Proizvodni Sistem Rijeka

7/28/2019 Proizvodni Sistem Rijeka

1/99

TEHNIKI FAKULTETZAVOD ZA PROIZVODNO STROJARSTVO

KATEDRA ZA ORGANIZACIJU I PROIZVODNI MANAGEMENT

Prof. dr. sc. Toni Mikac

Rijeka, 2004


2/99

SVEUILITE U RIJECITEHNIKI FAKULTETZAVOD ZA PROIZVODNO STROJARSTVOKATEDRA ZA ORGANIZACIJU I PROIZVODNI MANAGEMENT

Prof. dr. sc. Toni Mikac

PROJEKTIRANJE PROIZVODNIH SUSTAVA (3+2)

Projektiranje proizvodnih sustava (VIII semestar, Sveuilini studij strojarstva, Proizvodno usmjerenje)

Nain rada: nastava + vjebe = ispitnain studiranja obrazloenje, logika razmiljanja i utvrivanje informacija

Literatura:Polajnar, A.: Proizvodni management.- Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 1998.Shafer, S. M.; Meredith, J. R.: Operations management.- Wiley & Sons, New York, 1998.

TemaBrojsati

nastave Predavanja Vjebe / Seminar

2 Definicija proizvodnog sustava. Ciljevi proizvodnje. Karakteristike proizvodnog

programa. Proizvodna raspoloivost opreme i radnog osoblja.

1. UVOD

2 Tehnika i ekonomska iskoristivost kapaciteta i sustava. Formuliranje elemenataproizvodnog procesa: redosljed postupaka, prostorni raspored.

2. ISKORISTIVOST KAPACITETAI SUSTAVA

2 Modeli protoka materijala: tekui, valoviti, linijski, fleksibilni. Hodogram obrade:jednosmjerni, dvosmjerni.3. MODELI PROTOKAMATERIJALA

2 Koeficijent korelacije operacija i proizvodne opreme. Rukovanje i transport. Ulazni,meuoperacijski i izlazni transport. Nivo automatiziranosti transporta.

2 Proraun proizvodnih kapaciteta. Ciklus obrade izratka: vremena obrade, transporta iekanja.

4. PRORAUN PROIZVODNIHKAPACITETA

2 Modeli prostornih struktura proizvodnih sustava. Jednopredmetnu i viepredmetni

sustavi. Linijski, serijski i fleksibilni sustavi.

5. MODELI PROSTORNIHSTRUKTURA

2 Metode grupiranja izradaka. 6. METODE GRUPIRANJAIZRADAKA

2 Postupak projektiranja proizvodnih sustava: zadatak, analiza varijabli, koncept projekta,

planovi obrade.

7. PROJEKTIRANJE SUSTAVA

2 Postupak projektiranja proizvodnih sustava: optimiranje rjeenja, izbor modela (linijski,

serijski, fleksibilni), izbor transportnog sustava, prostorni raspored.2 Postupak projektiranja proizvodnih sustava: optimiranje rjeenja, izbor modela (linijski,

serijski, fleksibilni), izbor transportnog sustava, prostorni raspored.

