe naklapanje. Bog traæi skruπeno srce i plamen naπe ljubavi koji preËesto guπimo ratovima, zatvorima, strastima. Bog nije ikona nego æiva osoba koja nam u njeænom koraku svagdano prilazi u susret.Kako Êemo se pripremiti na taj susret? Jednostavno, poput Marije. OËekujemo li nekoga vaæna gosta, neÊemo puno

Pripraviti put Gospodinu

”MARIJA” 12/2013. - 387

mudrovati. Hitro Êemo pospremiti stan kako bi sve bilo na svom mjestu, Ëisto i uredno. UËinit Êemo sve kako bi se naπ gost kod nas mogao osjeÊati ugodno. S nestrpljenjem Êemo brojiti minute kad Êe pozvoniti na naπa vrata. KonaËno, kad stigne, nastojat Êemo da dulje osta-ne jer su naπi razgovori puni topline, iskrenosti i slobode. Toliko toga imamo podijeliti s pravim prijateljem i taj nas susret Ëini sretnima. Zar se ne bi tako trebalo pripremiti za susret s Isusom?!

Otvorimo mu vrata bez oklijevanja. Ne recimo: “Doi, Gospodine, drugi put, jer sada nemam vremena!”

ZOVE LI NAS?Istina je da nikad neÊemo na ovome svi-jetu naÊi dovoljno vremena, pogotovo ako smo svoj duhovni hram zapustili i pretvorili ga u smetliπte. Budemo li do kraja iskreni, naÊi Êemo u njemu puno toga πto treba pospremiti, pomesti, poËi-stiti, baciti u smeÊe. Moæda koji mladiÊ ili djevojka u ovom vremenu doπaπÊa osjeti da ga Isus zove u redovniËku ili sveÊeniËku sluæbu. Zove li, moæda, nas? A πto mi Ëinimo? ©utimo i pravimo se da nas se to ne tiËe. Umiπljamo se da nismo sposobni za velika djela, a zapra-vo se radi o tome da nismo spremni. ©to bi bilo da se bl. Djevica Marija nije odazvala Boæjem pozivu? Upravo je ona koja se svom duπom, tijelom i duhom predala Gospodinu mogla zaËeti Sina Boæjega. Marijino krilo ljubavi postalo je kovËegom Novog saveza s Bogom i zato nju uvijek uzimamo za primjer savrπena predanja Bogu. Ipak, koliko god mi æeljeli susresti Krista, priznat Êemo da nas taj susret s njime pomalo plaπi. Bojimo se istine o sebi i poziva da se promijenimo, da se oslobodimo, da neπto novo uËinimo. Naravno, nismo za to spremni. »itavo svoje vrijeme ispunili smo brojnim aktiv-nostima, obvezama, pustim brigama... Vrijeme doπaπÊa prava je prigoda da se malo zaustavimo, preispitamo se, duhovno se obnovimo. Za poËetak duboko udahnimo i hrabro recimo: “Evo me, idem vrπiti volju Boæju!” Ne viπe svoju, nego njegovu. Ne oËekivanja dru-gih, nego njegova.Silvana DRAGUN

p r i g o d e

T. Krπnjavi, Gospa s Djetetom (Zmijavci)

u s p u t

PredvodeÊi 11. Marijin put u Klenovniku, biskup Josip Mrzljak blago-slovio je na spomendan sv. Volfganga 31. listopada dvije nove kamene postaje Marijina puta: treÊe otajstvo radosti Roenje Gospodina naπega Isusa Krista, u zaseoku Brglezi, i drugo otajstvo muke BiËevanje Gospodina naπega Isusa Krista, u zaseoku Kolareki. Prvi put u novijoj povijesti, poboænost Marijina puta hodoËasnici su obavljali

izmjenjujuÊi razmatranja, pjesme i moli-tvu triju otajstava krunice uz 8 obnovlje-nih kamenih postaja Marijina puta. Ovogodiπnja obnova triju postaja, blago-slovljenih u svibnju i u listopadu, svoje-vrstan je rekord dosadaπnjeg rada, zapoËeta 2008.Po zavrπetku poboænosti, biskup J. Mrzljak predvodio je misno slavlje u kapeli sv. Volfganga. ”Mi koji smo sada proπli Marijinim putem, promiπljali smo o svim vaænim otajstvima naπe vjere, poËevπi od trenutka kada je Mariji bilo navjeπteno da Êe roditi Sina pa do nje-zina uznesenja i proslave u nebu. Proπli smo u razmiπljanju jedan ljudski æivot, a u ovoj prekrasnoj prirodi razmiπljali smo i o silnim Boæjim djelima koje nam je Bog darovao”, istaknuo je u homiliji, potiËuÊi na razmiπljanje o plodovima ljudskog æivota koji se najviπe oËituju u dobroti i ljubavi. ”Marija nam pokazuje primjerom kako treba iÊi ovozemalj-skim putem. Napor je pjeπaËiti dva sata, ali smo iπli jer vjerujemo da smo dobili pomoÊ, milost i zaπtitu bl. Djevice Marije”, rekao je, meu ostalim, biskup Mrzljak.

Dvije nove postaje Marijina puta

u s p u t

”MARIJA” 12/2013. - 389

Na zavrπetku misnog slavlja klenovniËki æupnik Josip JagarËec zahvalio je sudio-nicima, posebice darovateljima novih postaja. „BoæiÊnu“ postaju darovao je kao zagovor za svoju obitelj darovatelj koji æeli ostati nepoznat, a postaju Isu-sova biËevanja Ivan PintariÊ iz Ivanca u spomen na sve pretke koji su nekada æivjeli na klenovniËkim bregima.Od 8 obnovljenih postaja, 4 su naprav-ljene prema uzorcima starih, preostalih nakon zadnje velike obnove u prvoj polovici 19. stoljeÊa, a 4 su potpuno novog izgleda, a isklesao ih je samouki kipar Slavko BuniÊ. Na svakoj postaji nastojao je ugraditi zanimljive opÊe povijesne i klenovniËke etnoloπke ele-mente. BoæiÊni prikaz smjeπten je unu tar peÊine, isklesane od kamene groma de, sa svim likovima i natpisom Slava Bogu na visini. Pastire je izostavio, ali je sva-kog molitelja Marijina puta stavio u ulogu pastira koji je pozvan i poslan sla-viti i hvaliti Boga.

