SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

INES DOBROTIĆ

PROJEKTNO-TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

ZAVRŠNI RAD

VARAŽDIN, 2012. godine

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

PROJEKTNO-TEHNIČKA DOKUMETACIJA

KANDIDAT: MENTOR:

INES DOBROTIĆ MIRNA AMADORI,

dipl. ing. građ.

VARAŽDIN, 2012. godine

Sadržaj:

1. UVOD........................................................................................................................... 1

2. PROJEKT.................................................................................................................... 2

2.1. OPĆENITO ............................................................................................................... 2

2.2. VRSTE PROJEKATA ................................................................................................. 4

2.2.1. Idejni projekt................................................................................................... 4

2.2.2. Glavni projekt ................................................................................................. 5

2.2.3. Izvedbeni projekt ............................................................................................ 7

3. DOZVOLE .................................................................................................................. 7

3.1. LOKACIJSKA DOZVOLA............................................................................................ 8

3.2. RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA ......................................................................... 15

3.3. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ............................................................................. 18

3.4. GRAĐEVINSKA DOZVOLA ...................................................................................... 20

3.5. UPORABNA DOZVOLA............................................................................................ 23

3.6. UVJERENJE ZA UPORABU GRAĐEVINE.................................................................... 27

3.7. E-DOZVOLE ........................................................................................................... 28

4. DOPRINOSI.............................................................................................................. 29

4.1. KOMUNALNI DOPRINOS ......................................................................................... 29

4.2. VODNI DOPRINOS .................................................................................................. 32

5. ELABORATI ............................................................................................................ 34

5.1. PARCELACIJSKI ELABORAT.................................................................................... 34

5.2. GEOTEHNIČKI ELABORAT ...................................................................................... 35

5.3. ELABORAT ISKOLČENJA GRAĐEVINE ..................................................................... 36

5.4. GEODETSKI SITUACIJSKI NACRT STVARNOG STANJA.............................................. 36

6. BESPRAVNA GRADNJA ....................................................................................... 37

6.1. RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU ........................................................................... 39

7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 48

LITERATURA.......................................................................................................... 49

SAŽETAK........................................................................................................................................50

1

1. UVOD

Idejom i potrebom investitora započinje proces rađanja određenog građevinskog

projekta. Kako bi investitor mogao realizirati svoju ideju potrebne su mu sve dozvole za

gradnju građevinskog objekta, koje moraju biti u skladu sa zakonom o prostornom

uređenju i gradnji. Cilj ovog rada jest prikazati proces izgradnje građevinskog objekta

od same ideje, pa do finalnog proizvoda.

Poznata je činjenica iz proizvodne prakse da kvalitetna priprema rješava pola

proizvodnih problema. To posebice vrijedi u graditeljskoj proizvodnji, s obzirom na

posebnosti iste. Poznate osobitosti graditeljske proizvodnje razlog su što se građenje još

ne smatra industrijom, iako se modernim metodama građenja približava industrijskoj

proizvodnji.

Glavne posebnosti graditeljske industrije, kao što su statičnost objekata i dinamičnost

proizvodnih čimbenika, veliki opseg i složenost graditeljskih proizvoda, veliki broj

radnika različitih stručnosti i kvalifikacijskih struktura čine razloge da se priprema, koja

prethodi izvedbi provede na najbolji mogući način. Sama priprema treba biti što

dosljednija i savjesnija, jer to uvjetuje maksimalnu kvalitetu, minimalno vrijeme i

troškove.

2

2. PROJEKT

2.1. OPĆENITO

Projekt je skup međusobno i u logičkom redoslijedu povezanih aktivnosti i zadataka

usmjerenih ostvarenju postavljenih ciljeva, od kojih svaki mora biti izvršen prije nego

što se može završiti projekt, odnosno postići postavljeni cilj.

Projekt mora biti izgrađen u skladu s važećim propisima, uvjetima gradnje na određenoj

lokaciji, pravilima struke, te mora biti takav da građevinski objekt ispunjava zahtjeve

javnog interesa. Također mora biti izgrađen na način koji je u skladu s važećim

propisima donesenim na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, te

odgovarajućim važećim tehničkim propisima, kao i lokacijskim uvjetima. Važećim

propisima propisanim posebnim zakonom se izravno ili neizravno utječe na bitne

zahtjeve za građevinski objekt ili se na drugi način propisuju uvjeti za gradnju. Projekt

mora sadržavati sve podatke potrebne za donošenje odluke u postupku izdavanja

potrebnih dozvola, kao što lokacijska, građevinska, uporabna dozvola itd. Isto tako

sadrži međusobno usklađene nacrte i dokumente pojedinih struka kojima se daje

tehničko rješenje građevine i njezinih dijelova, na razini razrade propisane zakonom.

Potrebna je međusobna usklađenost cjelokupnog tehničkog rješenja građevinskog

objekta, koje je sastavljeno od pojedinačnih tehničkih rješenja. Ona osiguravaju

usklađenost građevinskog objekta s važećim propisima, pravilima struke, uvjetima

gradnje na određenoj lokaciji, kao i ispunjavanje zahtjeva javnog interesa. Obavezno se

prikazuju kao sastavni dijelovi projekata pojedinih struka. Mogu biti sadržana u

arhitektonskom, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu, te geodetskom

elaboratu, ovisno o vrsti građevine.

Projekt se može izraditi na papiru i sličnom mediju ili kao elektronički zapis. Izrađen na

papiru ili sličnom mediju uvezuje se u knjige formata A4 (210/297 mm), a nakon

3

provjere zadovoljavanja propisanih uvjeta uvezuje se na način koji sprječava naknadne

izmjene. Projekt izrađen kao elektronički zapis također mora biti zaštičen od naknadnih

izmjena.

Projekti svake pojedine struke sastoje se od općeg i tehničkog djela. Opći dio projekta

sastoji se od priloga i dokumenata koji daju cjelovitu informaciju o investitoru,

sudionicima u izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rješenjima na temelju kojih se

projekt izrađuje, kao i o samoj građevini, njenoj vrsti i namjeni. Kako bi dokumentacija

bila pregledna ovdje se nalazi i sadržaj i popisi. Opći dio projekta sadrži naslovnu

stranu, sadržaj idejnog, glavnog i izvedbenog projekta, te kopiju registracije

projektantskog ureda koji je izradio projekt.

Tehnički dio projekta sadrži tekstualni dio, koji se sastoji od tehničkog opisa, tehničkih

specifikacija, proračuna i iskaza, ovisno o vrsti projekta, te nacrte koji se izrađuju po

pravilima tehničkog crtanja. Tehnički opis sadrži podatke bitne za tehničko rješenje

pojedine faze projektiranja, a to se odnosi na opis lokacije i postojećeg stanja,

programske postavke i obrazloženje projektnog rješenja i tehničke specifikacije.

Tehničke specifikacije propisuju materijale, građevinske proizvode i elemente, sklopove

i opremu, način obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje, uvjete za kontrolu i dokazivanje

kvalitete, vijek upotrebe građevine i uvjete za njeno održavanje.

Proračuni i iskazi, ovisno o vrsti projekta, sadrže podatke kojima se dokazuje

zadovoljavanje propisanih uvjeta. Nacrti prikazuju odgovarajuću razinu grafičkih

podataka. Svaki nacrt mora imati sastavnicu projektantskog ureda uz desni rub. Stranice

svakog priloga se numeriraju posebno (stranice od 1 do n). Svaka stranica može

sadržavati i broj projekta ili drugu oznaku za jednostavno prepoznavanje. Tekstualni

dijelovi grupirani su u logičke cjeline, koje imaju zajedničku naslovnu stranicu.

Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga žigom ovjerava i potpisuje

projektant.

4

2.2. VRSTE PROJEKTA

Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade, pa ih se stoga dijeli na:

- idejne projekte u mjerilu 1:200,

- glavne projekte u mjerilu 1:100,

- izvedbene projekte u mjerilu 1:50.

Izvedbeni projekti građevina industrijskog i infrastrukturnog tipa mogu se izraditi u

mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta, te odgovarajući prikaz smještaja

građevine u prostoru.

2.2.1. Idejni projekt

Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju

osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevinskog objekta, te smještaj

istog na građevinskoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju

idejnog projekta izdaje se rješenje o uvjetima građenja ili je sam projekt sastavni dio

lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta. Ovisno o

složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u

skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, kao i druge nacrte i dokumente koji su

značajni za izradu glavnog projekta. Investitor je dužan idejni projekt zajedno s

lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja trajno čuvati.

Idejni projekt mora sadržavati rješenje postavljenog projektnog zadatka koje služi za

dobivanje uvjeta gradnje za izradu glavnog projekta.

Idejni projekt se izrađuje u mjerilu 1:200 i 1:500, a iznimno u mjerilu 1:100.

