PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANEoliver.efri.hr/zavrsni/730.B.pdf · ovom dijelu diplomskog...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IVANA MAJSTOROVIĆ

PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: Prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Studentica: Ivana Majstorović

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081096985

Rijeka, rujan 2014.

KAZALO

Stranica

1. UVOD .................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................................. 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ................................................................................. 3

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................. 4

1.5. Struktura rada .................................................................................................... 4

2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG

MENADŽMENTA ...................................................................................... 5

2.1. Temeljne značajke projekta .............................................................................. 5

2.1.1. Etimologija izraza projekt ............................................................................ 5

2.1.2. Pojam i definicija projekta ............................................................................ 6

2.1.3. Životni ciklus projekta .................................................................................. 7

2.2. Temeljne značajke projektnog menadžmenta ............................................... 11

2.2.1. Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta .................................................. 11

2.2.2. Temeljne funkcije projektnog menadžmenta ............................................. 13

3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM BIOPLINSKE ELEKTRANE .. 15

3.1. Podaci o investitoru i investiciji ....................................................................... 15

3.1.1. Podaci o investitoru .................................................................................... 15

3.1.2. Podaci o investiciji...................................................................................... 16

3.2. Kontekst projekta bioplinske elektrane ......................................................... 18

3.2.1. Analiza tržišta ............................................................................................. 19

3.2.2. Analiza tržišnih mogućnosti ....................................................................... 20

3.2.3. Gantogram .................................................................................................. 20

3.2.4. WBS Dijagram ........................................................................................... 22

3.2.5. Analiza utjecaja na okoliš ........................................................................... 24

3.2.6. Analiza rizika .............................................................................................. 25

3.2.7. Analiza radne snage .................................................................................... 26

3.3. Tehničko-tehnološka analiza ........................................................................... 26

3.3.1. Opis tehničko-tehnološkog procesa ............................................................ 26

3.3.2. Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju ............................... 29

3.3.3. Nabava zemljišta i lokacija ......................................................................... 32

3.3.4. Procjena troškova izgradnje postrojenja ..................................................... 32

3.4. Ekonomsko-financijska analiza....................................................................... 33

3.4.1. Izvori financiranja ....................................................................................... 34

3.4.2. Obračun kreditnih obveza i plan otplate kredita ......................................... 34

3.4.3. Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu ........................................... 35

3.4.4. Proračun amortizacije ................................................................................. 36

3.4.5. Projekcija uspješnosti poslovanja ............................................................... 36

3.4.6. Financijski tok ............................................................................................ 37

3.4.7. Ekonomski tok ............................................................................................ 38

4. OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ......................................... 40

4.1. Financijsko-tržišna ocjena projekta ............................................................... 40

4.1.1. Statička ocjena projekta .............................................................................. 40

4.1.2. Dinamička ocjena projekta ......................................................................... 43

4.2. Ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti ...................................................... 44

4.2.1. Statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda praga

rentabilnosti ................................................................................................................ 44

4.2.2. Dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda analize

osjetljivosti.................................................................................................................. 45

5. ZAKLJUČAK ..................................................................................... 47

LITERATURA .......................................................................................... 49

POPIS TABLICA ...................................................................................... 52

POPIS GRAFIKONA ............................................................................... 53

POPIS SHEMA ......................................................................................... 54

1

1. UVOD

Projekti obnovljivih izvora energije podupiru ekonomski razvoj i ekološki održivo

tržište obnovljivih izvora energije. Upravo razvoj tržišta obnovljivih izvora energije će

učiniti hrvatsko gospodarstvo manje ovisnim o uvozu električne energije. Dugoročno,

razvoj tog tržišta dovest će do stvaranja povoljne klime za privatne investicije u

obnovljive izvore energije kao što je ova opisana u radu i do povećanja korištenja

domaće opreme i usluga, a što posljedično znači razvoj domaće industrije i povećanje

zaposlenosti. Tema je odabrana upravo zbog aktualnosti tematike, brzorastućeg tržišta

obnovljivih izvora električne energije u Europskoj Uniji, porasta broja projekata ove

vrste u RH te značaja stručne analize istih. S obzirom da je investicija u bioplinsku

elektranu financijski značajna izvođenje projekta ne bi bilo moguće bez alata projektnog

menadžmenta.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Briga za budućnost dovela je do istraživanja na području iskorištavanja izvora

obnovljive energije i, posljedično, do unaprjeđivanja novih, učinkovitijih i ekološki

prihvatljivijih rješenja u stvaranju čiste energije. Bioplinske elektrane posvuda u

razvijenoj Europi slove kao primjeri dobre prakse smanjivanja opterećenja okoliša.

Pomoću bioplinske elektrane, a posebno onih koje su primjereno smještene u prostor

bitno se smanjuje količina biološkog otpada koji bi inače prilikom nekontroliranog

raspadanja odložen negdje u prirodi mogao opteretiti okoliš. Emisijom stakleničkih

plinova, emisijom smrada i prodiranjem štetnih tvari u tlo bi potencijalno ugrozio

podzemne vode. Tema je odabrana upravo zbog aktualnosti tematike, brzorastućeg

tržišta obnovljivih izvora električne energije u Europskoj Uniji, porasta broja projekata

ove vrste u RH te značaja stručne analize istih.

Ovim radom analizirat će se temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta,

pojam i definicija projekta, životni ciklus projekta, pojam, sadržaj i temeljne funkcije

projektnog menadžmenta čime će se stvoriti znanstvena podloga projektnog

menadžmenta kao alata prema realizaciji projekta izgradnje bioplinske elektrane.

2

Projekt uključuje izgradnju i puštanje u pogon kogeneracijskog bioplinskog postrojenja

lociranog u općini Đulovac s ukupnom ugrađenom proizvodnom snagom od 1MW

električne energije. Postrojenje također uključuje i kogeneracijsku toplinsku jedinicu

(ORC – Heat Recovery Unit) ukupnog proizvodnog kapaciteta od 132kW. Kako bi se

diverzificirala paleta mogućih ulaznih sirovina i minimizirao rizik tržišnih fluktuacija i

vremenskih nepogoda pri nabavi ulazne sirovine, u projekt je uključen i mlin koji se

koristi u te svrhe. Ugrađeni kogeneracijski kapacitet iznosi 20 000 kWh električne

energije dnevno. Projekt bioplinske elektrane spada u vrstu projekata obnovljive

energije, a zbog komplesnosti izvedbe i financijskog značaja projekta korištenje alata

projektnog menadžmenta za realizaciju istog je neophodno. U perspektivnom dijelu

rada obrađuje se ocjena isplativosti projekta s tržišno- ekonomskog aspekta te ocjena

projekta u uvjetima neizvjesnosti.

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je sljedeći: nesigurnost izvođenja projekta

u zadanom vremenskom roku i unutar planiranog budžeta te očekivane kvalitete.

Iz takvog problema proizlazi i predmet istraživanja, a to je istražiti aktualne probleme

i fenomene o projektu izgradnje odnosno pokretanju elektrane na bioplin te sustavno i

jednostavno formulirati i predočiti rezultate istraživanja.

Objekt istraživanja su: izgradnja bioplinske elektrane i projektni menadžment.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza

glasi: konzistentnim saznanjima o projektnom menadžmentu moguće je osigurati

učinkovito upravljanje projektom izgradnje bioplinske elektrane.

Tako postavljena temeljna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:

3

· P.H.1. Objektivna saznanja o projektima izgradnje bioplinskih elektrana

omogućuje isticanje njihovih teorijskih i praktičnih značajki u okviru

istraživačkog rada.

· P.H.2. Znanstvenim činjenicama o primjeni bioplinskih elektrana određuje se

njihova uloga u funkciji podizanja konkurentnosti.

· P.H.3. Znanstveno utemeljenim spoznajama o značajkama bioplinskih elektrana

dolazi se do spoznaja njihove uspješnosti u proizvodnji električne energije te

doprinosu održivom razvoju.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je istražiti izgradnju projekta bioplinske elektrane te ukazati na

funkciju u uspješnosti proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora te uspješnosti

smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Ciljevi istraživanja su: istaknuti važnije značajke projekata bioplinskih elektrana u

funkciji uspješnosti izvođenja samog projekta u zadanom roku sa navedenim

troškovima projekta te očekivanom kvalitetom te predočiti rezultate istraživanja.

Imajući na umu svrhu i ciljeve istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko

važnih pitanja:

1) Što je projekt?

2) Što je projektni menadžment?

3) Što je bioplinska elektrana?

4) Koliko su profitabilni projekti temeljeni na eksploataciji obnovljivih izvora

energije?

5) Likvidnost i rentabilnost projekata ove vrste.

6) Na promjenu kojih varijabli je projekt najosjetljiviji?

4

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju tematike i formuliranju rezultata istraživanja koji su predočeni u ovom

diplomskom radu naslovljenom Projekt izgradnje bioplinske elektrane, u

odgovarajućim kombinacijama korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize

i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativna metoda, deskriptivna metoda i

metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, objekt

istraživanja, postavljena je radna hipoteza i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i

ciljevi istraživanja, prezentirane su znanstvene metode te je obrazložena struktura rada.

Naslov drugog dijela je Temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta. U

njemu se na sustavan, jednostavan i jezgrovit način daje uvid u pojam, svrhu i cilj

projekta i projektnog menadžmenta.

Upravljanje projektom bioplinske elektrane naslov je trećeg dijela. U njemu su

iznijete specifičnosti projekta.

U četvrtom dijelu, s naslovom Ocjena isplativosti projekta, prikazane su financijsko-

tržišna ocjena projekta i ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti.

Posljednji dio, Zaključak, daje kratak osvrt na rezultate istraživanja pri čemu pokazuje

da rezultati podržavaju radnu hipotezu.

5

2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG

MENADŽMENTA

Pri definiranju i isticanju temeljnih značajki projekta i projektnog menadžmenta obradit

će se navedene tematske jedinice:

1) temeljne značajke projekta i

2) temeljne značajke projektnog menadžmenta

2.1. Temeljne značajke projekta

Kako bi se što zornije opisalo i dalo detaljan uvid u teorijsko određenje pojma projekt, u

ovom dijelu diplomskog obrađuju se sljedeće tematske jedinice: 1) etimologija izraza

projekt, 2) pojam i definicija projekta, 3) životni ciklus projekta, 4) vrste projekata.