Isusovo biËevanje kipar BuniÊ smjestio je u pretorij, kamo su Isusa doveli da bi ga sasluπali, izbiËevali i osudili na smrt te poslali na Golgotu. Rimski vojnik koji na toj postaji gotovo neprirodnim zama-hom biËuje Krista, podsjeÊa na rijeËi proroka Jeremije „okrenuπe mi lea, a ne lice“, kao i na rijeËi proroka Izaije: „lea podmetnuh onima πto me udara-hu, a obraze onima πto mi bradu Ëupahu, i lica svojeg ne zaklonih od pogrda ni od pljuvanja“. Krst je prive zan za „pranger“, stup srama, kakvih je bilo u veÊini nekadaπnjih gradova sjeveroza-padne Hrvatske, a sluæio je za kaænjavanje prijestupnika.U planu je narednih godina i obnova joπ 7 postaja, a darovatelji su se za neke veÊ javili æupniku. Osim toga, sva milo-stinja skupljena na spomendan sv. Volfganga Ëuva se kako bi se i jedna postaja Marijina puta podigla samo milo-darima hodoËasnika.Nedjeljko PINTARIΔ

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

390 - ”MARIJA” 12/2013.

Na svom 47. plenarnom zasjedanju od 16. do 18. listopada 2013. u Zagrebu hrvatski biskupi razgovarali su o poteπkoÊama na koje nailazi Crkva u hrvatskom narodu. U æelji da se i mi molitvom pridruæimo njihovu rjeπavanju, ovdje donosimo kratka razmatranja koja nam mogu dobro doÊi kao uvodi u poje-dina otajstva radosne krunice.

1. NAVJEŠTENJE GOSPODINOVOAneo odgovori Mariji: ”Duh Sveti siÊi Êe na te i sila Êe te Sveviπnjega osjeniti. Zato Êe to Ëedo i biti sveto, Sin Boæji. A evo tvoje roakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zaËe sina. I njoj, nerotki-njom prozvanoj, ovo je veÊ πesti mjesec. Ta Bogu niπta nije nemoguÊe!”

(Lk 1, 35-37)

Dokidanjem autonomije Religijskog pro-grama na HRT-u, koja je zajamËena spo-razumom izmeu HRT i Hrvatske biskupske konferencije, sadaπnji ustroj nije prihvatljiv jer Religijski program nema autonomnost i ravnopravnost s drugim programima. Tako je sputano πirenje Radosne vijesti na televiziji koja se zove Hrvatska.

Molimo da se u naπoj domovini poπtuju meunarodni i drugi sporazumi te se u svakom trenutku iznae naËina da i u naπe dane Radosna vijest mogne dopri-jeti do svakog Ëovjeka i tako se stvara pravednije i skladnije druπtvo u kojemu æivimo i radimo.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. POHOĐENJE RODICI ELIZABETIUsta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Ue u Zaharijinu kuÊu i pozdravi Elizabetu. »im Elizabeta zaËu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: ”Blagoslovljena ti meu æenama i balgoslovljen plod utro-be tvoje! Ta otkuda meni da mi doe majka Gospodina mojega?”

(Lk 1, 39-43)

Iako se u zdravstvenom odgoju, nasilno uvedenu u hrvatske πkole, viπe ne spo-minje sporna literatura, on je i dalje proæet rodnom ideologijom. OËigledna je namjera da se u ovoj fazi teæiπte stavi na (pre)odgoj odgojitelja. Eksperimentalnim programom graanskog odgoja, koji bi uskoro trebao postati obvezatan predmet, Ëini se, da se æeli kroz modul ”rodne ravnopravnosti” nadomjestiti izmjene koje je doæivio izvorni Kurikulum zdravstvenog odgoja.

Molimo za odgovorne za odgoj i obra-zovanje hrvatske djece i mladeæi, da shvate kako u πkoli uËenicima nije dovoljno o neËemu pruæiti samo infor-maciju nego ih i odgojiti.


3. ISUSOVO ROĐENJE U BETLEHEMUI Josip, buduÊi da je bio iz doma i loze Davidove, uzie iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaruËnicom Marijom koja bijaπe trudna. I dok su bili ondje, navrπilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mje-sta u svratiπtu. (Lk 2, 4-7)

Radosni čekajući Božić

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 12/2013. - 391

Izmeu Ministarstva znanosti, obrazova-nja i πporta RH i Crkve ostaju nerijeπena brojna otvorena pitanja, poput diskrimi-nacije vjeronauka u πkolskoj satnici i neprovoenja vjeronauËne nastave u treÊim, Ëetvrtim i petim razredima sred-njih medicinskih πkola, a do susreta odgovornih za njihovo rjeπavanje nikako da doe, πto ispada kao opstrukcija s dræavne strane.

Molimo da duh Isusa Krista i u naπe dane dospije do svih mladih u naπoj Domovini, Ëime bi joj bila zajamËena sretnija i blagoslovljenija buduÊnost.


4. PRIKAZANJE ISUSA U HRAMUKad se po Mojsijevu Zakonu navrπiπe dani njihova ËiπÊenja, ponijeπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu... ©imun ih blagoslovi i reËe Mariji, majci njegovoj: ”Ovaj je evo postavljen na pro-past i uzdignuÊe mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a i tebi Êe samoj

maË probosti duπu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!” (Lk 2, 22-35)

Bl. Miroslav BuleπiÊ nije pripadao nijed-nom ideoloπkom sustavu, a progonili su ga i faπisti i nacisti te ubili komunisti. U njegovoj osobi spaja se cjelokupna tra-gedija koja je pogodila hrvatski narod kao i narode Europe tijekom proπloga stoljeÊa obiljeæena trima velikim neljud-skim sustavima: faπizmom, nacizmom i komunizmom.

