597

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.UDK 343.341343.352Primljeno 1. studenog 2005.Stru!ni !lanakDra&en Tripalo*PROMJENE U NADLE!NOSTI USKOK-aI SUDOVA PO NOVELI ZUSKOK-a

Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminalitetamijenjan je kratko vrijeme nakon dono%enja, a posljednja njegova Novelaimala je cilj pobolj%ati regulativu koja se odnosi na (1) djelokrug i nadle"-nost Ureda i nadle"nost sudova; (2) organizaciju Ureda i posebnih odjelasudova; (3) suradnju Ureda s policijom i (4) ovlasti Ureda u predistra"-nom postupku. Ovaj rad usredoto!en je na izmjene ZUSKOK-a koje seodnose na nadle"nost Ureda i sudova nakon Novele, i to na katalogkaznenih djela u nadle"nosti Ureda, nadle"nost Ureda u poslovima me#u-narodne suradnje, odnos Ureda i drugih dr"avnih odvjetni%tava te redar-stvenih vlasti, nadle"nost sudova, posebnosti u pribavljanju podataka obankovnim ra!unima te nadle"nost u postupcima pokrenutima prijeNovele.1. UVODIspunjavaju#i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela me$unarodnimsporazumima i uskla$uju#i zakonodavstvo sa zakonodavnim rje%enjima iiskustvima europskih zemalja koja se odnose na podru!je suzbijanja korupcijei organiziranog kriminaliteta, posebna korumptivna djela te kaznena djela selementima me$unarodne povezanosti, Hrvatski sabor je na sjednici 28. rujna2001. donio Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta(dalje: ZUSKOK). Tekst tog zakona objavljen je u Narodnim novinama broj88 od 11. listopada 2001., pa je ZUSKOK stupio na snagu 19. listopada 2001.Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: Ured) zapo-!eo je s radom 3. prosinca 2001.Kratko vrijeme nakon po!etka primjene Zakona (niti !etiri mjeseca kasnije)te rada Ureda donesen je prvi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Ureduza suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Narodne novine broj 12od 6. velja!e 2002.) koji je, osim rje%avanja problema koji su se javili uz izborkadrova, jasnije odredio i jedan segment nadle"nosti Ureda, a time i sudovanadle"nih za postupanje u predmetima u kojima je Ured tu"itelj.* Dra"en Tripalo, Vrhovni sud Republike Hrvatske

598

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Na sjednici Hrvatskog sabora 25. velja!e 2005. donesen je novi Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranogkriminaliteta (Narodne novine broj 33 od 14. o"ujka 2005., dalje: Novela) kojije, prema obrazlo"enju Prijedloga tog zakona, trebao rje%iti probleme koji suse pojavili u nekim segmentima dotada%nje primjene ZUSKOK-a razgrani!e-nima na:a) djelokrug i nadle"nost Ureda i nadle"nost sudova (!l. 21. i 24. do 26.Zakona);b) organizaciju Ureda i posebnih odjela sudova;c) suradnju s policijom;d) ovlast Ureda u predistra"nom postupku.U nastavku prikazat #e se promjene koje se uglavnom odnose na prvo odnavedenih podru!ja u koje je Novela unijela zna!ajnije izmjene.1.1. Ranije odre)enje djelokruga i nadle&nosti Ureda i sudova(lankom 1. ZUSKOK-a1 propisano je da se tim zakonom ure$uju:1. ustrojstvo, nadle"nost i ovlasti Ureda za suzbijanje korupcije i organizi-ranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: Ured),2. djelokrug i nadle"nost sudova i postupanje u predmetima kaznenih djelaodre$enih ovim zakonom,3. imenovanje ravnatelja Ureda (u daljnjem tekstu: ravnatelj) i zamjenikaravnatelja, raspore$ivanje na rad dr"avnih odvjetnika i njihovih zamje-nika, uvjeti za primanje slu"benika i namje%tenika i osiguranje sredstavaza rad Ureda,4. osiguranje prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine ostvarenekaznenim djelom,5. suradnja tijela dr"avne vlasti i drugih tijela i osoba s Uredom,6. me$unarodna suradnja u kaznenom progonu i istra"ivanju kaznenih djelaiz nadle"nosti Ureda.Ve# iz odredaba to!aka 2. i 4. tog !lanka (te niza drugih odredaba sadr"anihu tekstu ZUSKOK-a) vidi se da je taj Zakon iza%ao iz okvira koji bi proizlaziliiz njegova naziva, jer regulira i materiju koja se ne odnosi samo na Ured, ve#zadire i u niz drugih propisa, od kojih je najva"niji Zakon o kaznenom postupku(Narodne novine br. 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02. i 143/02.). Te njego-ve odredbe pojavljuju se u odnosu prema drugim zakonima2 kao lex specialis,1 Ostao je nepromijenjen.2 Osim Zakona o kaznenom postupku, ZUSKOK derogira i odredbe: Zakona o sudovima,Zakona o podru!jima i sjedi%tima sudova, Zakona o dr"avnim slu"benicima i namje%tenicima,Zakona o policiji.

599

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.a to je izrijekom nagla%eno i u odredbi !lanka 22. ZUSKOK-a prema kojoj seu postupcima za kaznena djela na koja se odnosi taj zakon primjenjuju Zakono kaznenom postupku i drugi op#i propisi kaznenog postupka, osim ako odred-bama ZUSKOK-a nije %to drugo propisano.Dakako, osnovni zakon koji ZUSKOK derogira u podru!jima navedenimapod to!kama 1., 3., 5. i 6. !lanka 1. jest Zakon o dr"avnom odvjetni%tvu (Narodnenovine broj 51/01.). Taj zakon predvi$a mogu#nost osnivanja posebnog dr"av-nog odvjetni%tva za postupanje protiv po!initelja odre$enih kaznenih djela,3%to je bila i osnova za dono%enje ZUSKOK-a. Me$utim, u raspravama o prijed-logu tog zakona bilo je stajali%ta da je materiju koja bi se odnosila na Uredmogu#e regulirati odgovaraju#im izmjenama Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu,ali je jedan od najva"nijih argumenata za dono%enje posebnog zakona bio upravo!injenica da #e se njime derogirati i brojne odredbe drugih zakona te da bi biloneprimjereno da se izmjenama Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu fakti!kimijenjaju i Zakon o kaznenom postupku ili Zakon o sudovima. Zbog toga jeprihva#en koncept posebnog zakona, a rasprave o tome je li njegovu nazivu, sobzirom na materiju %iru od one koju sugerira takvo ime, postale su bespred-metne.Op#e je pravilo (koje proizlazi iz !lanka 43. Zakona o kaznenom postupku4te !lanka 10. stavka 2.5 i !lanka 14.6 Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu) da se

3 (lanak 12. Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu:“(1) U okviru dr"avnog odvjetni%tva zakonom se mogu predvidjeti drugi ustrojstveni obliciza kazneni progon po!initelja odre#enih kaznenih djela. Njihova nadle"nost, ovlasti, ustrojstvoi polo"aj ure#uje se zakonom.(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga !lanka mo"e se ustanoviti posebno dr"avno odvjetni%tvoza postupanje protiv po!initelja zakonom odre#enih kaznenih djela za !iji je progon RepublikaHrvatska obvezana prema me#unarodnom pravu.”4 “(1) Stvarna nadle"nost dr"avnog odvjetnika u kaznenom postupku propisuje se posebnimzakonom.(2) Mjesna nadle"nost dr"avnog odvjetnika odre#uje se prema odredbama koje va"e zanadle"nost suda onoga podru!ja za koje je dr"avni odvjetnik postavljen.(3) Sukob nadle"nosti izme#u dr"avnih odvjetnika rje%ava zajedni!ki neposredno vi%i dr"avniodvjetnik.”5 “U Republici Hrvatskoj mo"e se ustrojiti– za podru!je jednog ili vi%e op$inskih sudova – op$insko dr"avno odvjetni%tvo,– za podru!je "upanijskog odnosno trgova!kog suda – "upanijsko dr"avno odvjetni%tvo.”6 “(1) Stvarna i mjesna nadle"nost dr"avnog odvjetni%tva odre#uje se prema odredbamazakona kojima se utvr#uje nadle"nost sudova pred kojima izvr%avaju svoje ovlasti, ako ovimZakonom nije druk!ije odre#eno.(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga !lanka, u slu!aju provedbe istrage iz !lanka 17.to!ke 2. Zakona o sudovima pred "upanijskim sudom postupat $e op$insko dr"avno odvjetni%tvokada se radi o kaznenim djelima iz nadle"nosti op$inskog suda. Istra"nim radnjama prisustvujedr"avni odvjetnik koji postupa pred "upanijskim sudom, ako nadle"ni op$inski dr"avni odvjetnikne izjavi da $e on prisustvovati.”

600

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.stvarna i mjesna nadle"nost dr"avnih odvjetni%tava (op#inskih, "upanijskih iDr"avnog odvjetni%tva Republike Hrvatske) izvodi iz nadle"nosti suda predkojim dr"avni odvjetnik postupa, a nadle"nost suda odre$ena je kaznenim dje-lom koje je predmet postupka, stadijem postupka te (uglavnom) mjestompo!injenja djela.ZUSKOK je, me$utim, prihvatio suprotnu koncepciju, prema kojoj nadle"-nost suda ovisi o nadle"nosti Ureda. To proizlazi iz na!ina odre$enja nadle"nostiUreda i sudova: prvo se odre$uju kaznena djela za koja Ured obavlja poslovedr"avnog odvjetnika, a zatim se odre$uje da su za postupanje u tim predmetimanadle"na !etiri "upanijska suda. Te odredbe tuma!ila je i sudska praksa tako dase nadle"nost tih sudova vezala uz postupanje Ureda kao tu"itelja u predmetimazbog tih kaznenih djela, a ne za samu vrstu kaznenih djela navedenih u !lanku21. ZUSKOK-a. Iz toga se izvodilo i da u slu!aju preuzimanja kaznenog progonaza neko od tih djela od strane o%te#enika kao tu"itelja ne postoji stvarna i mjesnanadle"nost jednog od tih !etiriju "upanijskih sudova, ve# se, s obzirom na to datu"itelj nije Ured, nego o%te#enik, ta nadle"nost odre$uje po op#im propisima,dakle po odredbama Zakona o kaznenom postupku.7

7 Iz sudske prakse:Naime, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta donesen je sosnovnom intencijom ustroja posebnog tijela kaznenog progona koje ima ovlasti dr"avnogodvjetni%tva (!l. 21. st. 1. Zakona o USKOK-u), a postupa samo u kaznenim predmetima to!noodre#enih kaznenih djela specificiranih u !l. 21. st. 1. i 2. Zakona.Istim Zakonom propisan je i djelokrug i nadle"nost sudova u kaznenim predmetima zbogkaznenih djela iz kataloga kaznenih djela prema tom zakonu, za !iji progon je nadle"an USKOK,pa su tako !l. 25. toga zakona ustrojeni i posebni istra"ni odjeli pri "upanijskim sudovima iz !l.24. ZUSKOK-a, za predmete kaznenih djela iz !l. 21. toga zakona.Prema tome, unato! odredbi !l. 22. ZUSKOK-a, koja u postupku za kaznena djela iz !l. 21.tog zakona utvr#uje primjenu Zakona o kaznenom postupku, u konkretnom slu!aju Zakon oUSKOK-u primarno regulira stvarnu i mjesnu nadle"nost tijela kaznenog progona, a to je Uredkao posebno dr"avno odvjetni%tvo, %to zna!i da je upravo Ured jedini ovla%teni tu"itelj koji mo"epostupati pred sudovima !iji su djelokrug i nadle"nost ustrojeni !l. 24. ZUSKOK-a, shodno!emu taj zakon kao lex specialis derogira odredbe Zakona o kaznenom postupku koje daju ovlastio%te$eniku kao tu"itelju da za slu!aj odba!aja kaznene prijave stupe na mjesto dr"avnog odvjetnikai preuzmu kazneni progon.Stoga se konkretni kazneni predmet koji se vodi prema istra"nom zahtjevu o%te$enika kaotu"itelja mo"e procesuirati samo u re"imu Zakona o kaznenom postupku, dakle pred redovnimsudom koji je stvarno i mjesno nadle"an, a to je upravo istra"ni centar &upanijskog suda u D., sobzirom na to da su kaznena djela po!injena na podru!ju mjesne nadle"nosti toga suda.Rje%enje VSRH od 11.12.2002., broj II-4 Kr-615/02-3Za vo#enje predmetnog kaznenog postupka nadle"an je Op$inski sud u Z., budu$i da senadle"nost za provo#enje konkretnog postupka, kada USKOK odbaci kaznenu prijavu, prosu#ujeprema odredbama Zakona o kaznenom postupku, a ne prema Zakonu o USKOK-u, kako se toosnovano isti!e u prijedlogu. Rje%enje VSRH od od 19.2.2004., broj II 4 Kr 579/03-3