2.1.1. Etimologija izraza projekt

Riječ projekt potječe iz latinskog jezika od riječi „projectum“, odnosno izvedenica

izraza „projicere“ koji je kao takav sastavljen od prefiksa „pro“ i osnovice „jacere“. Dok

prefiks „pro“ označava „nešto što prethodi“, osnovica „jacere“ znači „baciti“ pa bi se

doslovni prijevod izraza bio „prebaciti“ odnosno preciznije kao „nešto privremeno što

prethodi nekoj trajnijoj radnji“ (Zekić, 2010., p.8.). Projekt je dakle preuzeta riječ iz

latinskog jezika, ali isto tako su i mnoge druge riječi preuzete iz latinskog i grčkog

jezika kako u hrvatskom tako i u mnogim drugim svjetskim jezicima. Može se, primjera

radi, navesti kako se za projekt u engleskom jeziku upotrebljava naziv „project“ (u

prijevodu znači „izbaciti“, „namjeravati“ , „pothvat“, „projekt“), u njemačkom jeziku

koristi se naziv Projekt (das) (u prijevodu jednoznačno „projekt“), u francuskom jeziku

koristi se naziv „projet“ (u prijevodu „nacrt“, „plan“, „projekt“).

6

2.1.2. Pojam i definicija projekta

Pojam projekt u različitoj literaturi definira se na različite načine pa se tako dijele na

definicije koje koje s jedne strane projekt određuju kao jednokratni ciljno usmjereni

proces i druge, koje naglašavaju namjenu samog projekta. Tako se susreću

međunarodne i ustaljene definicije kao i one koje postavlja struka u opsežnoj stručnoj

literaturi (Hauc, 2007., p.22.). Bez razlike, uzima li se u obzir međunarodna definicija ili

ona koju navodi struka, dolazi se do zaključka da se slažu u tome da je projekt

privremeni pothvat, ciljno usmjeren stvaranju jedinstvenog proizvoda, usluge ili

rezultata. Za bolje razumijevanje pojma i svrhe projekta, bitno je naglasiti da se projekti

koriste za izvođenje kratkoročnih i srednjoročnih procesa. Intencija je da se izvode što

brže, drugim riječima u nekoliko mjeseci, osim naravno onih infrastrukturalnih koji po

samoj naravi traju duži period vremena. Poslovni procesi za koje se koriste projekti

imaju srednju do visoku stratešku važnost za tvrtku. Koriste se za poslovne procese

srednjeg do velikog opsega. Namijenjeni su za izvođenje jedinstvenih procesa, a što je

cilj originalniji, veći je rizik za uspješnu realizaciju jer prijašnja iskustva koliko bogata

bila mogu pomoći samo u određenoj mjeri. Ako se u poslovni kontekst stavi projekt,

karakteristike poslovnog procesa koje se koriste su (Cleland & Gareis, 1994,-2006.,

p.40.): strateška važnost, trajanje, participacija organizacije, potrebni resursi i troškovi.

Projekti se koriste za izvođenje jedinstvenih procesa, a sukladno iznesenom u ovom

radu navode se neke definicije projekta:

· Projekt je 1) Razrađen način izrade čega, 2) Pripremni tekst, nacrt kakvog

dokumenta, 3) Ono što se izrađuje po planu s vlastitim rokom, opsegom,

opisom, sadržajem i organizacijom rada (Anić, 1994., p.80.9)

· Projekt je svaki zaokružen, cjeloviti, složen pothvat čije se karakteristike i cilj

mogu definirati, a koji se mora ostvariti u određenom vremenu te zahtjeva

koordinirane napore nekoliko službi odnosno zaposlenih radnika u tim službama

(Novak & Sikavica, 1993., p.148.)

· Projekt je privremena organizacija projektno orijentirane tvrtke kojemu je

zadatak izvesti prilično jedinstven, kratkoročno do srednjoročno strateški važan

7

poslovni proces srednjeg do velikog opsega (Cleland & Gareis, 1994.-2006.,

p.40.)

Analizom pristupa definiranja projekta određuju se temeljne značajke projekta (Zekić,

2010., p.10.):

· jedinstvenost cilja,

· ograničenost vremena,

· kompleksnost transformacije,

· determiniranost resursa,

· inovativnost organizacije,

· rizičnost pothvata,

· strateški pomak.

Sukladno nabrojenim općeprihvaćenim temeljnim značajkama, projekt se može

definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se s unaprijed determiniranim resursima

i inovativnošću organizacije unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat

kojim će strateško stanje transformirati u ciljno.

2.1.3. Životni ciklus projekta

Vremenska determinacija kao jedna od temeljnih značajki svakog projekta unaprijed

definira životni vijek projekta, od njegovog začetka pa sve do realizacije. Tako se

životni ciklus projekta može sagledati kroz skup faza koje uglavnom slijede jedna

drugu, a često se i preklapaju jedna sa drugom. Svaka faza u životnom ciklusu realizira

određene procese te su kao takve logički povezane sa svrhom smanjenja rizika i

realizacije konačnog cilja projekta.

Svaki projekt je sam po sebi jedinstven pothvat, kojeg treba realizirati u unaprijed

određenom vremenskom okviru pa je tako i životni ciklus projekta specifičan za svaki

8

projekt. No, unatoč tomu postoje općenite faze životnog ciklusa kroz koje proizlazi

realizacija projekta, a prikazuju se (grafikon 1.) kako slijedi (Zekić, 2010., p.17.):

· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,

· organiziranje i vođenje projektne realizacije,

· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.

Menadžment projekta je odgovoran za strategijsku dimenziju odnosno početnu i

zaključnu fazu, dok za izvedbu središnjih faza projektnog proizvoda izravno odgovara

operativni projektni menadžment.

Grafikon 1.: Životni ciklus realizacije projekta

Izvor: izrada studenta prema Zekić (2010., p.18)

9

Za uspješno ostvarivanje konačnog cilja projekta u svim fazama njegove realizacije

najbitniji su kontrolni procesi.

Prva faza životnog ciklusa je iniciranje kojom nastaje projektna ideja i potreba za

izvođenjem projekta. Menadžment projekta iscrpnim istraživanjem, kritičkim

razmišljanjem i analizom situacije inicira odnosno definira problem koje bi slijedeće

faze trebale riješiti.

Druga faza je planiranje koja projektnu ideju oblikuje u plan upravljanja projektom

definirajući strategiju za rješavanje problema, vrijeme potrebno za realizaciju projekta,

okvirno utvrđivanje troškova projekta, projektne timove.... Odobravanjem plana

upravljanja projektom od strane naručitelja završava druga faza.

Organiziranje i vođenje treća je faza životnog ciklusa projekta u kojoj se prema

prihvaćenim i utvrđenim pravilima izvodi sam projekt. U ovoj fazi nerijetko dolazi do

određenih odstupanja od zacrtanog projekta iz prethodne faze, a razlog tomu su obično

promjene uvjeta u kojima se projekt realizira, ali i često i zbog neadekvatnog i

manjkavog plana projekta iz prethodne faze.

Posljednja faza je zaključno vrednovanje, evaluacija i zaključivanje projekta. U toj fazi

projekt je spreman za testiranje namjene i demonstraciju kojom se potvrđuje njegov

jedinstveni cilj. Projekt završava formalnim prihvaćanjem od strane naručitelja ili u

suprotnom ranim prekidom odnosno odbacivanjem istoga ukoliko se utvrdi da ne

zadovoljava.

Prema Lewisu (2008., p.7.) životni ciklus su faze kroz koje projekt prolazi od iniciranja

do zaključnog vrednovanja. Priroda projekta mijenja se tijekom svake faze.

Kroz transformacijske faze od iniciranja do realizacije prolazi projekt koji se predaje

naručitelju projektnog proizvoda za komercijalizaciju ili eksploataciju kontinuiranim

procesima. Životni ciklus projekta je faza u životnom ciklusu projekta proizvoda koji se

10

njegovom realizacijom počinje eksploatirati. U Širem smislu realizacija i eksploatacija

su ekonomske faze životnog ciklusa projekta (grafikon 2.). Nakon prihvaćanja projekta,

odnosno njegovom realizacijom ostvaruje se objektni cilj kao pretpostavka namjenskog

cilja projekta koji se ostvaruje kontinuiranim procesima eksploatacije projektnog

proizvoda. Projekti se izvode u svrhu postizanja ciljeva te kao takvi često uključuju

iscrpna financijska ulaganja pa se samim time a priori kalkulira povrat istih izravnim ili

neizravnim ekonomskim učincima.

Grafikon 2.: Ekonomske faze životnog ciklusa projekta

Izvor: izrada studenta prema Zekić (2010., p.19.)

U realizaciji projekta sudjeluju strategijski i operativni menadžment. Strategijski

menadžment ili menadžment projekta strateški određuje namjenski cilj projekta te

inicira, aktivira i evaluira njegovu realizaciju dok operativni menadžment ili projektni

menadžment detaljnim planiranjem, organiziranjem, vođenjem i faznim testiranjem

osigurava učinkovito ostvarenje objektnog cilja kao podlogu realizaciji namjenskog

11

cilja projekta. Sve faze u životnom ciklusu projekta moraju biti uspješne jer proces

realizacije je onoliko uspješan koliko je uspješna najslabija karika u lancu procesa.

Projektne upravljačke odluke, kontrolu i odgovornost treba integrirati u sustav

upravljanja projektom jer ključni događaj u nekoj fazi realizacije može potpuno smanjiti

rezultat prethodnih faza te samim time inicirati izmjenu ili prekid realizacije projekta

(Zekić, 2010., p.20.).

Projekti su rizični pothvati s često vrlo značajnim resursnim ulaganjima. Rizik je

najveći na početku realizacije projekta, a izglednost uspješnog završetka progresivno se

povećava s odvijanjem projektne realizacije, kada su i ulaganja najveća (Kerzner, 2006.,

p.707.).

2.2. Temeljne značajke projektnog menadžmenta

Kako bi se prikazale temeljne značajke projektnog menadžmenta u ovom dijelu

diplomskog rada obrađuju se slijedeće teme: 1.) Pojam i sadržaj projektnog

menadžmenta i 2.) Temeljne funkcije projektnog menadžmenta.

2.2.1. Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta

Projektni menadžment je pojam koji određuje međusobnu povezanost projekta i

menadžmenta. Kako je pojam projekta ranije definiran kao proces koji teži ostvarenju

jedinstvenog cilja, tako se sada može sagledati projektni menadžment kao alat koji

osigurava izvođenje projekata. Raščlanjivanjem pojma dolazi se do projekta kao

stvaranja te menadžmenta sa funkcijom planiranja i osiguravanja potreba za stvaranje.

Takav prikaz jasno se uočava na slijedećoj shemi:

12

Shema 1.: Projekt i manadžment kao projektni menadžment

Izvor: izrada studenta prema Hauc (2007.,p.175.)

S obzirom da je projektni menadžment relativno nova znanstvena disciplina koja postoji

tek od kraja prošlog stoljeća u literaturi se nerijetko nailazi na različito poimanje

projektnog menadžmenta od strane struke. Prema Buble (1979., p.12.) pojam

projektnog menadžmenta u teoriji organizacije prevodi se kao projektna organizacija,

dok projektni menadžment kao vođenje projekta vidi Dobrenić (1982., p.110.).