Molimo da u naπem vremenu, proæetu materijalizmom i sekularizmom, proglaπenje blaæenim M. BuleπiÊa bude znak nade i optimizma te potvrda crkve-ne plodnosti.


5. NAŠAŠĆE ISUSOVO U HRAMUDjeËak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji. Uvjereni da je meu suputnicima, odoπe dan hoda, a onda ga stanu traæiti meu rodbinom i znancima. I kad ga ne nau, vrate se u Jeruzalem traæeÊi ga. Nakon tri dana naoπe ga u Hramu gdje sjedi posred uËiteljâ, sluπa ih i pita. (Lk 2, 43-46)

U razliËitim podruËjima druπtvenog æivota primjeÊuje se uplitanje odreenog sekularizma i pokuπaj da se stvori iskljuËivo negativna slika o Crkvi i vjeri. Bez obzira na to, krπÊani imaju jasan identitet utemeljen na njihovoj vjeri koja je æiva i koja budi nadu.

Molimo za Crkvu da promiπlja o odgoju i pastoralu obitelji, osobito mladih, kao i o problemu nezaposlenosti, da na sve to ne odgovori zatvaranjem i ne pretvoriti se u tvravu.


KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

392 - ”MARIJA” 12/2013.

Veliko otajstvo Utjelovljenja ispunja nam duπu radoπÊu, jer slavimo dolazak Sina Boæjega u naπu ljudsku stvranost; jer oËekujemo blagdan BoæiÊa - roenja Onoga koji se zbog nas ljudi ponizuje i prihvaÊa naπu ljudsku narav, da po njoj trpi najstraπnije muke; da bude razapet na kriæu, izdiπuÊi u smrt-noj borbi za naπe vjeËno spasenje. Ona koju je Boæja providnost veÊ odvijeka izabrala za Majku njegovu, a koja bijaπe Ëisto zrcalo sjaja, noseÊi pod svojim srcem Sina Boæjega, æurila se roakinji Elizabeti da s njome podijeli neizrecivu radost, jer je Ëula od Gabrijela, da Êe i ona - nerotkinja - postati majka. Æurila se razmiπlja juÊi o beskrajnoj sreÊi da Êe ubrzo doÊi Onaj kojega su dolazak toliki proroci navjeπÊivali i tjeπili svoj narod, koji Êe ih izbaviti iz suæanjstva smrti i grijeha, a za kojim je i ona vapila Bogu da poπa lje i skrati njihovo ropstvo.Kako li se Elizabeta obradovala kad je zaËula Marijin pozdrav! Na nj joj zaigra dijete koje je nosila, i, napunivπi se Duhom Svetim, klikne jakim glasom: ”Najblagoslovljenija ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Odakle meni da majka Gospodina moga dolazi k meni?” (Lk 1, 42-44).I Elizabeti je Duh Sveti otkrio tajnu da Marija u svom krilu nosi Spasitelja svije-

ta. I Isus je djelovao na Ivana da je zai-grao od radosti. Ta dvojica podijelila su svijet na dva stoæera: Stari i Novi zavjet.I kad Elizabeta kliknu Mariji: ”Blago tebi koja povjerova da Êe se ispuniti πto ti je reËeno od Gospodina” (Lk 1, 45), imajuÊi i znajuÊi otkrivenje svega onoga πto joj je zborio Gabrijel, Marija uskli-knu: ”VeliËa duπa moja Gospodina; duh moj kliËe od radosti u Bogu Spa-sitelju mome, jer milostivo pogleda na neznatnu sluæbenicu svoju. Gle! Odsad Êe me blaæenom zvati svi naraπtaji, jer mi velike stvari uËini Svesilni, Ëije je ime sveto, i Ëije se milosre proteæe od koljena do koljena nad onima koji ga πtuju...” (Lk 1, 46-51).»etvrte nedjelje doπaπÊa, pred sam BoæiÊ, slavi se susret dviju odabranih svetih æena. Slavi se OËeva ljubav, koja je naπla naËina kako da nas spasi po svome Sinu, koji se ponudio kao ærtva za naπe spasenje. Pridruæimo se moli-tvom i razmiπljanjem tome velikom dogaaju o kojem ovisi i naπe spasenje. Otac æeli da ærtva Sina njegova ne bude uzaludna, a Sin je izvrπio, i s ljubavlju, volju OËevu. Red je da je i mi izvrπimo, da mu zahvalimo za dar æivota i da ga ne izgubimo uz darovane nam milosti nego da ga upravimo vjeËnom Cilju, onome koji nas je toliko ljubio i nije dao da se izgubimo nego je zbog naπega spasenja pronaπao najbolji naËin da nas k sebi privede u vjeËnu radost.Nemojmo se slijepo izgubiti!Mariji Majci se utecimo. Njoj se povjeri-mo i molimo je da nas uzme pod svoje okrilje i zaπtitu; da nas majËinskom lju-bavlju spasi i povede k Ocu i Spasi telju u beskrajno i vjeËno blaæenstvo.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Dušom veličati Gospodina