601

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.1.1.1. Nadle"nost po ZUSKOK-u prije NoveleNadle"nost Ureda propisana je odredbama smje%tenima u 2. poglavlje takvognaziva u I. glavi ZUSKOK-a: Ustrojstvo, nadle"nost i ovlasti Ureda, imenovanjeravnatelja i njegovih zamjenika, a djelokrug i nadle"nost sudova odre$eni su!lancima 22. do 27. smje%tenima u II. glavu: Djelokrug i nadle"nost sudova ipostupanje u predmetima kaznenih djela odre$enih ovim zakonom.1.1.1.1. Stvarna nadle"nost UredaPrema odredbi !lanka 15. stavka 1. Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu, nadle"-no dr"avno odvjetni%tvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupaoptu"bu protiv po!initelja kaznenih djela za koja se progoni po slu"benoj du"-nosti ili po prijedlogu te obavlja druge radnje propisane zakonom. To je, dakle,i djelokrug rada Ureda u kaznenim predmetima iz njegove stvarne nadle"nosti.(lanak 21. ZUSKOK-a, koji odre$uje kaznena djela koja su u nadle"nostiUreda, izvorno je (dakle prema tekstu ZUSKOK-a prije prvih izmjena tog zako-na) glasio:“(1) Ured obavlja poslove dr"avnog odvjetni%tva u predmetima kaznenihdjela:1. zlouporaba u postupku ste!aja iz !lanka 283. stavka 2. i 3. Kaznenogzakona (‘Narodne novine’, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00. i 51/01. – udaljnjem tekstu: KZ), nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanjuiz !lanka 289. stavka 2. KZ, zlouporaba obavljanja du"nosti dr"avne vlasti iz!lanka 338. KZ, protuzakonitog posredovanja iz !lanka 343. KZ, primanja mitaiz !lanka 347. KZ i davanja mita iz !lanka 348. KZ,2. udru"ivanja za po!injenje kaznenih djela iz !lanka 333. KZ, uklju!uju$ipri tome sva kaznena djela koja je po!inila grupa ili zlo!ina!ka organizacija,osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oru"anih snaga,3. za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, adjelo je po!injeno u dvije ili vi%e dr"ava ili je zna!ajan dio njegovog pripremanja,planiranja, davanja upute ili kontrole izvr%en u drugoj dr"avi, ili je djelopo!injeno u vezi s djelovanjem zlo!ina!ke organizacije koja djeluje u dvije ilivi%e dr"ava.(2) Ured je nadle"an i za kaznena djela prikrivanja protuzakonito dobivenognovca iz !lanka 279. stavka 1. i 2. KZ, sprje!avanja dokazivanja iz !lanka 304.stavka 1. i 2. KZ, prisile prema pravosudnom du"nosniku iz !lanka 309. KZ,sprje!avanja slu"bene osobe u obavljanju slu"bene du"nosti iz !lanka 317. KZi napada na slu"benu osobu iz !lanka 318. KZ, ako su ova djela po!injena uvezi s po!injenjem kaznenih djela iz stavka 1. ovoga !lanka.”

602

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Kaznena djela koja su na taj na!in bila stavljena u nadle"nost Ureda mo"emopodijeliti u tri vrste: (1) korumptivna kaznena djela, (2) kazneno djelo udru"i-vanja za po!injenje kaznenih djela u stjecaju s kaznenim djelima po!injenimau okviru grupe ili zlo!ina!ke organizacije te (3) kaznena djela s me$unarodnimkarakterom, kao i (4) taksativno nabrojena kaznena djela ako su po!injena uvezi s nekim od prethodnih djela.1. Katalog korumptivnih kaznenih djela stavljenih u nadle"nost Uredusadr"ava %est takvih djela, ali ne svih njihovih oblika.Naime, nadle"nost Ureda odre$ena je za oblike kaznenog djela zlouporabeu postupku ste!aja iz stavaka 2. i 3. !lanka 283. Kaznenog zakona koji sankcio-niraju primanje imovinske koristi radi glasovanja na odre$eni na!in, ili radipropu%tanja glasovanja, ili postupanja na drugi na!in, a radi o%te#enja baremjednog vjerovnika u ste!ajnom postupku, a po!initelj mo"e biti vjerovnik, !lanodbora vjerovnika ili ste!ajni upravitelj (stavak 2.), odnosno davanje tim osoba-ma imovinske koristi ili obe#anja te koristi radi po!injenja tog kaznenog djela(stavak 3.).I kod kaznenog djela nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslova-nju nadle"nost Ureda postoji samo za stavak 2. !lanka 289. Kaznenog zakona,dakle, za oblik tog djela kvalificiran postizanjem osobne koristi za po!initelja(%to predstavlja korumptivni element).Nadle"nost Ureda odre$ena je i za kazneno djelo zlouporabe obavljanjadu"nosti dr"avne vlasti iz !lanka 338. Kaznenog zakona, protuzakonitog posre-dovanja iz !lanka 343. Kaznenog zakona (koji ima pet stavaka) te za sve oblikekaznenih djela primanja i davanja mita iz !lanaka 347. i 348. Kaznenog zakona.Sva ta kaznena djela, s obzirom na zaprije#ene kazne, spadala bi u nadle"nostop#inskih sudova, a za njih bi se ina!e vodio skra#eni postupak (jer je najve#azaprije#ena kazna za pojedine oblike nekih od tih djela kazna zatvora do petgodina). Me$utim, rije! je o posebno opasnim korumptivnim kaznenim djelima(iako se to ne bi moglo zaklju!iti prema zaprije#enim kaznama) koja u svojimnajte"im oblicima podrivaju temelje pravnog sustava.2. Organizirani kriminal u svojim pojavnim oblicima zadire u gotovo svepore dru%tvenog "ivota i nemogu#e je popisati sva kaznena djela koja se !ine uokviru djelatnosti kriminalnih udru"enja. Me$utim, u temelju organiziranogkriminaliteta je kazneno djelo iz !lanka 333. Kaznenog zakona - udru"ivanjeza po!injenje kaznenih djela. Ono ima !etiri oblika, kojima se sankcioniraju:organiziranje grupe (stavak 1.), organiziranje zlo!ina!ke organizacije (stavak2.), pripadni%tvo grupi (stavak 3.) te pripadni%tvo zlo!ina!koj organizaciji(stavak 4.), a stavkom 5. propisano je oslobo$enje od kazne “pokajnika”. Uvrijeme dono%enja ZUSKOK-a taj !lanak Kaznenog zakona (Narodne novinebroj 110/97., 27/98., 50/00, 129/00. i 51/01.) glasio je:(1) Tko organizira grupu ljudi ili na drugi na!in povezuje u zajedni!kodjelovanje tri ili vi%e osoba koja ima za cilj po!injenja kaznenih djela za kojese po zakonu mo"e izre$i tri godine zatvora ili te"a kazna, kaznit $e se kaznomzatvora od tri mjeseca do tri godine.

603

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.(2) Tko organizira zlo!ina!ku organizaciju za po!injenje kaznenih djela ilinjome upravlja, kaznit $e se kaznom zatvora od %est mjeseci do pet godina.(3) Pripadnik grupe iz stavka 1. ovoga !lanka, kaznit $e se nov!anom kaznomili kaznom zatvora do jedne godine.(4) Pripadnik zlo!ina!ke organizacije iz stavka 2. ovoga !lanka, kaznit $ese kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.(5) 'lan grupe ili zlo!ina!ke organizacije koji otkrije grupu ili zlo!ina!kuorganizaciju prije nego %to je u njezinom sastavu ili za nju po!inio neko kaznenodjelo oslobodit $e se kazne.(lanak 89. tada va"e#eg Kaznenog zakona sadr"avao je definicije grupe8 izlo!ina!ke organizacije.9Citirana to!ka 2. stavka 1. !lanka 21. ZUSKOK-a propisivala je nadle"nostUreda za to kazneno djelo i za sva kaznena djela koja bi po!inila ta grupaodnosno organizacija. Dakle, Ured nije bio nadle"an i za sva druga kaznenadjela koja bi po!inili organizatori i pripadnici grupe odnosno zlo!ina!ke organi-zacije (po na!elu personalnog koneksiteta), primjerice za kazneno djelo kojebi po!inio pripadnik zlo!ina!ke organizacije neovisno o toj organizaciji, izvannjezina zlo!ina!kog plana, nego samo za ona kaznena djela koja su bila po!inje-na u okviru zlo!ina!ke djelatnosti grupe ili organizacije, pa !ak i za one odnjihovih po!initelja koji nisu ni pripadnici grupe ili organizacije, ali su sudjelo-vali u djelu po!injenom u okviru djelatnosti odnosno plana grupe ili organizacije(na!elo realnog koneksiteta).Iznimka su kaznena protiv Republike Hrvatske (glava XII. Kaznenogzakona) i kaznena djela protiv oru"anih snaga Republike Hrvatske (glava XXVI.Kaznenog zakona).3. Tre#a kategorija kaznenih djela koja su bila stavljena u nadle"nost Uredasu ona s me$unarodnim karakterom.Me$unarodni karakter mogao je proizlaziti iz: mjesta po!injenja djela,10mjesta pripremanja djela, mjesta planiranja djela,11 mjesta davanja uputa ilikontrole12 ili mjesta djelovanja zlo!ina!ke organizacije.138 Stavak 22. !lanka 89. Kaznenog zakona: “Grupa ljudi, u smislu ovoga Zakona, je udru"enjeod najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog ili povremenog !injenja kaznenih djela, pri!emu svaka od tih osoba daje svoj udio u po!injenju kaznenog djela.”9 Stavak 23. !lanka 89. Kaznenog zakona: “Zlo!ina!ka organizacija je udru"enje od najmanjetri osobe !iji !lanovi su se udru"ili radi !injenja kaznenih djela. Djelovanje zlo!ina!ke organizacijevi%eg stupnja usmjereno je i prema ostvarivanju i zadr"avanju nadzora nad pojedinim gospodar-skim ili drugim djelatnostima, pri !emu se koristi zastra%ivanjem ili nasiljem radi utjecaja nadruge osobe da im pristupe ili im se pokore. Zlo!ina!ku organizaciju odlikuje visok stupanjpovezanosti !lanova, unutarnji ustroj na temelju odnosa hijerarhije i stege te podjela rada.Zlo!ina!ka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminala.”10 Ako je djelo po!injeno na podru!ju dviju ili vi%e dr"ava.11 Ako je djelo u drugoj dr"avi u zna!ajnom dijelu pripremano ili planirano.12 Ako su upute davane iz druge dr"ave ili je djelo kontrolirano iz druge dr"ave.13 Ako je djelo po!injeno u vezi s djelovanjem zlo!ina!ke organizacije koja djeluje u dvijeili vi%e dr"ava.