5

Sadržaj idejnog projekta:

- situacijski nacrt u mjerilu 1:500, za veće građevine i u mjerilu 1:1000,

- tlocrti katova građevine,

- uzdužni presjek,

- poprečni presjek,

- pogledi,

- tehnički opis.

Na temelju idejnog projekta dobiva se:

- rješenje o uvjetima gradnje (za građevine do 400 m2),

- lokacijska dozvola (za građevine iznad 400 m2).

Ukoliko se gradi građevina veća od 400 m2 tada se nakon dobivanja lokacijske dozvole

izrađuje glavni projekt.

2.2.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje

građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. Ne smije biti u

suprotnosti s idejnim projektom u pogledu lokacijskih uvjeta. Ukoliko glavni projekt

nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantu idejnog projekta

prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole,

dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog

projekta s idejnim projektom. Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom

investitor je dužan trajno čuvati.

Glavni projekt se izrađuje u mjerilu 1:100, a iznimno u mjerilu 1:200. Njime je utvrđuje

konačna koncepcija i funkcionalnost građevinskog objekta, definira konstrukcija i

6

izgled. Pomoću glavnog projekta izrađuje se projekt instalacija, statički proračun i

predračun troškova, te služi za dobivanje suglasnosti na glavni projekt.

Sadržaj glavnog projekta:

- arhitektonski projekt (ovisno o vrsti građevine sastoji se od situacije, tlocrta

temelja, tlocrta katova, tlocrta krovišta, tlocrta krovnih ploha, pogleda,

tehničkog opisa, predviđenih troškova gradnje i protupožarnog elaborata,

- građevinski projekt (statički proračun),

- instalaterski projekt (strojarski, elektrotehnički i projekt hidro-instalacija),

- troškovnik projektiranih radova,

- projekt vanjskog uređenja okoliša,

- elaborat zaštite na radu.

Glavni projekt za građevinske objekte na koje se odnosi obveza utvrđivanja

objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko

tehnološko rješenje. Ovisno o vrsti građevinskog objekta glavni projekt sadrži i druge

vrste projekata, kao što su geodetski projekt, projekt temelja, krajobrazni projekt itd.

Glavni projekt sadrži i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu

izradu, te projektirani vijek uporabe građevinskog objekta i uvjete za njegovo

održavanje. Također sadrži i geotehnički projekt za građevinske objekte za koje je

potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti vezan za međusobno djelovanje

građevine na temeljno tlo i stijenu, a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta,

kao i reviziju fizike zgrade (zaštita od buke, ušteda energije).

Na temelju glavnog projekta dobiva se potvrda glavnog projekta na temelju kojeg može

započeti gradnja. Prije samog početka gradnje potrebno je izraditi izvedbeni projekt.

7

2.2.3. Izvedbeni projekt

Tehničko rješenje dano glavnim projektom razrađuje se izvedbenim projektom.

Izvedbeni projekt mora biti takav da je u skladu s glavnim projektom, te se na temelju

njega gradi građevinski objekt.

Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije

veća od 400 m², te za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija

građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m².

Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno

izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) investitor je dužan trajno čuvati.

Ukoliko izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan

projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih

radova, dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti

izvedbenog projekta s glavnim projektom.

Izvedbeni projekt se izrađuje u mjerilu 1:50. Služi za izvođenje radova i obračun.

Sadržaj izvedbenog projekta:

- arhitektonski projekti,

- planovi oplate,

- planovi savijanja armature,

- detaljni nacrti detalja u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, 1:2, 1:1,

- radionički nacrti (čelik),

- izvedbeni troškovnik predviđenih radova.

8

3. DOZVOLE

3.1. LOKACIJSKA DOZVOLA

Lokacijska dozvola je upravni akt kojim se određuju urbanistički elementi za

namjeravani zahvat u prostoru, a izdaje se na temelju propisa donesenih zakonom koji

je u skladu s dokumentima prostornog uređenja i u skladu s posebnim propisima.

Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto)

površina nije veća od 400 m², zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti

čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m² i jednostavne građevine.

Jednostavnim građevinama se smatraju:

- kiosci do 12 m² površine,

- vrtne sjenice i nadstrešnice do 15 m² površine,

- bazeni do 24 m² površine i 2 m dubine,

- spremnici goriva zapremine do 10 m³,

- cisterne za vodu zapremine do 27 m³,

- septičke jame zapremine do 27 m³,

- dječje igralište,

- rasadnici,

- plastenici,

- reklamni panoi do 12 m² površine.

Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo:

- upravno tijelo županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se

nalazi izvan područja velikog grada, te ako je zahvat u prostoru planiran na

području dviju ili više jedinica lokalne samouprave,

- upravno tijelo grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom

području,

9

- upravno tijelo velikog grada (iznad 30 000 stanovnika) na čijem je području

planiran zahvat u prostoru.

Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru koje Vlada određuje

uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija,

odnosno Grada Zagreba.

Lokacijskom dozvolom, ovisno o vrsti zahvata, određeno je:

- oblik i veličina građevinske čestice, tj. obuhvat zahvata u prostoru prikazan na

odgovarajućoj geodetskoj podlozi,

- namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem

funkcionalnih jedinica,

- smještaj na građevinskoj parceli (jednog ili više građevinskih objekata), tj.

smještaj unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj

geodetskoj podlozi,

- uvjeti za oblikovanje građevinskog objekta,

- uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

- uvjeti za uređenje građevinske čestice, ponajprije zelenih i parkirališnih

površina,

- način i uvjeti priključenja građevinske čestice, tj. građevine na prometnu

površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,

- mjere zaštite okoliša, tj. uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na

okoliš,

- posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,

- ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,

- uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru, kao što su obveza uklanjanja

postojećih građevinskih objekata, sanacija građevinske čestice, fazno građenje

pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla itd.,

- uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta i rok za

uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje

lokacijska dozvola.

10

Idejni projekt u skladu s prostornim planom je sastavni dio lokacijske dozvole. Na

temelju prostornog plana se izdaje lokacijska dozvola.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole potrebno je priložiti sljedeće:

- izvod iz katastarskog plana, tj. preslika istog,

- tri primjerka idejnog projekta sa situacijom prikazanom na odgovarajućoj

posebnoj geodetskoj podlozi,

- izjavu projektanta o usklađenosti projekta s dokumentom prostornog uređenja na

temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

- pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta (ako je projekt izrađen

prema stranim propisima),

- dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva,

- dokaz o vlasništvu.

Ukoliko je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevina, uz zahtjev se

prilažu i tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu.

Postupak izdavanja lokacijske dozvole

Izdavanju lokacijske dozvole prethodi postupak utvrđivanja da je:

- idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom,

- uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena potrebna dokumentacija,

- osiguran pristup građevinskoj čestici s prometne površine,

- građevinska čestica uređena u smislu odvodnje otpadnih voda,

- propisan broj parkirališnih mjesta.

11

Ukoliko je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevina, u postupku

izdavanja lokacijske dozvole utvrdit će se da je idejni projekt za tu građevinu izrađen u

skladu s prostornim planom. Tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske

dozvole pribavlja mišljenja povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog

projekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja.

Tijelo županije u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje

povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti i idejnog projekta za smještajne i

prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim cjelinama

obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno

provedenog natječaja. Povjerenstvo za izdavanje lokacijske dozvole imenuje

poglavarstvo županije, odnosno velikog grada iz redova predstavnika stručnih i javnih

institucija te drugih osoba afirmiranih u području arhitekture i prostornog uređenja.

Tijelo poziva najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva za

izdavanje lokacijske dozvole, tijela i osobe određene posebnim propisima na uvid u

idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta. Podnositelj zahtjeva i projektant

obavezno prisustvuju uvidu u idejni projekt radi davanja obrazloženja. Ako tijelo i/ili

osoba, određeni posebnim propisima, prilikom uvida u idejni projekt ili naknadno u

roku od najviše petnaest dana od dana uvida u idejni projekt, utvrde da idejni projekt

nije usklađen s odredbama posebnih propisa, ministarstvo, odnosno tijelo će zaključkom

podnositelju zahtjeva odrediti rok za njegovo usklađenje. Ukoliko podnositelj zahtjeva

ne postupi po tom zaključku Ministarstva, ono će odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske

dozvole. Ako investitor postupi po zaključku ministarstva, odnosno nadležnog upravnog

tijela, ono će ponovno pozvati tijela i/ili osobe određene posebnim propisima. U slučaju

da se ono odazove ponovnom pozivu za uvid u idejni projekt i tom prilikom utvrdi da

idejni projekt ponovno nije usklađen s odredbama, dužno je o tome donijeti rješenje te

ga u roku od najduže petnaest dana od dana uvida u glavni projekt dostaviti podnositelju

zahtjeva i Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu. Posebni uvjeti ovoga

zakona smatraju se izdani, odnosno da je idejni projekt usklađen s odredbama posebnih

propisa i u slučaju ako se tijelo ili osoba ne odazove pozivu za uvid u idejni projekt ili

se prilikom uvida u idejni projekt ne očituje u određenom roku. Na rješenje tijela ili

osobe podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora, koju

nadležno tijelo državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske rješava u

hitnom postupku. Ministarstvo će prekinuti postupak za izdavanje lokacijske dozvole

dok sud ne riješi o žalbi.

