Projekt HZZ Report on Standards in LLCG Phase 2 FINAL HR.pdfrezolucija EU o profesionalnom...

1

NASLOV: Europski i nacionalni standardi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: oblikovanje i razvoj sustava osiguranja kvalitete u Republici Hrvatskoj (druga faza)

AUTOR: Dr. Tibor Bors Borbély-Pecze, viši stručnjak za razvoj politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (Mađarska)

DATUM: Listopad 2012.

Projekt HZZ-a sufinanciran sredstvima Europske unije

2

SADRŽAJ

Zahvale 3

Poglavlje I. Uvod, osnova i kontekst 4

II. Opseg i metodologija 6

III. Pregled i analiza ključnih rezultata 9

III.A) Ključna pitanja proizašla iz pojedinačnih razgovora i rasprava fokus grupa 9

III. B) Kvalitativni rezultati na temelju individualnih obrazaca 14

III.C) Kvantitativni rezultati na temelju bodovnih tablica 15

IV. Zaključci i preporuke 18

IV. A) Opći zaključci 18

IV. B) Ključna pitanja za uspješnu implementaciju 21

V. Prilozi 26

Prilog 1. Popis dionika za intervjue na nacionalnoj razini 27

Prilog 2 Popis sudionika u fokus grupama za sastanke na razini županija 29

Prilog 3 Individualni obrazac i bodovna tablica 32

Prilog 4 Dodatna otvorena pitanja iz prve faze 40

Prilog 5 Poziv HZZ-a na sudjelovanje u fokus grupama 41

Prilog 6 Prezentacijski slajdovi za razgovore i fokus grupe 44

Prilog 7 Dodatne usporedne SPSS tablice 47

3

Zahvale

Zahvaljujem se Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ),

posebice za vrijednu podršku i pomoć Marijane Zećirević, Irene Bačelić, Ivane

Rajić-Stojanović, Marijane Bolarić Škare i Tatjane Tihomirović. Njihovo

sudjelovanje i pomoć u utvrđivanju ključnih dionika, organiziranju razgovora i

fokus grupa te sudjelovanja osoblja u istima bili su od iznimne važnosti te sam

im na tome zahvalan. Zajedno s Timom za tehničku pomoć u projektu

organizirano je i obavljeno četrnaest razgovora i dvije fokus grupe u roku od

mjesec dana tijekom ljeta.

Zahvaljujem se i dr. Deirdre Hughes koja je odradila prvu fazu ovog zadatka te

utvrdila tri moguća modela za Hrvatsku. Podrška konzultanta Tribal Ltd., kao i

AAM Ltd. bila je od velike pomoći tijekom čitavog procesa.

Posebno se zahvaljujem Barbari Klen, Luni Polić, Vivien Cvitić i Lani Dodig za

prijevod i administrativnu podršku te voditelju tima Wulfu Schmiederu i Bobu

Bissellu, ključnom stručnjaku Tima za tehničku pomoć konzultanta Tribal-a.

Listopad, 2012.

4

Poglavlje I. Uvod, osnova i kontekst

Ova studija je dio EU IPA projekta Usluge HZZ-a klijentima: Unaprjeđenje

cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška za Republiku Hrvatsku

koji se odnosi na Komponentu 4 (uspostava i razvoj jedinica za cjeloživotno

profesionalno usmjeravanje u 7 pilot područja). Rad na zadatku A4.7 Izrada

studije o utjecaju nacionalnih standarda profesionalnog usmjeravanja imao je

dvije faze. Prvu fazu provela je dr. Deirdre Hughes u svibnju 2012. Ciljevi u ovoj

fazi su bili sljedeći:

dati pregled trenutne situacije u državama članicama EU, uzimajući u obzir razvojna kretanja ELPGN-a i javnih službi za zapošljavanje.

istražiti relevantne standarde u službama za profesionalno usmjeravanja u EU te istaknuti dodane vrijednosti i implikacije usvajanja okvira osiguranja kvalitete uzimajući u obzir okvire kvalitete ELPGN-a i javnih službi za zapošljavanje.

utvrditi do tri potencijalna modela koja bi mogla ‘odgovarati svrsi’ za hrvatski kontekst.

Na osnovu nalaza iz prve faze, druga faza je bila usmjerena na ispitivanje tri

predložena modela u nacionalnom kontekstu prema tri elementa: uspješnoj

provedbi usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja za

(i.) organizacije; (ii.) djelatnike u području profesionalnog usmjeravanja i (iii.)

resurse za profesionalno usmjeravanje. Faza istraživanja je provedena u

lipnju/srpnju 2012.

Tri modela iz izvješća o provedbi prve faze su skraćena i vizualizirana za

dionike na državnoj i županijskoj razini (vidi priloge). Države podrijetla i drugi

opisni podaci o sva tri modela su uklonjeni kako bi istraživanje bilo što

neutralnije. Za potrebe terenskog rada, ovi modeli su nazvani modelima A, B i

C.

Bilo je jasno tijekom čitavog procesa da se predloženi modeli odnose na

različita kulturna, politička i društvena okruženja. Model A dolazi iz Mađarske te

je u snažnoj vezi s vodećom ulogom, znanjem i stručnošću Javne službe za

zapošljavanje na području razvoja sustava cjeloživotnog usmjeravanja u toj

zemlji. Postoji i poveznica s prethodnim iskustvom Njemačke u uporabi

određenih vidova ovog modela. Ovdje se radi o mrežnom modelu koji ima

značajku osnaživanja drugih uključenih pružatelja usluga. Model A je posebice

važan za zemlje u tranziciji i relativno slabo razvijena građanska društva, gdje je

razina horizontalne suradnje unutar javne uprave niska.

Model B je model matričnog standarda iz Ujedinjenog Kraljevstva i relativna

novost u toj državi. Uveden je 2002. godine i revidiran 2005. Trenutno je

5

akreditirano 2100 organizacija. Ovaj model je povezan s novim pristupima

javno-privatnih partnerstava i postupcima smanjenja javne uprave. U modelu B

naglašena je uloga krajnjih korisnika u pogledu trajnog unaprjeđivanja kvalitete

usluga i snažne odgovornosti pružatelja u tom procesu i praksi.

Na kraju, model C se temelji na zajedničkim naporima u EU na području

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pri čemu Europska komisija, a ne

države članice, utvrđuju pokazatelje osiguranja kvalitete i zatim prate kretanja

kroz utvrđeni popis pokazatelja.

Kratak uvod u tri modela tijekom procesa istraživanja i konzultacija sa

sugovornicima i sudionicima fokus grupa bio je sljedeći:

Model A je tzv. mrežni model javnih službi za zapošljavanje

Kod ovog modela uloga nositelja projekta i države je vrlo snažna u početku, i to

na dva glavna načina: tijekom provedbe projekta (uključujući obuku djelatnika,

izradu materijala za obuku, osiguranje nadzora za njih i izradu priručnika za

cjeloživotno profesionalno usmjeravanje) te u operativnoj fazi (nakon što

financirani projekt završi) gdje država osigurava kvalitetu usluga kroz propise i

regulativu o osiguranju kvalitete. Nakon faze provedbe, zavod za zapošljavanje

je glavno odgovorno tijelo za pružanje usluga, ali nije i neće biti jedini pružatelj

usluga na ovom području.

Razvojna kretanja putem nacionalnog tijela, npr. Nacionalnog vijeća za

cjeloživotno profesionalno usmjeravanje koja se odnose na pravno uređenje

profesionalnog usmjeravanja, utjecaj i troškovnu učinkovitost profesionalnog

usmjeravanja i predodžbe korisnika o uslugama profesionalnog usmjeravanja -

sve se to skupa pojavljuje u ovom mrežnom modelu.

Model B je model pojedinaca i organizacija

Matrični standard je jedinstven okvir osiguranja kvalitete za djelotvorno pružanje

informacija, savjeta i/ili usluga usmjeravanja za učenje i rad. Temelji se na

samovrjednovanju i trajnom unaprjeđivanju kvalitete iznutra. Matrični standard

sastoji se od četiri elementa: a) vođenja i upravljanja, b) resursa, c) pružanja

usluga, d) trajnog unaprjeđivanja kvalitete. Pojam “klijenti” odnosi se na ljude

koje imaju pristup “usluzi” bilo da se radi o zaposlenicima “organizacije” ili

vanjskim korisnicima “usluge”.

U modelu B matrični okvir u obliku priručnika za osiguranje kvalitete odobrava

vlada, ali upravno akreditacijsko tijelo ne djeluje u sklopu vlade. Akreditirane

nevladine službe pružaju usluge CPU-a građanima.

U ovom okviru u obzir se uzimaju dokazi koji se traže za druge okvire

osiguranja kvalitete u Europi, a tamo gdje se njihova područja ispitivanja

6

preklapaju, svjesno je usklađen s istima. To omogućuje korištenje podataka

prikupljenih za određeni proces u matričnoj akreditaciji i obrnuto.

Model C je miješani model samovrjednovanja

Model C se uvelike temelji na razvoju osiguranja kvalitete u EU (EQAVET) i na

području politika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a u središtu

zanimanja je samovrjednovanje. To znači da se osiguranje kvalitete temelji na

Priručniku za samovrjednovanje u kojem se opisuje standardan postupak za

provedbu samovrjednovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ovaj

model sadrži pet područja kvalitete: a) metodologija, b) svrha i plan, c)

implementacija, d) vrjednovanje i ocjenjivanje i e) povratno informiranje i

promjene. Izvješće o samovrjednovanju i na toj osnovi neprekidno

unaprjeđivanje kvalitete unutar organizacije imaju glavnu ulogu u ovom modelu.

Dogovoreni cilj u drugoj fazi procesa bio je:

a) upoznati sudionike u konzultacijama na državnoj i županijskoj razini (u pilot

područjima) s tri predložena modela i

b) prikupiti njihova gledišta, stavove i mišljenja o predloženim modelima.

Tijekom čitavog procesa kao početna točka korištena je definicija

profesionalnog usmjeravanja Europske unije (iz 2004.).

II. Opseg i metodologija

Rad u drugoj fazi imao je tri interne faze. Tijekom prve faze održano je nekoliko

razgovora putem Skype-a s ključnim stručnjakom za komponentu 4 i višim

međunarodnim kratkoročnim stručnjakom za fazu 1 zadatka A4.7. Kao rezultat

ovih razgovora, pripremljene su sljedeće stavke:

metodologija istraživanja,

kratki opisi triju modela (vidi priloge),

individualni obrazac,

vizualizacija koncepta cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i triju

predloženih modela, i

bodovna tablica za ključne dogovorene kriterije.

Tijekom II. faze organizirani su razgovori ‘licem u lice’ u Zagrebu s dostupnim

nacionalnim dionicima koje je utvrdio HZZ, u lipnju i početkom srpnja 2012.

godine (za detaljan popis vidi priloge). Intervjuirano je 14 osoba od sredine

lipnja do početka srpnja 2012. Oni predstavljaju različite nacionalne dionike čije

su sudjelovanje i posvećenost bitni i potrebni za razvoj politika i sustava

cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Sugovornici su bili iz područja

zapošljavanja i obrazovanja sa strane vlade i socijalnih partnera. O tim ključnim

7

dionicima koji su sudjelovali u razgovorima unaprijed je postignut dogovor s

HZZ-om i glavnim projektnim timom.