604

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Pritom je trebala biti rije! o kaznenom djelu za koje je propisana kaznazatvora u trajanju duljem od tri godine.Iz odredbe to!ke 3. stavka 1. !lanka 21. ZUSKOK-a proizlazilo je da biUred bio nadle"an za svako kazneno djelo koje bi na bilo koji od opisanihna!ina bilo povezano s inozemstvom, pri !emu se ne bi moralo raditi o djelimana bilo koji na!in povezanima sa zlo!ina!kom organizacijom; Ured je, po tojodredbi, bio nadle"an i, primjerice, za kazneno djelo razbojni%tva po!injeno uzuporabu oru"ja kupljenog u inozemstvu.4. Uza sva navedena, Ured je nadle"an i za odre$ena taksativno nabrojenakaznena djela, pod uvjetom da su ona po!injena u vezi s po!injenjem kaznenihdjela iz stavka 1. ovoga !lanka.To su kaznena djela prikrivanja protuzakonito dobivenog novca (!lanak279. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona14), sprje!avanja dokazivanja (!lanak 304.stavak 1. i 2. Kaznenog zakona), prisile prema pravosudnom du"nosniku (!lanak309. Kaznenog zakona), sprje!avanja slu"bene osobe u obavljanju slu"benedu"nosti (!lanak 317. Kaznenog zakona) i napada na slu"benu osobu (!lanak318. Kaznenog zakona).Rije! je o kaznenim djelima koja mogu biti tijesno povezana s organiziranimkriminalom ili korumptivnim kaznenim djelima (prikrivanje protuzakonito dobi-venog novca), ili onima koja su usmjerena na sprje!avanje pronala"enja i pribav-ljanja dokaza ili dono%enja zakonite odluke za kaznena djela grupe ili zlo!ina!keorganizacije te korumptivna kaznena djela.Uvjet nadle"nosti Ureda - da su ta kaznena djela po!injena u vezi s po!inje-njem kaznenih djela iz stavka 1. !lanka 21. ZUSKOK-a - %iri je nego onajodre$en to!kom 2. stavka 1. !lanka 21. tog zakona (koji propisuje nadle"nostza kaznena djela koja je po!inila grupa ili zlo!ina!ka organizacija). Primjerice,ako pripadnik grupe kojoj je cilj po!injenje te"ih kaznenih djela, dakle po!initeljkaznenog djela iz !lanka 333. stavka 3. Kaznenog zakona, po!ini u sastavu tegrupe neko drugo kazneno djelo, a novac koji je on pribavio tim djelom ulo"ineovisno o ostalim pripadnicima grupe u gospodarsku djelatnost kako bi prikriopravi izvor tog novca, !ini kazneno djelo iz !lanka 279. stavka 1. Kaznenogzakona. To djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca nije u tome slu!ajupo!inila grupa, pa se nadle"nost Ureda ne bi temeljila na odredbi !lanka 21.stavka 1. to!ke 2. ZUSKOK-a, ali je ono, s obzirom na porijeklo novca koji se“pere”, u izravnoj vezi s po!injenjem kaznenih djela koja je po!inila grupa, pabi Ured bio nadle"an na temelju !lanka 21. stavka 2. ZUSKOK-a.14 Napominje se da je stavkom 3. ovog !lanka sankcionirano po!injenje djela iz stavka 1. i 2.tog !lanka u sastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije.

605

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.1.1.1.2. Mjesna nadle"nost UredaIako bi odredba o mjesnoj nadle"nosti Ureda po prirodi stvari trebala bitismje%tena u dio ZUSKOK-a koji se odnosi na njegovu nadle"nost, podru!jekoje “pokriva” Ured odre$eno je, s obzirom na specifi!nost tog tijela, u !lanku2. stavku 1. ZUSKOK-a, kojim je propisano i da se Ured ustanovljuje zapodru!je Republike Hrvatske.Dakle, Ured je ovla%ten poduzimati progon i zastupati optu"bu protiv po!ini-telja kaznenih djela iz njegove nadle"nosti te obavljati druge radnje propisanezakonom na podru!ju cijele dr"ave.1.1.1.3. Stvarna i mjesna nadle"nost sudovaIako bi ve#ina kaznenih djela taksativno navedenih u !lanku 21. ZUSKOK-apo odredbama Zakona o kaznenom postupku bila u nadle"nosti op#inskihsudova, te"ina korumptivnih kaznenih djela s jedne strane te slo"enost, s obziromna broj po!initelja i kaznenih djela u su$enjima u predmetima protiv organizi-ranog kriminala s druge strane opravdali su povjeravanje onih predmeta kojisu u nadle"nosti Ureda "upanijskim sudovima. Me$utim, broj od 20 "upanijskihsudova koji su postojali u vrijeme dono%enja ZUSKOK-a bio je prevelik zaostavljanje mjesne nadle"nosti svih njih prema odredbama Zakona o kaznenompostupku i Zakona o podru!jima i sjedi%tima sudova (zbog nemogu#nosti daUred “pokrije” postupke koji bi bili “raspr%eni” po svim tim sudovima). Osimtoga, dio tih sudova nije imao ni onaj broj kaznenih sudaca koji je bio potrebanza formiranje vije#a od po tri suca koje je predvidio ZUSKOK (pogotovo kadse uzmu u obzir odredbe Zakona o kaznenom postupku o izuze#u koje isklju!ujuod obavljanja sudske du"nosti suce koji su obavljali istra"ne radnje ili sudjelovaliu odlu!ivanju o prigovoru protiv optu"nice).Zbog toga je !lankom 24. stavkom 1. (izvornog teksta) ZUSKOK-a biloodre$eno da su za predmete kaznenih djela iz !lanka 21. toga zakona stvarno imjesno nadle"ni "upanijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, dakle!etiri najve#a "upanijska suda u dr"avi.Stavkom 2. istog !lanka odre$ena su podru!ja svakog od tih !etiriju "upanij-skih sudova (upu#ivanjem na podru!ja drugih "upanijskih sudova koja su utim predmetima njima pripala).Smisao takve regulative bio je da s obzirom na slo"eni karakter kaznenihdjela nazna!enih u !lanku 21. ovoga zakona, iako su ona prema op#im propisimaprema zaprije#enoj kazni prete"no u nadle"nosti op#inskih sudova, s obziromna njihovu posebnu slo"enost, budu povjerena na raspravljanje "upanijskimsudovima. Tako$er, s obzirom na nadle"nost Ureda na cjelokupnom teritoriju

606

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Republike Hrvatske, tom odredbom ipak se su"ava i koncentrira mjesna nadle"-nost na !etiri najve#a "upanijska suda u dr"avi.15Prema stavku 3. !lanka 24. ZUSKOK-a, ti sudovi nadle"ni su i za su$enje uslu!aju sudioni%tva u kaznenom djelu iz !lanka 21. ovoga zakona, kao i u slu!ajustjecaja s drugim kaznenim djelom - dakle i za kazneno djelo koje nije neko odnavedenih u !lanku 21. ZUSKOK-a, ali je okrivljeniku stavljeno na teret zajednos nekim kaznenim djelom navedenim u tom !lanku.Moglo bi se tvrditi da je dio citirane odredbe stavka 3. !lanka 24. ZUSKOK-akoji se odnosi na sudioni%tvo nepotreban, jer su i sudionici (kao supo!initelji,pomaga!i ili poticatelji) po!initelji istog kaznenog djela, pa nadle"nost suda zanjih nije potrebno izvoditi iz nadle"nosti tog suda za “glavnog” po!initelja,ve# ta nadle"nost proizlazi iz samog kaznenog djela koje su po!inili. Me$utim,i !lankom 29. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku propisano je da je sudkoji je nadle"an za po!initelja kaznenog djela nadle"an, u pravilu, i za njegovesudionike, ali i da je taj sud (koji je nadle"an za po!initelja) nadle"an i zaprikrivatelje, osobe koje su pomogle po!initelju nakon po!injenja kaznenogdjela te za osobe koje nisu prijavile pripremanje kaznenog djela, po!injenjekaznenog djela ili po!initelja. Stoga citiranu odredbu ZUSKOK-a treba shvatitikao lex specialis, dakle kao odredbu koja je suzila krug osoba koje bi po op#imodredbama Zakona o kaznenom postupku mogle biti obuhva#ene istim istra"nimzahtjevom odnosno optu"nicom te presudom samo na po!initelja nekog odkaznenih djela navedenih u !lanku 21. ZUSKOK-a i na njegove sudionike.Dio odredbe stavka 3. !lanka 24. ZUSKOK-a koji se odnosi na nadle"nostnavedenih sudova iz stavka 1. i za kaznena djela u stjecaju, dakle u slu!aju kadse okrivljenika kojemu je stavljeno na teret jedno ili vi%e kaznenih djela iz!lanka 21. ZUSKOK-a tereti i za neko drugo kazneno djelo, mo"e unijetiodre$ene dvojbe. Naime, ta odredba govori samo o nadle"nosti suda (i) zadjelo u stjecaju, ali ne i o nadle"nosti Ureda za to kazneno djelo, pa se mo"epostaviti pitanje je li Ured, kojeg je nadle"nost propisana u !lanku 21. ZUSKOK-a,uop#e ovla%teni tu"itelj za neko kazneno djelo koje nije navedeno u odredbamatog !lanka. Odgovor treba biti potvrdan, jer tuma!enjem tih odredaba, a imaju#ina umu i odredbe !lanka 29. Zakona o kaznenom postupku koje govore o spaja-nju postupaka, valja zaklju!iti da se (samo) u ovome slu!aju nadle"nost Uredaizvodi iz nadle"nosti suda pred kojim se vodi jedinstveni postupak. Pritomtreba napomenuti da nadle"nost Ureda prestaje ako sud odlu!i razdvojiti postu-pak za kazneno djelo u stjecaju16 koje nije navedeno u !lanku 21. ZUSKOK-a,15 Prema toj odredbi, 'upanijski sud u Osijeku nadle"an je i za podru!ja "upanijskih sudovau Po"egi, Slavonskom Brodu, Virovitici i Vukovaru, 'upanijski sud u Rijeci i za podru!ja"upanijskih sudova u Gospi#u i Puli, 'upanijski sud u Splitu i za podru!ja "upanijskih sudova uDubrovniku, &ibeniku i Zadru, a 'upanijski sud u Zagrebu i za podru!ja "upanijskih sudova uBjelovaru, (akovcu, Koprivnici, Karlovcu, Sisku, Vara"dinu i Zlataru.16 Za razdvajanje postupka za to djelo mogu postojati razlozi svrhovitosti, pogotovo ako todjelo nije ni u kakvoj vezi s onima koja su “glavni” predmet optu"be Ureda, a provo$enje dokaza