Majka putnica»ekam u predvorju doma. »ekam je veÊ dulje. Kaæu da je otiπla k djeci. Razmiπljam πto Êu s naπom Gospom. U taj trenutak prie mi znanica:- Dugo te nisam vidjela, sjediπ u kafiÊu bez posla, to je nevieno!?- Nisam bez posla! »ekam Mariju da joj predam Gospu, ali je nema!- Ako ti mogu pomoÊi, sve Êu za tebe uËiniti, jer vidim da nosiπ Gospu Schönstattsku, koju sam ja primala prije 20 godina u naπem naselju. Sluπam o njoj na Radiju Mariji svake treÊe subote u mjesecu u 9 sati...- Vidim da ti znaπ o njoj viπe od mene! Ja zapravo nosim Gospu po sobama doma. Prima je 29 osoba!- Pa zaπto ne bih mogla i ja?- Bit Êe mi drago ako je uzmeπ!- Baπ mi je drago, priredit Êu joj dobrodoπlicu! Stavit Êu je na najljepπe mjesto meu cvijeÊem, na mojem stolu upalit Êu joj svijeÊe i moliti pred njom krunicu. Znaπ, posve sam sama. Moja djeca otiπla su u svijet, daleko, jave se kadikad tele-fonom. BraÊa su mi pomrla, sama sam i bit Êu sretna da Gospi mogu reÊi πto mi je na duπi.- Dobro je i niπta nije sluËajno. Kod Boga nema sluËajnosti, ali ti moram neπto reÊi. Kad dobijeπ Gospu, dobit Êeπ s njome i knjiæicu. U nju moraπ upisati svoje ime, prezime i broj sobe, kat i telefon, kako bi ti Gospa mogla doÊi i iduÊeg mjeseca!- HoÊu, sve Êu to uËiniti i radovat Êe me MajËin dolazak!Ana VR»EK

”MARIJA” 12/2013. - 393

Gloria 2013.Mi slavimo Stvoriteljai Njegova Sinka milako’g si Djevo porodila!

Boæje Dijete, kralj svemiraπto se svima slatko smije,postade nam znakom mira,Djevica dok uza nj bdijesa svetim Josipom.

Mi nemamo mnogo toga,al’ imamo jedno drugoi ufanje u dragog Boga!

Mir, radost i slogai blagoslov sa visine, darovi su nam od Bogaza naπe obitelji, radujmo se prijatelji!

Isusu se mi klanjamo,lijepe dare mu nosimo,kao πto je dobro djelo,i dakako, srce cijelo,Betlehemska πtalicamilosti je Boæje vrelo!

Tu se divno Ëudo zbivadok Betlehem mirno snivasvoj BoæiÊni san!

Cijeli svijet veÊ sada znadeBetlehem je kuÊa kruha,blagoslova, svjetla, nade!

Sretan BoæiÊ vama svima!Slava Bogu s anelima!I Mariji Majci hvalana tim lijepim darovima!Vinka TOKIΔ BUROLO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

394 - ”MARIJA” 12/2013.

ZA DOMOVINUU svetištu Majke Božje na Kamenitim

vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za

slobodu uhićenih branitelja.

Nova satnica u MeđugorjuU Meugorju molitva krunice zapoËinje u 17, a sv. misa u 18 sati. Klanjanje je utorkom i subotom od 21 do 22 sata i Ëetvrtkom nakon veËernje mise. »aπÊenje kriæa je petkom od 19 do 20 sati. Krunica na Podbrdu je nedjeljom u 14, a kriæni put na Kriæevcu petkom u 14 sati. Misa na hrvatskom u 13 sati jedi-no je subotom. (GM)

Novi Gospin kipU Proboju, æupa Vitina, 6. listopada bla-goslovio je æupnik fra Æ. GrubiπiÊ neda-leko od crkve kip Gospe Meugorske, isti kao i onaj kraj oltara iza crkve u Meugorju, a darovali su ga Jure i Nevenka »uvalo iz Toronta. (NO)

Smotra pučkih popijevakaU Strizivojni je 12. listopada odræana I. smotra puËkih popijevki u Ëast Gospi pod naslovom Hvalospjev nebeskoj Majci Mariji u listopadau - mjesecu krunice: ”O mila Majko nebeska”. Nastupilo je deset puËkih pjevaËkih zborova koji su se predstavili s po dvije marijanske pje-sme svoga kraja. (GK)

Proslavljen salezijanski jubilejU crkvi Svete Mati Slobode u Zagrebu proslavljena je 13. listopada 100. obljet-nica dolaska salezijanaca na hrvatsko tlo. Misno slavlje predvodio je nadb. I. DevËiÊ s nadb. S. HoËevarom i Z. Gashijem, biskupima J. Jezerincem i M. Semrenom, salezijanskim vrhovnim poglavarem P. Chavezom Villanuevom, provincijalom P. OrkiÊem i brojnim sveÊenicima, a pjevali su zborovi salezi-janskih æupa. U toj prigodi novi salezi-janski suradnici dali su prva obeÊanja, a salezijanci i KÊeri Marije PomoÊnice obnovili svoje zavjete. (IKA)

Schönstattska jubilejska godinaNa godiπnjem susretu Hrvatske schönsta-ttske obitelji 26. listopada u Zagrebu

otvorena je Jubilarna godina kojoj Êe vrhunac biti 18. listopada 2014. kad se slavi 100 godina od prvog sklapanja Saveza ljubavi u Prasvetiπtu, tj. osniva-nja Schönstatta. Euharistijsko slavlje predvodio je T. Δorluka, a homiliju dræao o. Ch. Horn. Proslavi jubileja prethodi velika devetnica od 18. sijeËnja do 18. listopada. Prva tri mjeseca molit Êe se za jedinstvo obitelji, druga tri za zvanja, a treÊa tri za ponovni dolazak i djelovanja Majke Triput Divne. O OËevu oku govorila je s. Mariana, s. Ramona odræala je promiπljanje, a upriliËen je i prigodni igrokaz. (IKA)

Nova mrežna stranicaSestre milosrdnice Provincije Majke Divne sa sjediπtem u Sarajevu otvorile su svoju mreænu stranicu http://milosrd-nice-bih.com. Na njoj kane unositi vijesti i druge aktualnosti iz redovniËkog i crkvenog æivota. (IKA)

Bistrički recitalU organizaciji Radija Marija Bistrica, 19. listopada odræan je 15. recital Josip Ozimec, Marija Bistrica 2013. Na natjeËaj je stiglo 320 radova od 80 autora, a 70 pjesama odabrano je za zbornik kao i 27 za izvoenje na zavrπnici. (GK)

Djeca molila za mirKatehetski ured akovaËko-osjeËke nad-biskupije pridruæio se 18. listopada akciji Milijun djece moli zajedno za jedinstvo i mir, a sudjelovali su uËenici u okviru πkolskog vjeronauka. Akciji se pridruæila i KatoliËka osnovna πkola u ©ibeniku. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 12/2013. - 395