Na kraju, u III. fazi organizirane su dvije fokus grupe za 7 pilot županija uz poziv

još jednoj (Vukovarsko-srijemske) u kojoj su lokalni resursi mobilizirani za

osnivanje lokalnog centra za profesionalno usmjeravanje. Ukupno je 15 lokalnih

dionika bilo zastupljeno u dvije fokus grupe (vidi u prilogu popis sudionika).

Manje od polovine njih bilo je iz HZZ-a, a ostatak je došao iz širokog spektra

lokalnih partnera (npr. centar za razvoj karijera visokog učilišta, lokalne komore,

ustanove za strukovno obrazovanje, škole, ustanova za obrazovanje odraslih,

otvoreno sveučilište itd.)

U 2. i 3. fazi korišten je pristup razvoja horizontalnih politika (u skladu s

inicijativama strategije EU 2020 i “Mladi u pokretu”). To znači da se na temelju

rezolucija EU o profesionalnom usmjeravanju (2004. i 2008.) te odgovarajućim

nalazima OECD-a, UNESCO-a i ILO-a pokušalo pristupiti svim relevantnim

vladinim i nevladinim partnerima.

Empirički dio studije se u cijelosti temeljio na kvalitativnoj metodi istraživanja, a

obavljeni razgovori i fokus grupe kombinirani su kao alati istraživanja. Stavovi,

perspektive, pogledi i mišljenja su zapisani u bilješkama kratkoročnog

stručnjaka i snimanjem na fokus grupama. Individualni obrasci za bilješke -

uključujući bodovne tablice - korišteni su kao dodatni alat. Bodovna tablica

sadrži 10 različitih kriterija za predložene modele koje su sugovornici ocjenjivali

bodovima od 1 do 6, pri čemu je 1 značilo da se uopće ne slažu, a 6 da se u

potpunosti slažu s navedenim.

Bodovna tablica

A B C

1) provediv

2) transparentan za krajnje korisnike

3) razumljiv za donositelje odluka

4) dugoročno izvediv za HZZ-o

5) stručnjacima prihvatljiv

6) sredstva su raspoloživa i biti će raspoloživa za model

7) primjenjiv na postojeće i prethodne standarde usluga

HZZ-a

8) održiv

9) troškovno pristupačan

10) lako primjenjiv na hrvatski kontekst

8

Struktura i sadržaj razgovora na nacionalnoj razini i fokus grupa na županijskoj

razini oblikovani su na način da se odnose na sljedeća pitanja (temeljem 1.

faze, poglavlje 6.1. Završnog izvješća):

Na koji način HZZ i novi Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno

usmjeravanje mogu uspostaviti strateško razvojno partnerstvo (razvoj

horizontalnih politika) s drugim dionicima na nacionalnoj razini i primijeniti

takve dogovore u uslugama na razini županija?

Kako se može postići zajedničko shvaćanje cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja i savjetovanja s dionicima?

Što je realan, razumljiv i troškovno pristupačan okvir osiguranja kvalitete

za RH?

Koji su nužni i potrebni glavni elementi nacionalnog sustava osiguranja

kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja?

Struktura i trajanje aktivnosti fokus grupa (10. i 11. srpnja 2012.)

1. Opis pravila fokus grupe i obrazloženje sastanka 10”

2. Predstavljanje sudionika i njihovog rada 20”

3. Predstavljanje trenutnog elementa projektnog rada 20”

4. Otvorena rasprava o glavnim ciljevima i shvaćanjima sudionika u pogledu istih;

pregled mogućih standarda osiguranja kvalitete za: (i) organizacije; (ii) savjetnike

za profesionalno usmjeravanje i (iii) resurse za profesionalno usmjeravanje, u

sklopu razvoja cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj. 40”

5. Opis tri predložena nacionalna modela osiguranja kvalitete CPU i otvorena

rasprava o predloženim modelima 50”

6. Uspješni čimbenici i mogući problemi u vezi provedbe po mišljenjima sudionika

20”

7. Bilježenje pojedinačnih mišljenja pomoću obrasca i bodovne tablice 20”

9

III. Pregled i analiza ključnih rezultata

U ovom poglavlju daje se pregled i analiza ključnih rezultata druge faze,

temeljem sljedećeg:

potrebe, stajališta i stupanj razumijevanja na državnoj i regionalnim

razinama

analiza perspektiva i pogleda različitih sektora

analiza perspektiva i pogleda ministarstava, državnih tijela i drugih

agencija

rezultati bodovanja i kvantitativne analize

preferirani modeli po sektorima, razinama, regijama

prednosti i nedostatci

preferirani model – i obrazloženja odabira od strane ključnih sudionika

III.A) Ključna pitanja proizašla iz pojedinačnih razgovora i

rasprava fokus grupa

Određen broj ključnih pitanja proizašao je iz pojedinačnih razgovora i rasprava

fokus grupa o kojima se govori u nastavku.

1. Intervjuirani sugovornici su zajednički izrazili snažnu težnju za

ostvarenjem veće pristupačnosti usluga profesionalnog usmjeravanja krajnjim korisnicima. Većina dionika navela je takozvani ‘model cjeloživotnog usmjeravanja’ kao dugoročni cilj gdje se ne pravi razlika na temelju dobi ili drugih okolnosti klijenta. Uloga pružanja profesionalnog usmjeravanja kroz samousluživanje čini glavni element u ovom pristupu. Ovaj pristup se vodi pristupom kognitivne obrade informacija J. Sampsona i prijedlogom OECD-a (Bridging the gap, 2004.) za članice te organizacije. Model diferenciranih usluga korištenjem sustava izokrenute piramide pokazao se osobito relevantnim za rad i pružanje usluga centara za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje. Iako je na osnovu razgovora također jasno i da brojni sugovornici govore o kurativnom modelu nasuprot pristupa temeljenog na kompetencijama pri identificiranju ranjivih skupina (npr. dugoročno nezaposleni, osobe koje prerano prekidaju obrazovanje itd.). Perspektive i stajališta brojnih institucija pokazuju spremnost na odvajanje novorazvijenih centara za profesionalno usmjeravanje (u 7 odabranih županija) prema područjima odgovornosti grana uprave (ministarstva, agencije itd.), kao i prema skupinama korisnika (npr. nezaposleni, osobe koje prerano prekidaju obrazovanje itd.).

10

2. Na osnovu obavljenih razgovora jasno je i da dionici pojedinačno nemaju dovoljno stručnih kapaciteta za uspostavljanje nacionalne mreže usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Bogato stručno nasljeđe HZZ-a u području profesionalne orijentacije je vrlo cijenjeno među većinom dionika. Međutim, dostupni unutarnji resursi i drugi obvezni zadaci koje HZZ mora obavljati (najviše administrativne dužnosti za registrirane nezaposlene osobe) čine samostalan razvoj i vođenje nacionalne službe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja od strane HZZ-a neizvedivim. Sadašnji omjer službenika i korisnika u HZZ-u je 1:700, a broj osoblja na nacionalnoj razini iznosi oko 1.200 u 21 centru u županijama i glavnom gradu za oko 300.000-330.000 registriranih nezaposlenih osoba. Od ukupnog broja osoblja, samo nekoliko desetaka je trenutno angažirano na području profesionalnog usmjeravanja. Javno mišljenje o HZZ-u i područnim službama snažno povezuje službu i “brend” s evidencijom nezaposlenih i sustavom naknada za nezaposlene.

3. Prema postojećim strateškim planovima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, daljnji razvoj nacionalnog sustava profesionalnog usmjeravanja bio bi povezan s promicanjem modela temeljenog na potrebama umjesto tradicionalnog modela temeljenog na resursima, iako je jasno da je broj odgovarajuće kvalificiranog osoblja vrlo ograničen čak i za ovu svrhu. Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je u tijeku, temeljenog na Europskom kvalifikacijskom okviru, razvoj sustava predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, povezan s CASCAiD softverskom aplikacijom za profesionalno usmjeravanje odraslih imaju za svrhu rješavanje ovih nedostataka.

4. Unutar postojećeg sustava obrazovanja, uvođenje aktivnog građanstva kao međupredmetnog elementa - na temelju europskih ključnih kompetencija - bilo je jedan od ciljeva Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta te potpornih državnih institucija, npr. Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Novi Nacionalni okvirni kurikulum objavljen je 2010. godine i prema sadašnjem shvaćanju nacionalne obrazovne administracije, međupredmetna tema aktivnog građanstva bi trebala sadržavati i profesionalno usmjeravanje. Prema viđenju osoblja ministarstava, u procesu implementacije doći će do ozbiljnih problema na sljedeće načine:

a. veličina hrvatskih osnovnih škola je mala (250 učenika). Postoje koordinatori na razini županija, ali njihovi zadaci obuhvaćaju i nekoliko drugih područja osim profesionalnog usmjeravanja,

b. predmetni nastavnici nisu dovoljno obučeni za obrazovanje iz područja profesionalnog usmjeravanja,

c. ovaj zadatak dodijeljen je razrednicima, a nije bilo dovoljno vremena i nisu imali odgovarajuće kompetencije za obavljanje tog zadatka,

d. HZZ je vrlo aktivan u školama (organizira predavanja, sajmove karijera i sl.), ali njegovi resursi su, još jednom, vrlo ograničeni,

e. ne postoji stvarno vlasništvo nad profesionalnim usmjeravanjem kao ključnim ciljem učenja u školama

11

f. koordinacija predmetnih nastavnika i drugih vanjskih resursa izvan škola u vezi aktivnosti usmjeravanja (npr. HZZ-a, komora, roditelja) je neravnomjerna.

5. Rezultat empiričkog istraživanja pokazuje da je vrlo jasno kako različiti sugovornici koriste pojmove profesionalno usmjeravanja ili cjeloživotno usmjeravanje na različite načine. Ne postoji jedinstveno značenje, definicija ili opis istih pojmova. Na primjer, sindikati naglašavaju element društvenog ugovora u profesionalnom usmjeravanju između države i građana, Hrvatska obrtnička komora ističe ulogu upućivanja na određena zanimanja - promotivne kampanje - u profesionalnom usmjeravanju jer to može povećati javnu vidljivost slabije zastupljenih obrta, Ministarstvo obrazovanja i spomenute agencije vežu usmjeravanje uz aktivno građanstvo, a među osobljem HZZ-a ponekad je uloga profesionalnog usmjeravanja u vrlo bliskom odnosu sa zapošljavanjem.

6. Iako su različiti dionici spomenuli glavno načelo ‘profesionalnog usmjeravanja za sve’ u više navrata, brojke o potrebnim resursima nisu bile dostupne kao niti bilo kakav proračun na nacionalnoj razini. HZZ ima vlastite unutarnje standarde za usluge profesionalnog usmjeravanja, a Središnji ured prikuplja i podatke o učinku, ali drugi nacionalni podaci (iz obrazovnog sektora i sa županijskih razina) nisu dostupni.