607

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.pa bi se postupak za to djelo trebao dovr%iti pred sudom koji je nadle"an poop#im propisima, po optu"bi koju #e preuzeti dr"avno odvjetni%tvo nadle"noza postupanje pred tim sudom.(lanak 25. ZUSKOK-a predvi$a ustrojavanje u navedena !etiri "upanijskasuda posebnih istra"nih odjela za predmete kaznenih djela iz !lanka 21.ZUSKOK-a, propisuje posebne uvjete za raspore$ivanje istra"nih sudaca u teodjele te primanje i raspore$ivanje na rad u te odjele i diplomiranih krimina-lista.17(lanak 26. ZUSKOK-a na specifi!an je na!in razradio institut delegacijenadle"nosti koji je u Zakonu o kaznenom postupku ina!e reguliran !lankom32.18Naime, preno%enje nadle"nosti mo"e predlo"iti predsjednik jednog od !etiriju"upanijskih sudova iz !lanka 24. ZUSKOK-a, pri !emu ga mora i obrazlo"iti,a Vrhovni sud Republike Hrvatske mo"e odrediti neki drugi sud ako je o!ito da#e se tako lak%e provesti postupak ili ako postoje drugi va"ni razlozi (daklerazlozi delegacije odre$eni su na jednak na!in kao i u !lanku 32. stavku 1.Zakona o kaznenom postupku).Me$utim, u prvome tekstu ZUSKOK-a mogu#nost preno%enja nadle"nostibila je ograni!ena na !etiri "upanijska suda iz !lanka 24. tog zakona. Dakle,nije bilo mogu#nosti odrediti nadle"nost ni nekog drugog "upanijskog suda, apogotovo ne nekog op#inskog suda.u odnosu na to djelo u stjecaju uzrokovalo bi odugovla!enje postupka za djela iz !lanka 21.ZUSKOK-a.17 S obzirom na relativno mali broj istra"nih zahtjeva Ureda (kad se taj broj promatra uodnosu prema broju drugih predmeta istra"nih odjela), ta odredba u praksi nije za"ivjela nana!in da istra"ni suci kojima se dodjeljuju u rad predmeti u povodu istra"nih zahtjeva Uredapostupaju samo u tim predmetima, ve# im se dodjeljuju u rad i drugi predmeti. Odre$enaspecijalizacija ipak je postignuta, a postupanje tih sudaca i u drugim predmetima nije na %tetu tihpostupaka.Napominje se i da do danas ni u jednom od !etiriju "upanijskih sudova nadle"nih za postupanjeu predmetima iz !lanka 21. ZUSKOK-a nisu primljeni na rad diplomirani kriminalisti koji bi,koriste#i se svojim specijalisti!kim znanjima, pomagali sucima u radu. Tu mogu#nost predvi$ai Zakon o sudovima u !lanku 77.18 (lanak 32. Zakona o kaznenom postupku:(1) Zajedni!ki neposredno vi%i sud mo"e za vo#enje postupka odrediti drugi stvarno nadle"nisud na svom podru!ju ako je o!ito da $e se tako lak%e provesti postupak ili ako postoje drugiva"ni razlozi.(2) Rje%enje iz stavka 1. ovoga !lanka sud mo"e donijeti na prijedlog istra"nog suca, sucapojedinca ili predsjednika vije$a ili na prijedlog dr"avnog odvjetnika koji postupa pred sudomkoji odlu!uje o preno%enju mjesne nadle"nosti kad se postupak vodi na zahtjev dr"avnogodvjetnika.(3) Na prijedlog Glavnoga dr"avnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vrhovni sud RepublikeHrvatske mo"e za postupanje u pojedinom predmetu iz nadle"nosti op$inskog suda, odrediti kaostvarno nadle"ni "upanijski sud, kada za to postoje naro!ito va"ni razlozi.

608

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.ZUSKOK je u stavku 1. !lanka 26., s obzirom na specifi!nost i slo"enostmaterije u kojoj je potrebno posebno stru!no znanje te potpuno isklju!enjemogu#nosti utjecaja na osobe koje se nalaze izvan profesionalne suda!kekategorije, propisao da su raspravna vije#a "upanijskih sudova koja sude upredmetima iz nadle"nosti Ureda sastavljena od tri suca (neovisno o kaznizaprije#enoj za kazneno djelo koje je predmet optu"be), !ime je isklju!enosudjelovanje sudaca porotnika.Stavkom 2. istog !lanka propisan je na!in postavljanja sudaca u ta vije#a.1.1.1.4. Prijelazne odredbe ZUSKOK-a(lankom 68. ZUSKOK-a bilo je odre$eno da #e se kazneni postupci zakaznena djela iz !lanka 21. toga zakona u kojima je optu"nica stupila na pravnusnagu do dana stupanja na snagu tog zakona nastaviti i dovr%iti po odredbamaZakona o kaznenom postupku.Iako prijelazne odredbe ZUSKOK-a nisu izrijekom regulirale kako #e senastaviti postupci koji su se do stupanja na snagu tog zakona vodili predop#inskim sudovima po odredbama Zakona o kaznenom postupku o skra#enompostupku (a takvih je, s obzirom na zaprije#ene kazne za velik dio kaznenihdjela navedenih u !lanku 21. ZUSKOK-a, bila ve#ina), rje%enje je tra"eno utuma!enju odredaba Zakona o kaznenom postupku iz kojih proizlazi da se spravomo#no%#u optu"nice u redovitom postupku izjedna!uje odre$ivanje glavnerasprave u skra#enom postupku.19

1.1.1.5. Prva izmjena ZUSKOK-aZakon o izmjenama i dopunama Zakona o uredu za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminaliteta (Narodne novine broj 12 od 6. velja!e 2002. - dalje:19 Rje%enje VSRH od 23.1.2003., broj II-4 Kr-533/02-3:“Naime, u pravu je predsjednik vije$a &upanijskog suda u Zagrebu da se u konkretnomslu!aju ne mo"e odre#ivati stvarna i mjesna nadle"nost suda za postupanje prema odredbamaZakona o USKOK-u. Taj zakon izrijekom odre#uje u !l. 68. da $e kazneni postupci u kojima jeoptu"nica stupila na pravnu snagu prije dana stupanja na snagu Zakona o USKOK-u, tj. 19.listopada 2001. godine, biti dovr%eni po odredbama Zakona o kaznenom postupku, dakle i upitanju nadle"nosti suda za postupanje.Kako je u konkretnom spisu prije tog datuma povodom optu"nog prijedloga ve$ vo#enaglavna rasprava, to to!no tvrdi &upanijski sud u Zagrebu da se pitanje mjesne i stvarne nadle"nostiza postupanje u ovom predmetu ne mo"e odre#ivati primjenom odredaba Zakona o USKOK-u.Okolnost %to je pred Op$inskim sudom ve$ jednom ukinuta presuda te je nalo"eno da se postupakponovo provede nije od utjecaja, jer $e i u novom postupku sukladno !l. 393. st. 1. Zakona okaznenom postupku za su#enje biti uzet kao osnova prija%nji optu"ni akt.”

609

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.ZIDZUSKOK/02) imao je svega %est !lanaka, od kojih su se tri odnosila nanadle"nost Ureda i sudova.(lankom 2. ZIDZUSKOK/02 promijenjena je to!ka 3. stavka 1. !lanka 21.ZUSKOK-a na na!in da je njome bila odre$ena nadle"nost Ureda za predmetekaznenih djela “po!injenih u vezi s djelovanjem zlo!ina!ke organizacije zakoja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kaznenodjelo je po!injeno na podru!ju dviju ili vi%e dr"ava ili je zna!ajan dio njegovogpripremanja ili planiranja izvr%en u drugoj dr"avi.”Naime, ve# je prije bilo upozoreno na neodre$enost ove to!ke stavka 1.!lanka 21. izvornog teksta ZUSKOK-a prema kojoj bi Ured bio nadle"an gotovoza svako kazneno djelo koje je na bilo koji na!in bilo povezano s inozemstvom.Citirana izmjena ograni!ila je nadle"nost Ureda samo na te"a kaznena djela20s me$unarodnim elementima sada odre$enima kao (1) mjesto po!injenja djela(podru!je dviju ili vi%e dr"ava), (2) mjesto pripremanja ili (3) mjesto planiranja(u drugoj dr"avi),21 pri !emu se tra"i da je takvo djelo povezano s djelovanjemzlo!ina!ke organizacije.Na prvi pogled, taj dio odredbe koji spominje zlo!ina!ku organizaciju (daklene i grupu) !ini se nepotrebnim, jer je, prema to!ki 2. stavka 1. !lanka 21.ZUSKOK-a, Ured ionako nadle"an za sva kaznena djela koja je po!inila zlo!i-na!ka organizacija. Me$utim, zna!ajna je razlika u formulaciji tih odredabakoja, u dijelu u kojem se odnosi na kaznena djela s opisanim me$unarodnimelementom, %iri nadle"nost Ureda s djela koja je po!inila zlo!ina!ka organizacijai na ona kaznena djela koja su povezana s djelovanjem zlo!ina!ke organizacije.Dakle, ovdje nije rije! o kaznenim djelima po!injenima u okviru zlo!ina!kogplana, ve# je dovoljno da su ona u odre$enoj vezi s djelovanjem organizacije.To bi mogla biti i kaznena djela koja bi po!inio organizator zlo!ina!ke organi-zacije prije nego %to ju je organizirao, a kojima je ostvario uvjete za njezinoorganiziranje i po!etak djelovanja te organizacije,22 ali i kaznena djela po!injenanakon prestanka postojanja zlo!ina!ke organizacije.23 Za takva djela nadle"nostureda postoji samo ako ona sadr"avaju neki od navedenih me$unarodnih eleme-nata, a ako takav element izostane, ne postoji nadle"nost Ureda temeljena natoj odredbi.24(lancima 3. i 4. ZIDZUSKOK/02 otklonjena je nemogu#nost preno%enjanadle"nosti na neki od sudova koji nije jedan od !etiriju "upanijskih sudova20 Njihova je te"ina, jednako kao i prije, odre$ena propisanom kaznom zatvora u trajanjuduljem od tri godine.21 Dakle, ispu%tena je strana dr"ava kao mjesto davanja uputa ili kontrole.22 Na primjer, omogu#ivanje bijega osobi li%enoj slobode radi njezina vrbovanja u zlo!ina!kuorganizaciju.23 Primjerice, ubojstvo iz osvete svjedoka zbog njegova svjedo!enja u postupku protivzlo!ina!ke organizacije.24 Za takva bi djela sada - nakon Novele ZUSKOK-a - nadle"nost Ureda mogla izvirati izodredbe !lanka 24. stavka 4. ZUSKOK-a koja se odnosi na nadle"nost sudova, o !emu je unastavku vi%e re!eno.

610

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.navedenih u !lanku 24. ZUSKOK-a. Naime, prije je navedeno da je, prema!lanku 26. ZUSKOK-a, Vrhovni sud Republike Hrvatske mogao, na obrazlo"eniprijedlog predsjednika jednog od !etiriju "upanijskih sudova, odrediti neki drugiod tih !etiriju sudova za postupanje u predmetu iz nadle"nosti Ureda. Ispu%ta-njem dijela te zakonske odredbe25 otvorena je mogu#nost preno%enja nadle"nostine samo na neki drugi "upanijski sud nego i na op#inski sud (ako se radilo okaznenom djelu koje bi, s obzirom na zaprije#enu kaznu, po odredbama Zakonao kaznenom postupku bilo u nadle"nosti op#inskog suda).Nakon te prve izmjene ZUSKOK-a Vrhovni sud Republike Hrvatske u vi%eje navrata odlu!ivao o preno%enju nadle"nosti i na op#inske sudove. Premapodacima Ureda, u razdoblju od 6. velja!e 2002. (kao dana stupanja na snaguZIDZUSKOK/02) do 30. travnja 2004. u osam kaznenih predmeta (koji !ine7,41% u tom razdoblju od Ureda podnesenih optu"nica) protiv 26 osoba (9,59%ukupnog broja optu"enih osoba u tim predmetima) donesena su rje%enja kojimasu za vo$enje kaznenih postupaka odre$eni pojedini op#inski sudovi, jer jebilo o!igledno da #e se pred njima postupak lak%e provesti.1.1.1.6. Problemi vezani uz nadle"nost UredaKazneni zakon u odre$ivanju niza kaznenih djela kao kvalifikatornu okolnostnavodi njihovo po!injenje u sastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije. Pritomvalja istaknuti da je u dosada%njim postupcima bilo malo grupa ili organizacijaoptu"enih za vi%e vrsta kaznenih djela po!injenih u njihovu sastavu, ve# se uve#ini slu!ajeva radilo o istovrsnim kaznenim djelima. Ako je za ta kaznenadjela postojao takav kvalificirani oblik (njihovo po!injenje u sastavu grupe iliorganizacije), prema prihva#enoj sudskoj praksi nije bio mogu# njihov stjecajs pojedinim oblicima kaznenog djela udru"ivanja za po!injenje kaznenih djelaiz !lanka 333. Kaznenog zakona, jer je rije! o prividnom stjecaju.Razlog takvoga shva#anja bilo je isklju!enje mogu#nosti dvostrukog ka"nja-vanja za istu okolnost - jednom za kazneno djelo iz !lanka 333. Kaznenogzakona, a drugi put za to isto udru"ivanje kao kvalifikatorni element.U vi%e sudskih odluka istaknuto je isto stajali%te o prividnom stjecaju izme$u!lanka 333. Kaznenog zakona i kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz!lanka 173. stavka 3. Kaznenog zakona.26 U rje%enju Vrhovnog suda RepublikeHrvatske od 17. listopada 2002., broj I K"-746/02,27 navedeno je:25 Prema njoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske mogao odrediti da se su$enje odr"i “preddrugim stvarno i mjesno nadle"nim sudom iz !lanka 24. stavka 1.” ZUSKOK-a.26 Stavak 3. !lanka 173. Kaznenog zakona glasi: “Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga!lanka po!inilo vi%e osoba koje su se udru"ile radi !injenja tih djela, ili je po!initelj toga kaznenogdjela organizirao mre"u preprodavatelja ili posrednika, po!initelj $e se kazniti kaznom zatvoranajmanje tri godine, ili kaznom dugotrajnog zatvora.”27 Na to se rje%enje poziva i obrazlo"enje Prijedloga novele.