2 Prikaz naina projektiranja za pojedine vrste proizvodnih modela.

2 Prikaz naina projektiranja za pojedine vrste proizvodnih modela.

2 Skladita. Proraun prostora. Organizacija skladita. Oprema skladita.

2 Izrada projekta proizvodnog sustava za obradu zadanog asortimana izradaka. Seminar projekt proizvodnog

sustava

2 Izrada projekta proizvodnog sustava za obradu zadanog asortimana izradaka.


3/99

SADRAJ

1. OSNOVNI POJMOVI

1.1. PROIZVODNI CILJEVI

1.2. PROIZVODNI PROGRAM

1.3. PROIZVODNJA1.4. POSLOVNA POLITIKA1.5. PROIZVODNA POLITIKA

1.6. PROIZVODNI PROCES1.7. TEHNOLOKI PROCES

1.8. PROIZVODNI SUSTAV

2. UTJECAJNI IMBENICI

2.1. IMBENICI POSLOVNE POLITIKE2.2. IMBENICI PROIZVODNOG PROGRAMA

2.3. IMBENICI ZNANJA I ISKUSTVA U PROJEKTIRANJU

3. ELEMENTI PROIZVODNOG PROCESA

3.1. TEHNOLOKA OPERACIJA3.2. OPERACIJA TRANSPORTA3.3. ZASTOJ U PROIZVODNOM PROCESU

3.4. USKLADITENJE MATERIJALA/IZRADAKA

4. PROIZVODNI KAPACITETI

4.1. KAPACITET PROIZVODNE OPREME4.1.1 RASPOLOIV KAPACITET OPREME

4.1.1.1 RASPOLOIV KAPACITET POJEDINANE OPREME4.1.1.2 RASPOLOIV KAPACITET PROIZVODNOG SUSTAVA

4.1.2. OPTEREENJE KAPACITETA4.1.2.1. OPTEREENJE POJEDINANOG KAPACITETA

4.1.2.2 OPTEREENJE PROIZVODNOG SUSTAVA4.1.3. NABAVNA VRIJEDNOST I AMORTIZACIJA OPREME

4.1.3.1. NABAVNA VRIJEDNOST POJEDINANOG KAPACITETA4.1.3.2. AMORTIZACIJA POJEDINANOG KAPACITETA

4.1.3.3 NABAVNA VRIJEDNOST PROIZVODNOG SUSTAVA4.1.4. POTREBNA KOLIINA PROIZVODNE OPREME

4.1.4.1. POTREBNA KOLIINA ISTOVRSNE OPREME4.1.4.2. UKUPNO POTREBNA KOLIINA OPREME U PS-U

4.1.5. ISKORITENJE RASPOLOIVIH KAPACITETA4.1.5.1. DEFINICIJA POJMA ISKORITENJA

4.1.5.2. STUPANJ ISKORITENJA POJEDINANOG KAPACITETA4.1.5.3. STUPANJ ISKORITENJA PROIZVODNOG SUSTAVA

4.2. KAPACITET RADNOG OSOBLJA

4.2.1 RASPOLOIV KAPACITET RADNOG OSOBLJA4.2.2 POTREBAN BROJ RADNIKA

4.2.3 KORITENJE RADNIKA

5. REDOSLJED POSTUPAKA

5.1. REDOSLJED POSTUPAKA TIJEKOM PROIZVODNOG PROCESA5.2. NAIN PRIKAZIVANJA REDOSLJEDA POSTUPAKA

5.3. REDOSLJED OBRADE

6. PROSTORNI RASPORED

6.1. DEFINICIJA POJMA PROSTORNOG RASPOREDA6.2. PROSTORNI RASPORED RADNOG MJESTA

6.3. PROSTORNI RASPORED RADIONICE6.4. PROSTORNI RASPORED POGONA

6.5. POZICIONIRANJE OPREME


4/99

7. HODOGRAM OBRADE

7.1. DEFINICIJA I PRIKAZ HODOGRAMA7.2. USMJERENOST KRETANJA

7.2.1. JEDNOSMJERNO KRETANJE8.2.1.1. JEDNOSMJERNI JEDNOREDNI TOK

8.2.1.2 JEDNOSMJERNI DVOREDNI TOK7.2.2. DVOSMJERNO KRETANJE

8.2.2.1. DVOSMJERNO-PROLAZNI HOD8.2.2.2 DVOSMJERNO-POVRATNI HOD

8. MODELI PROTOKA MATERIJALA / IZRADAKA

8.1. DEFINICIJA I PODJELA MODELA

8.2. TEKUI-LINIJSKI MODEL PROTOKA8.2.1. JEDNOREDNI TIJEK

8.2.2. DVOREDNI TIJEK8.3. TEKUI-FLEKSIBILNI MODEL PROTOKA

8.4. VALOVITI-PO SVRSI OBRADE MODEL PROTOKA8.5. VALOVITI-PO VRSTI OPREME MODEL PROTOKA

9. KOEFICIJENT KORELACIJE9.1. DEFINICIJA KORELACIJE

9.2. SUSJEDNI KAPACITETI9.2.1. DEFINICIJA SUSJEDNOSTI

9.2.2. SUSJEDNOST U JEDNOREDNOM RASPOREDU9.2.3. SUSJEDNOST U DVOREDNOM RASPOREDU

9.2.3.1. SUSJEDNOST U TROKUTU