7. Opće ciljeve komponenti I i II ovog projekta - dizajnirati i razviti nacionalni informativni portal za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje pozdravila je većina sugovornika. Unutar obrazovne administracije nije svaka ustanova bila upoznata s ovim ciljem i razvojem. Usprkos tome što je svrha i željeni rezultat ovog projekta uključiti više dionika u sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i time proširiti mrežu stručnjaka, unutar HZZ-a na lokalnoj razini može se primijetiti određeni otpor, budući da neki stručnjaci smatraju da bi mogli izgubiti kontrolu ne samo nad informacijama o tržištu rada već i nad pružanjem usluga ako HZZ bude objavljivao takve podatke na internetu.

8. Partnerski sporazumi o lokalnom zapošljavanju i županijski planovi razvoja ljudskih potencijala spomenuti su nekoliko puta, a sugovornici su istaknuli ove inicijative gdje profesionalno usmjeravanje također igra važnu ulogu. Većina sudionika u fokus grupama i razgovorima naglasila je potrebu za povezivanjem ovih kretanja s nacionalnim sustavom cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvojem osiguranja kvalitete na državnoj i lokalnoj razini.

9. Uloge i kapaciteti privatnih pružatelja (nevladine udruge i privatna poduzeća) spomenuti su nekoliko puta, ali nijedan od sugovornika nije imao informacija o ovim uslugama. Jedan član fokus grupe spomenuo je da ih je vrlo teško nabrojiti i procijeniti njihove kapacitete jer se javna nadmetanja uglavnom ne raspisuju na duži rok na nacionalnoj i županijskoj razini. Većina privatnih pružatelja uglavnom radi na osnovi pojedinih projekata. To znači da su oni sami sporadično dostupni i to u sklopu ograničenog trajanja projekta. Istaknuto je da ovo može biti vrlo frustrirajuće za krajnje korisnike, ali i za

12

državne i lokalne vlasti jer je vrlo teško izgraditi dugoročna partnerstva s njima s obzirom na ove okolnosti.

10. Koordinacija na nacionalnoj razini i na razini županija unutar različitih sektora, institucija i na horizontalnoj osnovi je uglavnom neriješena, npr. u sektoru obrazovanja odraslih nekih sugovornici su naveli da 480 ustanova za obrazovanje odraslih nemaju internetske stranice za odgovarajuće svrhe obrazovnog usmjeravanja.

11. Neki djelatnici spomenuli su prethodnu TV kampanju čiji je cilj bio podizanje svijesti među građanima o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju. Međutim, spomenuli su i da učenici završnih razreda osnovnih škola i maturanti u srednjim školama nisu uvijek upoznati s postojanjem dostupnih usluga i njihovog sadržaja. Stručnjak iz jedne županije prisjetio se situacije kad je područna služba HZZ-a poslala upitnik svakom maturantu i dobila samo 1% odgovora. Na razini škola, ravnatelji su često imenovani kao koordinatori za profesionalno usmjeravanje, a izražena su mišljenja kako oni nemaju dovoljno vremena i znanja za izvršavanje ovog zadatka.

12. Postojeća raspodjela usluga usmjeravanja također se vezuje uz ovaj problem. Većina postojećih usluga je u prostorima HZZ-a iako osoblje HZZ-a pruža i različite vrste usluga u zajednici (npr. sajmovi poslova, školska predavanja, kratke radionice itd.). U nekim slučajevima, stručnjaci su daleko od krajnjih korisnika i drugih stručnjaka (npr. nastavnika, socijalnih radnika) kojima može zatrebati njihova podrška u izvršavanju zadataka vezanih uz profesionalno usmjeravanje. Ista primjedba vrijedi i za obrazovanje gdje su timovi za podršku/stručnjaci na županijskoj razini često vrlo udaljeni od svakodnevnog života škola (klijenata) od. Agencija za znanost i visoko obrazovanje je odgovorna za prijave na visoka učilišta na nacionalnoj razini. Proces prijave je uglavnom digitaliziran u posljednjih nekoliko godina, a srednje škole imaju jednog koordinatora za podršku učenicima. Agencija ima 9 djelatnika u jedinici za prijave na visoka učilišta, ali nitko od osoblja ne pruža usluge profesionalnog usmjeravanja, ured nije vidljiv i može biti nepristupačan za veliki broj građana.

13. Zajednica profesionalnog usmjeravanja je malobrojna u Hrvatskoj i gotovo nevidljiva krajnjim korisnicima i mogućim budućim partnerima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Smatra se da je potrebna neka vrsta “oglasnika” s informacijama o razini usluga, što se njima dobiva i sektoru te mjestu na kojem se nalaze. Ova inicijativa može se povezati s razvojem nacionalnog portala za profesionalno usmjeravanje.

14. Nije dostupan portal za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u smislu postizanja željenog cilja brojnih dionika, odnosno usluge za sve životne dobi. Međusektorska i međuinstitucionalna suradnja na dijeljenju podataka za dobro opremljen i sveobuhvatan portal s informacijama iz područja

13

cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja smatra se vrlo značajnom i općenito shvaća kao ključni cilj.

15. Nekoliko različitih tijela na nacionalnoj i županijskoj razini objavilo je letke za profesionalno usmjeravanje. Ovaj rad nije koordiniran i utjecaj ove vrste aktivnosti se ne prati. Neki letci i knjige o profesionalnom usmjeravanju koriste se u nekim školama, ali o ovome ne postoji nacionalna regulativa. Rad profesora Branimira Šverka s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Zagrebu naveden je kao dobar primjer.

16. Postoji nekoliko priručnika za osiguranje kvalitete i određeni element sustava osiguranja kvalitete na nacionalnoj razini. Na području profesionalnog usmjeravanja, HZZ-ov priručnik za usluge profesionalnog usmjeravanja i selekcije pripremljen u sklopu CARDS projekta (2005.) čini se najrelevantnijim, iako se za njega malo zna izvan HZZ-a te pokriva samo neke elemente cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. U obrazovnom sektoru, EQAVET okvir je u određenoj mjeri prepoznat, ali je uglavnom ograničen na Agenciju za strukovno obrazovanje i pilot škole. Tekući rad na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i nacrtu zakona je također naveden kao važna stavka za pripremu i definiranje standarda kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u RH. Što se tiče profesionalnih standarda, zamijećeno je tijekom sastanaka fokus grupa da nova vrsta profila ovih zanimanja profesionalnog usmjeravanja često nije jasna, čak ni sadašnjim stručnjacima za profesionalno usmjeravanje. Suglasni su da se novi profil stručnjaka za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje treba zasnivati na različitim razinama usluga (od samoinformiranja, djelomične pomoći do individualne pomoći), a stajališta različitih sektora i korisnika moraju se uzeti u obzir.

17. Obvezno rano odlučivanje o srednjoškolskom obrazovanju (u dobi od 14 godina, osmi razred) i djelomično besperspektivna struktura obrtničkih škola (bez mature) kao problematičan element postojećeg nacionalnog sustava obrazovanja istaknuti su nekoliko puta. Niska razina ranog prekidanja obrazovanja, povezana i s činjenicom da velik broj učenika završavaju svoje formalno obrazovanje u dobi od 17 godina je također naglašena. Iz perspektive tržišta rada, spomenut je ‘balastni’ karakter ovih ranih odluka koji često dodatno opterećuje ustanove za obrazovanje odraslih i mjere aktivne politike tržišta rada HZZ-a.

14

III. B) Kvalitativni rezultati na temelju individualnih obrazaca

Sugovornici i sudionici fokus grupa na razini županija zamoljeni su dati svoja mišljenja o tri predložena modela. Ona se mogu sažeti na sljedeći način: 1. Predloženi model A je vrlo poznat većini dionika na nacionalnoj razini,

kao i na razinama županija. Uloga HZZ-a u profesionalnom usmjeravanju poznata je većini institucija, ali stvarni sadržaj usluga profesionalnog usmjeravanja nije. Većina sugovornika navela je činjenicu - uključujući i osoblje HZZ-a - da zavod nema dovoljno resursa kako bi vlastitim snagama uspostavio i razvijao sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

2. Vodeća uloga HZZ-a u modelu A ispitana je s obrazovne strane na

temelju potreba lokalnih škola i nove inicijative Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta. Temeljem novog nacionalnog kurikuluma planira se uvođenje aktivnog građanstva kao međupredmetne aktivnosti u školama gdje je daljnje osposobljavanje nastavnika nužnost. To znači i da prema ovom planu nastavnici trebaju biti spremni pružati određene elemente profesionalnog usmjeravanja u školama (npr. obrazovanje o karijeri).

3. Što se tiče modela A, upitni su akreditacija i jedan aspekt pružanja

usluga. Manji pružatelji usluga strahuju da će HZZ nametati protokol cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Po njihovom mišljenju to bi imalo učinak stvaranja monolitnog sustava pružanja usluga, pri čemu bi alternativne usluge i inicijative nestale.

4. Mišljenje sugovornika je da je model B izvrstan model, ali vrlo

nerealan za državu u tranziciji. Problematična pitanja su manjak znanja o stvaranju horizontalnih politika, nedostatak pravne podloge i posebice sporno pitanje akreditacijskog tijela kvazi-neovisnog od vlade.

5. Većina sugovornika smatra da su modeli B i C previše segmentirani što se tiče resursa i pružanja informacija o tržištu rada. Trenutno ne postoje državna tijela koja bi mogla osigurati zadovoljavajuću razinu LMI sustava akreditiranim pružateljima.

6. U nekima od odgovora modeli B i C smatraju se manje transparentnima iz perspektive vlade, iako prema mišljenju sindikata u slučaju modela C HZZ ne bi više imao monopol na pružanje usluga.

7. Samovrjednovanje nasuprot izravnog državnog inspektorata je tema o kojoj se žustro raspravljalo. Većina sugovornika bila je izrazito skeptična prema samovrjednovanju, sumnjajući u pouzdanost rezultata samovrjednovanja. Uočljiv je bio i suprotan stav, ali u puno manjoj mjeri.

15

8. Ako bi se moglo birati isključivo između modela B i C, većina ispitanika bi odabrala model C jer dolazi od Europske komisija, a Republika Hrvatska je već probno koristila izvorni EQAVET okvir u nekim školama.

III.C) Kvantitativni rezultati na temelju bodovnih tablica

Za analizu rezultata bodovnih tablica korišten je softver SPSS verzija 16.0. Najvažniji i najznačajniji rezultati uključeni su u glavni dio ovog izvješća, a dodatne usporedne tablice nalaze se u prilozima. Ukupno je obrađeno 30 individualnih obrazaca, ali jedan nije bio dovršen. Petnaest dovršenih obrazaca proizašlo je iz fokus grupa na razini županija, a četrnaest iz individualnih razgovora s ključnim dionicima na nacionalnoj razini. 76% (22) ispitanika radilo je u javnoj upravi na različitim razinama i u raznim sektorima, a 24% (7) su bili zaposlenici izvana (predstavnici škola, visokih učilišta, sindikata i poslodavaca). Svi intervjuirani partneri i članovi fokus grupa pozvani su od strane HZZ-a (vidi priloge 1 i 2). Prema sektorima, 31% (9) sudionika je bilo iz sektora obrazovanja, 52% (15) iz radne administracije i 14% (4) iz socijalnih partnera i udruga. Bez ikakve sumnje, većina sudionika ocijenila je model A najpoželjnijim za RH. (vidi podatke na sljedećoj strani i u prilogu 7). Većina ispitanika (58,6%) složilo se da je Model A najprikladniji i najprimjenjiviji za sadašnju situaciju u RH. U 10% odgovora označeno je više od jednog modela.