611

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.“Obrazla"u$i "albu, "alitelj, u prilog stavu da okrivljenike, u konkretnomslu!aju, treba teretiti i za kazneno djelo iz !l. 333. st. 1., odnosno 333. st. 3. KZ,navodi, u bitnom, da je kazneno djelo iz !l. 333. KZ neovisno o kaznenom djelukoje je proiza%lo iz djelatnosti organizirane grupe ljudi, jer se radi o dvijezasebne kriminalne koli!ine, sa dva posebna za%titna objekta, jer se kod jednogdjela %titi javni red, a kod drugog vrijednosti za%ti$ene me#unarodnim pravom.Smatra da je mogu$ stjecaj tih dvaju kaznenih djela, jer okolnost da je kaznenodjelo po!injeno u sastavu grupe ne iscrpljuje sve nepravo kaznenog djela stvara-nja te grupe.Suprotno "albenim tvrdnjama, po ocjeni Vrhovnog suda, kao suda drugogstupnja, pravilan je zaklju!ak prvostupanjskog suda u pobijanom rje%enju, dase, u konkretnom slu!aju, radi samo o kaznenom djelu iz !l. 173. st. 3. KZ, a neo stjecaju ovog djela i kaznenog djela iz !l. 333. st. 1. i 3. KZ.U slu!aju kad je propisana kao kvalifikatorna okolnost da je kazneno djeloiz !l. 173. st. 2. i 3. KZ po!inila grupa ljudi koja se udru"ila radi !injenja togdjela, kao %to je ovdje slu!aj, onda nije mogu$ stjecaj tog kaznenog djela skvalificiranom okolno%$u s kaznenim djelom udru"ivanja za po!injenje djelaiz !l. 333. st. 1. i 3. KZ, kojim se, tako#er, propisuje da to djelo !ini onaj po!initeljkoji organizira grupu ljudi ili na drugi na!in povezuje u zajedni!ko djelovanjetri ili vi%e osoba koja ima cilj po!injenje kaznenih djela. Naime, ako bi se, ukonkretnom slu!aju, uzelo da je stjecaj mogu$, onda bi to zna!ilo da po!initeljdva puta odgovara za istu okolnost da je djelo po!injeno u sastavu grupe.”Iz obrazlo"enja rje%enja Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 2. prosinca2004., broj I K"-1095/04, u kojem se govori o prividnom stjecaju kaznenogdjela iz !lanka 333. stavaka 1. i 3. Kaznenog zakona28 i kaznenog djela protuza-konitog prebacivanja osoba preko dr"avne granice iz !lanka 177. stavka 2.Kaznenog zakona (kako je on glasio prije posljednje novele Kaznenog zakona)29proizlazilo bi da taj prividni stjecaj proizlazi iz odnosa supsidijarnosti tih djela: “Nije osnovana ni "alba Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranogkriminaliteta kada isti!e da se radi o realnom stjecaju izme#u kaznenih djelaiz !l. 333. st. 1. KZ i iz !l. 177. st. 1. i 2. KZ, kako je to inkriminiranookrivljenicima pobijanom optu"nicom, jer da ratio legis odredbe u !l. 333. st.1. KZ le"i u kriminalnopoliti!koj potrebi da se zasebno kaznenopravno tretira28 “Tko organizira grupu ljudi ili na drugi na!in povezuje u zajedni!ko djelovanje tri ili vi%eosoba koja ima za cilj po!injenja kaznenih djela za koje se po zakonu mo"e izre$i tri godinezatvora ili te"a kazna, kaznit $e se kaznom zatvora od %est mjeseci do pet godina.”29 Stavci 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 110/97., 27/98., 50/00, 129/00. i 51/01.) glasili su:“(1) Tko iz koristoljublja nedozvoljeno prevede preko dr"avne granice jednu ili vi%e osoba,kaznit $e se nov!anom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga !lanka po!injeno u sastavu grupe ili zlo!ina!keorganizacije, po!initelj $e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.”

612

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.udru"ivanje u grupu ili zlo!ina!ku organizaciju te da kazneno djelo iz ovezakonske odredbe po svojoj pravnoj prirodi predstavlja delicta sui gneris, pa jekao takvo nezavisno od kaznenog djela koje je proiza%lo iz same djelatnostitakve organizirane grupe, a karakterizira ga kontinuirana kriminalna namjerakoja se ne iscrpljuje u po!injenju konkretnog kaznenog djela. Stoga smatra dase i dalje radi o postupku iz nadle"nosti "upanijskog suda, sukladno odredbamaZakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.Protivno iznesenom, a sukladno ranije zauzetom pravnom stajali%tu, Vrhovnisud Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ocjenjuje da je ispravan zaklju!ak prvo-stupanjskog suda u to!ki I. i IV. pobijanog rje%enja da se, u konkretnom slu!aju,radi samo o kaznenom djelu iz !l. 177. st. 2. KZ, a ne o stjecaju tog kaznenogdjela i kaznenog djela iz !l. 333. st. 1. i 3. KZ. Naime, u slu!aju kada je kaokvalifikatorna okolnost propisano po!injenje nekog kaznenog djela u sastavugrupe ili zlo!ina!ke organizacije, kao %to je to slu!aj s kaznenim djelom protuza-konitog prebacivanja osoba preko dr"avne granice iz !l. 177. st. 2. KZ, ondanije mogu$ stjecaj navedenog kaznenog djela po!injenog uz tu kvalifikatornuokolnost s kaznenim djelom udru"ivanja za po!injenje kaznenog djela opisanogu !l. 333. st. 1. i 3. KZ, jer se u tome kaznenom djelu tako#er inkriminiraorganiziranje u grupu ljudi ili njihovo povezivanje u zajedni!ko djelovanjekoje ima cilj po!injenje kaznenih djela za koja se po zakonu mo"e izre$i kaznaod tri godine zatvora ili te"a kazna odnosno pripadni%tvo toj grupi.Stoga ispravno zaklju!uje sud prvog stupnja da je kazneno djelo protu-pravnog prebacivanja osoba preko dr"avne granice u sastavu grupe primarnogzna!aja u odnosu na kazneno djelo organiziranja grupe ili pripadni%tva grupiza po!injenje bilo kojeg te"eg kaznenog djela, koji ima supsidijarni karakter,pa se u konkretnom slu!aju radi o tzv. prividnom stjecaju. Primarnost djela iz!l. 177. st. 2. KZ o!ituje se i u stro"em ka"njavanju jer je za to djelo propisanakazna zatvora od jedne do deset godina, dok je za kazneno djelo iz !l. 333. st.1. KZ propisana kazna od %est mjeseci do pet godina, a za djelo iz st. 3. nov!anakazna ili kazna zatvora do tri godine. S obzirom na to da primarna odredbaisklju!uje supsidijarnu, jer bi u protivnom okrivljenik dva puta odgovarao zaistu okolnost da je djelo po!injeno u sastavu grupe, sud prvog stupnja pravilnoje postupio kada je pobijanim rje%enjem obustavio postupak protiv okrivljenikau odnosu na kazneno djelo iz !l. 333. st. 1. i 3. KZ.”Iz takvih stajali%ta sudske prakse proizlazila je i nenadle"nost Ureda zapostupanje u predmetima zbog kaznenih djela kod kojih nije bio mogu# stjecajs kaznenim djelom iz !lanka 333. Kaznenog zakona.1.2. Nadle&nost Ureda i sudova po NoveliBudu#i da je zakonodavac smatrao nu"nim u nadle"nost Ureda stavitikaznena djela koja su po!injena u sastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije, a

613

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.koja, prema takvom stajali%tu sudske prakse, Ured nije mogao procesuirati,pokrenut je postupak izmjene ZUSKOK-a.U obrazlo"enju Novele ZUSKOK-a iz listopada 2004. godine i izrijekom jenavedeno:“Te%ko$e u odre#ivanju djelokruga i nadle"nosti Ureda pojavile su se nakon%to je Vrhovni sud Republike Hrvatske … zauzeo pravno stajali%te u vezi snadle"nosti Ureda (!lanak 21. ZUSKOK-a). Tim pravnim stajali%tem odre#enoje da postoji prividni stjecaj izme#u !lanka 333. KZ i odredbi o kaznenim djelimau kojima je kao kvalifikatorna okolnost propisano po!injenje kaznenih djela usastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije. Tako je Vrhovni sud RH Uredu odrekaomogu$nost za postupanje u nekim kaznenim djelima organiziranog kriminalitetai ta su djela, kao %to je zlouporaba opojnih droga koja je po!injena organizirano,a i neka druga kaznena djela organiziranog kriminaliteta, pre%la u nadle"nostredovnih sudova.Takvim stajali%tem Ured je bio ujedno doveden u poziciju da tijekom pred-istra"nog postupka za navedena kaznena djela ne mo"e zahtijevati provedbuposebnih izvidnih mjera.”Osim tih pravnih pitanja, prijedlog Novele ZUSKOK-a odnosio se i na:a) organizaciju Ureda i posebnih odjela sudova;b) suradnju s policijom;c) ovlasti Ureda u predistra"nom postupku,koja rje%enja, me$utim, prelaze okvire ovog rada.U me$uvremenu je donesen i Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenogzakona (koji je objavljen u Narodnim novinama broj 105 od 28. srpnja 2004.,a stupio na snagu 1. listopada 2004.), a objavljen je i ispravak Zakona o izmje-nama i dopunama Kaznenog zakona (objavljen u Narodnim novinama broj 84od 11. srpnja 2005.) koji se odnosi na !lanak 279. stavak 1. Kaznenog zakona.Izmijenjenim Kaznenim zakonom druga!ije su definirani i pojmovi grupe izlo!ina!ke organizacije:Grupa ljudi, u smislu toga Zakona, su najmanje tri osobe koje su povezaneradi trajnog ili povremenog !injenja kaznenih djela, pri !emu svaka od tihosoba daje svoj udio u po!injenju kaznenog djela.30Zlo"ina"ka organizacija je strukturirano udru"enje od najmanje tri osobekoje postoji tijekom odre#enog razdoblja i djeluje sa zajedni!kim ciljempo!injenja jednog ili vi%e kaznenih djela radi izravnog ili neizravnog stjecanjafinancijske ili druge materijalne koristi ili s ciljem ostvarivanja i zadr"avanjanadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, a radi se okaznenim djelima za koja se mo"e izre$i kazna zatvora u trajanju od najmanje!etiri godine ili te"a kazna. Zlo!ina!ka organizacija je temelj pojma organizi-ranog kriminala.3130 (lanak 89. stavak 22. Kaznenog zakona.31 (lanak 89. stavak 23. Kaznenog zakona.