9.2.3.2. SUSJEDNOST U PRAVOKUTNIKU9.3. TIPINI SLUAJEVI KORELACIJE

9.3.1. JEDNOSMJERNI HOD9.3.1.1. JEDNOSMJERNI HOMOGENI HOD

9.3.1.2 JEDNOSMJERNI NEHOMOGENI HOD9.3.2. DVOSMJERNI PROLAZNI HOD

9.3.2.1. DVOSMJERNI PROLAZNI HOMOGENI HOD9.3.2.2 DVOSMJERNI PROLAZNI NEHOMOGENI HOD

10. RUKOVANJE I TRANSPORT

10.1. RUKOVANJE

10.1.1. DEFINICIJA RUKOVANJA10.1.2. NAIN RUKOVANJA

10.2. TRANSPORT10.2.1. DEFINICIJA TRANSPORTA

10.2.2. KOLIINA U TRANSPORTU10.2.3. ULAZNI TRANSPORT

10.2.4. IZLAZNI TRANSPORT10.2.5. MEUOPERACIJSKI TRANSPORT

10.2.6. TEHNIKE TRANSPORTA10.2.6.1. INSKI TRANSPORT

10.2.6.2. KONVEJERSKI TRANSPORT10.2.6.3. KLIZNI TRANSPORT10.2.6.4. TRANSPORT DIZALICAMA

10.2.6.5. TRANSPORT VOZILIMA10.2.7. NAIN UPRAVLJANJA TRANSPORTOM

10.2.7.1. RUNO UPRAVLJANJE10.2.7.2. POLUAUTOMATSKO UPRAVLJANJE

10.2.7.3. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE

11. FLEKSIBILNOST

11.1. DEFINICIJA FLEKSIBILNOSTI11.2. FLEKSIBILNOST POJEDINANOG KAPACITETA

11.3. FLEKSIBILNOST SUSTAVA11.4. OSTVARENJE FLEKSIBILNOSTI


5/99

11.5. STUPANJ FLEKSIBILNOSTI

12. PRORAUN KAPACITETA

12.1. POLAZNE VRIJEDNOSTI12.2. REDOSLJED PRORAUNA

12.2.1. MATRICA VEZA12.2.2. MATRICA GODINJIH OPTEREENJA

12.2.3. MATRICA POTREBNIH KOLIINA OPREME12.2.4. MATRICA STUPNJEVA ISKORISTIVOSTI

13. MODELI PROIZVODNIH SUSTAVA

13.1. OPIS MODELA13.1.1. DEFINICIJA MODELA

13.1.2. OPE ZNAAJKE MODELA13.1.2.1. PROIZVODNI PROGRAM

13.1.2.2. PROIZVODNA OPREMA13.1.2.3. PROSTORNI RASPORED

13.1.2.4. PROPUSNA MO SUSTAVA13.1.2.5. ISKORITENJE SUSTAVA

13.1.3. KONCEPCIJSKE ZNAAJKE MODELA13.1.3.1. ASORTIMAN PROIZVODNJE

13.1.3.2. STRUKTURA MODELA13.1.3.3. PROTOK MATERIJALA

13.2. OSNOVNI MODELI PROIZVODNIH SUSTAVA13.2.1. JEDNOPREDMETNI POJEDINANI KAPACITET - JPK

13.2.1.1. JEDNOPREDMETNI LINIJSKI POJEDINANI KAPACITET13.2.1.2. JEDNOPREDMETNI FLEKSIBILNI POJEDINANI KAPACITET

13.2.1.3. JEDNOPREDMETNI SERIJSKI POJEDINANI KAPACITET13.2.2. JEDNOPREDMETNI PROIZVODNI SUSTAV JPS

13.2.2.1. JEDNOPREDMETNI LINIJSKI PROIZVODNI SUSTAV

13.2.2.2. JEDNOPREDMETNI FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV13.2.2.3. JEDNOPREDMETNI SERIJSKI PROIZVODNI SUSTAV

13.2.3. VIEPREDMETNI POJEDINANI KAPACITET - VPK13.2.3.1. VIEPREDMETNI LINIJSKI POJEDINANI KAPACITET

13.2.3.2. VIEPREDMETNI FLEKSIBILNI POJEDINANI KAPACITET13.2.3.3. VIEPREDMETNI SERIJSKI POJEDINANI KAPACITET

13.2.4. VIEPREDMETNI PROIZVODNI SUSTAV VPS13.2.4.1. VIEPREDMETNI LINIJSKI PROIZVODNI SUSTAV

13.2.4.2. VIEPREDMETNI FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV13.2.4.3. VIEPREDMETNI SERIJSKI PROIZVODNI SUSTAV

13.2.4.3. VIEPREDMETNI PROIZVODNI SUSTAV PO VRSTI OPREME

14. CIKLUS IZRADE

14.1. DEFINICIJA CIKLUSA IZRADE14.2. STRUKTURA CIKLUSA IZRADE

14.2.1. TEHNOLOKO VRIJEME OBRADE14.2.2. VRIJEME TRANSPORTA

14.2.3. VRIJEME ZASTOJA (EKANJA)14.2.4. TRAJANJE UKUPNOG CIKLUSA IZRADE

14.3. IZRAUN CIKLUSA IZRADE14.3.1. ZADANE VARIJABLE

14.3.1.1. REDOSLJED POSTUPAKA IZRADE14.3.1.2. PROSTORNI RASPORED PROIZVODNOG SUSTAVA14.3.1.3. TERMINSKI PLAN KOLIINA PROIZVODNJE