12

Poziv za uvid u idejni projekt

Ukoliko u postupku izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje više od deset stranaka koje

su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju

zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, tijelo može zaključkom putem jedne od

stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave

zajedničkog punomoćnika. Ako stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog

predstavnika određuje tijelo. Ako se lokacijska dozvola izdaje za građevinski objekt

koji neposredno graniči s više od deset nekretnina, tijelo može pozvati stranke radi

uvida putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku ili na lokalno uobičajeni

način javnog priopćavanja te na oglasnoj ploči, a nadležno upravno tijelo poziv izlaže i

na građevnoj čestici.

Sadržaj javnog poziva:

- naziv nadležnog upravnog tijela,

- ime, tj. tvrtka podnositelja zakona,

- naziv i vrsta građevine,

- lokacija građevine,

- mjesto i vrijeme u kojem stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje,

- obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno, već putem svog

opunomoćenika,

- obavijest da se lokacijska dozvola može izdati iako se stanka ne odazove pozivu.

Javni poziv se izlaže najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid.

Izlaže se na građevinskoj čestici, odnosno na građevinskom objektu na koji se odnosi

zahvat u prostoru. Mora iti na vidljivom i dostupnom mjestu, na način da bude zaštićen

od vremenskih neprilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta

sastavlja službenu zabilješku.

Osoba koja se odazove pozivu tijela za uvid, dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.

Ako se stranka pozivu za uvid ne može odazvati iz opravdanih razloga, uvid može

13

izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog u

pozivu za uvid. Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke, tijelo uskraćuje mogućnost

uvida o čemu se donosi zaključak. Pravo stranke na uvid prestaje pravomoćnošću

lokacijske dozvole.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole

Ukoliko tijelo utvrdi da nisu ispunjeni svi propisani uvjeti za izdavanje lokacijske

dozvole, zaključkom će, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru

odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija ako tijelo utvrdi da:

- idejni projekt nije izradila ovlaštena osoba,

- idejni projekt nije izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na

temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

- idejnim projektom nije rješeno priključenje građevinske čestice, odnosno

građevinskog objekta na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

- građevinska čestica nije uređena,

- investitor nije ispunio uvjete određene zaključkom ministarstva, odnosno

nadležnog upravnog tijela.

Rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se:

- podnositelju zahtjeva s idejnim projektom,

- strankama koje su se odazvale javnom pozivu nadležnog upravnog tijela za uvid

bez idejnog projekta,

- strankama koje se nisu odazvale javnom pozivu nadležnog upravnog tijela za

uvid,

- urbanističkoj inspekciji bez idejnog projekta.

14

Investitor je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu lokacijske dozvole ukoliko tijekom

izrade glavnog projekta namjerava učiniti promjene na zahvatu u prostoru kojima se

mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornim

planom na temelju kojeg je izdana lokacijska dozvola.

Rok za izdavanje lokacijske dozvole

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo je dužno rješiti u roku od šezdeset

dana, a nadležno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva

sa svim potrebnim dokumentima i pribavljenim aktima. Protiv lokacijske dozvole koju

je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu. Protiv lokacijske

dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni

spor.

Važenje lokacijske dozvole

Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta,

tj. građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u

roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole. Važenje lokacijske

dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako

se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama zakona i drugi uvjeti u skladu s

kojima je lokacijska dozvola izdana.

15

3.2. RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA

Građenje objekta čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400m² i zgrade za

obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije

veća od 600m², može se započeti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja.

Građevinska (bruto) površina objekta je zbroj površina mjerenih u razini podova svih

dijelova objekta uključivo površine lođe, balkone i terase. Zahtjev za izdavanje rješenja

o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima gradnje se prilaže sljedeće:

- tri primjerka idejnog projekta sa situacijom prikazanom na odgovarajućoj

posebnoj geodetskoj podlozi,

- dokaz o pravu građenja na zemljištu od kojeg će se formirati građevinska

čestica, odnosno na postojećem građevinskom objektu.

Kao dokaz o pravu građenja smatra se izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da

je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevinskoj čestici na kojoj se

namjerava graditi. Ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je

investitor stekao pravo vlasništa, pravo građenja ili pravo služnosti također služi kao

dokaz o pravu građenja.

Izdavanju rješenja o uvjetima građenja prethodi postupak u kojem se utvrđuje:

- usklađenost idejnog projekta s prostornim planom,

- usklađenost idejnog projekta s odredbama zakona, propisima donesenim na

temelju zakona i posebnim propisima,

- uređenost građevinske čestice (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih

voda, propisani broj parkirališnih mjesta),

- mjesto i način priključenja na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu,

16

- pravo investitora na gradnju na toj građevinskoj čestici, dokazano dokumentima

priloženim zahtjevu za izdavanje rješenja.

Nadležno upravno tijelo je dužno prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja provesti

očevid na građevinskoj čestici zbog utvrđivanja činjenica. Najkasnije u roku od osam

dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja,

nadležno upravno tijelo poziva tijela i osobe određene posebnim propisima na uvid u

idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima,

kojem obavezno prisustvuju podnositelj zahtjeva i projektant. Idejni projekt je prilog i

sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno

potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela koje izdaje rješenje. Prije

izdavanja rješenja o uvjetima građenja, tijelo je dužno stranci pružiti mogućnost

uvida u idejni projekt radi izjašnjenja.

Pod strankom se podrazumijeva:

- investitor,

- vlasnik nekretnine za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja i nositelj drugih

stvarnih prava na toj nekretnini,

- vlasnik ili nositelj drugih svarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s

nekretninom za koju se izdaje rješenje,

- jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.

Ako u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja sudjeluje više od deset stranaka

koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju

zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, tijelo može zaključkom putem jedne od

stranaka narediti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave

zajedničkog punomoćnika. Ako stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog

predstavnika odredit će nadležno upravno tijelo. Ako se rješenje o uvjetima građenja

izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, tijelo može

pozvati stranke radi uvida i putem javnog poziva, koji se objavljuje u dnevnom tisku ili

na lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja, te na oglasnoj ploči, a tijelo poziv

17

izlaže i na građevinskoj čestici ili na građevinskom objektu na koji se odnosi zahvat u

prostoru. U tom slučaju javni poziv obavezno sadrži naziv nadležnog upravnog tijela,

ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na

kojemu stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje. Sadrži i obavijest da se pozivu ne

mora odazvati osobno već putem svojeg opunomoćenika i da se rješenje o uvjetima

građenjamože izdati iako se stranka ne odazove pozivu. Javni poziv se izlaže na

zemljištu od kojeg će se formirati građevinska čestica, odnosno na građevinskom

objektu na vidljivom i dostupnom mjestu te na način da je zaštićen od vremenskih

neprilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja

službenu zabilješku. Izlaže se, odnosno objavljuje najmanje osam dana prije dana koji je

u pozivu određen za izvršenje uvida.

Osoba koja se odazove pozivu tijela za uvid dužna je dokazati da ima svojstvo stranke.

Stranci koja se odazvala pozivu za uvid tijelo može na njezin zahtjev odrediti rok od

najviše osam dana u kojemu se stranka dužna izjasniti o idejnom projektu. Ako se

stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku od osam dana , smatra se da je stranci

pružena mogućnost uvida. U slučaju da se stranka ne može odazvati pozivu za uvid iz

opravdanih razloga, uvid se može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam

dana od zadnjeg dana određenog pozivom za uvid. U tom slučaju je stranka dužna

dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu. Osobi koja ne

dokaže svojstvo stranke, tijelo će uskratit mogućnost uvida o čemu će donijeti

zaključak.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti zakona i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom

komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu,

nadležno upravno tijelo je dužno izdati rješenje o uvjetima građenja u roku od trideset

dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nadležno upravno tijelo utvrdi da

nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, zaključkom će,

najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok za

ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana. Nadležno upravno tijelo

odbija zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja ako investitor ne ispuni

propisane uvjete u naknadno određenom roku.

18

Rješenje o uvjetima građenja, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za njegovo

izdavanje dostavlja se:

- investitoru s idejnim projektom,

- stranci koja se odazvala pozivu nadležnog upravnog tijela za uvid bez idejnog

projekta,

- stranci koja se nije odazvala pozivu nadležnog upravnog tijela za uvid

izlaganjem na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela u trajanju od osam dana,

- građevinskoj inspekciji bez idejnog projekta.