Argumentima potkrijepiti oba stajališta ne bi bio problem, no projektni menadžment je

postao puno više od toga. Brze promjene tehnologije, dinamični tržišni uvjeti i razvojni

projektni procesi čine projektni menadžment sve kompleksnijim.

Zadnjih godina članstvo u PMI (Project Management Institute) ima porast od 24 %

godišnje, broj projektnih menadžera kreće se oko 2 milijuna u svijetu, a povećava im se

broj otprilike u postotku od 20 % godišnje. Godišnje se u svijetu, prema procjeni,

projektima bavi 16,5 milijuna ljudi, a globalni trošak iznosi 10 trilijuna $. To vodi do

prave evolucije projektnog menadžmenta. Iz iznesenog proizlazi potreba

karakteriziranja, definiranja i razumijevanja projektnog menadžmenta kao praktične i

kao znanstvene discipline te njegove temeljne snage, osnove i najvažnije, razvitka

(Bredillet, 2006.). Donedavno su vrijeme, trošak i kvaliteta kao primarni ciljevi bili

dostatni za definiranje projektnog menadžmenta, ali brzo se sadržaj nadopunjuje i

magični trokut više nije dostatan.

13

Prema Zekiću (2010., p.27.) sadržaj projektnog menadžmenta sustavna je primjena i

razvoj upravljačkih znanja, vještina, alata i tehnika pri projektnoj realizaciju sa ciljem

zadovoljavanja potreba i očekivanja sudionika realizacije projekta u pogledu obuhvata.

Sustavnim obavljanjem svojih funkcija projektni menadžment razvija metodologiju

projektnog upravljanja integrirajući projektne varijable (logistiku, ljudske potencijale i

komunikacije) u učinkoviti sustav realizacije primarnih ciljeva (vrijeme, trošak,

kvaliteta) realizacije projekta.

2.2.2. Temeljne funkcije projektnog menadžmenta

Definicija projekta implicira da projektni menadžment ima mnogo funkcija, ali samo

njih pet je prikazano (shema 2) te objašnjeno u daljnjem tekstu kako slijedi (Turner,

2009., p.7.):

Shema 2.: Pet funkcija projektnog menadžmenta

Izvor: izrada studenta prema Turner (2009.,p.7.)

14

Opseg – Projektni menadžment treba savladati obujam posla koji je proizašao iz

projekta; kako proizvodom tako i analizom poslova.

Organizacija – Alociranje resursa u privremenu organizaciju kojom treba upravljati.

Kvaliteta – Isporuka željenog proizvoda kao projektnog cilja zahtijeva kvalitetu, ali isto

tako i proces stvaranja proizvoda mora zadovoljiti standarde kvalitete. Kvalitetom treba

ovladati.

Troškovi – Cijena koštanja proizvoda mora biti manja (za naručioca i izvođača) od

dobiti proizvoda. Zato troškovima treba ovladati u pogledu utroška resursa, uključujući

ljude i materijal, a ne samo novac.

Vrijeme - Mnoge resurse treba koordinirati da bi se projekt izveo učinkovito i uspješno.

Vremensku dimenziju treba uzeti u obzir za isporuku proizvoda. Što se prije isporuči

više vrijedi, a korist je veća; dok s druge strane kašnjenja mogu uzrokovati samo penale.

15

3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM BIOPLINSKE ELEKTRANE

Obnovljivi izvori energije su jedna od najpopularnijih tema vezanih za proizvodnju

električne energije danas. Međutim, prikladnost zelene energije u pojedinoj zemlji ovisi

o mnogim kriterijima kao što su geografski položaj, dostupnost obnovljivih izvora...

Kako bi koristili obnovljive izvore, dobro planirana strategija i upravljanje moraju biti

primjenjeni (Goh, 2014., p.917).

U ovom dijelu diplomskog rada prikazan je primjer projekta bioplinske elektrane kroz

četiri tematske jedinice: 1) Podaci o investitoru i investiciji, 2) Kontekst projekta

bioplinske elektrane, 3) Tehnološko-tehnička analiza i 4) Ekonomsko financijska

analiza.

3.1. Podaci o investitoru i investiciji

S obzirom na trend povećanja iskorištavanja izvora obnovljive energije i smanjenje

emisija stakleničkih plinova u atmosferu kao temeljne smjernice na razini Hrvatske i

svih država članica Europske unije, investitor se odlučio proširiti djelatnost i investirati

u bioplinsku elektranu. Budući da za novu djelatnost treba osigurati materijalne uvjete,

investitor će izgraditi bioplinsku elektranu snage 1MW u Zapadnoj Slavoniji .

3.1.1. Podaci o investitoru

BPE d.o.o. je projektno poduzeće ustanovljeno u svrhu izvedbe projekta BIOPLINSKE

ELEKTRANE BPE.

Vlasnička struktura tvrtke BPE d.o.o.:

· Ivan Horvat 60%,

· Hrvoje Franjić 40%.

16

Poduzeće BPE d.o.o. osnovana je kao d.o.o (društvo s ograničenom odgovornošću) 20.

listopada 2011. godine. Poduzeće je osnovano radi izgradnje bioplinske elektrane na

bioplin pri lokaciji Zapadna Slavonija te na zemljištu vlasništva BPE d.o.o.. Glavna

svrha tvrtke je proizvodnja električne energije iz biomase i gnojiva s okolnih farmi s

ciljem povećanja konkurentnosti, zaštite okoliša i smanjenja emisije CO2.

3.1.2. Podaci o investiciji

Proizvodnja „zelene energije“ iz bioplina, koji pripada obnovljivim izvorima energije,

obećavajuća je i ekološki zdravija metoda proizvodnje energije jer smanjuje emisije

CO2 u okoliš te smanjuje energetsku ovisnost od uvoznih izvora energije. Izgradnjom

elektrane na bioplin zaokružuje se prirodni ciklus: hrana-poljoprivreda-obrada-bioplin-

polje-hrana pa se time i doprinosi održivom razvoju ruralnih regija.

Ciljevi ulaganja

Cilj ulaganja jest stvaranje takozvane zelene električne energije iz obnovljivih izvora,

što odgovara ciljevima Republike Hrvatske; odnosno, povećanje udjela proizvedene

električne energije iz obnovljivih izvora i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Elektrana na bioplin proizvodit će zelenu energiju, najčišći oblik energije za okoliš i

time osigurati Hrvatskoj dodatne financijske poticaje u skladu s protokolom iz Kyota.

Ulaganje:

· Naziv projekta: BIOPLINSKA ELEKTRANA

· Vrsta projekta: Projekt obnovljive energije (bioplinska elektrana)

· Lokacija: Zapadna Slavonija

· Broj čestice: k.o. Zapadna Slavonija, br. 999/9

· Svrha ulaganja: Proizvodnja električne energije i podizanje konkurentnosti

· Instalirani kapacitet: 1MW motor + 66kW ORC modul

· Proizvedena električna energija: 8.774.000 kWh

17

· Investitor: BPE d.o.o.

· Projektni menadžer: Hrvoje Franjić

· Procjenjeni trošak: 4.475.476,30 EUR

· Vrijeme trajanja projekta: 8 mjeseci

· Kvaliteta projekta vođena dobrom inženjerskom praksom i primjenjivošću

propisa

· Izvođač: Gradnja d.o.o. - dobavljač opreme za bioplinsku elektranu i ugradnju

opreme. Tijekom razdoblja dobavljanja električne energije u javnu distributivnu

mrežu Gradnja d.o.o. preuzima praćenje i nadzor elektrane na bioplin, njezino

održavanje i servisiranje te redovito upravljanje i obučavanje rukovatelja

elektranom na bioplin

· Podizvođač za građevinske radove: Građevina d.o.o.

· Projektni rizici:

o neizvršavanje radova u vremenskom roku

o povećanje cijene investicije

o povećanje cijene sirovine

Investitori (sponzori) će pružiti operativnu stabilnost bioplinske elektrane osiguravanjem sirovina i tehnologije. Kupac proizvedene električne energije bit će Hrote. Dobavljači sirovina su okolne farme, a bioplinsku elektranu će opskrbljivati Gradnja d.o.o.

18

Shema 3.: Struktura projekta

Izvor: Izrada studenta prema internim podacima investitora

Dobavljači sirovina (Selo d.o.o) te sponzor projekta - vlasnik (BPE d.o.o.) potpisat će

ugovore s okolnim farmama za osiguravanje potrebnih ulaznih materijala na razdoblje

od 14 godina.

Izvođač (Gradnja d.o.o.) će potpisati ugovor s tvrtkom BPE d.o.o. u Zagrebu. Izvođač

će osigurati dovršetak projekta prema planu i u dogovorenim rokovima u koordinaciji sa

podizvođačem za građevinske radove Građevina d.o.o.

3.2. Kontekst projekta bioplinske elektrane

Bioplinska elektrana predstavlja opsežan poduhvat zbog iscrpne i dugotrajne potrebne

dokumentacije kao i značajnih financijskih resursa. Da bi se pristupilo takvom projektu

potrebno je napraviti sustavnu analizu svih elemenata koji utječu na izgradnju

bioplinske elektrane, a podijeljenu na tematske jedinice kako slijede: 1) Analiza tržišta,

2) Analiza tržišnih mogućnosti, 3) Postupak za stjecanje povlaštenog proizvođača

električne energije, 4) Gantogram, 5) WBS, 6) Analiza rizika, 7) Analiza utjecaja na

okoliš i 8) Analiza radne snage.

19

3.2.1. Analiza tržišta

Najbolji način dobivanja ključnih informacija pri pokretanju novog poslovnog projekta

jest napraviti dobru analizu tržišta. Poznavanje tržišta neophodan je preduvjet u izradi

kvalitetnog marketinškog plana, a kvaliteta poslovnih odluka koje se donose izravno

ovisi o kvaliteti informacija kojima se raspolaže. U konkretnom projektu kao najvažnija

spoznaja pokazala se činjenica da HROTE – Hrvatski operator tržišta energije, obavlja

djelatnost organiziranja tržišta električne energije kao javnu uslugu, a čija je jedna od

temeljnih djelatnosti poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

energije i kogeneracije.

Kupci, koristi od proizvoda, prodaja i distribucija

Kupac električne energije prema važećim zakonima u Republici Hrvatskoj je Hrote

d.o.o. s kojim je potpisan ugovor na 14 godina po fiksnoj tarifi. Kupovna cijena energije

proizvedene iz bioplina određena je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne

energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesenom na temelju Zakona o

energiji (NN120/2012) prema kojem Hrote d.o.o. jamči kupovnu cijenu od 1,26 kn/kWh

proizvođačima električne energije iz bioplina čiji je ukupni proizvodni kapacitet od

300kW do uključivo 2MW (NN133/2013). Električna energija se distribuira

priključkom na elektroenergetsku mrežu. Prodaja električne energije Hrote-u ujedno

smanjuje ovisnost od uvozne energije i pridonosi ispunjavanju kvote od 20% energije iz

obnovljivih izvora.