14.3.2. MATRICA TERMINSKOG OPTEREENJA OPREME14.3.2.1. ULAZNE VRIJEDNOSTI

14.3.2.2. MATRICA TERMINSKOG OPTEREENJA OPREME14.3.3. BRUTTO RASPOLOIVO VRIJEME U OPERATIVNOM TERMINU

14.3.4. PRIPREMNO-RASPREMNO VRIJEME OPREME14.3.5. FORMA GRAFIKOG PRIKAZA CIKLUSA

14.3.6. PRORAUN CIKLUSA IZRADE14.3.6.1. PRIMJER 1


6/99

14.3.6.2. PRIMJER 2

15. METODE GRUPIRANJA IZRADAKA

15.1. CILJ GRUPIRANJA IZRADAKA15.2. ULAZNI PODACI

15.3. METODE GRUPIRANJA15.3.1. ISKUSTVENA METODA GRUPIRANJA

15.3.2. METODA KLASIFIKACIJE15.3.3. CLUSTER MATEMATIKE METODE15.3.4. PROCESNA METODA GRUPIRANJA

16. POSTUPAK PROJEKTIRANJA PROIZVODNIH SUSTAVA

16.1. REDOSLJED POSTUPAKA PROJEKTIRANJA

16.2. AKTIVNOSTI PROJEKTIRANJA16.2.1. PROJEKTNI ZADATAK

16.2.2. UTJECAJNE VARIJABLE16.2.2.1. VARIJABLE PROIZVODNE POLITIKE

16.2.2.2. VARIJABLE PROIZVODNOG PROGRAMA16.2.2.3. VARIJABLE ZNANJA I ISKUSTAVA

16.2.3. PROCES KORELACIJE VARIJABLI16.2.4. KONCEPT OBRADE IZRADAKA

16.2.4.1. PRETHODNO GLOBALNO GRUPIRANJE IZRADAKA16.2.4.2. PRETHODNI NAELNI KONCEPT OBRADE

16.2.4.3. VARIJABLE ZNANJA I ISKUSTAVA16.2.5. PLANOVI OBRADE IZRADAKA

16.2.6. FORMIRANJE MATRICA16.2.7. POSTUPAK GRUPIRANJA IZRADAKA

16.2.7.1. CILJ GRUPIRANJA IZRADAKA16.2.7.2. LOGIKA GRUPIRANJA IZRADAKA16.2.7.3. KRITERIJ GRUPIRANJA IZRADAKA

16.2.7.4. GRUPIRANJE IZRADAKA16.2.8. IZBOR MODELA PROIZVODNOG SUSTAVA

16.2.8.1. KRITERIJI ZA IZBOR MODELA16.2.8.2. IZBOR MODELA

16.2.9. IZBOR TRANSPORTNOG SUSTAVA16.2.9.1. NAIN RUKOVANJA I TRANSPORTA

16.2.9.2. KRITERIJI ZA IZBOR NAINA RUKOVANJA I TRANSPORTA16.2.9.3. IZBOR NAINA RUKOVANJA I TRANSPORTA

16.2.10. PROSTORNI RASPORED PROIZVODNOG SUSTAVA16.2.10.1. POLAZNA SAZNANJA I ZAKLJUCI

16.2.10.2. IZRADA REDOSLJEDA POSTUPAKA OBRADE16.2.10.3. GRAFIKI PRIKAZ PROSTORNOG RASPOREDA

16.2.11. POTREBNA RADNA SNAGA16.2.12. CIKLUS OBRADE

16.2.13. ZAKLJUAK16.2.13.1. REZIME PROJEKTNOG ZADATKA

16.2.13.2. REZULTATI PROJEKTA16.2.13.3. OCJENA REZULTATA

17. SKLADITA

17.1. DEFINICIJA SKLADITA

17.2. NAMJENA SKLADITA17.3. PRORAUN SKLADINOG PROSTORA17.4. ORGANIZACIJA SKLADITA

17.5. ORGANIZACIJA SKLADINOG PROSTORA

18. SPECIFINI PROIZVODNI SUSTAVI

18.1. DEFINICIJA SPECIFINOSTI18.2. PROJEKTIRANJE SPECIFINIH PROIZVODNIH SUSTAVA

18.3. TIPINI SPECIFINI PROIZVODNI SUSTAVI18.3.1. ALATNICA


7/99

18.3.2. ODRAVANJE OPREME

19. PROSTORNA KOMPOZICIJA PROIZVODNOG SUSTAVA

19.1. OSNOVNI PROIZVODNI SUSTAV19.2. SLOENI PROIZVODNI SUSTAV

19.3. POMONI PROIZVODNI PROSTORI19.4. TEMELJENJE PROIZVODNE OPREME

19.5. DOVOD ENERGIJE


8/99

1

1. OSNOVNI POJMOVI

1.1. PROIZVODNI CILJEVI

Osnovni cilj prozvodnje je ostvarenje planiranih koliina proizvoda iz proizvodnog programa sa

konstrukcijskim, tehnolokim i proizvodnim karakteristikama, i to:

o propisane kvaliteteo u planiranim rokovimao po zadovoljavajuoj cijeni kotanja

1.2. PROIZVODNI PROGRAM

Proizvodni program ine proizvodi izraci koje proizvodni sustav treba proizvoditi. Pri tom

svaki proizvod posebno karakteriziraju sljedee znaajke:

o konstrukcijske (struktura sklopova, tolerancije, kvalitet povrine, slinost)o tehnoloke (sloenost postupaka izrade, tehnoloka slinost)o proizvodne (godinji obim proizvodnje, dinamika, dugoronost trajanja)

1.3. PROIZVODNJA

Proizvodnja je prostorno i vremenski odreen proces svjesnog djelovanja ovjeka temeljen naznanstvenim zakonitostima pri emu dolazi do svrsishodne korelacije vie imbenika meu

kojima su elementarni ljudska aktivnost, sredstva rada i predmet rada, a u cilju stvaranjamaterijalnih dobara i usluga. Rezultat proizvodnje je proizvod ili neka usluga.

Proizvodnja obuhvaa aktivnosti izrade djelova i njihovu montau. S obzirom da se stvara viak

vrijednosti orjentacija je na smanjenje svih vrsta gubitaka, te poveanje iskoristivostimaterijalnih i kadrovskih resursa. Dijeli se prema vrstama aktivnosti, a organizacijskiformalizira kroz pogone i radione.

1.4. POSLOVNA POLITIKA

Njom se definira razvojna politika proizvodne funkcije u okviru poslovnog sustava: mjesto,uloga i nivo razvijenosti kako bi se osiguralo uspje no poslovanje poduzea.

1.5. PROIZVODNA POLITIKA

Proizlazi iz poslovne politike, i njom se detaljiziraju svi stavovi vezani za proizvodnju kako bise optimalno ostvarili proizvodni ciljevi. Razlikujemo politike:

o razvoja organizacijske strukture ( prema proizvodnom programu )

o autarhinosti ( stupanj obrade strateki bitnih pozicija )o osiguranja alata ( spec. alat - vlastita izrada i odravanje )o odravanje proizvodne opreme ( vlastita ili trea lica )

o financiranja ( globalno i terminski )o raspoloivosti materijalnih sredstava ( alata, opreme )o raspoloivosti radnog osoblja

o ostvarenja nadzora nad kvalitetom


9/99

2

1.6. PROIZVODNI PROCES

Proizvodni je proces osnova svake industrijske proizvodnje, a podrazumjeva sve aktivnosti idjelovanja koja rezultiraju pretvaranjem ulaznih materijala (sirovina, poluproizvoda) u gotov

proizvod. On obuhvaa i sva sredstva i osoblje na kojima se i sa kojima se vre aktivnosti odskladita ulaznog materijala do skladita gotovih proizvoda. Proizvodni proces predstavljanedjeljivu cjelinu tehnike, tehnologije, organizacije i ekonomije, a sastoji se od:

o tehnolokog procesao transportnog procesao procesa organizacije

o procesa informacija

1.7. TEHNOLOKI PROCES

Tehnoloki proces je bitan sastavni dio proizvodnog procesa, i to onaj dio koji se odnosi na

promjenu izgleda, oblika, dimenzija i svojstava materijala (sve kvalitetne promjene fizikalnih ikemijskih svojstava, kvalitete povrine, relativan poloaj ili vrstu spajanja u ugradbenecjeline) od sirovog stanja do gotovog proizvoda.