Rješenje o uvjetima građenja prestaje važiti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti

rješenja ukoliko investitor ne pristupi građenju. Na zahtjev investitora važenje rješenja

se može produžiti jednom za još dvije godine ako se nisu promjenili uvjeti utvrđeni u

skladu s odredbama zakona i drugi uvjetima s kojima je izdano rješenje. Idejni projekt i

rješenje o uvjetima gradnje nadležno upravno tijelo je dužno čuvati.

3.3. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA

Potvrda glavnog projekta je neupravni akt kojim se potvrđuju glavni projekt i odobrava

gradnja prema potvrđenom projektu. Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u

pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu se prilaže sljedeće:

- tri primjerka glavnog projekta s preslikom teksta konačne lokacijske dozvole,

- pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je ista potrebna,

- elaborati o geotehničkim i drugim istražnim radovima, tehnološki, prometni i

drugi elaborati ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog

projekta,

19

- parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar

nekretnina,

- dokaz o pravu građenja ( izvadak iz zemljišne knjige).

Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi potrebna privremena građevina

prilažu se i tri primjerka glavnog projekta za tu građevinu.

Izdavanju potvrde glavnog projekta prethodi postupak u kojem se utvrđuje:

- usklađenost glavnog projekta s lokacijskom dozvolom,

- usklađenost glavnog projekta s odredbama zakona,

- uređenost građevinske čestice (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih

voda),

- da su prethodno navedeni dokumenti priloženi zahtjevu.

Ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o

uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, te građevinskoj pristojbi prema

posebnom zakonu, tijelo je dužno izdati potvrdu glavnog projekta u roku od trideset

dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da tijelo utvrdi da nisu ispunjeni

propisani uvjeti za izdavanje potvrde glavnog projekta, zaključkom će najkasnije

trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjavanje

tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana. Nadležno upravno tijelo će odbiti

zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ako investitor ne ispuni propisane uvjete

u naknadno određenom roku. U slučaju odbijanja rješenja koje je izdalo nadležno

upravno tijelo, može se izjaviti žalba Ministarstvu. Potvrda glavnog projekta prestaje

važiti u roku od dvije godine od dana izdavanja ukoliko investitor ne pristupi građenju.

Važenje potvrde glavnog projekta produžuje se na zahtjev investitora jednom za još

dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama zakona i drugi

uvjeti u skladu s kojima je izdana dozvola. Glavni projekt i potvrdu glavnog projekta

nadležno upravno tijelo je dužno trajno čuvati.

20

3.4. GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Građevinska dozvola je upravni akt, odnosno rješenje na temelju kojeg se može

započeti gradnja građevinskog objekta. Njome se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni

projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati

građevinski objekt na određenoj lokaciji, te da su ispunjeni svi prethodno potrebni uvjeti

za gradnju. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u pisanom obliku podnosi

investitor.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilaže se sljedeće:

- tri primjerka glavnog projekta s preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i

posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,

- pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,

- pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim

propisima,

- elaborati o geotehničkim i drugim istražnim radovima, tehnološki, prometni i

drugi elaborati ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog

projekta,

- parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmejru i katastar

nekretnina,

- potvrda tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu o usklađenosti s lokacijskim

uvjetima za oblik i veličinu nove građevinske čestice,

- dokaz o pravu građenja na građevinskoj čestici, unutar obuhvata zahvata u

prostoru, odnosno na postojećem građevinskom objektu,

- revizija projekta,

- obrazac za obračun vodnog doprinosa.

Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi potrebna privremena građevina

prilažu se i tri primjerka glavnog projekta za tu građevinu, te drugi odgovarajući prilozi.

21

Nadležno Ministarstvo poziva najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka

urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole tijela i osobe određene posebnim

propisima, koja su sudjelovala u izdavanju lokacijske dozvole za tu građevinu radi

pribavljanja potvrda o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Investitor i

projektant obavezno prisustvuju uvidu u glavni projekt radi davanja objašnjenja.

Potvrda se smatra izdanom ako se Ministarstvo i osoba određena posebnim propisima,

prilikom uvida u glavni projekt, očituju usmeno ili naknadno pismenim putem u

propisanom roku da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima.

Ako Ministarstvo ili osoba određena posebnim propisima prilikom uvida u glavni

projekt ili naknadno u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u glavni projekt,

utvrdi da glavni projekt nije usklađen s odredbama, Ministarstvo će zaključkom

investitoru odrediti primjereni rok za njegovo usklađenje. Ako investitor ne postupi po

tom zaključku, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Ako

investitor postupi po zaključku, Ministarstvo će ponovno postupiti kao i kod prvobitnog

zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Ako se Ministarstvo ili osoba određena

posebnim propisima odazove ponovnom pozivu za uvid u glavni projekt i tom prilikom

utvrdi da glavni projekt ponovno nije usklađen s odredbama posebnih propisa, dužno je

o tome donijeti rješenje te ga u roku od najduže petnaest dana od dana uvida u glavni

projekt dostaviti investitoru i tijelu.

Potvrda se smatra izdana, odnosno da je glavni projekt usklađen s odredbama posebnih

propisa i u slučaju ako se Ministarstvo ili osoba određena posebnim propisima ne

odazove pozivu za uvid u glavni projekt ili se prilikom uvida u glavni projekt, odnosno

u naknadno određenom roku ne očituje. Na rješenje Ministarstva i osobe određene

posebnim propisima investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog

spora, o čemu nadležno tijelo državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske

rješava po hitnom postupku. Ministarstvo će prekinuti postupak za izdavanje

građevinske dozvole dok sud ne rješi o žalbi, odnosno upravnom sporu investitora.

22

Izdavanju građevinske dozvole prethodi postupak u kojem se utvrđuje:

- usklađnost glavnog projekta s lokacijskom dozvolom,

- usklađenost glavnog projekta s odredbama zakona, propisima i posebnim

propisima,

- uređenost građevinske čestice ili područja obuhvata (pristup s prometne

površine, odvodnja otpadnih voda, propisani broj parkirališnih mjesta),

- da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi svi potrebni

dokumenti.

Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se graditi građevina potrebna privremena

građevina utvrdit će se da je glavni projekt za tu građevinu izrađen u skladu s

odredbama zakona, propisa donesenih na temelju zakona i drugih propisa. Kad su

ispunjeni propisani uvjeti zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaćenom

komunalnom i vodnom doprinosu, Ministarstvo je dužno izdati građevinsku dozvolu u

roku od šezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako Ministarstvo utvrdi da

nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevinske dozvole, zaključkom će

investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od

trideset dana. Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ako

investitor ne ispuni propisane uvjete u određenom roku. Rješenje o odbijanju izdavanja

građevinske dozvole dostavlja se investitoru s glavnim projektom i građevinskoj

inspekciji bez glavnog projekta.

Ukoliko investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine građevinska dozvola

prestaje važiti. Važenje građevinske dozvole se može produžiti na zahtjev investitora

jednom za još dvije godine ako sse nisu promjenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama

zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola. Ministarstvo je

dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.

23

3.5. UPORABNA DOZVOLA

Uporabna dozvola je dokument koji izdaje tijelo graditeljstva za izgrađeni objekt za koji

je prethodno izdalo građevinsku dozvoli ili za građevinski objekt za koji je izdalo

potvrdu glavnog projekta. Njome se potvrđuje da se objekt smije početi koristiti. Izdaje

se nakon obavljenog tehničkog pregleda, kojim se utvrđuje da je građevinski objekt

izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom i potvrđenim glavnim projektom, odnosno

lokacijskom dozvolom i tehničkim propisima za određeni građevinski objekt.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor ili osoba koja je od

investitora stekla pravo vlasništva. Podnosi se nadležnom tijelu koje je izdalo građevnu

dozvolu, odnosno lokacijsku dozvolu za gradnju građevine.

.

Zahtjevu se prilaže:

- preslika konačne građevinske dozvole, odnosno potvrda glavnog projekta,

- podaci o sudionicima u gradnji,

- pisana izjava izvođača radova o izvedenim radovima i uvjetima održavanja

građevine,

- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo, odnosno nadležno

upravno tijelo. Imenuje se predsjednik i određuju tijela i osobe određene posebnim

propisima koji upućuju svog predstavnika kao člana povjerenstva. Povjerenstvo čine

stručni djelatnici i predstavnici tijela, kao što su npr. predstavnici HEP-a, Termoplina,

komunalnih poduzeća, telekomunikacija i drugi. Također ga čine i osobe određene

posebnim propisima koje su izdale potvrde o usklađenosti glavnog projekta s posebnim

propisima, predstavnici drugih tijela državne uprave, pravne osobe s javim ovlastima i

neovisni stručnjaci koje određuje osnivač povjerenstva. Nadležni ministar propisuje

način obavljanja tehničkog pregleda, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim

radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog

24

inženjera. Nadležno tijelo poziva na tehnički pregled sudionike u gradnji čija je

prisutnost odlučna za obavljanje tehničkog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji dužni

su odazvati se pozivu i sudjelovati u radu povjerenstva. Nadležno tijelo je dužno

obavijestiti investitora o vremenu obavljanja tehničkog pregleda. Investitor je dužan

osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehničkom pregledu. Predsjednik

povjerenstva sastavlja zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu u koji se unosi i

mišljenje članova povjerenstva o tome može li se izgrađena građevina koristiti ili se

prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola.