Hodočašća za nova zvanjaSrednjoπkolci i studenti zadarske nadbi-skupije hodoËastili su 19. listopada s Belafuæe u Zadru Gospi od ZeËeva u Nin s nakanom molitve za duhovna zva-nja. Misno slavlje predvodio je D. TiËiÊ, nakon kojega su sjemeniπtarci izveli pri-godni igrokaz. (GK)

Nova kapelicaBanjoluËki biskup F. Komarica blagoslo-vio je 20. listopada u velikokladuπkom naselju ©mrekovac kapelicu s Gospinim kipom. To je zapravo ”krajputaπ” koji su izgradili domaÊi vjernici u blizini svojih kuÊa. (GK)

Širokobriješki simpozijNa ©irokom Brijegu odræan je 20. listo-pada simpozij Stopama pobijenih. Nakon misnog slavlja koje je predvodio fra I. ©evo, predavanja su odræali H. MandiÊ, T. –onliÊ i M. BagariÊ. (GK)

Simpozij o fra D. MandićuU Mostaru i na ©irokom Brijegu 24. i 25. listopada odræan je znanstveni skup o fra Dominiku MandiÊu (+1973.) u povo-du 40. obljetnice njegove smrti. Nastupilo je 40 znanstvenika, a bio je podijeljen u tri cjeline koje su obiljeæile njegov æivot i rad: franjevac i sveÊenik, druπtveni radnik i znanstvenik. (NO)

10. obljetnica klape ”Bistrica”Koncertom u bazilici Majke Boæje BistriËke 26. listopada klapa Bistrica proslavila je 10. obljetnicu postojanja. Predstavila je i novi CD, treÊi nosaË zvuka »uj nas, Majko s 12 marijanskih pjesama. (GK)

Festival zborske glazbeU drniπkoj crkvi Gospe od Ruæarija 27. listopada okupilo se na I. Festivalu zborske duhovne glazbe Jubilate Deo preko 120 pjevaËa iz πest dalmatinskih zborova. (FPPO)

Nove postaje Marijina putaPredvodeÊi 11. poboænost Marijina puta u Klenovniku, biskup J. Mrzljak blago-slovio je 31. listopada dvije nove kame-ne postaje Marijina puta: treÊe otajstvo radosti u zaseoku Brglezi i drugo otaj-stvo muke u zaseoku Kolareki. Isklesao ih je samouki kipar Slavko BuniÊ. Od 8 obnovljenih postaja, 4 su napravljene prema uzorcima preostalih nakon zadnje velike obnove u prvoj polovici 19. st., a 4 su novog izgleda prema izvedbi kipara S. BuniÊa. (NP)

Posvećena belička crkvaBiskup J. Mrzljak posvetio je 3. studeno-ga æupnu crkvu Uznesenja Marijina u Belici i u njoj glavni oltar u kojega je podnoæje pohranio moÊi hrvatskog bl. A. Stepinca. Na kraju slavlja æupnik ©oπtariÊ proËitao je plaketu o posveti, koju su potpisali biskup i on, a u njoj Êe ostati zapisani podaci o izgradnji, obno-vi i posveti. (IKA)

Kod Gospe Brze pomoćiOsmi hodoËasniËki dan Gospi Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu, 8. stude-noga, proslavljen je u duhu zavrπetka Godine vjere pod geslom Da nam vjera bude æiva i prosvijetljena. Glavno hodoËasniËko slavlje predvodio je I. JuriÊ. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

396 - ”MARIJA” 12/2013.

»uvajuÊi vlast, diktatori potope sve oko sebe, a onda se okruæe onim πto ispliva, πupljim, laganim, smrdljivim...

I zakaπnjele dobre æelje - stignu uvi-jek na vrijeme.

Iako zlato obogaÊuje, mnogi njegovi kopaËi ostali su - zakopani.

Otkazavπi milost Boæju, ostao si sam i prazan. ©to izvaditi i - dijeliti drugima?!

Nije ti iskren ”prijatelj” onaj koji se baπ u svim pitanjima s tobom - slaæe.

Opasno je imati glavu u bezglavoj sredini, jer je moæeπ - lako izgubiti.

»emu sukob generacija: starost je bila mladost, a mladost Êe biti - starost.

Konj ostaje konjem i kad je u staji, i kad - vuËe kraljevu koËiju.

Za gluposti su potrebne prilike, a ne pravi ih samo onaj koji - priliku nije imao.

Trebali bismo se manje ljutiti kad se o nama pronose laæi, negoli istina: osobne istine Ëesto su - veoma kompromitirajuÊe.

Stalno uhodavanje u zlim navikama stvara sve unakaæeniji lik Ëovjeka.

Æeliπ li osloboenje od krivnje, samog sebe postavi na - optuæeniËku klupu.

BuduÊi da smo razumni i slobodni, nadmoÊ u iskuπenjima uvijek je - na naπoj strani.

Biti zaokupljeni mislima, znaËi baviti se - vlastitom ”djecom”.

Jak i samozatajan duh, i na posljed-njoj ljestvici hijerarhije, ostaje - sasvim zadovoljan.

Stanko RADIΔ

PUŠENJEPuπeÊi u uËionici, nastavnik reËe uËenic-ima:- Ako vidite koga da meu vama puπi, smatrajte ga nenormalnim!- To veÊ Ëinimo! - odgovore uËenici.

NAOČARKE- U koju skupinu ubrajamo zmije naoËarke? - pita uËitelj.- U kratkovidne! - brzo Êe Mario.

ŠTO ZNAČI BITI MUŽ- ©to znaËi biti muæ? - pita mali Marinko tatu.- ZnaËi ponaπati se odgovorno i brinuti se za svoju obitelj!- Kad i ja budem velik, æelim biti takav muæ kao πto je naπa mama! - odgovori na to mali.

- HoÊe li nam u πkoli dokinuti i sv. Nikolu?- Ako na njega ne uspiju nametnuti porez!