Integralni tehnoloki proces u metalopreraivakoj industriji dijelimo na ua specijalnapodruja (proizvodnja poluproizvoda, dijelova, sastavljanje).

1.8. PROIZVODNI SUSTAV

Sustav je skup odreenog broja komponenti meusobno povezanih u djelovanju. Interakcije

me

u komponentama mogu biti razli

ite, a njihovim mijenjanjem mijenjaju se kvalitativnasvojstva dijelova i cjeline. Pri tom je obiljeje cjeline razliito od sume obiljeja pojedinihkomponenti.

Proizvodni sustav je prema nomenklaturi CIRP-a definiran kao: organizacijski oblik kojiintegrira grupu razliitih funkcija kao podsustava neophodnih za realizaciju industrijskeproizvodnje predstavljenu skupom aktivnosti koje su usmjerene na fizike i kemijske

promjene ulaznih repromaterijala u finalne proizvode.

Konkretnije: PROIZVODNI SUSTAV je namjenjen obradi (izradi) proizvoda, u okvirukojeg se vri pretvorba informacija, materijala i energije u gotov proizvod (izradak)

posredstvom radnog osoblja i radnih sredstava, a sastoji se od niza temeljnih modula -osnovnih proizvodnih sustava OPS-a.

Proizvodni sustav dio je ireg poslovnog sustava, i to onaj dio u kome nastaje proizvod.

Strukturiran je od vie podsustava koji su aktivni tijekom fukncioniranja proizvodnog sustavakao cjeline. Razlikujemo:

o obradni podsustav (izraci, oprema, alati)

o transportni sustav (transportna oprema, manipulacija, skladitenje)o sustav prostora (proizvodni, pomoni, skladini, saobraajni)o energetski sustav (izvori, mree)

o informacijski sustav (podloge, oprema, podrka)o sustav radnog osoblja (proizvodni i pomoni radnici, rukovodioci)o sustav organizacije (makro i mikro organizacija, metode rukovo enja)


10/99

3

2. UTJECAJNI IMBENICI

2.1. IMBENICI PROIZVODNE POLITIKE

Politika razvoja proizvodnog programa kroz due vremensko razdoblje

- evolutivni razvoj- radikalne promjene

Politika autarhinosti

- koje vrste obrade su strateke za proizvodni sustav

- koji stupanj autarhinosti je minimalan- obrada kojih izradaka je strateki bitna

Politika produktivnosti i automatizacije

- poeljan stupanj automatizacije- poeljan stupanj produktivnosti

Politika financiranja

- globalna raspoloivost financijskih sredstava- terminska raspoloivost sredstava

- sigurnost raspoloivosti

2.2. IMBENICI PROIZVODNOG PROGRAMA

Konstrukcijske znaajke

- konstrukcijska sloenost proizvoda (tolerancije, kvaliteta obrade)

- stupanj konstrukcijske slinosti (slinost forme, nema slinosti)

Tehnoloke znaajke

- tehnoloka sloenost (vrste obrade)- stupanj tehnoloke slinosti (isti sustav, redosljed)

Proizvodne znaajke

- koliina proizvodnje izradaka (godinji obim)- dinamika proizvodnje izradaka tijekom godine- perspektive (dugoronost) trajanja proizvodnje

2.3. IMBENICI ZNANJA I ISKUSTVA U PROJEKTIRANJU

Poznavanje suvremenih tehnologija obrade izradaka iz proizvodnog programa(postupci, oprema, transport, alati, itd.)

Poznavanje suvremenih metoda projektiranja proizvodnog programa

- metoda grupiranja izradaka- metoda optimiranja


11/99

4

Poznavanje osnovnih modela proizvodnih sustava

- tone definicije modela- uvjeta za formiranje modela- adekvatanog transportnog sustava modela

Poznavanje proizvodne opreme i alata- proizvodne opreme- transportne opreme

- informatike opreme- alata (standardnih i specijalnih)


12/99

5

3. ELEMENTI PROIZVODNOG PROCESA

3.1. TEHNOLOKA OPERACIJA

Pod OPERACIJOM podrazumijevamo sve aktivnosti potrebne za promjenu OBLIKA,

DIMENZIJA, POLO

AJA ili SVOJSTAVA pri izradi (proizvodnji) nekog izratka koje se najednom radnom mjestu (proizvodnom kapacitetu) odvijaju u KONTINUITETU (najee ujednom stezanju izratka na stroj). Operacija u pravilu zapoinje UZIMANJEM izratka radistezanja, a zavrava ODLAGANJEM izratka radi transporta ili manipulacije. U okviru

strukture operacije pojedine aktivnosti unutar operacije nazivamo ZAHVATIMA (ono to seunutar operacije obavi jednim ALATOM uz iste reime rada).