Ako predstavnik tijela ili osoba određena posebnim propisima nije prisustvovala

tehničkom pregledu, niti je u roku od osam dana od dana određenog za obavljanje

tehničkog pregleda dostavila nadležnom upravnom tijelu mišljenje o tome može li se

izgrađena građevina koristiti ili ne, smatrat će se da je mišljenje toga tijela ili osobe

dano, te da se građevina može koristiti i da se može izdati uporabna dozvola.

Ministarstvo je dužno u roku od šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo u roku od

trideset dana, od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti

tehnički pregled građevine. U slučaju nepotpunog zahtjeva Ministarstvo, odnosno

nadležno upravno tijelo je obavezno u roku od petnaest dana od primitka zahtjeva

zatražiti dopunu.

Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, povjerenstvu za tehnički

pregled dati na uvid:

- rješenje o upisu izvođača radova u sudski registar, odnosno obrtnicu,

- suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju prema

posebnom zakonu,

- akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno

voditelja radova,

- akt o imenovanju nadzornog inženjera, odnosno glavnog nadzornog inženjera,

- rješenje o uvjetima građenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno građevinsku

dozvolu s idejnim i glavnim projektom,

- izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i uvjerenje od

strane revidenta koji je zatražio mišljenje projektanta u izvješću o obavljenoj

25

kontroli glavnog projekta, za do tada izveden dio građevine i građevinske i

druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,

- izvješće revidenta o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,

- građevinski dnevnik,

- dokaze o suglasnosti za ugrađene građevinske proizvode, dokaze o suglasnosti

prema posebnom zakonu za ugrađenu opremu, isprave o suglasnosti određenog

dijela građevine s bitnim zahtjevima prema propisanom zakonu i dokaze

kvalitete za koje je projektom određena obveza prikupljanja tijekom izvođenja

radova, obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio građevine

i građevinske i druge radove u tijeku,

- elaborat iskolčenja građevine,

- drugu dokumentaciju, dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima

propisana obveza da je izvođač radova nakon početka gradnje građevinskog

objekta mora imati na gradilištu,

- geodetski situacijski nacrt izvedenog stanja za izgrađeni objekt sukladan

izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata ovjerio katastarski ured.

Nadležno tijelo izdaje uporabnu dozvolu za izgrađeni objekt u roku od trideset dana od

obavljenog tehničkog pregleda ako je povjrenstvo za tehnički pregled dalo mišljenje da

se objekt može koristiti.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbija se rješenjem:

- ako je građevinski objekt izgrađen bez građevinske dozvole, odnosno bez

potvrde glavnog projekta,

- ako je građevinski objekt izgrađen protivno građevinskoj dozvoli, odnosno

protivno potvrđenom glavnom objektu,

- ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne

saniraju nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinski

objekt prema zakonu,

- ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja

građevinske dozvole,

26

- ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole, tj. izmjena i dopuna

potvrde glavnog projekta po pravu nadzora,

- ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu

građevinskih radova ili uklanjanje građevinskog objekta,

- ako građevinski objekt nije priključen na prometnu površinu i druge građevine i

uređaje komunalne infrastrukture određene lokacijskim uvjetima,

- ako privremene građevine, oprema gradilišta, građevinski i drugi materijal,

otpad i slično nisu uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu

gradilišta nije dovedeno u uredno stanje.

Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele

građevine i za dio građevine ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja ili

ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine.

Potreba za uporabnom dozvolom za dio građevine prije dovršetka cijele građevine mora

biti predviđena glavnim projektom. Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora

izdati i prije dovršetka građenja složene građevine za jednu ili više građevina od kojih

se sastoji složena građevina. U tom slučaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima

određenim lokacijskom dozvolom. Potreba za takvom vrstom uporabne dozvole mora

biti predviđena glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za taj dio

složene građevine.

Građevinski objekt se evidentira u katastarskom operatu ako je u njemu formirana

katastarska čestica za građevinski objekt koji se evidentira.

Evidencija je moguća ukoliko je:

- izdana uporabna dozvola za građevinski objekt za koji se izdaje građevinska

dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta,

- izdano završno izvješće nadzornog inženjera za građevinske objekte za koje se

izdaje rješenje o uvjetima građenja,

27

- izdano rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, tj. potvrda

nadležnog upravnog tijela da se za građevinski objekt ne izdaje uporabna

dozvola ili drugi navedeni akti.

3.6. UVJERENJE ZA UPORABU GRAĐEVINE

Nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje

uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevinski objekt izgrađen u skladu s

građevinskom dozvolom. Izdaje se umjesto uporabne dozvole za izgrađene građevinske

objekte na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine pa do dana

stupanja na snagu zakona o prostornom uređenju i gradnji, tj. od 1. listopada 2007.

godine. Uvjerenje se ne može izdati ukoliko je u tijeku postupak građevinske

inspekcije, što nadležno upravno tijelo utvrđuje uvidom u potvrdu građevinske

inspekcije koju je dužno pribaviti po službenoj dužnosti. Očevidom se utvrđuje da je

građevinski objekt izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom usporedbom izvedenog

stanja izgrađenog objekta s objektom prikazanim u glavnom projektu koji je sastavni

dio građevinske dozvole.

Investitor u zahtjevu za izdavanje uvjerenja za uporabu navodi:

- osnovne podatke o građevini; mjesto, ulica, broj, oznaka zemljišta na kojem se

nalazi,

- klasu,

- urudžbeni broj,

- datum građevinske dozvole.

Uvjerenje za uporabu građevine se izdaje u svrhu uporabe iste, njena evidentiranja u

katastru i za obavljanje djelatnosti u istoj. Investitor i nadležno upravno tijelo su dužni

trajno čuvati uvjerenje za uporabu građevine.

28

3.7. E - DOZVOLE

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja od 1. siječnja 2013. godine pokreće

projekt e-dozvola preko kojeg će svaki podnositelj zahtjeva za lokacijsku i građevinsku

dozvolu imati uvid u tijek rješavanja njihova predmeta. Tim projektom ukidaju se

rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta i lokacijska dozvola, koja će se u

Ministarstvu izdavati samo za pojedine zahvate u prostoru koji su od interesa za

Republiku Hrvatsku. Cilj je uvesti nedvosmislen i pregledan sustav. Uvođenjem

internetske aplikacije „e-dozvole“ olakšat će i ubrzati procedura investitorima i

projektantima. Aplikacija će upozoriti Ministarstvo na svaku nepravilnost, osobito ako

je izdan protuzakonit akt.

Projektom "E-građevinska dozvola" se potpuno elektronički odrađuje postupak za

dobivanje svih dozvola za gradnju. Po tom se sustavu, uz uvjet da je potrebna

dokumentacija uredna, vrijeme potrebno za dobivanje dozvole skratilo na samo

nekoliko dana. Ova usluga krajnjem korisniku osigurava potpuni on-line nadzor i uvid u

sve faze upravnog postupka i sve dokumente, a referentima omogućuje izdavanje akata

bez mogućnosti za eventualne pogreške, obzirom da se obrasci popunjavanju

automatizmom, shodno unosu podataka od stranke u postupku. Time je u konačnici

omogućena bolja preglednost i javnost rada, veća brzina i efikasnost, ali i kvaliteta

samog postupka. Sve što krajni korisnik treba donijeti u Upravni odjel za uređenje,

graditeljstvo i zaštitu okoliša jest biljeg.

Aplikacija je u potpunosti osmišljena i isprogramirana unutar Varaždinske županije uz

tehničku podršku tvrtke Inpro d.o.o. iz Čakovca. Riječ je o projektu Varaždinske

županije koji su zajednički razvili Upravni odjel za uređenje, graditeljstvo i zaštitu

okoliša, te investitori i projektanti.

29

4. DOPRINOSI

4.1. KOMUNALNI DOPRINOS

Komunalni doprinos se određuje prema posebnoj odluci u skladu sa zakonom o

komunalnom gospodarstvu i plaća se prije izdavanja akta na temelju kojeg se odobrava

gradnja. Obračunava se po volumenu buduće građevine na temelju priloženog idejnog,

odnosno glavnog projekta. Volumen građevine izračunava se zbrajanjem zapremine

pojedinh dijelova građevine koji su zatvoreni, tj. omeđeni s vanjske strane. Tome se

pribrojava zapremina dijelova građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni

prema van. Tu se ubrajaju lođe, natkriveni dijelovi terasa, trijemovi, natkriveni prolazi i

slično. Pri određivanju visine za izračun zapremine zatvorenih dijelova građevine

uzimaju se kote iz nacrta. Za početnu, donju kotu se uzima kota završne obloge poda

najniže razine građevine (podrum, suteren), a za završnu, gornju kotu se uzima gornja

kota krova. Zapremina otvorenih dijelova građevine utvrđuje se u kubnim metrima kao

stvarna zapremina tih prostora do visine jedan metar od gornje kote površine njihovog

poda. Obračun i rješenje o visini iznosa doprinosa donosi odjel uprave za komunalni

sustav.