Fra Mario JURIŠIĆ - RIM - HRVATSKI TRAGOVI - Crkve, neki važni podaci o papama, znameniti Hrvati u Rimu, sveci, blaženici i sluge Božje, rimske građevine, trgovi, ceste i ulice, muzeji, knjižnice i druge kulturne ustanove, hrvatske institu-cije, zanimljivosti, okolica Rima... - 296 str., 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario Jurišić, 21334 Zaostrog, tel. (021) 629-200.Sluga Božji fra Aleksa Benigar - Bilten Vicepostulature - Godina IX. - studeni 2013. - Uz 120. obljetnicu rođenja sluge Božjega. - Izdavač: Vicepostulatura sl. B. A. Benigara, Kaptol 9, 10000 Zagreb.S. Marija od Presv. Srca - VJEČNOST LJUBAVI - Treća knjiga autobiografske proze - To su svojevrsni odjeci, objašnje-nja i tumačenja autoričina pjesništva i znanstvenih prinosa s područja teologi-je, filozofije i filologije, a dragocjeni su svojom humanošću i etičnošću, opće-ljudskom, domovinskom i vjerničkom zauzetošću, otvorenošću prema svijetu kojem se obraćaju. Doznajemo okolnosti u kojima su nastale neke pjesme, poeme, spjevovi i druga djela, osobe komu ih je posvetila... - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www. e-symposion.netSanja Tomić - ZVJEZDANA VRATA - Biografska trilogija o 22. obljetnici smrti tovarničkog župnika vlč. Ivana Burika - Prvi dio, Križni put, obrađuje na djeci zanimljiv način Burikovo djetinjstvo i ranu mladost, drugi dio, Pastir, njegov studij i župnikovanje, a treći, Zvjezdana vrata, mučeničku smrt u Tovarniku. Predgovor je napisao biskup Valentin Pozaić, a ilu-strirala S. Tomić. Knjiga može poslužiti za vjernauk, župnu katahezu i obiteljski odgoj u vjeri, a odraslima će pružiti zani-mljivih činjenica o Domovinskom ratu i djelovanju toga svećenika sveta života. - Izdavač: Udruga dr. Ante Starčević - 32249 Tovarnik to želi darivati.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 12/2013. - 397

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

U spomen na pok. MARIJU JURJEVIĆ

(Kruševo, 23. X. 1927. - 15. X. 2005.)Obitelj Jurjević

(Dar za ”Mariju”)

29. listopada prošlo je 6 godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi otac

ANTE MRKONJIĆ,a 6. prosinca navršava se 13 godina od iznenadne

smrti naše drage majkeKATE MRKONJIĆ

Gospodine, udijeli im radost u svome nebeskom kraljevstvu!

Djeca(Dar za ”Mariju”)

28. studenoga navršila se godina dana otkako je Gospodin pozvao iz ovoga života u drugi

našega dragogMARINKA BABIĆA KAVIĆA

Gospodine, koji upravljaš životom i vremenom svih ljudi, dok ti zahvaljujemo za ovoga pokojnika što

ga oplakujemo zbog prerane smrti, molimo te da ga primiš u svoje okrilje, u kojem se i mi jednom

nadamo naći!Supruga i djeca(Dar za ”Mariju”)

10. prosinca navršava se 14 godina otkako je Gospodin pozvao k sebidr. FRANJU TUĐMANA

utemeljitelja i prvoga predsjednika slobodne, neovisne i suverene države Republike Hrvatske.

Dok mu zahvaljujemo za sve dobro što je za hrvatski narod i Domovinu učinio, molimo Gospodina neka

mu bude dobrostiv i primi ga u zajedništvo vječnoga blaženstva.

16. prosinca 2013. navršava se godina dana otkako u Kristu počiva naša najmilija

ANA MAREVIĆNeka Te Marija blagoslivlje kod Sina svog!

Tvoji najmiliji(Dar za ”Mariju”)

21. prosinca navršavaju se 4 godine otkako je Gospodin zauvijek pozvao k sebi u 83. godini našu

dragu majku, punicu i baku MARIJU ĆOSIĆ

Hvala za svaki pripravljen zalogaj, za svaku kaplju znoja i nabijeni žulj, za svaku dobru riječ... U molitvi iščekuju ponovni susret s njome pred licem Očevim

Kćeri Nevenka i Nedjeljka s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

398 - ”MARIJA” 12/2013.

s p o m e nz a h v a l e

Nada Ćordašić, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Čuvaj i dalje mene i sve moje najmilije, uz dar; - Davorka Radočaj Tenčić, Pula: Nebeska Majko, na svemu ti hvala što si meni i mojima u životu dala! Bdij i dalje nada mnom i mojom obitelju, napose nad mojom dragom majkom, uz dar; - Baka Mira, Novo Selo: Spasitelju naš, od srca ti veliko hvala! Mi smo tvoje stado i vjerujemo tebi, čuvaj nas i pazi da krivim putem krenuli ne bi, uz dar; - Zdenka Kapitanović Barić, Starigrad Paklenica: Nebeskoj Majci zahvaljujem na ljubavi koju mi je iskazivala tijekom čitavoga života. Pod njezino okrilje stavljam sebe i sve koji su mi srcu bliski, uz dar; - Josip Kadić, Gundinci: Nebeskoj Majci zahvaljujem za sve milosti koje je udijelila meni i mojoj obitelji te njoj pod okrilje stavljam svoju obi-telj, osobito suprugu i djecu, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Zdenka Stojić, Stari Mikanovci: Majci Mariji zahvaljujem na svim milostima i njoj izručujem sebe i sve svoje najmili-je, osobito svoju djecu i unučad, da ih čuva i brani od svakoga zla, uz dar; - Anđa Gelo, Berlin: Majko Božja Marijo, na svemu ti hvala što si meni i mojoj obitelji dala! Bdij nad mojom obi-telju, osobito nad djecom i unucima, uz dar; - Marica Oreški, Kilchberg: Majci Božjoj zahvalju-jem da me čuvala u tuđini, da sam mogla ostati zdrava u duši i u tijelu, a njoj preporučujem sebe i svoje najmilije, da nas čuva i brani, uz dar; - Marica Grubiša, Sveti Martin pod Okićem: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim milostima koje mi je udijelila i pod njezinu zaštitu stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Marija Mudri, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Budi i dalje dobra Majka i vjerna pratilja meni i svim mojima, uz dar; - Josip Đuranić, Čakovec: Majci Božjoj zahvaljujem na iskazanim izrazima ljubavi i pod okrilje preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Gospo Trsatska, naša Majko draga, svima si nam utočište, ljubav i snaga! Ponizno molimo tvoj blagoslov, treba nam tvoj primjer i tvoj zagovor. Tvoje svetište milo, zove nas i prima u svoje krilo, da budemo vjerni Bogu, čuvamo domovinu i bratsku slogu. U tome nam svima pomozi, da i dalje ostanemo u ljuba-vi i slozi; - Vera Iveković, Belišće: Zahvaljujem nebeskoj Majci na brojnim milostima koje mi je udijelila i njoj izručujem sebe u svojoj nemoći i starosti, da mi bude u pomoći, kao i svoju djecu, da ih uvijek drži blize Isusu, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim udijeljenim milostima meni i mojoj obitelji te joj unaprijed pod okrilje stavljam sve svoje, osobi-to djecu, posebno moju dragu Tonku, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 12/2013. - 399