614

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminaliteta (Narodne novine broj 33 od 14. o"ujka 2005., dalje:Novela) stupio je na snagu 22. o"ujka 2005.Njime je, u dijelu koji se odnosi na nadle"nosti Ureda i sudova, izmijenjen!lanak 21. ZUSKOK-a, dodani su !lanci 21.a do 21.f, !lanak 24. dopunjen jestavkom 2., a izmijenjeni su i !lanci 24., 26. i 27. ZUSKOK-a.1.2.1. Kaznena djela iz nadle"nosti UredaIzmijenjeni !lanak 21. ZUSKOK-a nakon Novele glasi:“(1) Ured obavlja poslove dr"avnog odvjetni%tva u predmetima kaznenihdjela:1. zlouporabe u postupku ste!aja iz !lanka 283. stavka 2. i 3. Kaznenogzakona (‘Narodne novine’, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03.,190/03. i 105/04.32), (u daljnjem tekstu: KZ), nelojalne konkurencije u vanjsko-trgovinskom poslovanju iz !lanka 289. stavka 2. KZ, zlouporabe obavljanjadu"nosti dr"avne vlasti iz !lanka 338. KZ, protuzakonitog posredovanja iz !lanka343. KZ, primanja mita iz !lanka 347. KZ, primanja mita u gospodarskomposlovanju iz !lanka 294.a KZ, davanja mita iz !lanka 348. KZ i davanja mitau gospodarskom poslovanju iz !lanka 294.b KZ,2. protupravnog oduzimanja slobode iz !lanka 124. stavka 3. KZ, otmice iz!lanka 125. stavka 2. KZ, prisile iz !lanka 128. stavka 2. KZ, trgovanja ljudimai ropstva iz !lanka 175. stavka 3. KZ, protuzakonitog prebacivanja osoba prekodr"avne granice iz !lanka 177. stavka 2. KZ, razbojni%tva iz !lanka 218. stavka2. KZ, iznude iz !lanka 234. stavka 2. KZ, ucjene iz !lanka 235. stavka 2. KZ,prikrivanja protuzakonito dobivenog novca iz !lanka 279. stavka 3. KZ iprotupravne naplate iz !lanka 330. stavka 4. i 5. KZ, ako su ta kaznena djelapo!injena u sastavu grupe (!lanak 89. stavak 22. KZ) ili zlo!ina!ke organizacije,3. zlouporabe opojnih droga iz !lanka 173. stavka 3. KZ,4. udru"ivanja za po!injenje kaznenih djela iz !lanka 333. KZ, uklju!uju$ipri tome sva kaznena djela koja je po!inila ta grupa ili zlo!ina!ka organizacija,osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oru"anih snaga,5. po!injenih u vezi s djelovanjem grupe ili zlo!ina!ke organizacije za kojaje propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kazneno djelo jepo!injeno na podru!ju dviju ili vi%e dr"ava ili je zna!ajan dio njegovog pripre-manja ili planiranja izvr%en u drugoj dr"avi.(2) Ured je nadle"an i za vo#enje kaznenog postupka protiv organizatoragrupe ili zlo!ina!ke organizacije za po!injenje kaznenih djela podvo#enja iz32 Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Narodne novine broj 129od 22.12.2000.) objavljen je u Narodnim novinama broj 84 od 11.7.2005.), dakle, nakonobjavljivanja ZIDZUSKOK/05, pa zbog toga nije naveden u ovoj odredbi.

615

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.!lanka 195. stavka 2. KZ, nedozvoljene trgovine zlatom iz !lanka 290. stavka2. KZ i izbjegavanja carinskog nadzora iz !lanka 298. stavka 2. KZ.(3) Ured je nadle"an i za kaznena djela prikrivanja protuzakonito dobivenognovca iz !lanka 279. stavka 1. i 2. KZ, sprje!avanja dokazivanja iz !lanka 304.stavka 1. i 2. KZ, prisile prema pravosudnom du"nosniku iz !lanka 309. KZ,sprje!avanja slu"bene osobe u obavljanju slu"bene du"nosti iz !lanka 317. KZ,napada na slu"benu osobu iz !lanka 318. KZ te kazneno djelo otkrivanjaidentiteta za%ti$enog svjedoka iz !lanka 305.a KZ, ako su ova djela po!injenau vezi s po!injenjem kaznenih djela iz stavka 1. i 2. ovoga !lanka.”Iz navedene odredbe proizlazi da je katalog korumptivnih djela za koja jenadle"an Ured dopunjen s dva nova takva kaznena djela - kaznenim djelomprimanja mita u gospodarskom poslovanju iz !lanka 294.a Kaznenog zakona ikaznenim djelom davanja mita u gospodarskom poslovanju iz !lanka 294.bKaznenog zakona, koja su djela u Kazneni zakon unesena Zakonom o izmjena-ma i dopunama Kaznenog zakona (NN 105/04). Rije! je o kaznenim djelimasmje%tenima u glavu XXI. Kaznenog zakona, kaznena djela protiv sigurnostiplatnog prometa i poslovanja.Biv%a to!ka 2. stavka 1. !lanka 21. ZUSKOK-a Novelom je postala to!ka 4.tog stavka, a to!ka 3. istog stavka postala je to!ka 5. Prija%nje odre$ivanjenadle"nosti Ureda za kaznena djela iz !lanka 333. Kaznenog zakona te za onakoja je po!inila ta grupa ili organizacija (uz isklju!enje kaznenih djela protivRepublike Hrvatske i oru"anih snaga), kao i za kaznena djela po!injena u vezis djelovanjem grupe ili zlo!ina!ke organizacije koja imaju me$unarodni ele-ment, nisu pretrpjela nikakvih izmjena.Me$u kaznena djela koja su kroz “pranje novca” ili sprje!avanje pronala"enjai pribavljanja dokaza ili dono%enja zakonite odluke vezana za kaznena djelagrupe ili zlo!ina!ke organizacije te korumptivna kaznena djela (biv%i stavak 2.!lanka 21. ZUSKOK-a, nakon Novele stavak 3. tog !lanka) dodano je i kaznenodjelo otkrivanja identiteta za%ti#enog svjedoka iz !lanka 305.a Kaznenog zakonakoje je u taj zakon dodano posljednjim njegovim izmjenama i dopunama, asmje%teno je u glavu XXII., me$u kaznena djela protiv pravosu$a.Zna!ajna novost u odre$ivanju nadle"nosti Ureda je taksativno nabrajanje(nekih) kaznenih djela koja kao kvalifikatorni element odre$uju njihovo po!inje-nje u sastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije, a koja, s obzirom na prihva#enoshva#anje o njihovu prividnom stjecaju s kaznenim djelom iz !lanka 333.Kaznenog zakona, nisu bila u nadle"nosti Ureda.Pritom valja istaknuti da sam Kazneni zakon u opisivanju tog kvalifikatornogelementa nije dosljedan, jer se koristi razli!itim izrazima za odre$ivanje pojmovakoji se ne bi trebali razlikovati.Naj!e%#e se za opisivanje oblika kaznenog djela kvalificiranog udru"ivanjemu grupu ili zlo!ina!ku organizaciju koristi izraz “ako je djelo (…) po"injeno usastavu grupe ili zlo"ina"ke organizacije”, i to u sljede#im kaznenim djelima:

616

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.protupravno oduzimanje slobode (!lanak 124. stavak 3. Kaznenog zakona),otmica (!lanak 125. stavak 2. Kaznenog zakona), prisila (!lanak 128. stavak 2.Kaznenog zakona), prijetnja (!lanak 129. stavak 3. Kaznenog zakona), trgovanjeljudima i ropstvo (!lanak 175. stavak 3. Kaznenog zakona), protuzakonitoprebacivanje osoba preko dr"avne granice (!lanak 177. stavak 3. Kaznenogzakona), razbojni%tvo (!lanak 218. stavak 2. Kaznenog zakona), iznuda (!lanak234. stavak 2. Kaznenog zakona), ucjena (!lanak 235. stavak 2. Kaznenogzakona), samovlast (!lanak 329. stavak 2. Kaznenog zakona te protupravnanaplata (!lanak 330. stavci 4. i 5. Kaznenog zakona).Osim toga, koriste se i sljede#i izrazi: “ako je (…) djelo (…) po"inilo vi!eosoba koje su se udru$ile radi "injenja tih djela, ili je po"initelj toga kaznenogdjela organizirao mre$u preprodavatelja ili posrednika” - zlouporaba opojnihdroga (!lanak 173. stavak 3. Kaznenog zakona); “tko organizira mre$u posred-nika ili preprodava"a” - nedozvoljena trgovina zlatom (!lanak 290. stavak 2.Kaznenog zakona); “tko organizira grupu ljudi ili na drugi na"in povezuje uzajedni"ko djelovanje tri ili vi!e osoba radi "injenja kaznenih djela (…)” -udru"ivanje radi !injenja kaznenih djela protiv vrijednosti za%ti#enih me$una-rodnim pravom (!lanak 187. stavak 1. Kaznenog zakona); “tko organizira grupuili osobe (…) ili mre$u preprodavatelja ili posrednika” - izbjegavanje carinskognadzora (!lanak 298. stavak 4. Kaznenog zakona); “tko postane pripadnikomgrupe (…)” - udru"ivanje radi !injenja kaznenih djela protiv vrijednosti za%ti-#enih me$unarodnim pravom (!lanak 187. stavak 2. Kaznenog zakona); “tkosudjeluje u grupi ljudi koja zajedni"kim djelovanjem "ini (…)” - sudjelova-nje u grupi koja sprje!ava ili napada slu"benu osobu (!lanak 319. stavak 1.Kaznenog zakona); “organizator ili vo%a grupe (…)”: sudjelovanje u grupikoja sprje!ava ili napada slu"benu osobu (!lanak 319. stavak 2. Kaznenog zako-na), sudjelovanje u grupi koja po!ini kazneno djelo (!lanak 336. stavak 2. Kazne-nog zakona); “tko po"ini (…) u sastavu grupe” odnosno ako je djelo “po"injenou sastavu grupe”: te%ka kra$a (!lanak 217. stavak 4. Kaznenog zakona),razbojni!ka kra$a (!lanak 219. stavak 2. Kaznenog zakona); “tko sudjeluje ugrupi ljudi koja (…)” - sudjelovanje u grupi koja po!ini kazneno djelo (!lanak336. stavak 1. Kaznenog zakona); “tko po"ini (…) kao "lan grupe ili zlo"ina"keorganizacije” - prikrivanje protuzakonito dobivenog novca (!lanak 279. stavak3. Kaznenog zakona); “ako je kazneno djelo (…) "lanka po"injeno organizira-no” - protivljenje nadre$enome (!lanak 354. stavak 2. Kaznenog zakona).Me$utim, dio navedenih kaznenih djela po svojoj se prirodi ne uklapa upojam organiziranog kriminala koji je, uz korupciju, zami%ljen kao predmetkojim se treba baviti Ured. Primjerice, kaznena djela sudjelovanja u grupi kojasprje!ava ili napada slu"benu osobu (!lanak 319. stavak 2. Kaznenog zakona)i sudjelovanje u grupi koja po!ini kazneno djelo (!lanak 336. stavak 2. Kaznenogzakona) predstavljaju incidentna, situacijska kaznena djela do kojih ne dolaziplanirano, ve# u situacijama sukoba koji eskaliraju uklju!ivanjem u njih ve#egbroja osoba.