Komunalni doprinos mora biti plaćen prije izdavanja:

- rješenja o uvjetima gradnje,

- rješenja o izvedenom stanju,

- potvrde glavnog projekta,

- potvrde izvedenog stanja,

- građevinske dozvole.

Visina komunalnog doprinosa se izračunava na način da se pomnoži visina komunalnog

doprinosa jedinične vrijednosti (ovisi o vrsti građevine i zoni u kojoj se nalazi) sa

mjerama građevine, odnosno njezinim volumenom. Jedinična vrijednost utvrđuje se

30

ovisno o području zone u gradu u kojoj se građevina nalazi, vrsti i namjeni građevine i

prosječnim troškovima gradnje građevine u Republici Hrvatskoj.

Primjerice, za utvrđivanje obaveze komunalnog doprinosa područje Grada Varaždina

podijeljeno je, ovisno o pogodnosti položaja i stupnju opremljenosti objektima i

uređajima komunalne infrastrukture, u četiri zone:

I. zona: povijesna jezgra grada Varaždina – prvi gradski prsten omeđen ulicama S.

Vraza, A. Cesarca, P. Preradovića i V. Nazora uključujući i obje strane navedenih ulica;

II. zona: prostor omeđen ulicama: M. Krleže, F. Supila, J. Merlića, dio M.P. Miškine

od J. Merlića do raskrižja s Trenkovom i Kukuljevićevom, Trenkova, Trstenjakova, dio

Optujske od Trstenjakove do G. Krkleca, G. Krkleca, R. Hercega, dio B. Radića od R.

Hercega do F. Galinca, F. Galinca, M. Jurić Zagorke uključujući i obje strane navedenih

ulica, do granice I zone;

III. zona: grad Varaždin počevši od vanjskih granica naselja do ruba II zone i naselja

Hrašćica, Jalkovec, te vanjski neizgrađeni dio naselja Kučan Marof sjeverno od parcela

sa sjeverne strane Varaždinske ulice i željezničke pruge;

IV. zona: naselje Kučan Marof osim dijela koji spada u III zonu, Donji Kučan, Kučan

Gornji, Zbelava, Gojanec, Poljana Biškupečka, Črnec Biškupečki.

Određivanje zone u koju spada građevinski objekt za koji se utvrđuje obaveza plaćanja

komunalnog doprinosa vrši se prema adresi građevinskog objekta na način da cijela

naselja spadaju u određenu zonu, a unutar naselja Varaždin, za svaku opisanu zonu na

način da obje strane ulica koje su granica spadaju u zonu u koju su razvrstane.

Jedinična cijena komunalnog doprinosa određuje se za:

- javne površine,

- nerazvrstane ceste,

31

- groblja,

- javnu rasvjetu.

Kod utvrđivanja iznosa komunalnog doprinosa primjenjuju se korektivni koeficijenti za

umanjenje iznosa komunalnog doprinosa kojima se uvažava svrha građenja objekata, a

prema zonama u kojima se građevna čestica nalazi.

Korektivni koeficijenti za umanjenje iznosa komunalnog doprinosa prema svrsi

građenja objekta i zonama određuju se za:

- proizvodne objekte,

- uredske i uslužne objekte,

- ugostiteljske i trgovačke objekte,

- individualne stambene objekte,

- garažno-parkirne i pomoćne objekte,

- objekte za poljoprivrednu proizvodnju.

Jedinična cijena komunalnog doprinosa utvrđuje se umnoškom cijene komunalnog

doprinosa i određenog korektivnog koeficijenta za umanjenje iznosa komunalnog

doprinosa po zonama, na koji se način oslobađaju od plaćanja dijela komunalnog

doprinosa investitori prema određenoj svrsi građenja. U slučaju gradnje višenamjenske

građevine, obujam se izračunava za svaku namjenu posebno. Kada su investitori

izgradnje građevina država, županija ili grad, oslobodit će se plaćanja komunalnog

doprinosa.Gradsko vijeće može, na prijedlog Gradonačelnika, osloboditi djelomično ili

u potpunosti od plaćanja komunalnog doprinosa fizičke ili pravne osobe kod izgradnje

objekata koji su od javnog interesa. Rješenje o komunalnom doprinosu je osnova za

sklapanje Ugovora o međusobnim odnosima u izgradnji komunalne infrastrukture.

Rješenje o komunalnom doprinosu sadrži:

- iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je investitor dužan platiti,

32

- način i rokove plaćanja,

- prikaz načina obračuna.

Komunalni doprinos se plaća odjednom. Moguća je i obročna otplata na zahtjev

investitora u najviše 12 obroka. Prvi obrok dospijeva 15 dana od dana pravomoćnosti

rješenja, a svaki naredni slijedeći mjesec.

4.2. VODNI DOPRINOS

Prilikom gradnje investitor je dužan platiti vodni doprinos koji je određen Zakonom o

financiranju vodnog gospodarstva, a tarife su propisane Uredbom o visini vodnog

doprinosa. Obračun se vrši po volumenu građevine na temelju projekta priloženog

zahtjevu za izdavanje dozvola. Investitor i projektant su dužni ispuniti, potpisati i

pečatom ovjeriti obrazac iskaza mjera za obračun vodnog doprinosa na obrascu IM-1 ili

obrascu IM-2. Po zaprimanju zahtjeva idejni, odnosno glavni projekt se dostavlja radi

obračuna i donošenja rješenja nadležnom poduzeću Hrvatske vode. Po izvršenoj uplati

iznosa vodnog doprinosa utvrđenog rješenjem, izdaje se odgovarajući akt za gradnju.

Vodni doprinos se obračunava na način da se pomnoži visina vodnog doprinosa

jedinične vrijednosti (ovisi o zoni i kategoriji u kojoj se građevina nalazi) sa mjerama

građevine (njezinim obujmom, površinom ili duljinom, ovisno o vrsti građevine).U

svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, Republika Hrvatska je podijeljena u 3

zone. Zonu A čine Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje. Zonu B čini ostalo

područje Republike Hrvatske, osim zone C koju čine područja posebne državne skrbi.

Građevine i objekti podijeljeni su u sljedeće kategorije prema kojima se

određuje visina vodnog doprinosa:

- poslovni prostori,

- stambene građevine za stalno stanovanje (obiteljske kuće do 400 m2 i ostale

stambene građevine),

33

- stambene građevine za povremeno stanovanje,

- objekti društvenog standarda i religijski objekti,

- proizvodni pogoni,

- prometnice,

- produktovodi,

- telekomunikacijske kanalizacije,

- otvorene poslovne građevine,

- druge otvorene građevine.

Ako građevina svojim obujmom, površinom, odnosno duljinom prelazi iz jedne zone u

drugu zonu, na te dijelove primjenjuje se visina vodnog doprinosa one zone u koji ti

dijelovi prelaze.

Rješenje o obračunu vodnog doprinosa mora sadržavati:

- naziv investitora koji plaća vodni doprinos,

- oznaku građevine,

- utvrđeni iznos doprinosa,

- rok plaćanja.

Vodni doprinos se plaća odjednom, u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja.

Moguća je i obročna otplata na zahtjev investitora uz određenu kamatu. Uplaćuje se na

posebni račun Hrvatskih voda propisan naredbom ministra financija.

34

5. ELABORATI

5.1. PARCELACIJSKI ELABORAT

Parcelacijski elaborat je osnova za mjenjanje podataka u katastarskom operatu. Na

temelju parcelacijskog elaborata, ovjerenog od strane nadležnog tijela, izdaje se akt o

parcelaciji kojim se provodi upis parcele u katastar, odnosno zemljišnu knjigu.

Parcelacija zemljišta može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja,

lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom

uređenja. Parcelacija zemljišta provodi se unutar granica građevinskog područja i izvan

granica tog područja. Nije dopuštena parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog

područja radi povećanja građevinske čestice.

Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja provodi

se u katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata

za koji je nadležno upravno tijelo na čijem se području planira zahvat izdalo potvrdu,

odnosno ovjerenje o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja,

lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom

uređenja.

Parcelacijski elaborat izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka, odnosno ovlašteni geodet na

zahtjev investitora. Potrebno ga je izraditi nakon izdavanja rješenja o uvjetima građenja

i nakon izdavanja lokacijske dozvole, a prije podnošenja zahtjeva za izdavanje potvrde

glavnog projekta ili građevinske dozvole.