Konkurencija

Kako je tržište električnom energijom u RH uređeno zakonskom regulativom te za

otkup po fiksnim tarifama ne postoji slobodno tržište konkurencija nema utjecaj na

poslovanje bioplinske elektrane.

20

3.2.2. Analiza tržišnih mogućnosti

Bioplinske elektrane su važan faktor pojma RES (renewable energy sources) jer

isključivo one osiguravaju proizvodnju zelene električne energije. Energija koja se

stvara iz bioplina, koji pripada obnovljivim izvorima energije, nudi brojne prednosti na

području gnojenja, upravljanja otpadom te generiranja toplinske i električne energije.

Elektrana na bioplin pripada u ekološki gotovo najprihvatljivije načine uklanjanja

organskog otpada na području obnovljivih izvora energije. Proizvodnja takozvane

zelene energije najčišći je način proizvodnje energije s minimalnim utjecajem na okoliš.

Koriste se gnojivo i drugi kosupstrati dobiveni postupkom fermentacije. Oni

predstavljaju kvalitetna gnojiva, nisu agresivni za okoliš, ne stvaraju neugodne mirise, a

lako su dostupni i biljkama.

Takav energetski pogon može biti vrlo značajan pri korištenju industrijskog organskog

otpada, a proizvođači otpada bi elektrani plaćali prikupljanje otpadnih materijala.

3.2.3. Gantogram

Sve većom zastupljenosti paketa projektnog menadžmenta na osobnim računalima,

Gantogrami su doživjeli svojevrstan preporod u njihovoj uporabi. Iako se Henry L.

Gantt smatra odgovornim za njihov razvoj, porijeklo i povijest Gantograma manje je

poznata (Wilson, 2003., p.430). Gantogram je tablični prikaz projektnih aktivnosti koje

se smještaju u redcima od vrha prema dnu dok vrijeme njihove realizacije se nalazi u

stupcima s lijeva na desno. Vrlo je pregledan te služi kao izvor informacija o svim

aktivnostima i vremenu njihove realizacije u projektu (Zekić, 2010., p.119).

21

Shema 4.: Gantogram

Izvor: izrada studenta

Planirano vrijeme uspješne izgradnje bioplinske elektrane snage 1 MW odvija se od

29.10.2013. do 30.06.2014. Građevinski radovi se izvode u vremenskom intervalu od

29.10.2013. do 12.03.2014., a obuhvaćaju pripremu gradilišta, zemljane radove, gradnju

fermentora, spremnika i jama, gradnju silosa, gradnju piste za dehidrirani gnoj, gradnju

temeljne ploče za vagu, gradnju nadzornog objekta i gradnju strojarnice. Instalacijski

radovi započinju 14.01.2014. te završavaju 01.04.2014, a obrtnički radovi započinju

28.02.2014. te završavaju 11.03.2014. Montažni radovi kao posljednji od radova

započinju 30.01.2014. i traju do 25.03.2014. nakon čega slijedi suhi probni rad u

trajanju od sedam da i to od 30.03.2014 do 04.04.2014. Punjenje i zagrijavanje

bioplinske elektrane počinje 07.04.2014. i završava 20.06.2014. Pokusni rad traje od

21.06.2014. do 28.06.2014. Inženjering je potreban kroz cijelo vrijeme izgradnje i

pokretanja u pogon bioplinske elektrane, tako da započinje 29.10.2013. i završava

pridobivanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije 30.06.2014.

Građevinski nadzor kao jedna od sastavnica inženjeringa počinje s građevinskim

radovima 29.10.2013. te završava izdavanje pozitivnog rješenja 27.05.2014. Po

završenim montažnim radovima slijedi tehnički pregled bioplinske elektrane koji

počinje 26.03.2014. te završava 07.04.2014. nakon kojega se izdaje uporabna dozvola

od 08.04.2014. do 13.04.2014. Posljednja sastavnica inženjeringa je pridobivanje

22

statusa povlaštenog proizvođača električne energije koje traje od 14.04.2014. do

20.06.2014. čime i završava uspješna izgradnja bioplinske elektrane te se ista pušta u

pogon sa 01.07.2014. godine.

3.2.4. WBS Dijagram

Struktura raščlambe poslova ili WBS dijagram hijerarhijsko je razlaganje rada koji treba

izvršiti projektni tim kako bi postigao projektne ciljeve i stvorio isporuke, pri čemu

svaka niža razina WBS-a predstavlja detaljniju definiciju projektnog rada (PMI, 2008.,

p.116.).

23

Shema 5.: WBS dijagram


WBS dijagram na shemi 5. prikazuje strukturu raščlanjenih poslova gdje se na najvišoj

razini nalazi projekt bioplinske elektrane. Projekt se dijeli na zasebne cjeline kao što su

građevinski radovi, instalacijski i obrtnički radovi, montažni radovi i inženjering koji se

dalje dijele na jednostavnije projektne zadatke u sklopu navedenih radova, a u svrhu

realizacije projekta.

24

3.2.5. Analiza utjecaja na okoliš

Kako je u današnje vrijeme stanje okoliša vrlo narušeno, analiza je vrlo značajna za

svaki projekt.

Stočarska djelatnost opterećuje okoliš bukom, mirisima i otpadom. Područje farmi

spada u IV. stupanj zaštite od buke, a cijela - i šira okolica farme u III. stupanj zaštite od

buke. Uzgoj životinja izvor je buke danju, a razina buke ovisi o vrsti i broju životinja te

se danju kreće oko 67 dBA, a noću je mnogo niža (interni podaci investitora).

Izvori emisija mirisa su staje za uzgoj životinja, a za vrijeme gnojenja skladištenje gnoja

i njegova uporaba na poljoprivrednim površinama. Uporaba gnojnice iz bioplinskih

uređaja na poljoprivrednim površinama ekološki je nesporna i bez ometajućeg mirisa.

Gnojnica bioplinskog postrojenja obrađena tijekom procesa fermentacije se razgradi te

se zato pri gnojidbi u tlo upija bolje i ne začepi pore tla pa zbog toga ne šteti

organizmima koji su u tlu. Smanji se i količina štetnih (patogenih) mikroorganizama i

sjeme korova (smanjenje ovisno o temperaturi fermentacije), razgrađuju se fitotoksične

tvari, zato je bioplinska gnojnica, manje štetna za korijenje biljaka. Također povećava

se sadržaj dostupnih hranjivih tvari (uglavnom dušika i fosfora), čime se povećava

apsorpcija hranjivih tvari. Uz pravilnu gnojidbu manji je rizik od gubitka hranjivih tvari

za okoliš. Prerađeni gnoj bioplinskog postrojenja smrdi manje, što je jedna od ključnih

prednosti gnojidbe u blizini naselja (kuća). Zbog mogućeg gubitka amonijaka preporuča

se aplicirati prerađeno gnojivo sa specijalnim strojevima i odmah ili čim prije staviti

gnojivo izravno u tlo.

Najveća opasnost za onečišćenje okoliša (voda) bi bilo nekontrolirano poniranje

gnojnice u podzemnu vodu do čega bi eventualno moglo doći u sabirnim kanalima za

gnojnicu, predjami i bazenu za gnojnicu (interni izvori investitora).

25

3.2.6. Analiza rizika

Projektni rizik je neizvjestan događaj ili uvjet, koji ako se dogodi ima ili pozitivne ili

negativne posljedice za najmanje jedan od ciljeva projekta, te ga je potrebno, u kolikoj

je to mjeri moguće, što ranije identificirati (Buble, 2010., p. 135.).

Tablica 1.: Analiza rizika

Aktivnost Opis rizika Vjerojatnost

(mala/srednja/visoka)

Utjecaj

(nizak/srednji/visok)

Mjere za

izbjegavanje ili

ublažavanje rizika

Izgradnja bioplinskog

postrojenja -

građevinski radovi

Promjena cijene

radova tijekom

provedbe

mala do srednja visok

Izrada troškovnika na temelju barem 5

ponuda, regulacija

ugovornih odnosa

Izgradnja bioplinskog

postrojenja -

građevinski radovi

Loši vremenski uvjeti pri izvođenju radova

srednja visok

Predviđen duži vremenski rok za

izvođenje radova

Opremanje

bioplinskog

postrojenja

Kašnjenje s isporukom opreme

ili montažom

mala visok

Regulacija ugovornih

odnosa, predviđen

duži vremenski rok za izvođenje radova

Opremanje

bioplinskog

postrojenja

Promjena cijene

opreme mala srednji


odnosa

Pokretanje

proizvodnje

Promjena cijene

sirovine mala srednji


odnosa

Priključenje na elektro-energetsku

mrežu

Kašnjenje sa izvedbom

priključka od strane HEP

mala visok


odnosa, predviđen duži vremenski rok za izvođenje radova

Otplata dugoročnog kredita

Povećanje tečaja EUR

srednji srednji

Provedba projektnih

aktivnosti

Loši odnosi suradnika

mala visok

Redoviti sastanci,

pravovremeno

rješavanje nesuglasica


26

3.2.7. Analiza radne snage

Rukovanje bioplinskom elektranom zahtijeva otvaranje 2 radna mjesta. Radnici će

nadzirati odvijanje postupaka i obavljati redovito održavanje. Za veće zahvate

održavanja potpisan je ugovor o održavanju sa dobavljačem opreme.

Pri izračunu troškova radne snage uzelo se u obzir troškove plaća dvoje radnika,

odnosno prosječno po 10.800,00 eura, i božićnicu u iznosu od 575,00 eura za svakog

radnika, što na godišnjoj osnovi predstavlja trošak investitora od 22.750,00 eura.

3.3. Tehničko-tehnološka analiza

Tehničko-tehnološka analiza razmatra osnovnu problematiku projekta koja ima najveći

utjecaj na funkcioniranje projekta dok tehnološko-tehničko rješenje utvrđuje fizičke

parametre koji se u ekonomsko-financijskoj analizi izražavaju u novčanim jedinicama i

određuju cijenu proizvodnje proizvoda projekta (Dabić, 2008., p.89).

Najbitniji element svakog projekta je izbor tehnologije iz razloga što o njemu ovise sve

daljnje značajke projekta, a krivi izbor predstavlja rizik za efikasnost projektnog

proizvoda. Slijedeća tablica prikazuje proračun za izabrano tehničko-tehnološko

rješenje:

3.3.1. Opis tehničko-tehnološkog procesa

Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje bioplina koji se upotrebljava za dobivanje

električne energije i topline uvjetovan je ugovorom sa otkupljivačem električne energije

Hrote d.o.o.. Najčešći način proizvodnje bioplina je biološkom razgradnjom u obliku

anaerobnog vrenja. Na takav način taj plin se prikuplja i zatim se u procesu

sagorijevanja upotrebljava za dobivanje električne energije i topline.