.

16

Odabrani model

Broj Postotak

Postotak važećih

odgovora Kumulativni postotak

Važeći

odgovori

Model A 17 58,6 60,7 60,7

Model B 4 13,8 14,3 75,0

Model C 4 13,8 14,3 89,3

Model A+C 1 3,4 3,6 92,9

Model A+B+C 2 6,9 7,1 100,0

Ukupno 28 96,6 100,0

Nevažeći

odgovori

Ostalo 1 3,4

Sveukupno 29 100,0

Prema rasponu bodovanja (1-6), dodijeljeni bodovi su zbrojeni kako bi rezultati bili jasniji. U ovom načinu bodovanja, najprimjenjiviji model ocijenjen je rezultatom 5-6, a primjenjiv model rezultatom 3-4. Na osnovu zbroja bodova, dominacija modela A je još više izražena. 79% odgovora odnosi se na model A kao najprikladniji. U usporedbi s ovim, model B je imao svega 48%, a model C 55%. Za model B, 31% ispitanika je odgovorilo da nije primjenjiv, dok je 24% bilo protiv modela C. Nije bilo snažnog protivljenja modelu A. Sljedeća tablica pokazuje da je model A dobio neznatno veću potporu od dionika na nacionalnoj razini nego od ispitanika na županijskoj razini. Budući da je terensko istraživanje bilo kvalitativno, postoci se odnose na trendove.

17

razina: nacionalna/županijska * usporedna tablica za kategoriju modela A

kategorija modela A

primjenjiv najprimjenjiviji ukupno

razina: nacionalna/županijska Broj 7 4 11

% na razini: nacionalna/županijska 63,6% 36,4% 100,0%

% unutar kategorije modela A 58,3% 36,4% 47,8%

% ukupno 30,4% 17,4% 47,8%

županije Broj 5 7 12



% ukupno 21,7% 30,4% 52,2%

Ukupno Broj 12 11 23



% ukupno 52,2% 47,8% 100,0%

18

IV. Zaključci i preporuke

Ovo poglavlje je izloženo u dva dijela. U prvom dijelu navode se opći zaključci; drugi dio sadrži glavna pitanja i poruke vezano za buduću implementaciju.

IV. A) Opći zaključci

1. Tijekom žive rasprave o tri predložena modela, potreba za

"inspekcijom" nasuprot samovrjednovanja izazvala je nekoliko debata. Za većinu dionika rješenje na temelju samovrjednovanja izgleda nategnuto i nerealno, a oni snažno osjećaju da će Vlada ili bilo koje relevantno tijelo koje će biti zaduženo za akreditaciju izgubiti kontrolu nad sustavom.

2. Osnovni profili poslova stručnjaka za cjeloživotno profesionalno

usmjeravanje trebaju biti opisani na nacionalnoj razini i biti primjenjivi za

sve sektore. Sugovornici su se složili da će profil(i) uvelike pomoći kako

bi usluge i njihov sadržaj bili manje apstraktnim i puno razumljivijim za

građane. Neki od sugovornika spomenuli su pristup utemeljen na

formalnom obrazovanju i stjecanju pune diplome/kvalifikacija kao zamku

koja također može biti prepreka za daljnji razvoj hrvatskog sustava

cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

3. Značenje povezujuće uloge usluga cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja mora biti jasno na nacionalnoj razini u smislu oba značenja: a) kao društvenog ugovora i b) kao ravnoteže između osobne sreće i otpornosti karijere. U tu svrhu, primjerice, Bassotov model (2012.) i opis kako usluge profesionalnog usmjeravanja djeluju i mogu utjecati pojedince, obitelji i život zajednica na koristan i potreban način. Kao nešto na makro-razini što bi moglo biti temelj i pomoć za razumijevanje presudne važnosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, njegove vrijednosti i svrhe te koristi za pojedince i vlasti, tada to može biti vrijedno isticanja. Takozvana Vygotskyjeva zona proksimalnog razvoja (ZPR) ima iznimno važnu ulogu u sektoru obrazovanja (obrazovanje o karijeri), kao i u sektoru zapošljavanja i lokalnom razvoju.

19

4. Most razvoja učenja o karijeri, B. Bassot, 2012.1

Postojao je konsenzus o budućoj potrebi za nacionalnom koordinacijom

mehanizama i tijela za razvoj politika. Nacionalni forum za cjeloživotno

profesionalno usmjeravanje (NF), spomenut je nekoliko puta kao novo

horizontalno tijelo koje će u budućnosti imati priliku naručivati različite studije

i radove.

Republici Hrvatskoj predstoje neke važne odluke o ulogama predloženog

međuodjelnog Vijeća za razvoj ljudskih potencijala i Nacionalnog foruma za

cjeloživotno profesionalno usmjeravanje (NF) te prioritetnim područjima

razvoja. Razvoj nacionalne koordinacije i sustava biti će presudan za oba

tijela. Za nacionalni koordinacijski upravni odbor ovo će se odnositi i na

područja osim cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, ali u svakom

slučaju, osiguranje kvalitete kao dio razvoja sustava cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja će biti presudno.

5. Početni rad novog Nacionalnog foruma, možda u suradnji s novim

Nacionalnim vijećem za razvoj ljudskih potencijala mogao bi se odnositi na sljedeće:

a. nacionalni sustav osiguranja kvalitete, uključujući profile različitih stručnjaka za profesionalno usmjeravanje,

b. moguće poveznice s županijskim strategijama i razvojnim kretanjima

1 Barbara Bassot: Career learning and development: a social constructivist model for the twenty-first

century, Int J Educ Vocat Guidance, 2012., 12:31–42

20

Osiguranje kvalitete profesionalnog usmjeravanja, a svakako osiguranje

kvalitete organizacija akreditiranih za pružanje usluga usmjeravanja,

prirodno bi se uklopilo u ciljeve Nacionalnog foruma. Međutim, upitno je ima

li Nacionalni forum resurse za djelotvorno ispunjenje ovog cilja. To je nešto

što se razmatra i istražuje u sklopu ovog projekta.

U hrvatskom kontekstu, u ovom trenutku možda nije važno postoji li

‘samostalan’ nacionalni forum ili nešto što je pod nadležnošću šireg Vijeća

za ljudske potencijale. Međutim, može se pretpostaviti da bi potrebni resursi

za provedbu osiguranja kvalitete bili dostupniji ako ovu odgovornost ima šire

vijeće s više ovlasti, financijskih sredstava i većim kapacitetima.

Moguće su i preporuke u vezi sljedećeg:

6. Model osiguranja kvalitete za akreditirane pružatelje usluga

profesionalnog usmjeravanja (kako bi se osigurala dosljednost barem

minimalnih standarda na području cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja)

7. Preporuka, koja može biti više u smislu težnje, u pogledu

osposobljavanja i kvalifikacija (početno + trajno stručno usavršavanje)

priznatih savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Potencijalno bi se

ovo moglo povezati s djelovanjem jednog od timova Radne skupine

Nacionalnog foruma.

8. Moguć je i pristup dodjele oznaka kvalitete za materijale i resurse iz

područja CPU-a - posebice za odobrene internetske portale i materijale.

Ovo se može povezati i s unaprjeđenom ICT podrškom kroz ovaj projekt

te diferenciranim modelom pružanja usluga na osnovu kognitivne obrade

informacije, gdje pristup upravljanju, ocjenjivanju i razvoju resursa

uključuje provedbeni plan u osam koraka za oblikovanje i razvoj

kvalitetnih materijala iz područja profesionalnog usmjeravanja za krajnje

korisnike i osoblje koje pruža podršku različitim ciljanim skupinama.

9. Važno je istaknuti ovdje da je model A, s vodećom ulogom HZZ-a,

shvaćen kao trenutno najprikladniji model za Hrvatsku, ali u kvalitativnoj analizi spomenuto je i nekoliko dodatnih pitanja. Tijekom trajanja ovog projekta potrebno je osobito uzeti u obzir sljedeće:

a. Model A “odgovara svrsi” ako se u obzir uzme ograničen kapacitete središnjeg ureda i područnih službu HZZ-a.

b. Ključna uloga podrške novog Nacionalnog foruma i nedavno osnovanog Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala je nužna i presudna.

c. Model A u središtu kojeg je HZZ kao glavni pokretač može se razviti kao privremeni model za sljedećih nekoliko godina, ali nova struktura treba biti otvorena za naknadne promjene i moguće prijelaze na model B ili C u budućnosti.

21

d. Proces implementacije na nacionalnoj i županijskoj razini treba napraviti put prema horizontalnom razvoju mreže koji se više zasniva na resursima na području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja u Hrvatskoj. Vodeća uloga HZZ-a ne znači nužno i dominaciju HZZ-a u pružanju usluga kad nacionalni sustav bude u potpunosti razvijen. Međutim, HZZ ima ključnu i presudnu ulogu u pokretanju razvoja sustava osiguranja kvalitete kako unutar vlastite službe, tako i po svojoj ključnoj ulozi u Nacionalnom forumu, Vijeću za razvoj ljudskih potencijala i vodstvu u promicanju i razvoju Nacionalne strategije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u RH.

e. Mogući sukobi uloga Središnjeg ureda HZZ-a moraju se uočiti, ispitati i riješiti. U modelu A, HZZ će biti odgovoran i za razvoj nacionalnog protokola i okvira osiguranja kvalitete te istodobno i pružati usluge. Biti će važno imati ovo u vidu pri razvoju osiguranja i standarda kvalitete.

IV. B) Ključna pitanja za uspješnu implementaciju

1. Politička volja i razumijevanje tematike kao takve istaknuti su više

puta. Dionici na nacionalnoj i županijskoj razini imaju duboko razumijevanje teme cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kao zajedničke odgovornosti društva. Unutar ove široke nacionalne slike, partneri žele vidjeti njihove pojedinačne odgovornosti, zadatke i resurse na istaknutom mjestu i jasno prikazane. Upravo zbog toga bi nacionalni sustav osiguranja kvalitete kao i nacionalna strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja bili u budućnosti toplo dočekani. Više osoblje HZZ-a je istaknulo potrebu i pokrenulo zahtjev za izradu Nacionalne strategije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, a sada će ista biti razvijena u sklopu ovog projekta.

Iz perspektive HZZ-a i drugih pružatelja, kao i središnje vlade, važno je

istaknuti kako cjeloživotno profesionalno usmjeravanje neće samo

doprinijeti uravnoteženijoj ekonomiji i tržištu rada, već i modelu

aktivnog učenja građana te aktivne solidarnosti države. Ovaj cilj je

širi od djelokruga rada HZZ-a te je snažno povezan s politikama i

političkim čimbenicima. Ipak, ovdje je značajno i aktivno sudjelovanje

višeg osoblja HZZ-a u aktivnostima ELPGN-a.

2. Što se tiče mogućih modela, istaknut je značaj lokalne kulture, kao i

kulture donošenja politika. To je bio glavni razlog zašto je model B (matrični standardi) viđen kao dugoročni cilj, ali vrlo nepraktičan za izvođenje u sadašnjem trenutku.

3. Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje nije “čarobni štapić” i nije

rješenje za sve probleme. Njime se ne može popraviti sve (npr. neuravnoteženo tržište rada, sezonske promjene u evidencijama nezaposlenih). Vrlo je važno uspostaviti pravu ravnotežu između kompetencija i prilika za savjetnike i pružatelje usluga na području CPU-a, kao i u pružanju usluga građanima. Konstruktivistički pristup (“izgradnja karijere”) profesionalnom usmjeravanju čini se vrlo

22

relevantnim za RH u smislu nalaženja ravnoteže između individualnih odabira i prilika i ekonomskih i socijalnih okolnosti.

5. Na strateškoj razini glavnu odgovornost za razvoj nacionalnog okvira osiguranja kvalitete cjeloživotnog učenja ima Ministarstvo rada i mirovinskih sustava ili Nacionalni forum. Međutim, u svakom slučaju će HZZ imati ključnu ulogu u ovome.

6. Kako bi se krenulo naprijed s odabranim modelom, potrebno je

poduzeti određene korake i radnje te donijeti odluke o tome tko ih treba poduzeti, kada ih je potrebno poduzeti te osigurati uspješno oblikovanje, razvoj, implementaciju i održavanje nacionalnih standarda pomoću odabranog modela. Ovo je potrebno učiniti u okviru šireg plana za Nacionalni forum, Vijeće za razvoj ljudskih potencijala, te treba biti uključeno i u Nacionalnu strategiju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja koja je trenutno u izradi u sklopu ovog projekta.

7. Neke od implikacija razvoja sustava osiguranja kvalitete i standarda kvalitete primjenom ovog odabranog modela opisane su u ovom izvješću i izvješću o prvoj fazi, a njih je potrebno uzeti u obzir u daljnjem kretanju prema implementaciji okvira osiguranja kvalitete i u razvoju standarda kvalitete u Hrvatskoj.

8. U smislu središnjih ciljeva standarda kvalitete i mjera/radnji koje je potrebno poduzeti te osoba koje će to učiniti, 2. faza studije i nalazi 1. faze daju određene pokazatelje o mogućim putovima napredovanja razvoja sustava osiguranja kvalitete i standarda kvalitete za ovaj odabrani model. Ključna područja za razmatranje u smislu učinkovitog i uspješnog daljnjeg razvoja utvrđena su kroz istraživanje i konzultacije s ključnim dionicima na nacionalnoj i županijskoj razini.

9. Rezultati istraživanja politika i praksi osiguranja kvalitete unutar i

izvan Republike Hrvatske pokazuju neke zanimljive i vrlo relevantne

pristupe za razmatranje u planiranju budućeg sustava osiguranja

usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. Neke analize

zemalja iz izvješća o prvoj fazi sadrže moguća relevantna područja

za razvoj koja bi mogla odgovarati hrvatskom kontekstu te iskustva

ovih država koja bi mogla pokazati put prema naprijed za RH. (Ovdje

ističemo samo glavne elemente dok su detaljni pregledi dostupni u

izvješću o prvoj fazi.)

23

a. MAĐARSKA

Uz financijsku potporu EU, sustavan razvoj mađarskog sustava cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja počeo je 2008. godine u sklopu Operativnog

programa socijalne obnove, pod vodstvom Javne službe za zapošljavanje

(JSZ). Prva faza završila je u lipnju 2011. godine, a uključivala je:

izgradnju temeljne mreže stručnjaka na području cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja, s jedinstvenim protokolom i

novoizrađenom nacionalnom matricom kompetencija;

izgradnju šire mreže cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

(uključujući nastavnike, socijalne radnike i druge stručnjake);

izradu novog web portala, uključujući video uratke i mape o zanimanjima,

široku lepezu upitnika za samovrjednovanje (vještina, interesa,

vrijednosti, željenih poslova itd.), proširene baze podataka koje pokrivaju

sve sektore obrazovanja, osposobljavanja te prilike za zapošljavanje, kao

i virtualne zajednice stručnjaka iz područja profesionalnog usmjeravanja;

pružanje podrške kako bi 83 osobe upisale magistarske studije iz

područja profesionalnog usmjeravanja na dva sveučilišta;

kratki tečajevi za nastavnike, socijalne radnike i druge djelatnike za

stjecanje osnovnih vještina profesionalnog usmjeravanja, na temelju

programa koji se sastojao od deset modula, razvijenog za ovu svrhu (s

2.000 sudionika).

Uvođenje novina kroz Nacionalno vijeće za cjeloživotno profesionalno

usmjeravanje u vezi: zakonskog uređenja profesionalnog usmjeravanja,

utjecaja i troškovne učinkovitosti cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja,

izrade pokazatelja učinka za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i

predodžbi korisnika o uslugama profesionalnog usmjeravanja.

b. FINSKA

Ne treba odbaciti ni druge modele, poput finskog, u kojem je usvojen snažan

profesionalni pristup politikama i praksama cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja kroz primjenu zajedničkog osposobljavanja i sudjelovanja u

trajnom stručnom usavršavanju, uključujući prikupljanje podataka o tržištu rada,

informiranja i djelatnosti na području ICT-a.

c. FRANCUSKA I DANSKA

Na primjer, ako postoji snažna potreba za novim zakonodavstvom i/ili

zakonskim odredbama u području profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskoj,

primjeri Francuske i Danske su vrlo značajni za daljnji razvoj nacionalnog okvira

osiguranja kvalitete. Njemačka također ima poseban pristup jačanju osiguranje

kvalitete u politikama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kroz blisku

24

suradnju između njemačkog Nacionalnog foruma za usmjeravanje, Saveznog

ministarstva obrazovanja i znanosti i jednog njemačkog sveučilišta. Sustavan

pristup standardima kvalitete postoji u centraliziranim sustavima kao što je

austrijski. Hrvatski zavod za zapošljavanje već je upoznat s time te je iskoristio

određene aspekte u svom razvojnom radu.

d. NJEMAČKA

U Njemačkoj, razvoj i strategije osiguranja kvalitete prepušteni su otvorenom

tržištu. Godine 2008., njemački Nacionalni forum za profesionalno

usmjeravanje i Institut za obrazovnu znanost Sveučilišta u Heidelbergu

pokrenuli su ‘otvoreni proces koordinacije’ između donositelja politika,

relevantnih aktera i dionika na području profesionalnog usmjeravanja na

razini države, s ciljem izrade zajedničkog okvira za razvoj kvalitete

profesionalnog usmjeravanja. Uz pomoć financijskih sredstava Saveznog

ministarstva obrazovanja i znanosti, pripremljena su tri proizvoda i testirana

od strane manjeg broja pružatelja usluga. Radi se o katalogu zajednički

definiranih kriterija kvalitete, s pokazateljima i prijedlozima za instrumente

mjerenja, Okviru za razvoj kvalitete čiji je cilj pomoći pružateljima usluga u

njihovom radu i zajednički izrađeni profil kompetencija savjetnika. Rezultati

su objavljeni u siječnju 2012. godine. Rad je nastavljen u sklopu novog

projekta financiranog od strane Ministarstva čiji je završetak predviđen do

sredine 2014. godine.

e. Razvoj osiguranja kvalitete u sklopu ELGPN-a 2011./2012.

Priručnik sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja ELGPN-a, čija se objava očekuje u rujnu 2012., pruža strateški

okvir za donositelje politika i socijalne partnere kako bi razvili sveobuhvatne,

kvalitetne i na prikupljenim podacima utemeljene pristupe. Pet glavnih

elemenata kvalitete i pet ključnih načela pružaju snažne europske temelje na

kojima se okvir osiguranja kvalitete može graditi, kao što je opisano u poglavlju

3. Mjera u kojoj okviri osiguranja kvalitete koji se već primjenjuju u HZZ-u (kao i

oni koje su razvile partnerske organizacije) mogu imati koristi od dodatnih

prilagodbi, na temelju provjerenih pristupa iz drugih država EU:

10. Iako je jasno da je model A željeni model, postoji dosta prostora za

razvoj „posebno prilagođenog pristupa“ za RH, koji bi se vodio

rezultatima ovog izvješća i izvješća o prvoj fazi, a koji bi ispunjavao

specifične zahtjeve na središnjoj i područnoj razini. Dakako, biti će

potrebna određena ulaganja kako bi se osigurao nacionalni okvir

osiguranja kvalitete te je potrebno donijeti proračunske odluke na

strateškoj razini, a ovo će trebati biti učinjeno kroz Nacionalni forum ili

Vijeće za razvoj ljudskih potencijala.

26

V. Prilozi

27

Pri

log

1. P

op

is d

ion

ika

za

in

terv

jue

na

na

cio

na

lno

j ra

zin

i

Po

pis

dio

nik

a za

inte

rvju

e (a

ktiv

no

st 4

.7.)

na

nac

ion

aln

oj r

azin

i, lip

anj-

srp

anj 2

01

2.

Inst

itu

cija

K

on

takt

oso

ba/

fun

kcij

a E-

mai

l Te

lefo

nsk

i bro

j Za

kaza

ni s

asta

nak

Min

ista

rstv

o r

ada

i mir

ovi

nsk

og

sust

ava

San

ja M

ajo

r (n

ačel

nic

a se

kto

ra)

Mar

ina

Gaš

par

-Lu

kić

(viš

a

savj

etn

ica)

Tih

ana

Cu

kin

san

ja.m

ajo

r@m

rms.

hr

mar

ina.

gasp

ar-l

uki

c@m

rms.

hr

01

61

06

13

5

01

61

09

23

5

12

/07

/20

12

, 9:0

0

Ulic

a G

rad

a V

uko

vara

78

Min

ista

rstv

o z

nan

ost

i, o

bra

zova

nja

i

spo

rta

Hrv

oje

Bak

ić

Vo

dit

elj O

dje

la z

a cj

elo

živo

tno

uče

nje

i u

pra

vlja

nje

EU

fo

nd

ovi

ma

hrv

oje

.bak

ić@

mzo

s.h

r

mih

aela

.du

bra

vacs

igir

@m

zos.

hr

01

45

69

05

1

01

45

94

-25

3

09

/07

/20

12

, 9:0

0

Do

nje

Sve

tice

38

Age

nci

ja z

a st

ruko

vno

ob

razo

van

je i

ob

razo

van

je o

dra

slih

Jele

na

Leti

ca

Po

mo

ćnic

a d

irek

tora

za

razv

oj

SOO

i m

eđu

nar

od

nu

su

rad

nju

Mile

Živ

čić

Po

mo

ćnik

dir

ekto

ra z

a ra

zvo

j

ob

razo

van

ja o

dra

slih

jele

na.

leti

ca@

aso

o.h

r

mile

.ziv

cic@

aso

o.h

r

01

/62

-74

-60

4

01

/62

-74

-60

5

20

/06

/20

12

, 10

:00

,

Age

nci

ja z

a zn

ano

st i

viso

ko

ob

razo

van

je

Đu

rđic

a D

rago

jevi

ć

Mar

ija H

alan

bek

d

urd

ica.

dra

goje

vic@

azvo

.hr

0

1 6

27

4 8

51

2

0/0

6/2

01

2, 1

4:0

0

Do

nje

Sve

tice

38

/V

Age

nci

ja z

a o

dgo

j i o

bra

zova

nje

N

even

ka L

on

čari

ć

nev

enka

.lon

cari

c@az

oo

.hr

0

1 2

78

5 1

06

0

9/0

7/2

01

2, 9

:00

mailto:[email protected]


mailto:hrvoje.bakić@mzos.hr






28

Do

nje

Sve

tice

38

Save

z sa

mo

stal

nih

sin

dik

ata

Hrv

atsk

e

An

a M

iliće

vić

Pez

elj

Jago

da

Mili

dra

g Šm

id

ana.

pez

elj@

sssh

.hr

jago

da.

mili

dra

g-sm

id@

sssh

.hr

0

1 4

6 5

5 6

30

09

/07

/, 1

1:0

0,

Trg

kral

ja P

etra

Kre

šim

ira

IV. 2

Hrv

atsk

a o

brt

nič

ka k

om

ora

M

irel

a Le

kić

ob

razo

van

je@

ho

k.h

r 0

1 4

80

6-6

11

2

1/0

6, 8

:00

Ilica

49

/II

HZZ

Hrv

atsk

i zav

od

za

zap

ošl

java

nje

,

sred

išn

ji u

red

Mir

jan

a Ze

ćire

vić,

Iren

e B

aćel

ić

Tatj

ana

Tih

om

iro

vić

21

/06

/20

12

10

:30

Rad

nič

ka 1

. ul.