35

5.2. GEOTEHNIČKI ELABORAT

Geotehnički elaborat je dokument koji u sebi sadrži rezultate svih geotehničkih

istraživanja i radnji. Sadržaj mu je tehnički isti za sve građevine za koje se istražni

radovi rade, ali opseg radova i pristup njihovom tumačenju različiti su u ovisnosti za

kakvu vrstu građevine i na kakvom tlu je rađen. Potrebno je izraditi ga radi dobivanja

uvida u sastav i geotehničke značajke temeljne podloge. Za dobivanje tih podataka

potrebno je izvesti geotehničke istražne radove, odnosno terenske istražne radove i

laboratorijska ispitivanja. Cilj istražnih radova je prikupljanje podataka o općim i

mehaničkim svojstvima tla kako bi se utvrdili nosivost, slijeganje i optimalni uvjeti

temeljenja, odnosno proračun dopuštenog opterećenja tla i proračun slijeganja

građevine.

Geotehnički elaborat je potrebno izraditi prije izrade glavnog projekta. Podaci iz

geotehničkog elaborata potrebni su za izradu glavnog projekta, tj. za statički proračun i

dimenzioniranje temelja građevinskog objekta.

Elaborat izrađuje ovlašteni geotehničar, koji vrši kontrolu nosivosti tla na terenu

prilikom iskopa za temelje ili građevinske jame, odnosno prilikom nasipavanja i

nabijanja. Utvrđeno stanje se upisuje u građevinski dnevnik. Vrši se i kontrola

temeljnog tla, njegovo stanje i sastav, te zbijenost i nosivost temeljnog tla prije

betoniranja.

Geotehnički elaborat se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozovole, za potvrdu

glavnog projekta i rješenju za građenje.

36

5.3. ELABORAT ISKOLČENJA GRAĐEVINE

Elaborat iskolčenja građevine prikazuje na koji način je iskolčena građevina na

građevinskom zemljištu, tj. njezin smještaj u prostoru. Iskolčenje građevine se radi kako

bi se građevina izgradila na točno projektom predviđenom mjestu. Elaborat iskolčenja

je potreban radi prijave početka gradnje.

Izrađuje ga osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnine

prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je

sastavni dio rješenja o uvjetima građenja, odnosno potvrde glavnog projekta i

građevinske dozvole.

5.4. GEODETSKI SITUACIJSKI NACRT STVARNOG STANJA

Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (geodetska situacija) je prikaz stvarnog stanja

na terenu izrađen na temelju geodetske izmjere. Sadrži položajni i visinski prikaz

građevine. U nacrtu su prikazane podzemne i nadzemne instalacije i priključci

(vodovodni, plinski, električni i drugi). Na temelju geodetskog situacijskog nacrta

stvarnog stanja projektant izrađuje projekte za građevine izgrađene bez dozvole. Za

izradu nacrta potrebna je samo kopija katastarskog plana ovjerena od nadležnog ureda

za katastar, koja se prilaže zahtjevu za izdavanje uvjerenja za uporabu građevine i za

legalizaciju građevine.

37

6. BESPRAVNA GRADNJA

Bespravno izgrađenim objektom se smatra objekt, tj. rekonstruirani dio postojećeg

objekta izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu

vidljiv na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj

na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja

2011., na kojem su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji

sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili

bez krova, najmanje jedne etaže. Na nezakonito izgrađenoj zgradi može se, protivno

prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako

odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža.

Ako prostornim planom ili odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave

za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti se

može najviše četiri etaže.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na području:

- površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode,

regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu,

spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhiktekture, osim za nezakonito

izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine,

- planiranih ili istraženih kooridora i površina prometnih, energetskih i vodnih

građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, te jedinice regionalne i lokalne

samouprave, osim objekata izgrađenih u koridoru prometne građevine za koju

javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je

izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih

propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozovole, odnosno rješenja o

uvjetima građenja,

- površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za

sadržaje upravnih, socijalnih, zdrastvenih, predškolskih, obrazovnih,

komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađenih

objekata na tim površinama koje su u skladu s tom namjerom,

38

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom

predviđeno za gospodarsku namjenu i groblja, osim za nezakonito izgrađene

objekte na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom,

- područje posebne zaštite voda, zone sanitarne zaštite vode za piće,

- eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na

eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda,

- unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog

dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara

Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog

kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim objekta za koje javnopravno tijelo

nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađen u skladu

s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u

postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

- na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a,

- na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim

zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda – pravne osobe

za upravljanje vodama.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena:

- na međi s drugom građevinskom česticom planiranom za građenje objekta ako

na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ili istak koji prelazi na drugu

građevinsku česticu,

- kao sklop trajno povezan s tlom, odnosno na način i od materijala kojima se ne

osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.

Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju.

39

6.1. RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU

Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. Rješenje o

izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice područne, odnosno lokalne samouprave

koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje

dokumenata prostornoga uređenja i građenje na čijem se području nalazi nezakonito

izgrađena zgrada. Građevinski objekt se smatra izgrađenim ako su dovršeni najmanje

jedna etaža i krov, te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu tj. dijelovi bitni za

ostvarivanje namjene u mjeri prikladnoj za uporabu tog objekta.

U svrhu razvrstavanja nezakonito izgrađenih zgrada po građevinskoj (bruto) površini

dana je podjela na:

- zahtjevne zgrade, čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgrade za

obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto)

površina veća od 1000 m² i zgrade javne namjene bez obzira na njezinu

površinu,

- manje zahtjevne zgrade, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i

zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska

(bruto) površina nije veća od 1000 m²,

- jednostavne zgrade, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m² i

zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska

(bruto) površina nije veća od 400 m²,

- pomoćne zgrade u funkciji osnovne zgrade, koje imaju jednu etažu i čija tlocrtna

površina nije veća od 50 m².

Pod građevinskom (bruto) površinom nezakonito izgrađene zgrade podrazumijeva se

građevinska (bruto) površina jedne zgrade, bez obzira na broj nezakonito izgrađenih ili

drugih zgrada izgrađenih na istoj katastarskoj čestici i bez obzira na broj nezakonito

izgrađenih zgrada za koje se donosi rješenje o izvedenom stanju.

40

Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom

stanju, osim za pomoćnu zgradu, dužni su po izvršnosti tog rješenja platiti komunalni

doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, ako Zakonom nije propisano

drukčije. Vlasnik posebnog dijela zgrade ne plaća komunalni doprinos i vodni doprinos

za njegov posebni dio koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja.

Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju komunalni doprinos i vodni

doprinos razmjerno suvlasničkom dijelu zgrade, odnosno veličini njihova posebnog

dijela zgrade ili veličini funkcionalne jedinice koju koriste. Nadležno upravno tijelo

dužno je tijelima nadležnim za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa

dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa tog doprinosa u roku od petnaest dana od

dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju. Rješenjem o utvrđivanju komunalnog

doprinosa i vodnog doprinosa odobrava se odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda

početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti

rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade. Zahtjev za

izdavanje rješenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor.

Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zahtjevu

zgradu prilaže se sljedeće:

- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade

koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske

poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u

zajedničkome geodetskom uredu ili koju je izradila pravna osoba registrirana za

obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna osoba – ovlašteni

inženjer geodezije, sukladno posebnom zakonu, odnosno kopije katastarskog

plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

- tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade koju je izradio ovlašteni arhitekt,

- izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada

ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji

su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se

radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu,

- izjavu ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike

i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u

korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara prema propisima koji su važili u

41

vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o

završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.

Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu manje

zahtjevnu zgradu prilaže se sljedeće:

- tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je

nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

- tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koju je

izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.

Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu

jednostavnu zgradu prilaže se sljedeće:

- tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je

nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,

- iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj

etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade prema posebnim

propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog

doprinosa) koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,

- foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje

prikazuju sva pročelja zgrade),

- iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je

izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.

Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu

zgradu prilaže se sljedeće:

- tri primjerka kopije katastarskog plana,

- akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna

zgrada zakonito izgrađena.

42

Zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva, uz navedene

dokumente prilaže:

- potvrdu nadležnog javnopravnog ako je zgrada izgrađena unutar planiranog ili

istraženog koridora prometne građevine,

- potvrdu nadležnog javnopravnog tijela ako je zgrada izgrađena unutar

planiranog ili istraženog koridora ili površine komunikacijske građevine,

- potvrdu nadležnog javnopravnog tijela ako je zgrada izgrađena unutar

arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili

kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike

Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra

upisanog u taj Registar,

- suglasnost Hrvatskih ako je zgrada izgrađena na vodnom dobru,

- uvjerenje da je zgrada vidljiva na digitalnoj ortofoto karti, odnosno da je

evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi do

21. lipnja 2011., ako ista nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011.

Izdavanju rješenja o izvedenom stanju prethodi postupak kojim se utvrđuje:

- da su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani Zakonom,

- da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s

izvedenim stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev,

- da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru,

odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.