27

Sirovine za proizvodnju bioplina svrstavaju se u dvije osnovne skupine (interni podaci

investitora):

1) Supstrati

· Gnojiva: goveđa i svinjska gnojovka i gnoj, peradarski gnoj;

· Biljna biomasa: kukuruzna, od sirka, žitna i travna silaža, svježi otkos

trave, ostaci krme, proizvoda;

2) Kosupstrati odnosno otpad prehrambeno prerađivačke industrije:

· Životinjski nusproizvodi: ostaci hrane, ostaci prerade životinja, klaonički

otpad, mast,

· otpadno voće i povrće, kompost,

· industrijske otpadne vode bogate bjelančevinama i ugljikohidratima,

otpadne tvari kod razgradnje masti.

Bioplin nastaje u reakcijskim posudama zvanim i fermentorima pomoću djelovanja

mikroorganizama u anaerobnom okolišu, što znači razgradnja bez prisutnosti kisika.

Udio metana utječe na kvalitetu bioplina, što je više metana, to je bioplin kvalitetniji.

Proces dobivanja električne energije bioplinskim uređajem zasniva se na načinu

anaerobne fermentacije bioloških sirovina. Ti supstrati nastaju većinom kao otpadni

proizvod te je zato njihovo korištenje s ekološkog i ekonomskog aspekta vrlo

opravdano. U ograničenom procesu upotrijebljena se biološka sirovina miješa i

zagrijava te tako postiže optimalne uvjete za život mikroorganizama. Mikroorganizmi

za svoje preživljavanje upotrebljavaju organsku masu koja se svakodnevno kontrolirano

dodaje u hermetički zatvorene fermentore (interni podaci investitora).

28

Shema 6.: Nastanak bioplina

Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora

Bioplin je mješavina plinova od kojih je najvažniji plin metan. Bioplin se čuva u

plinskom spremniku, odakle se crpi do potrošača, a u ovom je slučaju potrošač plina

motor s unutarnjim izgaranjem. Prilikom rada motora nastaje toplina, najviše topline

izlazi iz motora u obliku ispušnih plinova, a nešto od samog zagrijavanja motora.

Nastala se toplina pomoću kogeneracije akumulira i iskoristi. Dio topline upotrebljava

se u procesu proizvodnje bioplina za zagrijavanje fermentora. Višak topline iskorištava

se za različite svrhe, na primjer: staklenici, sušare, etanol, električna energija, daljinsko

grijanje i djelomično sam sustav koji koristi otpadnu toplinu sustava za proizvodnju

bioplina. Osnovna svrha bioplinskog uređaja je da se nusproizvodi na životinjskoj farmi

prerade i iskoriste na ekološki prihvatljiv način. Nakon anaerobne razgradnje iskorištena

29

masa se vraća na početak proizvodnog lanca kao izvrsno organsko gnojivo ili upotrijebi

kao energent. Bioplinski uređaj tehnološka je zaokruženost postojećeg sustava.

Tehnološki postupak za proizvodnju bioplina u bioplinskom uređaju zasnovan je na

pripremi i prikupljanju gnojnice u sabirnim bazenima. Na taj se način može proizvesti

88% upotrebljive energije tijekom koprodukcije ili kogeneracije, a ostatak se gubi

tijekom pretvorbe. Od te energije proizvodi se oko 43% električne i 45% toplinske

energije (interni podaci investitora).

Shema 7.: Uporaba bioplina


3.3.2. Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju

Potrebna sirovina na godišnjoj razini za bioplinsku elektranu iznosi 20.000,00 tona. U

prvoj godini projekta bioplinska elektrana radi pet mjeseci dok u svim narednim

godinama je predviđen rad tijekom svih dvanaest mjeseci godišnje te tako specifikacija

potrebe za sirovinom slijedi u narednoj tablici (interni podaci investitora):

30

Tablica 2.: Potrebe za sirovinom

Potrebna sirovina prve godine

Sirovina Omjer Količina (t) Jedinična Cijena (€/t) Cijena sirovine (€)

Kukuruzna silaža 30,00% 2.500,00 28,00 70.000,00

Sirak 50,00% 4.166,67 27,00 112.500,00

Gnojnica 20,00% 1.666,67 1,00 1.666,67

Ukupno: 100,00% 8.333,33 22,10 184.166,67

Potrebna sirovina ostalih godina

Sirovina Omjer Količina (t) Jedinična Cijena (€/t) Cijena sirovine (€)

Kukuruzna silaža 30,00% 6.000,00 28,00 168.000,00

Sirak 50,00% 10.000,00 27,00 270.000,00

Gnojnica 20,00% 4.000,00 1,00 4.000,00

Ukupno: 100,00% 20.000,00 22,10 442.000,00


Kako poslovni rashodi obuhvaćaju utrošak svih inputa u poslovnom procesu načinjen je

i vrijednosni izraz operativnih troškova koji je prikazan u narednom proračunu (interni

podaci investitora):

Tablica 3.: Proračun operativnih troškova

Troškovi 1. godina (€) Ostale godine projekta (€)

Sirovina 184.166,67 442.000,00

Održavanje 29.246,67 70.192,00

Osiguranje 3.966,67 9.520,00

Transport 18.750,00 45.485,00

Radna snaga 9.479,17 22.750,00

Ostali 1.129,17 2.710,00

Ukupno: 246.738,33 592.657,00


U sljedećoj tablici slijedi prikaz prinosa bioplinske elektrane izražen u proizvedenom

bioplinu i promijenjenoj energiji bioplina u električnu i toplinsku energiju. Pretvorba će

biti napravljena s motorom s unutarnjim izgaranjem snage 1 MW, koji pokreće

31

električni generator i ORC modulom. Toplina nastala kao proizvod hlađenja i toplina u

ispušnim plinovima preko toplinskih izmjenjivača vezat će se na medij (vodu) i

distribuirati do potrošača topline, odnosno prvenstveno fermentora i zgrade elektrane.

Tablica 4.: Proizvodnja el. energije u bioplinskoj elektrani

Proizvodnja el. Energije

Izvor el. energije Godišnja proizvodnja (kWh) Prihod (€) Bioplinski motor 8.200.000,00 1.356.423,69

ORC modul 574.000,00 94.949,66

Ukupno: 8.774.000,00 1.451.373,35


Poduzeće će godišnje realizirati 8.200 radnih sati s bioplinskom elektranom 1 MW i

ORC modulom. Proizvodnja i dodatna prodaja toplinske energije nije obuhvaćena u

financijskoj analizi kao prihod.

Električna energija odvodi se od kogeneracije preko generatora te se dovodi do

razdjelnog ormara niskoga napona. Ormar niskoga napona povezan je podzemnim

kabelom sa susjednim postrojenjem koja je u vlasništvu operatera distribucijskog

sustava (HEP-ODS d.o.o.). Mjerno mjesto predstavljaju granicu koja se tiče vlasništva i

između vlasnika bioplinskog postrojenja i Operatera. Transformator je u vlasništvu

vlasnika bioplinskog postrojenja.

Za opskrbu električnom energijom koja je potrebna za pogon bioplinskog postrojenja

(to je cca. 5% proizvedene energije – crpke, mješači itd.) zatražiti će se poseban

priključak na mrežu. Potrošnja se mjeri pomoću zasebnog brojila (interni podaci

investitora) .

32

3.3.3. Nabava zemljišta i lokacija

BPE d.o.o. posjeduje 220ha poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini lokacije na

kojoj će biti izgrađena bioplinska elektrana. Ključan čimbenik pri osnivanju projektnog

poduzeća bilo je posjedovanje spomenutog zemljišta koje svojom lokacijom i

namjenom odgovara cilju osnivanja poduzeća. Dio zemljišta u posjedu poduzeća

ispunjava uvjete za izgradnju dok je ostatak adekvatan za proizvodnju sirovine,

odnosno, tehnološke potrebe za sirovinom.

Uzevši u obzir činjenicu da su građevinsko i poljoprivredno zemljište u postojećem

vlasništvu BPE d.o.o., prikaz ulaganja u nabavu zemljišta nije uvršten u rashode za

potrebe financijske i ekonomske analize projekta.

3.3.4. Procjena troškova izgradnje postrojenja

Najvažniji element svakog projekta je izbor tehnologije iz razloga što o njemu ovise sve

daljnje značajke projekta, a krivi izbor predstavlja rizik za efikasnost projektnog

proizvoda. Procijenjeno koštanje bioplinske elektrane iznosi 4.475.476,30 EUR.

Slijedeća tablica prikazuje proračun za izabrano tehničko-tehnološko rješenje:

Tablica 5.: Proračun opreme i građenja

Br. Opis troška Cijena (€)

1 Radovi 2.086.669,64

1.1 Građevinski radovi 1.475.669,64

1.2 Strojarsko-instalacijski radovi 297.000,00

1.3 Elektroinstalacijski radovi 314.000,00

2 Oprema 1.924.140,00

2.1 Miješala 214.800,00

2.2 Ventili 37.200,00

2.3 Pumpe 44.780,00

2.4 Dozator sa mlinom i sistemom za doziranje 187.320,00

2.5 Kompresor 7.400,00

2.6 Plinohrana 109.000,00

2.7 Transformator 94.000,00

2.8 Vaga 27.000,00

2.9 Kondenzacijska komora 9.400,00

33

2.10 Motor 615.000,00

2.11 Baklja 22.800,00

2.12 Hlađenje bioplina 39.700,00

2.13 Analiza plina 6.900,00

2.14 Ventilator 1.840,00

2.15 Namještaj 17.000,00

2.16 ORC postrojenje 400.000,00

2.17 Rezervni dijelovi 90.000,00

3 Inženjering 78.833,33

3.1 Nadzor 20.000,00

3.2 Izvedbeni projekt 10.000,00

3.3 Geodetska snimka izvedenih radova 1.500,00

3.4 Geodetske usluge u izgradnji 10.000,00

3.5 Izrada elaborata iskolčenja 17.333,33

3.6 Naknade za tehnički pregled 20.000,00

4 Ostalo 385.833,33

4.1 HEP - elektro priključak 300.000,00

4.2 Izrada mosta 10.000,00

4.3 Privremeni elektro priključak 2.633,33

4.4 Vodovodni priključak 2.100,00

4.5 Najam agregata 14.500,00

4.6 Tekući troškovi gradilišta 24.600,00

4.8 Pokretanje postrojenja 32.000,00

Ukupno 4.475.476,30


3.4. Ekonomsko-financijska analiza

Cilj ekonomsko-financijske analize je da identificira i izmjeri ekonomsk-financijske

preduvjete i posljedice projekta na sve potencijalne sudionike (Benedeković, 2001.,

p.252)

Ekonomsko-financijska analiza izvedena je polazeći od slijedećih temeljnih

pretpostavki koje vrijede za sve pojedine dijelove analize:

· U ekonomsko-financijskoj analizi primijenjena je stopa inflacije od 2% za sve

inpute u svrhu realnije projekcije

34

· u izračunu prihoda nije ukalkulirana inflacija zbog fiksne cijene u ugovoru sa

Hrote d.o.o. potpisanom na period od 14 godina

· u ekonomsko-financijskoj analizi sve cijene su izražene u valuti EUR, a i

rezultati analize, kako bi se vrijednosti izrazile u čvrstoj valuti

· U svrhu izračuna primijenjena je konverzija cijene po jedinici iz hrvatske valute

(kn) u EUR. Primijenjen je tečaj Hrvatske narodne banke od 14. studenoga

2013. - 7,617089 kn/EUR ( Tečajna lista broj:219, [Online] Available at:

http://hnb.hr/tecajn/h141113.htm (15.11.2013.)).