Operacije GRAFIKI PRIKAZUJEMO:

- operacije promjene oblika, dimenzija, poloaja, svojstava (krunicom)

- operacije kontrole (kvadratom)

3.2. OPERACIJA TRANSPORTA

Pod TRANSPORTOM podrazumijevamo sve aktivnosti potrebne za premjetaj nekog izratkakoji se odvija izvan operacije (radnog mjesta - proizvodnog kapaciteta). U pravilu razlikujemo:

MEUOPERACIJSKI transport koji se odvija od operacije do operacije (radnog

mjesta)

ULAZNI transport koji se odvija od SKLADITA REPRODUKCIJSKOG

MATERIJALA (SRM) do PRVE operacije (radnog mjesta) IZLAZNI transport koji se odvija od ZADNJE operacije (radnog mjesta) do

SKLADITA GOTOVIH PROIZVODA (SGP)

Transport GRAFIKI PRIKAZUJEMO:

- strijelicom

3.3. ZASTOJ U PROIZVODNOM PROCESU

Pod ZASTOJEM podrazumijevamo svaki prekid (ekanje) koji se dogaa tijekom proizvodnog

procesa izrade nekog proizvoda. U pravilu se dogaa izmeu tehnoloke operacija OBRADE iTRANSPORTA.

Zastoj GRAFIKI PRIKAZUJEMO:

- polukrunicom

3.4. USKLADITENJE MATERIJALA / IZRADAKA

Pod SKLADITENJEM podrazumijevamo organizirano odlaganje repromaterijala, djelominoobraenog ili gotovog izratka u skladite.

Skladitenje GRAFIKI PRIKAZUJEMO:

- trokutom


13/99

6

4. PROIZVODNI KAPACITETI

4.1. KAPACITET PROIZVODNE OPREME

4.1.1. RASPOLOIV KAPACITET OPREME

Pod RASPOLOIVIM KAPACITETOM opreme podrazumijevamo vremensku raspoloivostproizvodne opreme, tj. vrijeme raspoloivo za proizvodnju.

4.1.1.1. RASPOLOIV KAPACITET POJEDINANE OPREME

Ki = h s d t , h/god

gdje je: Ki raspoloiv vremenski kapacitet i-te proizvodne opremeh broj radnih sati smjenes broj smjena u danu

d broj radnih dana u godinit stupanj iskoritenja vremena

Moe se pojaviti:

Kgi godinji kapacitet , h/godKti tjedni kapacitet , h/tjednoKdi dnevni kapacitet , h/dan

Stupanj iskoritenja vremena:

pt = kt

100

U pravilu se uzima:

h = 8 sati; dg = 260 dana; t = 0,85 prosjeno; s = 2; dt = 5 dana

Uvrtenjem slijedi:

Kgi = 8 2 260 0,85 = 3 536 , h/god

Kti = 8 2 5 0,85 = 68 , h/tjednoKdi = 8 2 1 0,85 = 13,6 , h/dan

4.1.1.2. RASPOLOIV KAPACITET PROIZVODNOG SUSTAVA

Ks =

n

1iiK , h/vrem. jedinici

gdje je: Ks raspoloiv vremenski kapacitet s-tog proizvodnog sustava

Ki raspoloiv vremenski kapacitet i-tog kapaciteta u s-tom

proizvodnom sustavui = 1,2,n broj pojedinanih kapaciteta u s-tom sustavu

t koeficijent koritenja raspoloivog vremena (0,70,9)ovisan o proizvodnom modelu (udjelu tpz)

p postotak (%) ostvarenja norme (100110) zavisno o modelu


14/99

7

4.1.2. OPTEREENJE KAPACITETA

4.1.2.1. OPTEREENJE POJEDINANOG KAPACITETA

Pod OPTEREENJEM KAPACITETA podrazumijevamo ukupno planirano vrijeme obrade

na jednom proizvodnom kapacitetu u odreenom vremenskom razdoblju.

ti =

n

1j

z

1rrijt qj , h/vrem. jedinici

gdje je: ti vremensko optereenje i-tog proizvodnog kapaciteta

trij vrijeme r-te operacije pri obradi j-tog izratka na i-tomproizvodnom kapacitetu

r = 1,2,z broj operacija koje se izvode na i-tom kapacitetu pri

obradi j-tog izratka

j = 1,2,n broj razli

itih izradaka koji se obra

uju na i-tomkapacitetuqj koliina j-tih izradaka koji se obrauju na i-tom kapacitetu

Moe se pojaviti:

tgi godinje optereenje i-tog kapaciteta za gj = qgj , h/god

tti tjedno optereenje i-tog kapaciteta za gj = qtj , h/tjednotdi dnevno optereenje i-tog kapaciteta za gj = qdj , h/dan

4.1.2.2. OPTEREENJE PROIZVODNOG SUSTAVA

Pod OPTEREENJEM SUSTAVA podrazumijevamo ukupno planirano vrijeme obrade nasvim proizvodnim kapacitetima u sustavu tijekom odreenog vremenskog razdoblja.

