Proje k to Van Jee Eeeeeee
-
Upload
emira-muftic -
Category
Documents
-
view
234 -
download
0
Transcript of Proje k to Van Jee Eeeeeee
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
1/15
Tehniki izvjetaj
Most M4 nalazi se na magistarlnom putu M-18 i nalazi se iznad rijeke Bjelava, koji
dolazei sa sjevera, postepeno skree ka jugozapadu. Najvisoiji dio ose mosta ima kotu!1."" m. #u$ina mosta je !,8% m i on se nalazi u &lagom poprenom nagi&u od 4.'"(, )to
je rje)enje za odvodnju otpadni* voda sa kolovozne povr)ine mosta. +olovoz puta ine dvije
sao&raajne trak )irine po .'% m, ivine trake )irine po "." m i pje)ake konzole )irine 1."
m. sta )irina zadr$ana je i u tunelu, koji se nastavlaj na sam most tj. irina kolovoza !.1",
o&ostrane slu$&ene staze 1." m, pa je ukupna korisna )irina u tunelu
'/0.'%"."1.""231".1" m vi ovi elementi rezultat su odred&i projektnog zadatka i imaju
za 5ilj da sao&raajni5a o&ez&jedi uslove za raunslu &rzinu 638" km7*.
ama konstruk5ija mosta ja armirano &etonska sa kvalitetom marke &etona MB ", kao i
konstruk5ija stu&ova na koje se glavni nosa mosta. Most je oslonjen na etiri stu&a od kojeg
su dva o&alna, a dva unutra)naj stu&a koji imaju raspon od 18,' m i '%,4m izmeu
unutra)nji* zidova. 9emelji unutra)nji* stu&ova oslonjeni su na temlje koji su ojaani
)ipovima du$inen *3 ' m.
Most se gradi pomou 5ijevne tipske skele i oplate koje se se pomijera nakon izgradnje svakekampade, od poetka do kraja mosta.
Opta analiza optereenaja
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
2/15
Na most mogu da djeluju sljedea optereena:
osnovna delovanja dopunska delovanja izuzetna delovanja
;va podela je izvr)ena prema uestalosti pojedini* dejstva, promene vrednosti dejstva u
vremenu i prostoru.
;snovna dejstva su ona dejsta koja su uvijek prisutna na mostu sa malim promenama u
vrednostima tokom vremena. #opunska dejstava se javljaju povremeno i imaju znaajne
promjene vrijednosti dejstva tokom djelovanja na konstruk5iju i izuzetna djelovanja su ona
djelovanja koja se retko javljaju i imaju karakter kratkotrjni* optereenja.
< osnovana optereenja mo$emo da uvrstimo sljedea optereenaj: sopstvena masa, korisno
optereenje, stalni teret na mostu, sile koje nastaju od prednaprezanja, skupljanje i teenje
materijala 0 kod pret*odno napregnuti* i spregnuti* konstruk5ija2, optereenje vodovima,
aktivni pritisak tla, pritisak i masa mirne vode, delovanje tekue vode, uzgon, pritisak na
ogradu mosta, de=orma5ije nastale kao posledi5a naina izgradnje......
#opunska optereenja su: promene temperature, skupljanje &etona, teenje &etona, vjetar,
snijeg, udar leda, sila pri pokretanju i sila pri zaustavljanju vozila, otpori u le$i)tima,,
5entri=ugalna sila,mogue pomeranje temeljnog tla..
zuzetna optereenja su: udari vozila i plovni* o&jekata,zemljotres. vanredna optereenja,
privremena stanja pri graenju.
Neke od osnovni* vliina pri kojima se dimenzionira most su:
opstvenu te$inu mosta mo$emo da podijelimo na : ->1 6lastita te$ina konstruk5ije
?13 povr)ina poprenog presjeka konstruk5ije @zapreminska te$ina materijala
->' 6lastita te$ina nekonstruktivni* dijelova
kao )to su *idroizola5ija, za)titini &eton, vodovi i instala5ije, ogradaA
?'3 spe5i=ina te$ina kN7m'C @du$ina
;ptereenja od sao&raaja
< mnogim propisima predla$u se modeli stvarnog sao&raajnog optereenja, &azirani na
prikupljanju i o&radi statistiki* podataka. 9u najjednostavniji model teretnog vozila koji se
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
3/15
predstavlja pojedinanim kon5entriranim sila koje su jednaka ukupnoj te$ini vozila.
#inamiki uti5aj vozila uvodi se mno$enjem sile odgovarajuim dinamikim koe=i5ijentom.
;tereenje vjetrom
;ptereenej vjetrom se izra$ava preko rezultujui* sila vjetra na rasponski sklop i odreuje se
po sljedeem izrazu:
;ptereenje temperaturom
+od optereenja temperaturom mo$emo da razlikujemo: jednaku promjenu temperature
0 pozitivnu ili negativnu 2 nejednaku promjenu temperature.