Rješenja o izvedenom stanju obvezno sadrži:

- utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u

svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.,

- popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom,

ako takvih ima,

- ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je

zgrada izgrađena,

- podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili

nezavršena zgrada),

43

- podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na

katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili

ugrađena) i njezinoj zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada,

jednostavna zgrada ili pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi,

vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu

funkcionalnih jedinica i oblik krova.

Rješenje o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu obvezno sadrži i:

- oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,

- oznaku arhitektonske snimke,

- oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva,

elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni

zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i

bitni zahtjev zaštite od požara u slučajevima u kojima je to propisano ovim

Zakonom, ako se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu,

- napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u

korištenju i zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo

donošenju rješenja.

Rješenje o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu obvezno sadrži i:

- oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,

- snimke izvedenog stanja,

- napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.

44

Rješenje o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu obvezno sadrži i:

- oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,

- napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.

Rješenje o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu obvezno sadrži i napomenu da

ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta

i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.

Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu je geodetski snimak,

odnosno kopija katastarskog plana i arhitektonska snimka zgrade, a što na njima i

rješenju mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog

upravnog tijela.

Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu je geodetski

snimak, odnosno kopija katastarskog plana i snimka izvedenog stanja, a što na njima i

rješenju mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog

upravnog tijela.

Sastavni dio rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu je geodetski snimak,

odnosno kopija katastarskog plana, a što na njima i rješenju mora biti navedeno i

ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela.

Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade dužni su prije donošenja rješenja o

izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u

prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Podnositelj

zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog

dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste, osim vlasnika posebnog

45

dijela zgrade koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja. Naknada

se utvrđuje rješenjem o naknadi koje po službenoj dužnosti donosi upravno tijelo

jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se

području nalazi zgrada za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju. Visinu i način

obračuna iznosa naknade te detaljnije uvjete plaćanja naknade propisuje Vlada

Republike Hrvatske uredbom.Visina naknade propisuje se ovisno o veličini, lokaciji

(položaju u prostoru) i namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade i drugim kriterijima.

Naknadu podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju jednokratno u roku od

30 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade ili obročno.

Naknada se u pravilu utvrđuje prema obujmu zgrade kao i za obračun komunalnog

doprinosa, na način određen prema posebnom propisu, za cijelu ili dio nezakonito

izgrađene zgrade koja se ozakonjuje. Visina naknade za jednu zgradu, odnosno dio

zgrade ne može biti manja od 500,00 kuna.

Visina naknade utvrđuje se prema izrazu:

VN = Non x Lk

u kojem su:

VN – visina naknade (u kunama)

Non – naknada po obujmu i namjeni (u kunama)

Lk – koeficijent lokacije.

Naknada po obujmu i namjeni (Non) utvrđuje se prema izrazu:

Non = No x Kn

u kojem su:

No – naknada po obujmu (u kunama)

Kn – koeficijent namjene.

46

Ako je iznos naknade utvrđen izračunom manji od 500,00 kuna, vrijednost naknade

određuje se u iznosu od 500,00 kuna.

Naknada po obujmu (No) ovisno o veličini zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje

utvrđuje se prema obujmu zgrade (m3) kao za obračun komunalnog doprinosa, prema

posebnom propisu, na način da se obujam odnosno dijelovi obujma te zgrade (O1,2,3,4)

iskazani u m3 množe s pripadajućom jediničnom vrijednosti naknade (Jn1,2,3,4)

iskazanom u kn/m3, i to prema izrazu:

No = O1 x Jn1 + O2 x Jn2 + O3 x Jn3 + O4 x Jn4

U izrazu dijelovi obujma zgrade (O1,2,3,4) i pripadajuće jedinične vrijednosti naknade

(Jn1,2,3,4) utvrđuju se prema vrijednostima koje iznose:

O1 – obujam zgrade do 300 m3 – 4,00 kn/m3

O2 – obujam zgrade od 300 m3 do 3.000 m3 – 10,00 kn/m3

O3 – obujam zgrade od 3.000 m3 do 7.000 m3 – 30,00 kn/m3

O4 - obujam zgrade preko 7.000 m3 - 75,00 kn/m3

Koeficijent namjene (Kn) utvrđuje se ovisno o namjeni zgrade ili dijela zgrade koji se

ozakonjuje, te iznosi:

- za zgradu poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i akvakultura – 0,30 kn,

- za zgradu industrijske odnosno gospodarsko-proizvodne namjene – 0,50 kn,

- za zgradu stambene i/ili druge namjene (poslovni prostor, garaža i dr.) – 1,00 kn.

Ako se u zgradi nalaze prostori različite namjene koeficijent namjene (Kn) utvrđuje se

prema pretežitoj namjeni zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje, odnosno namjeni

kojoj služi 50% i više neto površine prostora (površine poda bez zidova) te zgrade.

47

Koeficijent lokacije (Lk) utvrđuje se ovisno o lokaciji zgrade, odnosno njezinom

položaju u prostoru, te iznosi:

- unutar građevinskog područja i za zgradu poljoprivredne namjene, ribarstva i

akvakulture, koja se nalazi izvan građevinskog područja – 1,00,

- izvan građevinskog područja (osim za zgradu poljoprivredne namjene, ribarstva

i akvakulture – 3,00,

- u području gospodarske i zaštitne šume, te šume s posebnom namjenom i na

vodnom dobru (osim za zgradu čija je namjena akvakultura) – 5,00,

- u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 100 m izvan građevinskog

područja (osim za zgradu čija je namjena akvakultura) -7,00.

Ako je nezakonito izgrađena zgrada smještena na granici područja, odnosno nalazi se na

više područja za tu zgradu primjenjuje se koeficijent lokacije (Lk) koji je veći.

48

7. ZAKLJUČAK

Kako bi se došlo do željenog broja vlastitih kvadrata, potrebno je ishoditi sve potrebne

dozvole, što zaista nije lagan i brz posao. Složeni zakonski propisi i posebni uvjeti,

nepoštivanje određenih rokova za izdavanje pojedinih rješenja i dozvola produljuju

cjelokupni proces projektiranja i građenja. Napredak je vidljiv u nastojanju Ministarstva

graditeljstva i prostornog uređenja da smanji redove, ali i korupciju koja je sveprisutna i

zbog koje postoji nejednakost u brzini izdavanja dozvola. Pomno se prati sljedeći potez

Ministarstva, kojim najavljuju digitalizaciju svih prostornih planova, usklađenje

zemljišne knjige i gruntovnice i legalizaciju svih objekata koje je moguće legalizirati.

Varaždinska županija je otišla korak ispred, te je predstavila projekt „e-dozvole“, koji

na radost svih investitora smanjuje vrijeme dobivanja svih dozvola na svega par dana.

Uspješnost projekta prepoznata je od strane nadležnih, pa će najvjerojatnije projekt

dogodine zaživjeti u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Nelegalno izgrađeni objekti niknuli su cijelim teritorijem Republike Hrvatske zbog

nerazumjevanja zakonskih propisa ili iz čiste indiferentnosti pojedinaca prema zakonu.

Legalizacija istih čini se kao puno lakši put do vlastitog kvadrata, nego mukotrpno

stajanje u redovima i čekanje svake pojedine dozvole.

.

49

LITERATURA

1. Lončarić, R. (1995): Oranizacija izvedbe graditeljskih projekata, HDGI,

Zagreb

2. Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07)

3. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu (Službeni

vjesnik grada Varaždina, broj 1/12)

4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji

(„Narodne novine“, broj 90/2011)

5. Uredba o visini vodnog doprinosa („Narodne novine“, broj 78/2010)

6. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne

novine“, broj 86/12)

7. Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

(„Narodne novine“, broj 98/12)

50

SAŽETAK

IME I PREZIME AUTORA: Ines Dobrotić

NAZIV RADA: Projektno-tehnička dokumentacija

Zakonom o prostornom uređenju definirano je građevinsko područje za izgradnju

naselja određeno prostornim planom uređenja općine ili grada, te izvan građevinsko

područje za izgradnju objekata infrastrukture. Proces gradnje započinje odlukom o

investiciji, te izradom elaborata za ishođenje lokacijske dozvole, kao i ishođenjem prava

vlasništva na građevinskoj parceli. Slijedi definiranje svih lokacijskih uvjeta za

građevinu, te ishođenje svih prethodnih suglasnosti od javnih i komunalnih poduzeća. U

ovom radu objašnjen je proces ishodenja svih potrebnih dozvola za gradnju istog, kao i

koja je projektno tehnicka dokumentacija potrebna investitoru za ishodenje dozvola, te

koji su elaborati potrebni kao prilog zahtjevima.Pošto je u Republici Hrvatskoj veliki

problem bespravna gradnja, objašnjen je i proces ishodenja potrebnih dozvola za takve

gradevinske objekte.

Ključne riječi: projekt, projektno tehnička dokumentacija, zakon o prostornom

uređenju i gradnji