3.4.1. Izvori financiranja

Potrebna ulaganja investitora u projekt iznose 4.475.476,30 €, a omjer između vlastitih

sredstava i kredita banke iznosi 80% naspram 20% u korist kredita banke.

Tablica 6.: Struktura izvora financiranja.

Struktura financiranja

Ukupna investicija Kredit Vlastita sredstva

€ 4.475.476,30 80,00% 20,00%


3.4.2. Obračun kreditnih obveza i plan otplate kredita

Kredit daje poslovna banka investitora na iznos glavnice od 3.580.381,04 € na rok

otplate od 8 godina. Za vrijeme izrade investicijskog programa primjenjuje se efektivna

kamatna stopa od 7% i jedna godina počeka od prvog povlačenja. Anuiteti se plaćaju

mjesečno i broj razdoblja plaćanja je 96.

35

Tablica 7.: Plan otplate kredita

Godina

kredita Kamata Otplata Glavnice

Preostala

Glavnica Ukupni anuitet

1 € 102.789,10 € 141.280,42 € 3.439.100,62 € 244.069,51

2 € 229.449,24 € 356.317,58 € 3.082.783,04 € 585.766,83

3 € 203.691,02 € 382.075,81 € 2.700.707,23 € 585.766,83

4 € 176.070,72 € 409.696,10 € 2.291.011,13 € 585.766,83

5 € 146.453,76 € 439.313,07 € 1.851.698,06 € 585.766,83

6 € 114.695,78 € 471.071,04 € 1.380.627,02 € 585.766,83

7 € 80.642,02 € 505.124,81 € 875.502,21 € 585.766,83

8 € 44.126,51 € 541.640,32 € 333.861,90 € 585.766,83

9 € 7.835,42 € 333.861,90 € 0,00 € 341.697,31

Ukupno € 1.105.753,57 € 3.580.381,04 € 4.686.134,61


Zbog velikog broja otplatnih rata i usklađenosti obveza po kreditu sa projekcijom

uspješnosti poslovanja i financijskim tokom projekta tablica prikazuje godišnje obveze

po kreditu.

3.4.3. Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu

Tablica 8.: Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu

Struktura ulaganja

Ukupna investicija Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina

€ 4.475.476,30 € 4.251.702,49 € 223.773,82

95,00% 5,00%


Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu omjera su 95% naspram 5% u korist

dugotrajne imovine.

36

3.4.4. Proračun amortizacije

Dugotrajna imovina amortizira se po amortizacijskoj stopi od 6,25% u periodu od 16

godina. Godišnji iznosi amortizacije navedeni su u slijedećoj tablici.

Tablica 9.: Proračun amortizacije

Bioplinska elektrana

Nabavna vrijednost € 4.251.702,49

Stopa amortizacije 6,25%

Godina Amortizacija Vrijednost

1 € 44.288,57 € 4.207.413,92

2 € 265.731,41 € 3.941.682,51

3 € 265.731,41 € 3.675.951,11

4 € 265.731,41 € 3.410.219,70

5 € 265.731,41 € 3.144.488,30

6 € 265.731,41 € 2.878.756,89

7 € 265.731,41 € 2.613.025,49

8 € 265.731,41 € 2.347.294,08

9 € 265.731,41 € 2.081.562,67

10 € 265.731,41 € 1.815.831,27

11 € 265.731,41 € 1.550.099,86

12 € 265.731,41 € 1.284.368,46

13 € 265.731,41 € 1.018.637,05

14 € 265.731,41 € 752.905,65

15 € 265.731,41 € 487.174,24

16 € 265.731,41 € 221.442,84


3.4.5. Projekcija uspješnosti poslovanja

Projekcijom računa dobiti i gubitka, uzimajući u obzir sve prihodovne i rashodovne

elemente, vidljivo je da projekt ostvaruje dobit u svim promatranim godinama

poslovanja te ona akumulirana kroz desetogodišnje razdoblje iznosi 3.189.431,82 €. Iz

tablice koja slijedi može se zaključiti da se sve dospjele obveze mogu osigurati iz

redovnog poslovanja.

37

Tablica 10.: Projekcija uspješnosti poslovanja Račun dobiti i gubitka

Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi od prodaje 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35

UKUPNI PRIHODI 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35

Operativni troškovi 246.738,33 604.015,44 616.095,75 628.417,66 640.986,02 653.805,74 666.881,85 680.219,49 693.823,88 707.700,36

Troškovi amortizacije 44.288,57 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41

Kamate na kredit 102.789,10 229.449,24 203.691,02 176.070,72 146.453,76 114.695,78 80.642,02 44.126,51 7.835,42 0,00

UKUPNI TROŠKOVI 393.816,00 1.099.196,09 1.085.518,17 1.070.219,79 1.053.171,18 1.034.292,93 1.013.255,28 990.077,40 967.390,70 973.431,76

Dobit prije poreza 210.922,90 352.177,27 365.855,18 381.153,56 398.202,17 417.140,43 438.118,08 461.295,95 483.982,65 477.941,59

Porez na dobit 42.184,58 70.435,45 73.171,04 76.230,71 79.640,43 83.428,09 87.623,62 92.259,19 96.796,53 95.588,32

DOBIT/GUBITAK 168.738,32 281.741,81 292.684,15 304.922,85 318.561,74 333.712,34 350.494,46 369.036,76 387.186,12 382.353,27

KUMULATIV 168.738,32 450.480,13 743.164,28 1.048.087,13 1.366.648,86 1.700.361,20 2.050.855,67 2.419.892,43 2.807.078,55 3.189.431,82


3.4.6. Financijski tok

Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, mogućnost financiranja projekta i doprinos

projekta jačanju financijskog potencijala investitora. Informacije o raspoloživim

financijskim sredstvima dobivamo iz primitaka, a o dospjelim obvezama iz izdataka

(Zekić, 2010., p.107).

Tablica 11.: Financijski tok

Financijski tok projekta (€)

Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi projekta 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35

Izvori financiranja 4.475.476,30

Vlastita sredstva 895.095,26

Krediti 3.580.381,04

I. PRIMICI 5.080.215,20 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35

Investicije 4.475.476,30


Anuiteti 244.069,51 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 341.697,31 0,00

Porez na dobit 42.184,58 70.435,45 75.490,10 78.596,15 82.053,19 85.889,09 90.133,84 94.819,62 99.408,17 98.252,19

II. IZDACI 5.008.468,72 1.260.217,72 1.265.757,36 1.280.953,43 1.296.742,27 1.313.156,62 1.330.231,38 1.348.003,78 1.121.871,16 792.633,18

III. NETO PRIMICI 71.746,47 191.155,63 185.615,99 170.419,92 154.631,08 138.216,73 121.141,97 103.369,57 329.502,19 658.740,17

IV. KUMULATIV 71.746,47 262.902,11 448.518,10 618.938,02 773.569,10 911.785,83 1.032.927,80 1.136.297,38 1.465.799,57 2.124.539,74


38

Razdoblje realizacije projekta odnosno prva godina projekta jasno pokazuje pojavu

slobodnih novčanih sredstava koja se u eksploatacijskom vijeku samo povećavaju. Dok

podaci kontinuirano iskazuju javljanje slobodnih novčanih sredstava, odnosno,

kontinuirano pozitivan kumulativ neto primitaka iz financijskog toka projekta razvidno

je da se radi o projektu koji je likvidan. Optimalan prihod postiže se već u drugoj godini

projekta te on također raste do desete godine što je značajno jer se kredit za postrojenje

zatvara u devetoj godini projekta.

Tablica kumulativa novčanih primitaka pokazuje ujednačen rast pa se iz toga zaključuje

da je projekt likvidan kako je već prije navedeno; a s obzirom da se radi isključivo o

primicima koji nastaju eksploatacijom projekta može se zaključiti da istovremeno

djeluju i na povećanje ekonomskog potencijala projekta.

3.4.7. Ekonomski tok

Ekonomski tok je izvještaj koji prikazuje poslovne događaje od utjecaja na kretanje

ekonomskog potencijala projekta. U primitke ne uključuje izvore financiranja, kao ni

obveze otplate kredita i dividende vlasnicima u izdatke. Razdoblje realizacije projekta

iskazuje negativne neto primitke, dok u vremenu eksploatacije neto primici pokazuju

dinamiku povrata ulaganja (Zekić, 2010., p.108).

Tablica 12.: Ekonomski tok

Ekonomski tok projekta

Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prihodi projekta 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35

I. PRIMICI 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35

Investicije 4.475.476,30


Porez na dobit 42.184,58 70.435,45 75.490,10 78.596,15 82.053,19 85.889,09 90.133,84 94.819,62 99.408,17 98.252,19

II. IZDACI 4.764.399,21 674.450,89 679.990,54 695.186,60 710.975,44 727.389,80 744.464,56 762.236,95 780.173,85 792.633,18

III. NETO PRIMICI -4.159.660,32 776.922,46 771.382,81 756.186,75 740.397,91 723.983,56 706.908,79 689.136,40 671.199,50 658.740,17

IV. KUMULATIV -4.159.660,32 -3.382.737,86 -2.611.355,04 -1.855.168,29 -1.114.770,38 -390.786,83 316.121,97 1.005.258,37 1.676.457,87 2.335.198,04


39

Prva realizacijska godina projekta iskazuje negativan neto primitak dok ostale

eksploatacijske godine jasno ukazuju na konstantne i ujednačene pozitivne neto

primitke. Kumulativ neto primitaka je pozitivan u šestoj godini projekta, odnosno petoj

eksploatacijskoj godini što je izuzetno brzo ako se uzme u obzir financijski značaj

projekta tako da se može utvrditi da se radi o vrlo brzoj dinamici povrata ulaganja.