ts =

m

1iit , h/vrem. jedinici

gdje je: ts vremensko optereenje s-tog proizvodnog sustava

ti vremensko optereenje i-tog proizvodnog kapaciteta iz s-togproizvodnog sustava

i = 1,2,m broj pojedinanih kapaciteta u s-tom proizvodnom

obradi j-tog izratka

4.1.3. NABAVNA VRIJEDNOST I AMORTIZACIJA OPREME

4.1.3.1. NABAVNA VRIJEDNOST POJEDINANOG KAPACITETA

Pod VRIJEDNOU KAPACITETA podrazumijevamo ukupno uloena financijskasredstva za kupnju, transport, montau, probu i uhodavanje opreme. Sva ta ulaganja

nazivamo NABAVNOM VRIJEDNOU OPREME Nvi:

Nvi =

n

1zzT , nov. jedinica


15/99

8

gdje je: Nvi nabavna vrijednost i-te proizvodne opreme

Tz z-ti iznos trokova pri nabavi i-tog proizvodnog kapacitetaz = 1,2,n razliite vrste trokova pri nabavi i-tog kapaciteta

4.1.3.2. AMORTIZACIJA POJEDINANOG KAPACITETA

Pod AMORTIZACIJOM podrazumijevamo godinji otpis (troak) nabavne vrijednostiproizvodne opreme na raun troenja ili/i zastarjevanja. Amortizaciju izraavamo kao:

ai =ai

vi

g

N, novana jedinica/god

gdje je: ai godinji iznos amortizacije i-tog kapaciteta

Nvi nabavna vrijednost i-tog proizvodnog kapacitetagai broj godina amortizacije i-tog proizvodnog kapaciteta

4.1.3.3. NABAVNA VRIJEDNOST PROIZVODNOG SUSTAVA

Pod NABAVNOM VRIJEDNOU PROIZVODNOG SUSTAVA podrazumijevamoukupno uloena financijska sredstva za kupnju, transport, montau, probu i uhodavanje

svih proizvodnih kapaciteta (opreme) sadranih u proizvodnom sustavu. UKUPNUnabavnu vrijednost proizvodnog sustava Nvs izraavamo kao:

Nvs =

n

1iviN , nov. jedinica

gdje je: Nvs ukupna nabavna vrijednost s-tog proizvodnog sustava

Nvi nabavna vrijednost i-te proizvodne opreme (kapaciteta)i = 1,2,n broj pojedinanih kapaciteta u s-tom sustavu

4.1.3.4. AMORTIZACIJA PROIZVODNOG SUSTAVA

Pod AMORTIZACIJOM PROIZVODNOG SUSTAVA podrazumijevamo ukupni godi njiotpis (troak) nabavne vrijednosti svih proizvodnih kapaciteta (opreme) sadranih u

proizvodnom sustavu na raun njihovog troenja ili/i zastarjevanja. Amortizacijuproizvodnog sustava as izraavamo kao:

as =

m

1i i

a , novana jedinica/god

gdje je: as godinji iznos amortizacije s-tog proizvodnog sustava

ai godinji iznos amortizacije i-tog proizvodnog kapacitetai = 1,2,m broj pojedinanih kapaciteta u s-tom sustavu

4.1.4. POTREBNA KOLIINA PROIZVODNE OPREME

4.1.4.1. POTREBNA KOLIINA ISTOVRSNE OPREME

Pod POTREBNOM KOLIINOM KAPACITETA podrazumijevamo odnos vremenskog

optereenja opreme i raspoloivog vremenskog kapaciteta opreme. Potreban broj(koliina) opreme izraava se kao:


16/99

9

Si =i

i

K

t

gdje je: S i potreban broj i-te proizvodne opreme (kapaciteta)

ti vremensko optereenje i-tog proizvodnog kapacitetaKi raspoloiv vremenski kapacitet i-te proizvodne opreme

SiC je zaokruena vrijednost na cijeli broj potrebne koliine opreme Si. Za bilo

koji sluaj kada Si nije cijeli broj zaokruuje se na prvi vei cijeli broj.

4.1.4.2. UKUPNO POTREBNA KOLIINA OPREME U PROIZVODNOM SUSTAVU

Pod POTREBNOM KOLIINOM KAPACITETA U SUSTAVU podrazumijevamo ukupnu

stvarnu koliinu svih vrsta pojedinane proizvodne opreme u proizvodnom sustavu. Tase koliina opreme izraava kao:

Ss =

m

1i iC

S

gdje je: Ss koliina kapaciteta (opreme) u s-tom proizvodnom sustavu

SiC stvarno raspoloiva koliina i-tog kapaciteta (opreme)i = 1,2,m broj vrsta pojedinanih kapaciteta u s-tom sustavu

4.1.5. ISKORITENJE RASPOLOIVIH KAPACITETA

4.1.5.1. DEFINICIJA POJMA ISKORITENJA OPREME

Iskoriteno Dobiveno

Raspoloivo = Uloeno

Iskoriteno VRIJEME

Raspoloivo VRIJEME

Iskoritena VRIJEDNOST

Raspoloiva VRIJEDNOST

4.1.5.2. STUPANJ ISKORITENJA POJEDINANOG KAPACITETA

Pod STUPNJEM ISKORITENJA POJEDINANOG KAPACITETA podrazumijevamoodnos potrebne i raspoloive koliine proizvodnog kapaciteta (opreme), a izraava se:

TEHNIKI: Ti =iC

iSS

gdje je: Ti tehniki stupanj iskoritenja i-tog proizvodnog kapacitetaSi potrebna koliina i-tog proizvodnog kapaciteta (opreme)