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Katica Mandić; Margareta Bošnjaković, Nova Sela; - 20 kn: Pere Penović; Marko Matošević, Rijeka; Barbara Radovanović, Split; - 30 kn: Ivica Andreis, Vela Luka; Marko Raguzin, Ilovik; Ivančica Buljubašić, Zagreb; Marijana Muhamedagić, Osijek; Marija Marasović, Split.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Baka Mira, Novo Selo: Pod zaštitu tvoju, draga Gospo, preporučujem sebe i obitelj svoju! Molim te za zdravlje svoga unuka Ante i svih svojih milih i dragih. Sveti Antune, svoje hvale i molbe upućuje-mo tebi: ti si naš Zaštitinik i nikad nas ne zaboravi na nebu! - Štefica Matković, Osijek: Nebeskoj Majci preporučujem zdravlje duševno i tjelesno, svoje i svoga muža, da nas i nadalje čuva, uz dar za duše u čistilištu; - Ana Aračić, Bukovlje: Majci Božjoj preporučujem sebe u svojoj nemoći i staro-sti, da mi bude i dalje u pomoći, i po danu i po noći, uz dar; - Marija Ćapin, Lund: Gospe moja, u ruke tvoje predajem sebe i sve svoje mile i drage. Osobito ti preporučujem zdravlje svoga muža, uz dar; - Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ivanka Pančić, Osijek: Preporučujem zagovoru Majke Marije sebe i svoje najmilije, uz dar; - Marija Batinić, Zagreb: Preporučujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, da nas prati na životno-mu putu, uz dar; - Barbara iz Hvara: Preporučujem u molitve svoju obitelj, za mlade da ustraju u dobru, starijima puno strpljenja u životnim poteškoćama, uz dar; - Marija Ćarapina, Dubrovnik: Gospe moja, u ruke tvoje predajem sebe i sve svoje. Osobito ti preporuču-jem zdravlje svoga muža, uz dar; - Zdenka Stojanović, Zadar: Gospe moja, pod okrilje tvoje stavljam sebe, svoju obitelj i sve srcu svome bliske, osobito svoju djecu, da ih čuvas od svakoga zla, uz dar; - Josip Radić, Zagreb Nebeskoj Majci izru-čujem sebe i svoju obitelj, osobito svoju suprugu i djecu, da nas sve očuva na Isusovu putu, da se od njega nikad ne izgubimo, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

Igre s obitelju (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361Marija je svojim ”da” pribliæila Nebo zemlji (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . 364Bezgreπna - milosti puna (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366Hrvatska svakidaπnja jadikovka: plaËemo li s pravom? (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . 368OËi Djevice Marije (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370Plod molitve i ærtve (N. AndriÊ-Nevinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371Sv. Bonaventura o Djevici Mariji (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372Bezgreπan putokaz (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374Bezgreπna Majka (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376I za æivot je nuæna priprava (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378©to slavimo blagdanom Bezgreπnog zaËeÊa? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380Majka Isusova - uzor æeni (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382Tjeranje muha (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384Pripraviti put Gospodinu (S. Dragun) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386Dvije nove postaje Marijina puta (N. PintariÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388Radosni ËekajuÊi BoæiÊ (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390Duπom veliËati Gospodina (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392Majka putnica (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 12. STUDENOGA 2013.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

400 - ”MARIJA” 12/2013.