617

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Neka od spomenutih kaznenih djela predstavljaju posebne oblike udru"ivanjakojih ciljevi nisu bliski onima koje Kazneni zakon odre$uje kao ciljeve zlo!i-na!ke organizacije (izravno ili neizravno stjecanje financijske ili druge materi-jalne koristi ili ostvarivanje i zadr"avanje nadzora nad pojedinim gospodarskimili drugim djelatnostima), primjerice udru"ivanje radi !injenja ratnih zlo!ina,me$unarodnog terorizma i sli!no (!lanak 187. Kaznenog zakona), a ta kaznenadjela mogu biti stavljena u nadle"nost posebnih tijela kaznenog progona.Novela ZUSKOK-a u nadle"nost Ureda izrijekom je dodala upravo oneoblike kaznenih djela koji se naj!e%#e pojavljuju kao djela organiziranogkriminala, pri !emu je kaznena djela nabrojena u to!ki 2. stavka 1. !lanka 21.ograni!ila samo na slu!ajeve kad su ona po!injena u sastavu grupe ili zlo!ina!keorganizacije. Taj uvjet nadle"nosti Ureda mo"e se !initi suvi%nim, jer su nabroje-na kaznena djela kvalificirana upravo njihovim po!injenjem u sastavu grupeili organizacije. Me$utim, njihovo po!injenje u sastavu grupe ili organizacijenije uvijek jedini kvalifikatorni element; primjerice, stavak 2. !lanka 218.Kaznenog zakona kvalificirani je oblik razbojni%tva kad je ono po!injeno usastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije, ali i kad je pri po!injenju razbojni%tvauporabljeno kakvo oru"je ili opasno oru$e. Od kaznenih djela navedenih ukatalogu njih %est sadr"ava vi%e kvalifikatornih obilje"ja (!lanak 124. stavak3., !lanak 125. stavak 2., !lanak 175. stavak 3., !lanak 218. stavak 2., !lanak234. stavak 2. i !lanak 235. stavak 2.). Budu#i da nema razloga za odre$ivanjenadle"nosti Ureda i za druge alternativno opisane kvalificirane oblike tih kazne-nih djela, bilo je potrebno unijeti opisanu ogradu kojom su ti drugi oblici, kojinisu vezani uz organizirani kriminalitet, otklonjeni iz nadle"nosti Ureda.1.2.2. Nadle"nost Ureda u poslovima me#unarodne suradnjeRepublika Hrvatska pristupila je klju!nim multilateralnim me$unarodnimpravnim instrumentima koji sadr"avaju odredbe vezane za u!inkovito sprje!ava-nje korupcije i borbu protiv organiziranog kriminaliteta, a od njih treba istaknutiKaznenopravnu konvenciju o korupciji,33 Konvenciju Ujedinjenih naroda protivtransnacionalnog organiziranog kriminaliteta34 te Djelomi!ni i pro%ireni spora-zum o osnivanju Skupine dr"ava za borbu protiv korupcije - GRECO.3533 Zakon o potvr$ivanju Kaznenopravne konvencije o korupciji (Narodne novine -Me$unarodni ugovori broj 11. od 16. listopada 2000.).34 Zakon o potvr$ivanju Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnogaorganiziranog kriminaliteta, Protokola za sprje!avanje, suzbijanje i ka"njavanje krijum!arenjaljudi, posebice "ena i djece, te Protokola protiv krijum!arenja migranata kopnom, morem i zrakom,kojima se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranogkriminaliteta (Narodne novine - Me$unarodni ugovori broj 14. od 22. studenoga 2002.).35 Zakon o potvr$ivanju djelomi!nog i pro%irenog Sporazuma o osnivanju Skupine dr"avaza borbu protiv korupcije - GRECO - Narodne novine - Me$unarodni ugovori broj 12/99.

618

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Dosada%nja iskustva i preuzete me$unarodne obveze pokazali su da postojipotreba za osnivanjem odjela koji bi, u skladu s me$unarodnim ugovorima idrugim sporazumima, sura$ivao u pitanjima koja se odnose na poslove iz djelo-kruga Ureda s nadle"nim tijelima drugih dr"ava i me$unarodnih organizacija.Stoga je dopunom !lanka 12. ZUSKOK-a (novom to!kom 4. tog !lanka)predvi$eno da se u Uredu osnuje i Odjel za me$unarodnu suradnju i zajedni!keistrage.Pod pojmom istrage (koji se koristi u me$unarodnim sporazumima, zbog!ega je bilo potrebno uporabiti ga i u ovom zakonu, ali je, radi otklanjanjadvojbi, bilo potrebno odrediti i njegovo zna!enje, dakako samo u dijelu u kojemse na nj odnose ove odredbe ZUSKOK-a) podrazumijevaju se radnje i mjerekoje dr"avni odvjetnik poduzima u smislu !lanka 42. stavka 2. to!ke 3. Zakonao kaznenom postupku - poduzimanje izvida kaznenih djela te zahtijevanje ipovjeravanje provedbe pojedinih izvidnih radnji i mjera radi prikupljanja poda-taka va"nih za pokretanje kaznenog postupka.36Novim !lankom 15.a ZUSKOK-a propisani su poslovi tog odjela, pri !emuje odre$eno da Odjel, u skladu s me$unarodnim ugovorima, sura$uje s nadle"-nim tijelima drugih dr"ava i me$unarodnih organizacija te da odre$uje !lanoveu zajedni!ka istra"na tijela koja se na temelju me$unarodnog ugovora ili natemelju uglavka za pojedina!ni slu!aj osnivaju radi istrage, kaznenog progonaili zastupanja optu"be pred sudom u Republici Hrvatskoj, ili jednoj ili vi%edrugih dr"ava, za kaznena djela iz nadle"nosti Ureda.Taj bi odjel u takvim zajedni!kim istragama koje bi se vodile na podru!juRepublike Hrvatske nadzirao primjenu doma#ih propisa te po%tovanje suvereni-teta Republike Hrvatske. Osim toga, Odjel #e primati zahtjeve druge dr"ave zapoduzimanje posebnih izvida kaznenih djela kojima se privremeno ograni!avajuodre$ena ustavna prava gra$ana (!lanak 180. Zakona o kaznenom postupku isljede#i) i proslje$ivati ih nadle"nom sudu, a u slu!aju osobito hitnih radnjikoje bi nadle"na tijela drugih dr"ava prema posebnom sporazumu bila ovla%tenasamostalno poduzimati na podru!ju Republike Hrvatske, nadzirat #e njihovopoduzimanje, paze#i da nadle"no tijelo druge dr"ave pri tome ne naru%i nepo-vredivost doma ili pravo na osobnu slobodu i dostojanstvo osobe. Odjel jetako$er nadle"an za zaprimanje zahtjeva nadle"nih tijela druge dr"ave za pru-"anje pravne pomo#i u postupcima za kaznena djela iz nadle"nosti Ureda (daka-ko, kad je pru"anje pravne pomo#i u nadle"nosti dr"avnog odvjetni%tva).1.2.3. Odnos Ureda i drugih dr"avnih odvjetni%tavate redarstvenih vlastiNovelom se preciznije uredio i odnos Ureda i drugih dr"avnih odvjetni%tava(osim, dakako, Dr"avnog odvjetni%tva Republike Hrvatske koje je, prema36 Stavak 4. !lanka 15.a ZUSKOK-a.

619

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.hijerarhiji odre$enoj !lankom 11. stavkom 2. Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu,nadre$eno svim ostalim dr"avnim odvjetni%tvima, pa i Uredu). Naime, Uredjest posebno dr"avno odvjetni%tvo koje se ustanovljuje za podru!je RepublikeHrvatske,37 i time je tijelo vi%eg ranga u usporedbi s op#inskim i dr"avnimodvjetni%tvima, ali nije im nadre#eno, dakle nema ovlasti koje imaju vi%a dr"av-na odvjetni%tva nad ni"ima, pa ne mo"e ni samostalnom odlukom preuzimatipredmete drugih dr"avnih odvjetni%tava, !ak niti kad ocijeni da u nekom pred-metu drugog dr"avnog odvjetni%tva postoje okolnosti koje upu#uju na organizi-rani kriminal, ve#, ako drugo dr"avno odvjetni%tvo smatra da takvih elemenataorganiziranog kriminala nema, Ured mo"e samo inicirati odluku Dr"avnogodvjetni%tva Republike Hrvatske.Ni odredbe novog !lanka 21.b ZUSKOK-a ne daju USKOK-u ovlasti dapreuzme predmet drugog dr"avnog odvjetni%tva, ali je sada propisana obvezaredarstvenih vlasti da, !im tijekom izvida kaznenih djela uo!e naznake organizi-ranog kriminaliteta - dakle ne tek kad ocijene da postoje osnove sumnje da jepo!injeno kazneno djelo iz nadle"nosti Ureda, nego i kad je taj stupanj sumnjeznatno ni"i - o tome izvijeste nadle"nog dr"avnog odvjetnika te, u dogovoru snjim, i Ured.Ured po primitku te obavijesti mo"e odmah sam preuzeti predmet, ali mo"ei samo pratiti rad na tom predmetu te odluku o preuzimanju predmeta donijetii kasnije, ovisno o rezultatima daljnjih izvida.Ako tijekom izvida ili nakon njihova zavr%etka ne postoji suglasnost Uredai dr"avnog odvjetni%tva koje je postupalo u predmetu o tome je li djelo iznadle"nosti Ureda, taj specifi!ni sukob nadle"nosti rije%it #e glavni dr"avniodvjetnik obvezatnim naputkom u skladu s odredbom !lanka 26. stavka 3.Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu.38(lanak 21.d ovla%#uje Ured da, kad postoje naznake organiziranog kriminali-teta, od nadle"nih upravnih organizacija Ministarstva financija (Porezne uprave,Financijske policije, Carinske uprave, Deviznog inspektorata, Ureda za sprje!a-vanje pranja novca) zatra"i kontrolu poslovanja pravne i fizi!ke osobe i privre-meno oduzimanje novca, vrijednosnih papira, predmeta i dokumentacije kojimogu poslu"iti kao dokaz te da zatra"i i obavijesti o prikupljenim, obra$enimi pohranjenim podacima u vezi s neobi!nim i sumnjivim nov!anim transakci-jama. U svom zahtjevu Ured mo"e pobli"e ozna!iti potreban sadr"aj tra"enemjere ili radnje te zahtijevati da ga se o njoj izvijesti, kako bi im mogao bitinazo!an ravnatelj ili zamjenik ravnatelja.Nepostupanje po zahtjevu Ureda ili dulje neizvr%avanje tog zahtjeva te"a jepovreda slu"bene ili radne du"nosti.

37 (lanak 2. stavak 1. Zakona o dr"avnom odvjetni%tvu.38 “Obvezatni naputak u pojedina!nom predmetu ili odluka o preuzimanju pojedina!nogpredmeta od ni"ega dr"avnog odvjetni%tva ili o njegovom povjeravanju drugom ni"em dr"avnomodvjetni%tvu, daje se u pisanom obliku s obrazlo"enjem.”

620

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.1.2.4. Nadle"nost sudovaNovela nije promijenila odredbu o primarnoj nadle"nosti "upanijskih sudovau Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu za su$enje u kaznenim predmetima navede-nima u !lanku 21. ZUSKOK-a, ali je preciznije regulirala preno%enje te nadle"-nosti i otklonila je odre$ene nejasno#e u postupovnim pravilima.(lanak 24. stavak 1. ZUSKOK-a (koji odre$uje nadle"nost navedenih "upa-nijskih sudova) dopunjen je odre$ivanjem mogu#nosti nadle"nosti i drugihsudova u skladu s odredbom !lanka 26. tog zakona, !ime je otklonjena prija%njakolizija tih odredaba.Naime, izmijenjenim !lankom 26. ZUSKOK-a propisano je da “na obrazlo-"eni prijedlog predsjednika "upanijskog suda iz !lanka 24. stavka 1. ovogaZakona, Vrhovni sud Republike Hrvatske mo"e odrediti da se su$enje odr"ipred drugim "upanijskim ili op#inskim sudom u sjedi%tu toga "upanijskog suda,ako je o!ito da #e se tako lak%e provesti postupak ili ako postoje drugi va"nirazlozi.”Mogu#nost preno%enja (stvarne i mjesne) nadle"nosti na op#inske sudoveograni!ena je samo na one koji se nalaze u sjedi%tima "upanijskih sudova jerje, u pravilu, rije! o ve#im sudovima s dovoljnim brojem sudaca za formiranjevije#a od tri suca i s boljim uvjetima za vo$enje i slo"enijih postupaka (uglavnomsu to i sudovi koji su !lancima 6. i 7. Zakona o podru!jima i sjedi%tima sudovaodre$eni i za vo$enje kaznenih postupaka za kaznena djela za koja je propisanakazna zatvora preko pet godina odnosno za su$enje u prvom stupnju u kaznenimpostupcima protiv maloljetnika i mla$ih punoljetnika iz djelokruga vi%e op#in-skih sudova). Pritom se napominje da su i dodanim stavkom 2. !lanka 22.ZUSKOK-a otklonjene dosada%nje neujedna!enosti u postupanju u predme-tima iz !lanka 21. ZUSKOK-a koji su bili preneseni u nadle"nost op#inskogsuda.39(lanak 24. ZUSKOK-a dopunjen je i stavkom 4. kojim je odre$eno da #ese pred sudom iz stavka 1. tog !lanka provesti jedinstveni postupak ako je vi%eosoba optu"eno za vi%e kaznenih djela iz !lanka 21. toga zakona i drugihkaznenih djela, a izme$u po!initelja kaznenih djela postoji me$usobna veza.Prije je upozoreno na razliku izme$u odredbe stavka 3. !lanka 24. ZUSKOK-a(koja odre$uje nadle"nost sudova iz stavka 1. tog !lanka i za sudionike ukaznenim djelima iz !lanka 21. ZUSKOK-a te za kaznena djela po!injena ustjecaju s njima) i !lanka 29. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku (koja seodnosi i na osobe koje su pomogle po!initelju nakon po!injenja kaznenog djela39 Naime, stavkom 2. tog !lanka odre$eno je da se u postupku za kaznena djela iz !lanka 21.ZUSKOK-a ne primjenjuju odredbe glave XXV. Zakona o kaznenom postupku (odredbe oskra#enom postupku), a njihova primjena u postupcima pred "upanijskim sudovima ve# jeotklonjena !lankom 430. Zakona o kaznenom postupku.