;ptereenje sile koenja sile pokretanja
;vo optereeneje mo$emo proraunati na osnovu =ormule
Demljoters
;vo optereenje predstavlja izuzetno optereenje ono najvi)e zavisi od potresne zone
kvalitete tla na kome se nalazi konstruk5ija mosta.
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
4/15
Horizontalani elemenat kolovozna ploa
Most slu$i za 5estovni sao&raaj i statiki sistem mosta je kontinualna konstruk5ija gredinog
poprenog presjeka sa punom kolovoznom ploomirina kolovoza iznosi !,%"m ,ru&ni* traka
'/"." te pje)aki* staza 'E1," m, tako da je ukupna du$ina iznosi 1",1" m. +olovoznakonstruk5ija se sastoji as=altno &etonskog *a&ajueg sloja, as=alt &etonskog nosivog sloja 0 4
5m 2 *idroizola5ije 0 1 5m 2 i armirano &etonske konstruk5ije '% 5m.
PRORAUN KOLOO!N" PLO"
Analiza optereenja
#talno optere$enje
6lastita te$ina ploe:'
".'4 '% %,% 7plg kN m= =
>s=alt *idroizola5ija: '71.''4"F," mkNgasf ==
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
5/15
irine rasprostiranja optereenja:
okomito na smjer vo$nje: 1 1 ' "." ' "."F ".'4 1."r k pl b b d d m= + + = + + =
u smjeru vo$nje: 1 ' ' ".'" ' "."F ".'4 "."r k pl b b d d m= + + = + + =
Gokretno optereenje iznosi: '1"" 1.! 71." ".
p Kd kN m= =
Gtsjene sile do&ivene su pomou programskog paketa 9oIer i one iznose:
talno ;ptere5enje: " 14.4g
xM kNm= " 11.%%g
yM kNm=
Gokretno optere5enje:
.
.
!.!8
!.1%
pok
xo
pok
yo
M kNm
M kNm
=
=
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
6/15
%&'"N!&ON&RAN(" KOLOO!N" KON#TRUK)&("
'* + - .*/0,1'pa
RA 231 - .av/2'Pa
Pravac X
traka jedinine )irine &31,""mJ
statika visina *3'15mJ
koe=i5ijenti sigurnosti gg31," i gp31,8"
ma/ ", ma/ ma/1," 1,8"
1, " !.% 1,8" %.%8
!.1 7 K
g pok
u x xM M M
kNm m
= +
= +
=
1,""
'1." '.4!.1h u
b
k h M= = =
'.4
" '.4
4""7 %""
h
a
k
MB k
RA
=
=
'!.1'. F.4' 7 K
'1
u
pot a a
Ma k cm m
h= = =
".F4%
zk =
;da&rano:
RA 231
aa/445+46m03m7
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
7/15
".F"zk =
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
8/15
Pravac Y
traka jedinine )irine &31,""mJ
statika visina *3'15mJ
koe=i5ijenti sigurnosti gg31," i gp31,8"
ma/ ", ma/ ma/1," 1,8"
1, " ." 1,8" 8.4"
!8.81 7 K
g pok
u y yM M M
kNm m
= +
= + =
1,""'1." '.'%
!8.81h
u
bk h
M= = =
'.'%
" '.!
4""7 %""
h
a
k
MB k
RA
=
=
".F8z
k =
'
!8.81'.! 1".%' 7 K
'1upot a a
Ma k cm m
h= = =
;da&rano:
RA 231
aa/445+46m03m7
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
9/15
".F''zk =
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
10/15
ertikalni elemenat8 ip
Gri preno)enju optereenja na veu du&inu razmatra se Ldu&oko =undiranjeL. +onstruktivni
o&li5i du&okog =undiranja su naje)e razliite vrste )ipova, ali se koriste i dija=ragme, &unari
ili kesoni. ;vde e se razmotriti samo jedan od naje)e primenjivani* o&lika posrednog ili
du&okog temeljenja koji podrazumeva upotre&u )ipova.
ip je relativno dug i relativno tanak element koji se naje)e ugrauje u vertikalnom prav5u
sa povr)ine terena. ;vaj konstruktivni o&lik temeljenja je stariji od istorijeJ primenjivao se jo)
u neolitu, kada su se kue, sojeni5e, gradile na drvenom kolju po&ijenom u dno plitkog jezera.
ako se )ipovi naje)e upotre&ljavaju u grupama, ovde e se razmatrati samo nosivost
pojedinanog )ipa optereenog vertikalnom silom, koji na tlo prenosi optereenje vertikalnimnaponima na &azi )ipa i smiuim naponima po povr)ini sta&la, mada se )ipovi mogu koristiti
i za preno)enje kosi* i zate$ui* sila.