29

Pri

log

2 P

op

is s

ud

ion

ika

u f

ok

us

gru

pa

ma

za

sa

sta

nk

e n

a r

azi

ni

žup

an

ija

Po

pis

su

dio

nik

a u

fo

kus

gru

pam

a za

sas

tan

ke n

a ra

zin

i žu

pan

ija

No

.

IME

I PR

EZIM

E O

SOB

E IN

STIT

UC

IJA

FU

NK

CIJ

A

KO

NT

AK

T

FOK

US

GR

UP

A

1

Viš

nja

Per

in

PS

Zad

ar

Ru

kovo

dit

eljic

a O

dsj

eka

za

pro

fesi

on

aln

o u

smje

rava

nje

i

ob

razo

van

je

Vis

nja

.per

in@

hzz

.hr

Tel:

02

3 3

00

82

3

I

2

Din

ko B

asio

li

HG

K Ž

up

anijs

ka

kom

ora

Zad

ar

Stru

čni s

ura

dn

ik

db

asio

li@h

gk.h

r

Tel:

02

3 2

11

47

4

I

3

Sen

ka H

orv

at

PS

Var

ažd

in

Viš

a st

ručn

a sa

vjet

nic

a za

pro

fesi

on

aln

o in

form

iran

je i

ob

razo

van

je

Sen

ka.h

orv

at@

hzz

.hr

Tel:

04

2 4

01

51

2

I




30

4

Ren

ata

Ho

rvat

ek

Sveu

čiliš

te u

Zag

reb

u,

Faku

ltet

org

aniz

acije

i

info

rmat

ike

Var

ažd

in

Vo

dit

eljic

a C

entr

a za

po

drš

ku

stu

den

tim

a i r

azvo

j kar

ijera

FO

I-

a

Ren

ata.

ho

rvat

ek@

foi.h

r

Tel:

09

9 3

39

0 7

14

I

5

Kat

arin

a C

vita

no

vić

PS

Zagr

eb

Ru

kovo

dit

eljic

a O

dsj

eka

za

pro

fesi

on

aln

o u

smje

rava

nje

i

ob

razo

van

je P

S Za

greb

Kat

arin

a.cv

itan

ovi

c@h

zz.h

r

Tel:

01

46

99

84

4

I

6

Son

ja V

rban

P

učk

o o

tvo

ren

o u

čiliš

te

Zagr

eb

Po

mo

ćnic

a ra

vnat

elja

So

nja

.vrb

an@

po

u.h

r

01

60

03

05

1

I

7

Slav

ica

Rin

gel

PS

Osi

jek

Ru

kovo

dit

eljic

a O

dsj

eka

pro

fesi

on

aln

og

usm

jera

van

ja i

ob

razo

van

ja

Slav

ica.

rin

gel@

hzz

.hr

Tel:

03

1 2

52

51

0

I

8

Ivan

Pin

ter

PS

Vu

kova

r St

ručn

i sav

jetn

ik z

a

pro

fesi

on

aln

o s

avje

tova

nje

Ivan

.pin

ter@

hzz

.hr

Tel:

03

2 5

99

44

6

II

9

An

a Je

lkić

P

S Sl

avo

nsk

i Bro

d

Stru

čna

savj

etn

ica

za

pro

fesi

on

aln

o in

form

iran

je i

ob

razo

van

je

An

a.je

lkic

@h

zz.h

r

Tel:

03

5 4

06

96

9

II

10

B

arb

ara

Cvi

tko

vić

PS

Slav

on

ski B

rod

P

rip

ravn

ica

u O

dsj

eku

za

pro

fesi

on

aln

o u

smje

rava

nje

Bar

bar

a.cv

itko

vic@

hzz

.hr

Tel:

03

5 4

92

63

7

II









31

11

V

išn

ja B

arto

lovi

ć V

eleu

čiliš

te u

Slav

on

sko

m B

rod

u

Dip

l. ek

on

om

isti

ca

Vis

nja

.bar

tolo

vic@

vusb

.hr

Tel:

03

5 4

92

63

7

II

12

Sa

nja

Po

linić

Mra

vak

PS

Šib

enik

Ru

kovo

dit

eljic

a O

dsj

eka

za

pro

fesi

on

aln

o u

smje

rava

nje

i

ob

razo

van

je

Son

ja.m

rava

k@h

zz.h

r

Tel:

02

2 2

01

13

7

II

13

Zo

ran

Sm

olić

Ši

ben

sko

-kn

insk

a

žup

anija

D

ožu

pan

Zo

ran

.sm

olic

@si

ben

sko

-

knin

ska-

zup

anija

.hr

II

14

M

arti

na

Maj

ić

PS

Kri

ževc

i St

ručn

a sa

vjet

nic

a za

pro

fesi

on

aln

o s

avje

tova

nje

Mar

tin

a.m

ajic

@h

zz.h

r

Tel:

04

8 6

81

90

5

II

15

Ja

smin

a Si

no

vec

Ob

rtn

ičko

uči

lište

PO

UK

A

v.d

. str

učn

og

vod

itel

ja

ob

razo

van

ja

po

uka

@o

brt

nič

ka-

kom

ora

-ko

pri

vnic

a.h

r

tel:

04

8 6

24

47

6

II

10

. i 1

1. s

rpn

ja 2

01

2. u

11

:00

sat

i, H

ote

l In

tern

atio

nal

, Mir

amar

ska

24

, Zag

reb






mailto:pouka@obrtnička-komora-koprivnica.hr

mailto:pouka@obrtnička-komora-koprivnica.hr

32

Prilog 3 Individualni obrazac i bodovna tablica

Individualni obrazac za korištenje na kraju pojedinačnih

razgovora/sastanaka fokus grupa

Ovaj individualni obrazac je jedan od instrumenata za pojedinačne razgovore i

fokus grupe u konzultiranju s ključnim dionicima i testiranju triju potencijalnih

modela utvrđenih u prethodnoj fazi za osiguranje kvalitete i nacionalne

standarde cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja. Svrha

ovoga je pružanje podrške u procesu donošenja odluka o najprimjenjivijem

modelu za nacionalne standarde i osiguranje kvalitete cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja u RH, koji će biti u skladu s dobrom europskom

praksom i koje je moguće učinkovito razviti, implementirati i održavati.

Rezultati procesa konzultiranja i testiranja će biti dostupni u srpnju/kolovozu

2012. godine u uredu IPA projekta EU “Usluge HZZ-a klijentima: unaprjeđenje

cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška”. Odgovori su

anonimni, a podaci koje ćemo dati na uvid su u skupnom obliku. Molimo

popunite jedan obrazac po osobi.

Hvala vam na vašem vremenu i suradnji

1. Osnovne informacije o korisniku

Molim, opišite sljedeće:

a. Radite li u?...(molimo izaberite samo jedno)

1. Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava

2. Ministarstvu gospodarstva

3. Ministarstvu poduzetništva i obrta

4. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

5. Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

6. Agenciji za odgoj i obrazovanje

7. Agenciji za znanost i visoko obrazovanje

8. Komorama ( Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj

gospodarskoj komori)

9. Sindikatima

10. Udruzi poslodavaca

11. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) - središnji ured

12. područnoj službi HZZ-a,

13. lokalnom uredu HZZ-a

14. ustanovi za obrazovanje odraslih

b. Koji posao trenutno obavljate unutar organizacije?

……………………………………………………………………………….

c. Koliko dugo radite taj posao? (izraženo u godinama)

………………………………….

d. Opišite svoje obrazovanje? (molimo, navedite samo najvažnije)

33

…………………………………..........................................................

e. Imate li iskustva u savjetovanju/vođenju? DA / NE

f. Molimo, opišite vrstu posla koju obavljate

i. rad s krajnjim korisnicima/građanima (osobama koje traže

posao, studentima, zaposlenicima i sl.)

ii. unutarnje pružanje usluga različitim razinama javne uprave

iii. rukovođenje upravnim zadacima

iv. ostalo - molimo,opišite ……………………………………

2. Koristite li bilo koju vrstu modela za osiguranje kvalitete? DA / NE

Ako da, molimo opišite:

i. unutarnji model osiguranja kvalitete HZZ-a

ii. ISO i slični modeli

iii. neki drugi? Molimo,opišite

……………………………………………………………………………………………

…

II. Testiranje modela

Nakon pregleda kratkog opisa triju predloženih modela zanimaju nas vaši

stavovi i mišljenja o istima. Molimo odgovorite na sljedeća pitanja.

Navedite svoje rezultate za sljedeća pitanja u kojima 1 – označava tvrdnju s

kojom se uopće ne slažete ... a 6 – označava tvrdnju s kojom se u potpunosti

slažete. Molimo imajte na umu da smo u potrazi za rješenjem za Hrvatsku, te

se snažno oslanjamo na vaše znanje i iskustvo.

Kriteriji ocjenjivanja

1- uopće se ne slažem 6- u potpunosti se slažem

1 2 3 4 5 6

A B C

1) provediv

2) transparentan za krajnje korisnike

3) razumljiv za donositelje odluka

4) dugoročno izvediv za HZZ-o

34

5) stručnjacima prihvatljiv

6) sredstva su raspoloživa i biti će raspoloživa za model

7) primjenjiv na postojeće i prethodne standarde usluga

HZZ-a

8) održiv

9) troškovno pristupačan

10) lako primjenjiv na hrvatski kontekst

III. Završni dio

Koji tip poteškoća predviđate s provedbom bilo kojeg od tri modela u

Hrvatskoj?

Model A

- ……………………………………………………………………………………

……..........................................................................................................

- ……………………………………………………………………………………

……........................................................................................................

- ……………………………………………………………………………………

…….........................................................................................................

Model B

- ……………………………………………………………………………………

…….........................................................................................................

- ……………………………………………………………………………………

…….........................................................................................................

- ……………………………………………………………………………………

……...........................................................................................................

Model C

- ……………………………………………………………………………………

…….........................................................................................................

- ……………………………………………………………………………………

……..........................................................................................................