Perica JerkoviÊ r. StaniËiÊ, majka don Stipina (+30. VII. 2013. u 91. g. - Komin); - Irina BojaniÊ (+19. IX. 2013. u 61. g. - Hvar); - Mate BoæikoviÊ (+22. IX. 2013. u 83. g. - SvirËe); - ». s. Perpetua Grizelj, FBZ (+27. IX. 2013. u 79. g. - Dubrovnik); - ». s. Vjera Bogdan, KBLj (+3. X. 2013. u 89. g. - Graneπina); - Darko KreπiÊ (+7. X. 2013. u 21. g. - Staπevica-Mostar); - Ante MareviÊ (+9. X. 2013. - Staπevica); - Benedikta (Eta) ZeliÊ r. BuÊan (+10. X. 2013. u 96. - Mravinci); - ». s. Kristina Svalina, ©SF (+10. X. 2013. u 79. g. - Jajce); - Antica MilatiÊ (+13. X. 2013. u 88. g. - SvirËe); - Anelka StaniËiÊ r. Beroπ (+15. X. 2013. u 87. g. - Bast); - Ma rija PejkoviÊ r. LatkoviÊ (+16. X. 2013. u 95. g. - Æeæevica); - Ivan Radek, brat Ë. s. Radosla ve i vlË. Franje (+16. X. 2013. u 64. g. - Madrid-»akovec); - Zlatko Burazer (+17. X. 2013. u 65. g. - Split); - ». s. Kornelija ÆiæiÊ, SM (+19. X. 2013. - Sinj-Split); - Ivan Topolnjak, otac sveÊ. Ivana (+19. X. 2013. u 92. g. - Lasinja); - O. Stanko Prcela, OFM (+21. X. 2012. u 81. g. - Split-Sinj); - PreË. Iljo ArloviÊ (+21. X. 2013. u 66. g. - Stara Rijeka); - Vinko Moπkatelo (24. X. 2013. u 75. g. - Dol na Hvaru); - ». s. Kerubina Æupanac, SMI (+25. X. 2013. u 84. g. - Zagreb); - Margita MartiniÊ (+26. X. 2013. u 54. g. - Hvar); - Vinko Coce (+27. X. 2013. u 59. g. - Trogir); - Don Milivoj GaliÊ (+28. X. 2013. - Mostar-Gorica); - Kuzma TopiÊ (+29. X. 2013. - Kaπtel Kambelovac); - Don Frane MihanoviÊ (+31. X. 2013. u 92. g. - Split-Sitno Donje); - Æeljko BioËiÊ, sinovac fra Nedjeljka ©abiÊa (+1. XI. 2013. u 40. g. - Zagreb-RunoviÊi); - Ruæa Lubina (+1. XI. 2013. - Split); - Dijana MilanoviÊ (+2. XI. 2013. u 43. g. - Otok); - Ruæa Teæulat Roæa (+4. XI. 2013. u 90. g. - Imotski); - Marica GlaviniÊ r. JelinËiÊ (+5. XI. 2013. - Postira); - Janja MariÊ r. Æaper (+5. XI. 2013. - VeliÊ, Grab); - Nika Obrvan (+5. XI. 2013. u 6. g. - MetkoviÊ); - Matija Maπa ΔeliÊ (+7. XI. 2013. u 78. g. - BagaloviÊ).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Zaštitnica hrvatskog naroda (Suzana Bilobrk)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Bezgreπnog ZaËeÊa u Jablanici

JABLANICA

Bezgrešno ZačećeU Jablanici, gradu prostrtu na desnoj obali Neretve, nalazi se æupna crkva posveÊena Bezgreπnom ZaËeÊu bl. Djevice Marije. Diæe se tik do asfaltne prometnice, a nije ju lako ni primijetiti od okolnih zgrada koje su se, kasni-je od nje graene, nabile u njezinoj blizini. Do omanjega skromna jedno-brodnog zdanja trokutasta zabata nad kojim se izdiæe kameni kriæ, prislo-nio se do oltarnog prostora skladan zvonik koji je svojim piramidastim πiljastim krovom dobrano nadvisuje.Kao naselje konjiËke æupe, Jablanica je u doba gradnje svoje crkve imala manje vjernika negoli danas. Oni su bili najbrojniji g. 1975., kad ih je bilo oko 1030., a na poËetku posljednjeg rata 930. JablaniËku crkvu podigli su hercego-vaËki franjevci uz pomoÊ dobrotvora, maarskog baruna Lajoπa Thalloczyja. Temeljni kamen za nju blagoslovljen je 17. travnja 1911., a gradnja zavrπena i crkva zatim blagoslovljena 8. travnja 1912. Proπle godine na Uskrs padala je stota obljetnica blagoslova, pa je biskup Ratko PeriÊ jubilejsko slavlje 100. obljetnice od zavrπetka i blago-slova crkve predvodio IV. korizmene nedjelje, 18. oæujka 2012. S njime su suslavili æupnik Ivan, nacional-ni ravnatelj PMD I. ©tironja, rektor

sjemeniπtaraca M. PejiÊ, duhovnik J. KajiniÊ i prefekt M. KalfiÊ. U misnom slavlju sudjelovali su i sjemeniπtarci iz Travnika, koji su pjevali misne dijelo-ve i korizmene pjesme, Ëitali svetopi-samske odlomke i molitvu vjernika, a bilo je i nekoliko roditelja hercego-vaËkih sjemeniπtaraca.Kad je g. 1917. osnovana jabla-niËka æupa, Gospina crkva postala je æupnom. Teπko je nastradala g. 1943. od bombardiranja, a æupni stan je zapaljen. Sve do g. 1951. æupnik uopÊe nije stanovao u æupi, a za novu æupnu kuÊu kamen temeljac blagoslovio je 8. prosinca 2007. biskup R. PeriÊ.Obnova crkve poËela je tek g. 1955. pod vodstvom æupnika fra Andrije KordiÊa, a njegov nasljednik ograuje crkveno dvoriπte betonskim zidom. Za æupnikovanja fra Rade DragiÊeviÊa crkva je ureena iznutra, a do g. 1962. temeljitije je obnovljena. Tijekom g. 1981. obnavljana je izvana, zvonik je pokriven bakrom... Bez obzira πto je jedna od najmanjih æupnih crkava u biskupiji, danas je obnovljena i noÊu osvijetljena. Resi gradiÊ na Neretvi i ponos je katolika u njemu nastanje-nih. Iz NjemaËke je za crkvu g. 1982. pribavljen drveni Gospin kip. Iako je njezin naslovnik Bezgreπno ZaËeÊe, JablaniËani tradicionalno najsveËanije slave blagdan Male Gospe, kojemu redovito prethodi i viπednevna duhov-na priprema. Glavno misno slavlje u toj prigodi redovito se dræi u crkve-nom dvoriπtu, kada dou i raseljeni æupljani, kao i brojni Marijini miljenici iz okolnih i drugih æupa.

PROSINAC 2013. ISSN 1331-1476 · 2020. 4. 28. · s marijom po svijetu Split, 2013. Godina LI....

Documents

Transcript of PROSINAC 2013. ISSN 1331-1476 · 2020. 4. 28. · s marijom po svijetu Split, 2013. Godina LI....