Analizom ekonomskog toka sa sigurnošću se može ustvrditi da se ovdje radi o

rentabilnom projektu koji ima izrazito progresivan rast kumulativa pa time i zaključiti

da se njegov ukupni ekonomski potencijal kontinuirano povećava.

40

4. OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA

Prikaz relevantnih značajki u ocjenjivanju isplativosti projekta moguć je uz obradu

sljedećih tematskih jedinica: 1) Financijsko-tržišna ocjena projekta i 2) Ocjena projekta

u uvjetima neizvjesnosti.

4.1. Financijsko-tržišna ocjena projekta

U ovom dijelu diplomskog rada navode se značajke financijsko-tržišne ocjene projekta:

1) Statička ocjena projekta i 2) Dinamička ocjena projekta.

4.1.1. Statička ocjena projekta

Statična ocjena projekta analiza njegovu učinkovitost uz korištenje podataka o

uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja. Cilj joj je pružiti grubi uvid

u učinkovitost projekta i omogućiti usporedbu s ostalim poslovnim subjektima u

gospodarstvu. Zadovoljiti treba dva kriterija za izbor reprezentativne godine: (a)

postignuto je moguće iskorištenje proizvodnog kapaciteta projekta i (b) u projektu još

traje otplaćivanje kredita (Dabić, 2008., p.91.).

U svrhu interpretacije podataka dobivenih za statičku ocjenu Projekt izgradnje

bioplinske elektrane, Financijska agencija, Sektor usluga za državu/Centar za registre je

isporučio podatke za usporednu granu - "Proizvodnja električne energije sa financijskim

pokazateljima za sve poduzetnike za 2013 godinu."

41

Tablica 13.: Statička ocjena projekta

STATIČKA OCJENA

Reprezentativna godina: 4. godina proizvodnje

Ukupna imovina 4.475.476,30

Dugotrajna imovina 4.251.702,49

Kratkotrajna imovina 223.773,81

Kratkoročne obveze 880.719,10

Ukupni prihodi 1.451.373,35

Vlastiti kapital 895.095,26

Tuđi kapital 3.580.381,04

Bruto dobit 392.980,77

Neto dobit 314.384,62

Kamate na kredit 176.070,72

Broj zaposlenih 2

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI I FINANCIJSKE STABILNOSTI PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)

KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI=KI/KO 0,53 0,64

KOEFIFIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI=DI/(K+DO) 0,91 1,17

POKAZATELJI ZADUŽENOSTI PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)

KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI=UO/UI 0,78 0,89

KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA=K/UI 0,23 0,11

POKAZATELJI OBRTAJA PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)

KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE=UP/UI 0,32 0,4

KOEFICIJENT OBRTAJA KRATKOTRAJNE IMOVINE=UP/KI 3,41 1,95

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)

EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA=UP/UR (%) 180,41 112,53

RENTABILNOST UKUPNE IMOVINE=(ND+k)/PUI (%) 10,75 3,51

RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA=BD/VK (%) 36,37 31,03

POKAZATELJI PO ZAPOSLENOM PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)

UKUPNI PRIHODI PO ZAPOSLENOM=UP/BZ (€) 725.686,68 340.930,80

DOBIT RAZDOBLJA PO ZAPOSLENOM=ND/BZ (€) 152.461,42 29.750,79


Četvrta godina proizvodnje je izabrana za reprezentativnu godinu i izračun pokazatelja

statičke ocjene. Tablica je podijeljena u pet skupina pokazatelja statičke ocjene. U prvoj

skupini se nalaze pokazatelji likvidnosti i financijske stabilnosti koji su za ovaj projekt

niži nego što je slučaj s ostalim proizvođačima električne energije. Koeficijent tekuće

likvidnosti za projekt iznosi 0.53, a ostali proizvođači električne energije iskazuju veću

likvidnost od 0.64. Razlika kod koeficijenta tekuće stabilnosti nešto je veća i iznosi 0.91

odnosno 1.17 u korist ostalih proizvođača. Razlog tomu vjerojatno je činjenica što u

Hrvatskoj još uvijek prevladavaju mala postrojenja što potkrjepljuje činjenica da je do

31.12.2013. godine ukupno bilo 676 aktivnih ugovora s povlaštenim proizvođačima

42

električne energije, a instalirana snaga je bila 306.904 MW (Sustav poticanja

obnovljivih izvora energije i kogeneracije RH - godišnji izvještaj za 2013. godinu,

[online] Available at:http://files.hrote.hr/files/PDF/OIEIK/GI_2013_OIEiK_web.pdf

(25.08.2013.)). Kod pokazatelja zaduženosti koeficijent zaduženosti u ovom projektu

iskazuje nešto manju zaduženost od 0,78 u odnosu na prosjek grane 0.89, a koeficijent

vlastitog financiranja iskazuje također veći omjer i iznosi 0.23 dok je za ostale

proizvođače 0.11. Pokazatelji obrtaja iskazuju koeficijent obrtaja ukupne imovine na

strani ostalih proizvođača električne energije i to 0.4 naspram 0.32 za ovaj projekt dok

je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine veći za ovaj projekt i iznosi 3,41, a za granu

je taj podatak 1,95 iz razloga što udio kratkotrajne imovine u predmetnom projektu

iznosi tek 5%. Pokazatelji uspješnosti poslovanja pokazuju veću uspješnost ovog

projekta u odnosu na ostale proizvođače električne energije. Postotak ekonomičnosti

ukupnog poslovanja iznosi 180,41%, a za ostale proizvođače on je 112,53%. Projekt

također iskazuje veći stupanj rentabilnosti ukupne imovine 10,75%, a koja je kod ostalih

3,53%. Rentabilnost vlastitog kapitala je 36,37% dok ista za ostale iznosi 31,03%.

Pokazatelji po zaposlenom iskazuju najveće razlike ovog projekta u odnosu na ostale

proizvođače električne energije ponajviše zbog toga što je BPE d.o.o. osnovan radi

projekta i proizvodnja električne energije je primarna i jedina djelatnost tvrtke, a podaci

FINA-e odnose se na sve poduzetnike proizvođače električne energije pa samim time i

na većinu onih koji su svoju djelatnost diverzificirali u svrhu podizanja konkurentnosti

svojih primarnih djelatnosti. U eksploatacijskoj fazi projekta upošljavaju se dva

djelatnika pa tako ukupni prihod po zaposlenom iznosi 725.686,68 €, dok kod ostalih

proizvođača taj pokazatelj iznosi 340.930,80 €. Dobit razdoblja po zaposlenom također

odstupa iz već navedenog razloga te iznosi 152.461,42 € za projekt, a ostali proizvođači

imaju dobit razdoblja po zaposlenom 29.750,79 €. U svrhu usporedbe i interpretacije

dobivenih podataka od strane FINA-e za vrijednosne pokazatelje ostalih proizvođača

električne energije primijenjen je tečaj Hrvatske narodne banke od 14. studenoga 2013.

- 7,617089 kn/EUR ( Tečajna lista broj:219,[online] http://hnb.hr/tecajn/h141113.htm

(15.11.2013.)) koji je korišten i za sve ostale projekcije u radu.

43

4.1.2. Dinamička ocjena projekta

Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala

projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku, a prikazat će se kroz tri temeljne

metode (Zekić, 2010, p.110.):

· metoda perioda povrata ulaganja u projekt,

· metoda neto sadašnje vrijednosti projekta,

· metoda interne stope rentabilnosti projekta.

· Rok vraćanja investicijskih sredstava: 6 godina, 7 mjeseci i 12 dana

· Diskontna stopa: 7 %

· Neto sadašnja vrijednost: 497.670,19 €

· Interna stopa rentabilnosti: 10,03 %

Investicijski troškovi bit će vraćeni 7. godine, kada kumulativ ekonomskog toka

dostigne pozitivnu vrijednost kao je prikazano na grafičkom prikazu ekonomskog toka.

Grafikon 3.: Kumulativ ekonomskog toka


-€5000000,000

-€4000000,000

-€3000000,000

-€2000000,000

-€1000000,000

€,000

€1000000,000

€2000000,000

€3000000,000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

KUMULATIV EKONOMSKOG TOKA

44

Neto sadašnja vrijednost uz 7% diskontnu stopu istovjetnu kamatnoj stopi nad

dugoročnim obvezama pozitivna je nakon deset godina eksploatacije projekta i iznosi

497.670,19 €.

Interni stupanj rentabilnosti projekta iznosi 10,03 %.

4.2. Ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti

Prema Dabić (2008, p.92) ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti standardni je dio

metodologije ocjene, jer se vijek projekta prostire u budućnost koja je neizvjesna.

I ova ocjena projekta dijeli se na 1) statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti -

metoda praga rentabilnosti i 2) dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti -

metoda analize osjetljivosti.

4.2.1. Statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda praga

rentabilnosti

Prema Grgić (2005, p.425) rentabilnost je osnovno mjerilo poslovnog uspjeha koje

određuje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostvarenom dobitku. Rentabilnost u

biti predstavlja poslovanje s dobitkom.

Minimalno prihvatljiv opseg proizvodnje pri čemu je projekt još uvijek u stanju

podmiriti sve svoje obveze vrijednosno iznosi 808.179,44 € odnosno 55,68% ukupnih

prihoda, a izražen opsegom proizvodnje isti iznosi 4.885.694,23 kWh. Prag rentabilnosti

izražen kroz minimalno prihvatljivu cijenu proizvoda iznosi 0,121976 € ili 73.74%

ugovorene cijene zajamčene iz ugovora sa Hrote d.o.o. Izračun praga rentabilnosti

prikazan je u slijedećoj tablici.

45

Tablica 14.: Metoda praga rentabilnosti


4.2.2. Dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda analize

osjetljivosti

Metoda analize osjetljivosti simulira opterećivanje projekta negativnim situacijama

koje se mogu pojaviti u njegovom vijeku. Promjenom jedne od varijabli, troškova ili

prihoda, mjeri se utjecaj, odnosno osjetljivost projekta, na tu varijablu u odnosu na neto

sadašnju vrijednost.