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
11/15
R#T" 9&POA
Neke osnovne vrste )ipova prikazane su na sli5i. Materijal za izradu )ipa mo$e &iti drvo,armirani ili prednapregnuti &eton ili elik.
< na)em sluaju se primjenjuju &u)eni piloti &etonirani u tlu.
'"HAN&!A' PR"NO9"N(A OPT"R":"N(A
6ertikalna sila naijeta na vr* )ipa prenosi se na tlo preko &aze )ipa komponentom bi
preko komponente sta&la s, prema sljedeoj sli5i. a poveavanjem optereenja poveava se
sleganje i ukupna zavisnost o&ino pokazuje $ilavo ili plastino pona)anje pri optereenjima
koja izazivaju lom tla u dreniranim uslovima, )to ukazuje da se lom tla u podruju &aze )ipa
dogaa kao lom pri pro&ojnom ili lokalnom smi5anju.
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
12/15
;RANiNA NO#&O#T
& povr)ina &aze )ipa,
&,= granina nosivost tla u podruju &aze )ipa.
?ranina nosivost omotaa )ipa je: s"f# &'()*as+s"f gde je:
O du$ina dela )ipa,
as povr)ina omotaa sta&la po jedini5i du$ine )ipa,
Ps,= smiua vrstoa, granini napon smi5anja na kontaktu omotaa i tla.
Da prognozu granine i dopu)tene nosivosti primenjuju se mnoge metode. Qvropska iskustva
o&javili su #e Ro5k i Oegrand 01FF!2. Grema na)em LGravilnikuL dozvoljeno optereenje )ipa
dokazuje se najmanje sa dva od sledei* naina:
o&ras5ima s o&zirom na stepen mo&iliza5ije otpornosti tla,
o&ras5ima u kojima se koriste poda5i penetra5ionog sondiranja,
pro&nim optereenjem )ipova,
prema iskustvu sa )ipovima u slinom tlu,
o&ras5ima s o&zirom na otpornost pri po&ijanju )ipova
PRORAUN 9&PA
+ori)tena je teorija Rauot-+erisel za proraun pri&li$no tane nosivosti vr*a )ipa i nosivosti
trenjem po omotau.
< kon=igura5uji terena imamo sljedee slojeve tla:
loj 1 H sivo-plava glina, pra)inasta organska, srednje tvrda:
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
13/15
3 1F kN7m
3 1%"
5 3 1 N75m'
Mv 3 '" N75m'*1 3 1! m
loj ' H lapor5i sivo-smei tvrdi
3 '1 kN7m
3 ""
5 3 N75m'
Mv 3 1'"" N75m'*' 3 1"m
9&P &N" h / 0< m Nukupno0radne sile23 81"" kN
Nosivost vr*a )ipa
Gvr*a )ipa3
( )
+
+
++ 1e*2
45tg*tg
ce*
245tg*tg*32.01*h**A vvrha tg*v2
v
tg*vrha2
m
2
m
=+
=+
="".'
1"S'11S1FSS ''11
h
hhm
1F.! kN7m
'
1"S"1S1%SS ''11 +=+
=h
hhm
3'".!"
>)34S'.1
'
31.1m'
Gvr*a )ipa3 ( )
+
++ "S'' S
'
"4%S!.'"S'."1S'S!.1FS1.1
tg,tgtg
++ 1S
'
"4%S
"
!.' "S' tg,tg
tg
31"F%4.'1 kN
( ) ( ) =+=+= '1"S21"'101S1"1FS20S ''11
hhh vod,vod,m F.! kN7m
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
14/15
Nosivost omotaa )ipa
Gpo omotau3( )
+
+
'
!.'"4S!.'"S"
1F
' S!.'"SS'.1S'S!.FS%."tgtg
,tg
( ) =+
+ !.'"S%."
'
14,
S!.'"sin1SS'.1S'S!.'tg
,1F%.% 1831%%F4.81 kN
+oe=i5ijent sigurnosti 0za )ip visine 14." m2 :
G 3 Gvr*a )ipa Gpo omotau
==
81""
"'.'%4F
rad-,sil,
gra-ic-o
N
P.'!>'.%
U=vojeni ipovi vi=ine 0< m5
PRORAUN POTR"*N" AR'ATUR"
MB" H =&3'".% N 7mm'
Nu3 N&u Nau
Nau3 Nu- N&u N&u3 1'"'S74S'."%3'1!.' kN
Go)to je N&uTTNu uzimamo min. smiuu armaturu min >a
min >a3 ".71"" S 1'"'S74 3 !.8'4 5m
-
7/25/2019 Proje k to Van Jee Eeeeeee
15/15