- ……………………………………………………………………………………

…….

35

Koje prednosti i nedostatke možete prepoznati unutar 3 modela?

Model A

- Prednosti………………………………………………………………………

………………….……………………………………………………………

- Nedostaci ………………………………………………………………………

…………………......................................................................................

Model B

- Prednosti………………………………………………………………………

………………….……………………………………………………………

- Nedostaci

……………………………………………………………………………………

…….........................................................................................................

Model C

- Prednosti

………………………………………………………………………...............

……………………………………………………………………………………

- Nedostaci

…………………………………………………………………………..............

.................................................................................................................

IV. Završna pitanja

Koji biste model od tri predložena vi primijenili u Hrvatskoj? Molimo zaokružite željeni

izbor.

Model A Model B Model C

Molimo obrazložite svoj odgovor.

...............................................................................................................................

.........

...............................................................................................................................

.........

Imate li bilo što drugo za dodati?

……………………………………………………………………………………

…….

36

Hvala vam na ljubaznoj suradnji i pomoći.

19. lipanj 2012.

37

Prilog A

Opis modela

Model A – mrežni model

Kod ovog modela uloga nositelja projekta i države je vrlo snažna u početku, i to

na dva glavna načina: tijekom provedbe projekta (uključujući obuku djelatnika,

izradu materijala za obuku, osiguranje nadzora za njih i izradu priručnika za

cjeloživotno profesionalno usmjeravanje) te u operativnoj fazi (nakon što

financirani projekt završi) gdje država osigurava kvalitetu usluga kroz propise i

regulativu o osiguranju kvalitete. Nakon faze provedbe, zavod za zapošljavanje

je glavno odgovorno tijelo za pružanje usluga, ali nije i neće biti jedini pružatelj

usluga na ovom području.

Razvojna kretanja putem nacionalnog tijela, npr. Nacionalnog vijeća za

cjeloživotno profesionalno usmjeravanje koja se odnose na pravno uređenje

profesionalnog usmjeravanja, utjecaj i troškovnu učinkovitost profesionalnog

usmjeravanja i predodžbe korisnika o uslugama profesionalnog usmjeravanja -

sve se to skupa pojavljuje u ovom mrežnom modelu.

.

Model B - model pojedinaca i organizacija

Matrični standard je jedinstven okvir osiguranja kvalitete za djelotvorno pružanje

informacija, savjeta i/ili usluga usmjeravanja za učenje i rad. Temelji se na

samovrjednovanju i trajnom unaprjeđivanju kvalitete iznutra. Matrični standard

sastoji se od četiri elementa: a) vođenja i upravljanja, b) resursa, c) pružanja

usluga, d) trajnog unaprjeđivanja kvalitete. Pojam “klijenti” odnosi se na ljude

koje imaju pristup “usluzi” bilo da se radi o zaposlenicima “organizacije” ili

vanjskim korisnicima “usluge”.

U modelu B matrični okvir u obliku priručnika za osiguranje kvalitete odobrava

vlada, ali upravno akreditacijsko tijelo ne djeluje u sklopu vlade. Akreditirane

nevladine službe pružaju usluge CPU-a građanima.

U ovom okviru u obzir se uzimaju dokazi koji se traže za druge okvire

osiguranja kvalitete u Europi, a tamo gdje se njihova područja ispitivanja

preklapaju, svjesno je usklađen s istima. To omogućuje korištenje podataka

prikupljenih za određeni proces u matričnoj akreditaciji i obrnuto.

Model C - miješani model za samovrjednovanje

Model C se uvelike temelji na razvoju osiguranja kvalitete u EU (EQAVET) i na

području politika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a u središtu

zanimanja je samovrjednovanje. To znači da se osiguranje kvalitete temelji na

Priručniku za samovrjednovanje u kojem se opisuje standardan postupak za

38

provedbu samovrjednovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ovaj

model sadrži pet područja kvalitete: a) metodologija, b) svrha i plan, c)

implementacija, d) vrjednovanje i ocjenjivanje i e) povratno informiranje i

promjene. Izvješće o samovrjednovanju i na toj osnovi neprekidno

unaprjeđivanje kvalitete unutar organizacije imaju glavnu ulogu u ovom modelu.

Prilog B

Opis cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i naših ciljeva na

nacionalnoj razini

Poštovani sugovornici / članovi fokus grupa,

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s brojnim nacionalnim i

regionalnim dionicima radi na pripremi hrvatskog modela cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja. Kao i kod razvoja mnogih drugih politika, za to je

potrebno dosta vremena, a tijekom procesa implementacije, od samog početka

je važno jasno razumjeti koncept cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

kao potrebe za razvojem horizontalne, sveobuhvatne politike, sustava i usluga

unutar i izvan javne uprave. Europska definicija cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja opisuje ga na sljedeći način:

Vijeće Europske unije (2004.) definira cjeloživotnog profesionalno usmjeravanje

kako slijedi:

“U kontekstu cjeloživotnog učenja, profesionalno usmjeravanje je skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitom profesionalnom karijerom.

Primjeri takvih usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja uključuju informiranje i savjetovanje, vrjednovanje kompetencija, mentorstvo, zagovaranje, učenje vještina donošenja odluka i upravljanja karijerom. Kako bi se izbjegle dvosmislenosti, budući da se različiti pojmovi koriste u državama članicama za opisivanje usluga koje se pružaju u sklopu ovih aktivnosti, uključujući obrazovno, strukovno ili profesionalno usmjeravanje, usluge profesionalnog usmjeravanja/savjetovanja itd., pojam ‘usmjeravanja’ koristi se u ovom tekstu za identificiranje bilo kojeg ili svih ovih oblika usluga, a države članice trebaju tumačiti ovaj pojam tako da se on odnosi na odgovarajuće usluge u tim zemljama”. (2004.)

39

Prilog C EU IPA Projekt- ‘Usluge HZZ-a klijentima: unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška’ Kratak opis ovog dijela projekta Izrada dokumenata u kojima se izlaže kako nacionalni standardi profesionalnog usmjeravanja mogu doprinijeti razvoju unaprjeđenih usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni standardi za profesionalno usmjeravanje razvijeni su u brojnim državama članicama EU. U sklopu EU IPA projekta “Usluge HZZ-a klijentima: unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška”, provodi se istraživanje i konzultacije o mogućim standardima osiguranja kvalitete za (i) organizacija, (ii) djelatnicima na području profesionalnog usmjeravanja i (iii) resurse za profesionalno usmjeravanje, kao dio razvoja cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u RH. Prva faza, u kojoj je utvrđena moguća primjena tri različita modela osiguranja kvalitete, standarda kvalitete i razvoja kvalitete u RH, je završena. Ova druga faza je usmjerena na testiranje navedenih potencijalnih modela, koji su utvrđeni u izvješću o prvoj fazi, te razgovore s ključnim dionicima kako bi oni iznijeli svoje poglede na osiguranje kvalitete i standarde cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja. U ovoj fazi će biti izviješteno o ključnim rezultatima za svaki model te drugim ključnim područjima i mogućim implikacijama koje je potrebno imati u vidu pri razvoju, podršci i održavanju takvih sustava osiguranja kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u RH.

40

Prilog 4 Dodatna otvorena pitanja iz prve faze

Izborna dodatna pitanja za individualne razgovore i fokus grupe iz završnog izvješća o

prvoj fazi

Predložena područja za daljnje konzultacije i istraživanje

Sljedeći prijedlozi dani su kao ‘poticaji’ za lakše formiranje sadržaja budućih

konzultacija u Hrvatskoj. Oni se mogu mijenjati ili nadopunjavati ovisno o ciljanoj

publici. Na primjer:

Na strateškoj razini....

• što će HZZ i njegovi partneri smatrati uspjehom u razvoju nacionalnog okvira

osiguranja kvalitete za cjeloživotno učenje?

• tko će snositi glavnu odgovornost za razvoj nacionalnog okvira osiguranja

kvalitete za cjeloživotno učenje?

• na koji način će se osigurati djelotvorna primjena i održavanje okvira osiguranja

kvalitete?

• hoće li i u kojoj mjeri biti dostupna sredstva za podršku razvoju i održavanju

nacionalnog okvira za cjeloživotno učenje?

• kako najbolje iskoristiti ograničena sredstva radom u partnerstvu s drugim

odjelima ministarstava i vanjskim organizacijama?

• koji model je poželjan, realan, ostvariv i troškovno pristupačan?

• kakva bi mogla biti priroda odnosa između novog nacionalnog koordinacijskog

odbora i novog i rastućeg Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno

usmjeravanje?

Na operativnoj razini......

• smatra li se poželjnim imati nacionalni okvir osiguranja kvalitete za cjeloživotno

profesionalno usmjeravanje?

• što funkcionira dobro u postojećem načinu pružanja usluga, primjerice, jesu li

samovrjednovanje i/ili kolegijalno vrednovanje uobičajeni u svakodnevnim

politikama i praksama?

• u kojoj mjeri korisnici trenutno sudjeluju u oblikovanju, pružanju i razvoju usluga

profesionalnog usmjeravanja?

• koje vrste standarda kvalitete ili popisa za provjeru se vrednuju i koriste u praksi

u različitim okruženjima?

• u kojoj mjeri je osoblje HZZ-a i njegovih partnera upoznato s hrvatskim okvirom

osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju?

• gdje se u Hrvatskoj primjenjuje vrhunska praksa osiguranja kvalitete kako bi se

stekla dodatna znanja?

• na koji način poboljšani mehanizmi osiguranja kvalitete mogu podržavati rad

osoba odgovornih za pružanje usluga podrške mladim ljudima i odraslima?