Analiza osjetljivosti je u stvari analiza scenarija i korisna je u određivanju područja

gdje je rizik teško identificirati. Zamrznuti sve varijable osim jedne u diskontnom toku

Reprezentativna godina: 4. godina proizvodnje

Planirani opseg proizvodnje (kWh) 8.774.000,00

Opis troška Iznos

(€) Fiksni

troškovi (€) Varijabilni troškovi (€)

Sirovina 469.053,94

469.053,94

Održavanje 74.488,31 74.488,31

Osiguranje 10.102,70 10.102,70

Transport 47.754,36

47.754,36

Radna snaga 24.142,48 24.142,48

Ostali financijski troškovi 2.875,87 2.875,87

Amortizacija 265.731,41 265.731,41

Kamate na kredit 176.070,72 176.070,72

Ukupno troškovi projekta 1.070.219,79 478.923,18 591.296,61

Ukupno prihodi projekta 1.451.373,35

Cijena po jedinici (€/kWh) 0,17

Varijabilni trošak po jedinici (€/kWh) 0,07

PRAG RENTABILNOSTI

Vrijednosno (€): Ft/(1-(Vt/UP)) 808.179,44

Izražen količinom proizvodnje (kWh): (Ft/(Cj-Vtj) 4.885.694,23

Min.prihvatljiva jedinična cijena (€): (Ft+Vt)/OP 0,121976

Min.prihvatljiva jedinična cijena 73,74%

Prag rentabilnosti 55,68%

46

novca je osnovna ideja ove analize te potom vidjeti osjetljivost NSV na istu. Ako je

NSV vrlo osjetljiva na male promjene u projiciranim vrijednostima neke komponente u

novčanom toku to znači da je povezanost rizika s tom varijablom velika (Ross, 2010,

p.285.).

Tablica 15.: Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti

Varijabla Promjena NSV (€)

Prihodi od prodaje el. energije 7,3013% 4,78

7,3014% -2,74

Vrijednost investicije 14,9275% 3,45

14,9276% -0,23

Stopa poreza 99,2081% 0,03

99,2082% -0,52

Operativni troškovi 65,5215% 0,67

65,5214% -0,2


Projekt iskazuje najveću osjetljivost na promjenu varijable prihoda od prodaje električne

energije. Ako se prihodi smanje za više od 7,3013% neto sadašnja vrijednost postaje

negativna. Promjena navedene varijable najmanje je izvjesna zbog potpisanog ugovora i

garantiranje fiksne cijene Vrijednost investicije bi se trebala povećati više od 14,9275%

da bi se ugrozio projekt, a stopa poreza za više od 99,2081%. Neto sadašnja vrijednost

dopušta promjenu veću od 65,5214% pri operativnim troškovima te ukazuje da projekt

ima visok stupanj elastičnosti na tu varijablu.

47

5. ZAKLJUČAK

Projekt i projektni menadžment su osnovni pojmovi definirani ovim diplomskim radom

koji prethode projektu izgradnje bioplinske elektrane. Definiranjem svrhe, ciljeva i

projektnog obuhvata te relevantnim projekcijama projekta dolazi se do saznanja da je

projekt izvediv te da ostvaruje dobit. Rentabilan je i isplativ, a čijom eksploatacijom se

podiže konkurentnost investitora.

Uspješna provedba projekta i ostvarenje projektnog cilja zahtjeva značajan trud i

maksimalnu angažiranost svih sudionika u projektu. Uspjeh provedbe mjerljiv je kroz

očekivanu kvalitetu ciljnog proizvoda, realiziranje projekta unutar planiranog proračuna

i izvršenje svih radova unutar planiranog vremenskog roka kako je i navedeno u

problemu istraživanja ovog rada. Segmentiranje projektnih aktivnosti te točno

definiranje trajanja i troškova istih najviše pridonosi uspješnom završetku projekta.

Ukoliko se samo jedna od ovih varijabli ne izvrši prema zadanim parametrima projektu

prijeti neuspješna provedba.

Investicija u izgradnju bioplinskog postrojenja predstavlja dopunu investitorove

djelatnosti. Investitor namjerava postaviti uređaj za iskorištavanje obnovljivih izvora

energije snage 1 MW. Električna energija će napajati elektro-energetsko mrežu dok će

toplinsku energiju investitor ubuduće koristiti ponajprije za grijanje fermentora.

Preostala toplina može omogućiti pokretanje dodatne proizvodne djelatnosti u

budućnosti.

Zbog kompleksnosti projekta i njegovog financijskog značaja za investitora napravljena

je analiza potencijalnih rizika u provedbi projekta. Rezultati analize pokazali su da je

najizgledniji rizik izvođenje građevinskih radova, a na koje značajan utjecaj imaju

nepredvidivi vremenski uvjeti. Nepravovremeno izvršavanje građevinskih radova

utjecalo bi na sve ostale radove uključujući i trajanje eksploatacije projekta u prvoj

godini pa samim time i na planirane troškove te prihod od proizvodnje. Detaljnim

planiranjem sa svrhom umanjivanja rizika od nepravovremenog izvršavanja

građevinskih radova strogo su definirani ugovorni odnosi sa izvođačem radova te je

48

predviđena vremenska rezerva. Vremenska određenost projekta realizirana je upravo

predviđenim rezervama i manjim relokacijama aktivnosti koje međusobno nisu

povezane na način da završetkom prethodne počinje slijedeća. Analizom ponude na

tržištu odabran je dobavljač tehnologije koji kvalitetom tehničko-tehnološkog rješenja te

cjenovno zadovoljava potrebe projekta. Završetak projekta unutar zadanog proračuna i

očekivane kvalitete upravo je osiguran time što je vođen dobrom inženjerskom

praksom.

Daljnjom financijskom analizom i analizom računa dobiti i gubitka ustanovljeno je da

projekt ostvaruje dobit u svim promatranim godinama pa se može zaključiti da se sve

nastale obveze mogu podmiriti iz redovnog poslovanja. Iz financijskog toka je jasno da

je projekt likvidan te pokazuje sposobnost urednog podmirivanja posuđene glavnice, a

ekonomski tok iskazuje da je ukupni ekonomski potencijal povećan.

Temeljem rezultata ocjene isplativosti projekta u ovom radu zaključuje se da je

budućnost projekta stabilna. Prag rentabilnosti se ostvaruje na niskoj razini od 55,68%

tehnološkog potencijala, a analiza osjetljivosti iskazuje prihvatljiv stupanj elastičnosti

kod eventualnih pojava negativnih utjecaja kritičnih parametara.

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Anić, V. 1994, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb

2. Benedeković, J., et al. 2007, Vodič za analizu troškova i koristi investicijskih

projekata, FOIP, Zagreb

3. Bredillet, C.N., 2006, „The Future project planning management: mapping the

dynamics of project management field in action“ in Global Project Management

Handbook Planning, organizing and controling International Projects, eds Cleland, D.I.

& Gareis, R., 2nd edn, McGraw-Hill Company Inc., New York

4. Buble, M. 1979, Primjena projektne organizacije u samoupravnim uvjetima,

Informator, Zagreb

5. Buble, M. 2010, Projektni menadžment, Minerva d.o.o., Dugopolje

6. Cleland, D.I. 2004, Field Guide to Project Management, 2nd edn, John Wiley &

Sons,Inc., New York

7. Cleland, D.I. & Gareis, R. (eds),2006,1994, Global Project Management Handbook

Planning, organizing and controling International Projects, 2nd edn, McGraw-Hill

Company Inc., New York

8. Dobrenić, S. 1982, Izgradnja informacijskog sistema organiziranog udruženog rada,

Informator, Zagreb

9. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult,

Zagreb

10. Kerzner, H. 2006, Project Management – A Systems Approach to Planning,

Schedduling and Controling, John Wiley & Sons,Inc., New York

11. Lewis, J.P. 2008, Mastering Project Management- applying advanced concepts to

Systems Thinking, Control & Evaluation, Resource Allocation, McGraw-Hill

Companies Inc., New York

12. Novak, M. & Sikavica, P. 1993, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb

13. Omazić, M.A. & Baljkas, S. 2005, Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb

14. Project Management Institute, 2008., Vodič kroz znanje o upravljanju projektima

(vodič kroz PMBOK) , 4. Izdanje, Mate d.o.o., Zagreb

15. Ross, S. et al. 2010, Essentials of Corporate Finance, McGraw-Hill/Irwin, New

York

16. Turner, J.R. 2009,1999,1993, The handbook of Project-based management-leading

strategic change in organizations, 3rd edn, McGraw-Hill Companies Inc., New York

17. Zekić, Z. 2010, Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

18. Zelenika, R. 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

2) ČLANCI

19. Benedeković, J. 2001, „Ekonomsko-financijska analiza projekta za CUPOVZ“,

Građevinar, vol.53, no.4, pp.251-259.

20. Dabić, M. 2008, „Jadranko Benedeković i koautori : Priprema i ocjena investicijskih

projekata“, Ekonomski pregled, 59 (1-2) 85-93(2008), pogledano 05.07.2014. online:

http:/hrcak.srce/file32784

21. Goh, H.H. et al. 2014, „Renewable energy project: Project management, challenges

and risk“, Renewable and Sustainable Energy Reviews, vol.38, pp.917-932.

22. Grgić, Z. et al., 2005, „Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka u različitim

proizvodnim sustavima obiteljskih gospodarstava“, Stočarstvo, vol.59, no.6, pp.425-432

23. Wilson J.M. 2003, „Gantt charts: A centenary appreciation“, European Journal of

Operational Research, vol.149, no.2,pp.430-437.

3) PRAVNI AKTI

24. Zakon o energiji, 2012, Narodne novine, Zagreb, no.120

25. Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije, 2013, Narodne Novine, Zagreb, no.133

4) ELEKTRONIČKI IZVORI

26. Financijski pokazatelji za sve poduzetnike za 2013. godinu, Razred djelatnosti: 3511

– Proizvodnja električne energije, Registar godišnjih financijskih izvještaja, (computer

file) 2014, Financijska agencija – FINA, Zagreb

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Analiza rizika 25

2. Potrebe za sirovinom 30

3. Proračun operativnih troškova 30

4. Proizvodnja el. energije u bioplinskoj elektrani 31

5. Proračun opreme i građenja 32

6. Struktura izvora financiranja 34

7. Plan otplate kredita 35

8. Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu 35

9. Proračun amortizacije 36

10. Projekcija uspješnosti poslovanja 37

11. Financijski tok 37

12. Ekonomski tok 38

13. Statička ocjena projekta 41

14. Metoda praga rentabilnosti 45

15. Analiza osjetljivosti 46

POPIS GRAFIKONA


1. Životni ciklus realizacije projekta 8

2. Ekonomske faze životnog ciklusa projekta 10

3. Kumulativ ekonomskog toka 43

POPIS SHEMA


1. Projekt i menadžment kao projektni menadžment 12

2. Pet funkcija projektnog menadžmenta 13

3. Struktura projekta 18

4. Gantogram 21

5. WBS dijagram 23

6. Nastanak bioplina 28

7. Uporaba bioplina 29

PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANEoliver.efri.hr/zavrsni/730.B.pdf · ovom dijelu diplomskog...

Documents

Transcript of PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANEoliver.efri.hr/zavrsni/730.B.pdf · ovom dijelu diplomskog...