621

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.te na osobe koje nisu prijavile pripremanje kaznenog djela, po!injenje kaznenogdjela ili po!initelja). Novom odredbom stavka 4. !lanka 24. ZUSKOK-a nesamo da je “pokrivena” nadle"nost sudova (i Ureda) i za sva ta druga kaznenadjela koja do sada nisu mogla biti procesuirana u istom postupku koji se vodioza kaznena djela iz !lanka 21. ZUSKOK-a nego je ta nadle"nost %ira od onekoja bi proizlazila iz prije citirane odredbe !lanka 29. stavka 4. Zakona o kazne-nom postupku. Naime, dopunjena odredba stavka 4. !lanka 24. ZUSKOK-apostavlja dosta neodre$eni kriterij “me$usobne veze” izme$u po!initelja kazne-nih djela iz !lanka 21. ZUSKOK-a i po!initelja drugih kaznenih djela, pa nasudskoj praksi ostaje odrediti koja je kvaliteta te veze potrebna za vo$enjejedinstvenog postupka, a time i ustanovljenje nadle"nosti jednog od !etiriju"upanijskih sudova (ili drugog kojemu je predmet delegiran) te nadle"nostiUreda.Noveliranim !lankom 27. ZUSKOK-a otklonjene su dvojbe o sastavu vije#a"upanijskih i op#inskih sudova kojima su predmeti iz nadle"nosti Uredadodijeljeni u rad, a poja%njeno je i pitanje odre$ivanja dr"avnog odvjetni%tvakoje #e zastupati optu"bu u delegiranim postupcima.

1.2.5. Pribavljanje podataka o bankovnim ra!unimaNovelom u ZUSKOK uneseni !lanak 42.a ovla%#uje Ured da, kad sazna zavjerojatnost da odre$ena osoba na svojim bankovnim ra!unima prima, dr"i ilina drugi na!in posluje prihodima ostvarenima kaznenim djelima iz njegovenadle"nosti, zahtjevom od banke zatra"i dostavljanje podataka o tim ra!unimau roku koji odre$uje u samom zahtjevu.Stavak 2. tog !lanka propisuje obvezu banke da Uredu dostavi podatke kojeje on zatra"io.Obveza propisivanja ovlasti Ureda da pribavlja podatke koji su ina!e za%ti-#eni bankarskom tajnom proizlazi iz prije spomenute Konvencije Ujedinjenihnaroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, posebno iz odredbe!lanka 12. stavka 6. te konvencije.40Ako banka u roku odre$enom joj u zahtjevu ne postupi po tom tra"enju,Ured nije ovla%ten poduzimati prisilne mjere prema banci ili odgovornoj osobi,ve# #e zatra"iti odluku suda, a istra"ni #e sudac (ili vije#e u povodu neslaganjaistra"nog suca), ako je zahtjev osnovan, obvezati banku na dostavljanje podatakao ra!unima i transakcijama na tim ra!unima Uredu, a mo"e, u svrhu prikupljanja40 Stavak 6. !lanka 12. Konvencije glasi: “U svrhe ovog !lanka i !lanka 13. svaka dr"avastranka ovlastit #e svoje sudove ili druga nadle"na tijela da nalo"e dostupnost ili pljenidbubankovne, financijske ili komercijalne evidencije. Dr"ave stranke ne#e odustati od postupanja uskladu s odredbama ovog stavka zbog povjerljivosti podataka banke.”

622

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.obavijesti o okolnostima koje je banka saznala na temelju pru"anja usluga iobavljanja poslova s pojedina!nim klijentom, i ispitati !lanove tijela banke,dioni!are, zaposlenike i sve druge osobe koje imaju pristup povjerljivim poda-cima.ZUSKOK propisuje i sankcije za neizvr%avanje takvog naloga suda - nov!anukaznu te kaznu zatvora odgovornoj osobi.

1.2.6. Nadle"nost u postupcima pokrenutimaprije stupanja na snagu NovelePrijelazne odredbe Novele sadr"avaju tri !lanka, od kojih se jedan odnosina rok dono%enja podzakonskog propisa o ustrojavanju i vo$enju evidencijepodataka va"nih za pokretanje i vo$enje kaznenih postupaka za kaznena djelaiz nadle"nosti Ureda (!lanak 21.c ZUSKOK-a), drugi na dovr%avanje predmetakoji su do stupanja na snagu Novele bili dodijeljeni na rad op#inskim sudovimaodlukom Vrhovnog suda, koji #e predmeti biti dovr%eni u vije#ima sastavljenimaprema !lanku 27. stavku 1. (noveliranog) ZUSKOK-a, i tre#i koji odre$uje danstupanja na snagu Novele (osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama).Novelom nije izrijekom regulirano pred kojim #e sudovima biti dovr%enipostupci koji su prije njezina stupanja na snagu pokrenuti za kaznena djelakoja prije nisu bila u nadle"nosti Ureda.Me$utim, odgovor na to pitanje treba potra"iti u prethodnim prijelaznimodredbama ZUSKOK-a koje su rje%avale identi!nu situaciju u trenutku dono%e-nja tog zakona, %to proizlazi i iz rje%enja Vrhovnog suda Republike Hrvatskeod 7. travnja 2005., broj I K"-317/05:“Pogre%no sud prvog stupnja svoju odluku zasniva na odredbi !l. 24. st. 1.Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (ZU-SKOK), prema kojem su, za kaznena djela taksativno nabrojena u !l. 21. togzakona, a me#u koja je Zakonom o izmjenama i dopunama ZUSKOK-a (NN33/05), uvr%teno i kazneno djelo zlouporabe opojnih droga iz !l. 173. st. 3.Kaznenog zakona, stvarno nadle"ni "upanijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitui Zagrebu, pa da, slijedom odredbe stavka 2. !l. 24. ZUSKOK, za rje%avanjekonkretnog kaznenog predmeta nije vi%e nadle"an &upanijski sud u Puli, nego&upanijski sud u Rijeci.U pravu su "alitelji kada ukazuju na odredbu !l. 68. ZUSKOK-a, koja pro-pisuje da $e se kazneni postupci za kaznena djela iz !l. 21. ZUSKOK, u kojimaje optu"nica stupila na pravnu snagu do dana stupanja na snagu toga zakona,nastaviti i dovr%iti po odredbama Zakona o kaznenom postupku, a to zna!i poop$im odredbama o stvarnoj nadle"nosti.Uvr%tavanjem kaznenog djela iz !l. 173. st. 3. KZ, kao i drugih kaznenihdjela navedenih u !l. 7. Zakona o izmjenama i dopunama ZUSKOK, u popis

623

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.kaznenih djela za koja su nadle"na !etiri naprijed spomenuta "upanijska suda,nije derogirana odredba !l. 68. ZUSKOK, ve$ je ta odredba na snazi i za kaznenadjela sadr"ana u !l. 7. Zakona o izmjenama i dopunama ZUSKOK, %to zna!ida i za ta kaznena djela vrijedi pravilo po kojem $e se postupci u kojima jeoptu"nica stupila na pravnu snagu do dana stupanja Zakona o izmjenama idopunama ZUSKOK nastaviti i dovr%iti po odredbama o stvarnoj nadle"nostisadr"anim u Zakonu o kaznenom postupku.”

2. UMJESTO ZAKLJU#KAZakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta mijenjanje kratko vrijeme nakon dono%enja, a posljednja njegova Novela – Zakon oizmjenama i dopunama ZUSKOK-a iz 2005. godine – donesena je s ciljempobolj%anja regulative koja se odnosi na (1) djelokrug i nadle"nost Ureda inadle"nost sudova, (2) organizaciju Ureda i posebnih odjela sudova, (3) suradnjuUreda s policijom te (4) ovlast Ureda u predistra"nom postupku.Na!in na koji su prije bila odre$ena kaznena djela u nadle"nosti Ureda (atime i sudova odre$enih za postupanje u tim predmetima) – njihovo povezivanjes kaznenim djelom udru"ivanja za po!injenje kaznenih djela iz !lanka 333.Kaznenog zakona – nije obuhvatio i znatan dio organiziranog kriminalitetaodnosno djela kod kojih ne postoji stvarni, nego prividni stjecaj s tim kaznenimdjelom, jer je i u opisima tih djela kao kvalifikatorni element navedeno njihovopo!injenje u sastavu grupe ili zlo!ina!ke organizacije.Zbog toga se, kako bi Ured mogao potpunije ostvarivati cilj zbog kojega jei osnovan, pristupilo izradi Novele koja je i usvojena 25. velja!e 2005., a stupilaje na snagu 22. o"ujka 2005. Bitni dio izmjena odnosio se upravo na odre$ivanjekaznenih djela iz nadle"nosti Ureda, pri !emu je, osim uskla$ivanja ZUSKOK-as nedavnim izmjenama Kaznenog zakona kojima su uvedena neka novakorumptivna djela te kazneno djelo koje se odnosi na za%titu svjedoka, kaznenimdjelima koja su i prije bila u nadle"nosti Ureda dodan katalog ve#eg oblikapojedinih kaznenih djela kvalificiranih po!injenjem u sastavu grupe ili zlo!ina!-ke organizacije. Na taj na!in jasno je rije%eno pitanje nadle"nosti Ureda.Osim toga, Novela je precizno regulirala i preno%enje nadle"nosti s !etiriju"upanijskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu na druge "upanijskesudove te one op#inske sudove koji #e mo#i postupati u manje slo"enim pred-metima iz nadle"nosti Ureda, otklonjene su dvojbe o sastavu vije#a "upanij-skih i op#inskih sudova kojima su ti predmeti dodijeljeni u rad, a poja%njeno jei odre$ivanje dr"avnog odvjetni%tva koje #e zastupati optu"bu u delegiranimpostupcima.

624

D. Tripalo: Promjene u nadle"nosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-aHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 12, broj 2/2005, str. 597-624.Za pitanje nadle"nost Ureda i sudova valja istaknuti i novu mogu#nostpribavljanja podataka o bankovnim ra!unima, uz efikasna sredstva za osiguranjeprimjene tih odredaba.Valja zaklju!iti da #e izmjene i dopune ZUSKOK-a koje proizlaze iz Noveleosigurati u!inkovitiju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta.

SummaryCHANGES IN THE JURISDICTION OF THE OFFICE FOR THE SUPPRESSIONOF CORRUPTION AND ORGANISED CRIME (USKOK) AND THE COURTSPURSUANT TO THE AMENDMENTS TO THE ACT ON USKOKThe Act on the Office for the Suppression of Corruption and Organised Crime (Act onUSKOK) was amended a short time after it had been passed. The objective of its most recentamendment was to improve the regulation of (1) the issue of the scope and jurisdiction of theOffice and the jurisdiction of the courts; (2) the organisation of the Office and of specialdepartments in courts; (3) the issue of the cooperation of the Office with the police; (4) the issueof the Office’s authorities during pre-investigatory proceedings. This paper focuses on theamendments of the Act on USKOK which refer to: the jurisdiction of the Office and the courtsfollowing the amendments, especially the catalogue of criminal offences that come under thejurisdiction of the Office; the jurisdiction of the Office in affairs of international cooperation;the relationship of the Office with other state attorney’s offices and police authorities; thejurisdiction of courts; the special provisions on obtaining data on bank accounts; and the issue ofjurisdiction in proceedings instigated prior to the amendments.