41

Prilog 5 Poziv HZZ-a na sudjelovanje u fokus grupama

Poziv područnim službama na sudjelovanje u fokus grupama

44

Prilog 6 Prezentacijski slajdovi za razgovore i fokus grupe

Prezentacijski slajdovi za razgovore i fokus grupe

EuropeAid/128256/D/SER/HR

Usluge HZZ-a klijentima: Unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja i ICT podrška

Program Europske unije za Hrvatsku

IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala

This project is funded by the European Union A project implemented by Tribal Education Limited

Setting out how national standards for career guidance can

contribute to the development of improved lifelong career

guidance services in Croatia. (Activity 4.7) Stage 2

Focus groups for the county-level

This project is funded by the European Union

45



PES (HZZ) is in the heart of the development process but not

controlling implementation1) Develop national protocol for

LLCG 2) Develop a website for all-age

guidance – provide access for all service provider for LMI

3) Develop curriculum and organise in-service training for

counsellors 4) Make the guidance community

in and outside PES visible for end-users

46

This project is funded

by the European Union

Government endorses a national quality standard(s) to assure quality for

the end-users.Independent NGO provides

accreditation services for the service-

providers

accredited providers

engaged in guidance and counselling

servicesaccredited providers


services

accredited providers


services


Government set up, maintain the quality

standards but the evaluation fully based

on self-assessment

accredited providers by

the govermentbased on self-

evaluation



evaluation



evaluation



evaluation

47

Prilog 7 Dodatne usporedne SPSS tablice

SPSS 16.0 Usporedne kartice (n=29)

Razina: nacionalna / županijska * usporedne tablice za kategoriju modela B

kategorija modela B

neprimjenjivo primjenjivo Ukupno

Razina:nacionalna/županijsk

a

nacionalna Broj 6 5 11

% unutar

razine:nacionalne/županijske 54,5% 45,5% 100,0%

% unutar kategorije modela B 66,7% 35,7% 47,8%

% od ukupnog 26,1% 21,7% 47,8%

županijska Broj 3 9 12

% unutar



% od ukupnog 13,0% 39,1% 52,2%

Ukupno Broj 9 14 23

% unutar



% od ukupnog 39,1% 60,9% 100,0%

48

Razina:nacionalna/županijska* usporedne tablice za kategoriju modela C

Kategorija modela C


razina:nacionalna/žup

anijska

nacionalna Broj 4 7 11

% unutar


% unutar kategorije modela C 57,1% 43,8% 47,8%

% od ukupnog 17,4% 30,4% 47,8%

Županijska Broj 3 9 12

% unutar



% od ukupnog 13,0% 39,1% 52,2%

Ukupno Broj 7 16 23

% unutar



% od ukupnog 30,4% 69,6% 100,0%

49

područje:javna uprava/izvan javne uprave * usporedne tablice za kategoriju modela A

Kategorija modela A

primjenjivo najprimjenjivije Ukupno

područje:javna

uprava/izvan javne

uprave

javna uprava Broj 10 7 17

% unutar područja;javna

uprava/izvan j.u. 58,8% 41,2% 100,0%

% unutar kategorije modela

A 83,3% 63,6% 73,9%

% od ukupnog 43,5% 30,4% 73,9%

izvan javne uprave Broj 2 4 6


uprava/izvan j.u. 33,3% 66,7% 100,0%


A 16,7% 36,4% 26,1%

% od ukupnog 8,7% 17,4% 26,1%



uprava/izvan j.u. 52,2% 47,8% 100,0%


A 100,0% 100,0% 100,0%

% od ukupnog 52,2% 47,8% 100,0%

50

područje:javna uprava/nije javna uprava * usporedne tablice za kategoriju modela B

Kategorija modela B


područje:javna

uprava/izvan javne

uprave



uprava/izvan j.u. 47,1% 52,9% 100,0%


B 88,9% 64,3% 73,9%

% od ukupnog 34,8% 39,1% 73,9%



uprava/izvan j.u. 16,7% 83,3% 100,0%


B 11,1% 35,7% 26,1%

% od ukupnog 4,3% 21,7% 26,1%

Ukupno Broj 9 14 23


uprava/izvan j.u. 39,1% 60,9% 100,0%


B 100,0% 100,0% 100,0%

% od ukupnog 39,1% 60,9% 100,0%

51

područje:javna uprava/izvan javne uprave * usporedne tablice za kategoriju modela C

kategorija modela C


područje:javna

uprava/izvan javne

uprave



uprava/izvan j.u. 35,3% 64,7% 100,0%


C 85,7% 68,8% 73,9%

% od ukupnog 26,1% 47,8% 73,9%



uprava/izvan j.u. 16,7% 83,3% 100,0%


C 14,3% 31,2% 26,1%

% od ukupnog 4,3% 21,7% 26,1%

Ukupno Broj 7 16 23


uprava/izvan j.u. 30,4% 69,6% 100,0%


C 100,0% 100,0% 100,0%

% od ukupnog 30,4% 69,6% 100,0%

52

Sektor: obrazovanje / zapošljavanje / soc.partner * usporedne tablice za kategoriju modela A

Kategorija modela A

primjenjivo najprimjenjivije Ukupno

sektor:

obrazovanje/zapošlja

vanje/soc.partner

obrazovanje Broj 3 3 6

% unutar sektora:obrazovanje

/zapošljavanje/ soc.partner 50,0% 50,0% 100,0%


% od ukupnog 13,0% 13,0% 26,1%

zapošljavanje Broj 8 5 13




% od ukupnog 34,8% 21,7% 56,5%

socijalni partner Broj 1 2 3




% od ukupnog 4,3% 8,7% 13,0%

ostalo Broj 0 1 1


/zapošljavanje/ soc.partner ,0% 100,0% 100,0%

% unutar kategorije modela A ,0% 9,1% 4,3%

% od ukupnog ,0% 4,3% 4,3%



/zapošljavanje/soc.partner 52,2% 47,8% 100,0%


% od ukupnog 52,2% 47,8% 100,0%

sektor :obrazovanje /zapošljavanje/soc.partner * usporedne tablice za kategoriju modela B

Kategorija modela B


53

sektor:

obrazovanje/zapošlj

avanje/soc.partner





% od ukupnog 8,7% 17,4% 26,1%



/zapošljavanje/soc.partner 46,2% 53,8% 100,0%


% od ukupnog 26,1% 30,4% 56,5%





% od ukupnog 4,3% 8,7% 13,0%

ostalo Broj 0 1 1



% unutar kategorije modela B ,0% 7,1% 4,3%

% od ukupnog ,0% 4,3% 4,3%

Ukupno Broj 9 14 23




% od ukupnog 39,1% 60,9% 100,0%

sektor :obrazovanje /zapošljavanje/soc.partner * usporedne tablice za kategoriju modela C

Kategorija modela C


sektor:

obrazovanje/zapošljava

nje/soc.partner





54

% od ukupnog 4,3% 21,7% 26,1%





% od ukupnog 21,7% 34,8% 56,5%





% od ukupnog 4,3% 8,7% 13,0%

ostalo Broj 0 1 1



% unutar kategorije modela C ,0% 6,2% 4,3%

% od ukupnog ,0% 4,3% 4,3%

Ukupno Broj 7 16 23




% od ukupnog 30,4% 69,6% 100,0%

55

područje:javna uprava/izvan javne uprave * usporedne tablice za kategoriju modela A, B, C

Kategorija modela A Kategorija modela B Kategorija modela C

primjenjivo najprimjenjivije Ukupno neprimjenjivo primjenjivo Ukupno neprimjenjivo primjenjivo Ukupno

područje: javna uprava /izvan javne uprave

javna uprava

Broj 10 7 17 8 9 17 6 11 17

% unutar područja 58,80% 41,20% 100,00% 47,10% 52,90% 100,00% 35,30% 64,70% 100,00%


83,30% 63,60% 73,90% 88,90% 64,30% 73,90% 85,70% 68,80% 73,90%

% od ukupnog 43,50% 30,40% 73,90% 34,80% 39,10% 73,90% 26,10% 47,80% 73,90%

izvan javne uprave

Broj 2 4 6 1 5 6 1 5 6

% unutar područja 33,30% 66,70% 100,00% 16,70% 83,30% 100,00% 16,70% 83,30% 100,00%


16,70% 36,40% 26,10% 11,10% 35,70% 26,10% 14,30% 31,20% 26,10%

% od ukupnog 8,70% 17,40% 26,10% 4,30% 21,70% 26,10% 4,30% 21,70% 26,10%

Ukupno Broj 12 11 23 9 14 23 7 16 23

% unutar područja 52,20% 47,80% 100,00% 39,10% 60,90% 100,00% 30,40% 69,60% 100,00%


100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

% od ukupnog 52,20% 47,80% 100,00% 39,10% 60,90% 100,00% 30,40% 69,60% 100,00%

izvan javne uprave

56

sektor: obrazovanje /zapošljavanje/soc.partner * usporedne tablice za kategoriju modela A,B,C

Kategorija modela A Kategorija modela B Kategorija modela C

primjenjivo

najprimjenjivije Ukupno

neprimjenjivo

primjenjivo Ukupno

neprimjenjivo

primjenjivo Ukupno

sektor: obrazovanje/zapošljavanje/soc.partner

obrazovanje

Broj 3 3 6 2 4 6 1 5 6

% unutar sektora 50,00% 50,00% 100,00% 33,30% 66,70% 100,00% 16,70% 83,30% 100,00%


25,00% 27,30% 26,10% 22,20% 28,60% 26,10% 14,30% 31,20% 26,10%

% od ukupnog 13,00% 13,00% 26,10% 8,70% 17,40% 26,10% 4,30% 21,70% 26,10%

zapošljavanje

Broj 8 5 13 6 7 13 5 8 13

% unutar sektora 61,50% 38,50% 100,00% 46,20% 53,80% 100,00% 38,50% 61,50% 100,00%


66,70% 45,50% 56,50% 66,70% 50,00% 56,50% 71,40% 50,00% 56,50%

% od ukupnog 34,80% 21,70% 56,50% 26,10% 30,40% 56,50% 21,70% 34,80% 56,50%

socijalni partner

Broj 1 2 3 1 2 3 1 2 3

% unutar sektora 33,30% 66,70% 100,00% 33,30% 66,70% 100,00% 33,30% 66,70% 100,00%


8,30% 18,20% 13,00% 11,10% 14,30% 13,00% 14,30% 12,50% 13,00%

% od ukupnog 4,30% 8,70% 13,00% 4,30% 8,70% 13,00% 4,30% 8,70% 13,00%

ostalo Broj

0 1 1 0 1 1 0 1 1

% unutar sektora 0,00% 100,00% 100,00% 0,00% 100,00% 100,00% 0,00% 100,00% 100,00%


0,00% 9,10% 4,30% 0,00% 7,10% 4,30% 0,00% 6,20% 4,30%

% od ukupnog 0,00% 4,30% 4,30% 0,00% 4,30% 4,30% 0,00% 4,30% 4,30%

Ukupno Broj 12 11 23 9 14 23 7 16 23

% unutar sektora 52,20% 47,80% 100,00% 39,10% 60,90% 100,00% 30,40% 69,60% 100,00%


100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

% od ukupnog 52,20% 47,80% 100,00% 39,10% 60,90% 100,00% 30,40% 69,60% 100,00%

57

razina:nacionalna/županijska * usporedne tablice za kategoriju modela A,B,C

kategorija modela A kategorija modela B kategorija modela C

primjenjivo

najprimjenjivije Ukupno

neprimjenjivo

primjenjivo Ukupno

neprimjenjivo

primjenjivo Ukupno

Razina: nacionalna/županijska

nacionalna

Broj 7 4 11 6 5 11 4 7 11

% unutar razine:nacionalna/županijska 63,60% 36,40% 100,00% 54,50% 45,50% 100,00% 36,40% 63,60% 100,00%


58,30% 36,40% 47,80% 66,70% 35,70% 47,80% 57,10% 43,80% 47,80%

% od ukupnog 30,40% 17,40% 47,80% 26,10% 21,70% 47,80% 17,40% 30,40% 47,80%

Županijska

Broj 5 7 12 3 9 12 3 9 12



41,70% 63,60% 52,20% 33,30% 64,30% 52,20% 42,90% 56,20% 52,20%

% od ukupnog 21,70% 30,40% 52,20% 13,00% 39,10% 52,20% 13,00% 39,10% 52,20%

Ukupno Broj 12 11 23 9 14 23 7 16 23



100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

% od ukupnog

52,20% 47,80% 100,00% 39,10% 60,90% 100,00% 30,40% 69,60% 100,00%

Projekt HZZ Report on Standards in LLCG Phase 2 FINAL HR.pdfrezolucija EU o profesionalnom...

Documents

Transcript of Projekt HZZ Report on Standards in LLCG Phase 2 FINAL HR.pdfrezolucija EU o profesionalnom...