SiC stvarno raspoloiva koliina i-tog proizvodnog kapaciteta

EKONOMSKI: Ei =

i

iTi

a

a = Ti Ei = Ti

gdje je: Ei ekonomski stupanj iskoritenja i-tog proizvodnog kapacitetaai godinji iznos amortizacije i-tog proizvodnog kapaciteta

Openito: =

TEHNIKI: =

EKONOMSKI: =


17/99

10

4.1.5.3. STUPANJ ISKORITENJA PROIZVODNOG SUSTAVA

Pod STUPNJEM ISKORITENJA PROIZVODNOG SUSTAVA podrazumijevamo ukupnistupanj iskoritenja svih proizvodnih kapaciteta (opreme) sadranih u proizvodnomsustavu, a izraava se kao:

TEHNIKI: Ts =

m

1iiC

iCm

1iTi

S

S

gdje je: Ts tehniki stupanj iskoritenja s-tog proizvodnog sustavaTi tehniki stupanj iskoritenja i-tog proizvodnog kapacitetaSiC raspoloiva koliina i-tog istovjetnog proizvodnog kapaciteta

EKONOMSKI: Es =

i

m

1iiC

iiC

m

1i Ti

aS

aS

gdje je: Es ekonomski stupanj iskoritenja i-tog proizvodnog sustavaTi tehniki stupanj iskoritenja i-tog proizvodnog kapacitetaSiC raspoloiva koliina i-tog istovjetnog proizvodnog kapaciteta

ai godinji iznos amortizacije i-tog proizvodnog kapaciteta

4.2. KAPACITET RADNOG OSOBLJA

4.2.1. RASPOLOIV KAPACITET RADNOG OSOBLJA

Pod RASPOLOIVIM KAPACITETOM RADNOG OSOBLJA podrazumijevamo raspoloivoradno vrijeme proizvodnih radnika.

Kr = hd d tr , h/god

gdje je: Kr raspoloiv vremenski kapacitet r-tog radnika

hd broj radnih sati dnevnod broj radnih dana u godinitr stupanj iskoritenja raspoloivog vremena radnika

Moe se pojaviti:

Kgr godinji kapacitet , h/god

Ktr tjedni kapacitet , h/tjedno trt vii !

Kdr dnevni kapacitet , h/dan trd vii !

Stupanj iskoritenja raspoloivog vremena:

pt = kvr

100vr koeficijent koritenja raspoloivog vremena (0,70,8)

p postotak (%) ostvarenja norme (100110)


18/99

11

U pravilu se uzima:

hd = 8 sati/dan; d = 260 dana; tr = 0,75 prosjeno;

Uvrtenjem slijedi:

Kgr = 8 260 0,75 = 1 560 , h/god

Kti = 8 5 0,75 = 30 , h/tjednoKdi = 8 1 0,75 = 6 , h/dan

4.2.2. POTREBAN BROJ RADNIKA

R =

m

1iiR

gdje je: R ukupan broj potrebnih radnikaRi broj potrebnih radnika i-te vrste i stupnja zanimanja

i = 1,2,m broj razliitih vrsta i stupnjeva zanimanja

Ri =r

iR

K

t=

trd

j

n

1j

z

1rrijR

dh

qt

gdje je: Ri broj potrebnih radnika i-te vrste i stupnja zanimanjatiR potreban broj radnih sati radnika i-te vrste i zanimanja

Kr raspoloiv vremenski kapacitet jednog radnikatrijR vrijeme r-te opracije pri obradi j-tog izratka na i-tom

kapacitetu koju izvrava radnikqj koliina j-tih izradaka koju treba obraditi

Mogu se pojaviti sljedee situacije:

tr ts tR

trij trijR = trij

tr ts tR

trij trijR < trij

tr ts tR

trij trijR = 0

4.2.3. KORITENJE RADNIKA

- vrlo fleksibilno premjetanje otputanje zapoljavanje

trijR = trij univerzalni strojevi

trijR < trij poluautomatski strojevi

trijR = 0 automatski strojevi


19/99

12

5. REDOSLJED POSTUPAKA

5.1. REDOSLJED POSTUPAKA TIJEKOM PROIZVODNOG PROCESA

U toku proizvodnog procesa koji zapoinje izlaskom reprodukcijskog materijala iz skladita

repromaterijala SRM, a zavr

ava ulaskom gotovog proizvoda u skladite gotovih proizvoda SGP, odvija se cijeli niz aktivnosti i zastoja.

Pod REDOSLJEDOM POSTUPAKA OBRADE (REDOSLJED OBRADE) podrazumijevamo sveaktivnosti vezane uz predmet izrade za vrijeme proizvodnog procesa, a navedene onim redom

kako se odvijaju (dogaaju).

5.2. NAIN PRIKAZIVANJA REDOSLJEDA POSTUPAKA

OPREMARed.

brojAktivnost Simbol

Oznaka NazivVrijeme

1. Uskladitenje SRM Skladite repromaterijala -2. Ulazni transport RVV Runo voeno vozilo tu3. ekanje PAL Paleta t14. Obrada 1. operacija HG Horizontalna glodalica t15. ekanje PAL Paleta t26. Meuop. transport RVV Runo voeno vozilo tm17. Obrada 2. operacija TS Tokarilica t28. Kontrola 3. operacija KS Kontrolni stol t39. ekanje PAL Paleta t3

10. Izlazni transport RVV Runo voeno vozilo ti11. Uskladitenje SGP Skladite gotovih proizvoda -

5.3. REDOSLJED OBRADE

Kada se iskazuju SAMO tehnoloke operacije govorimo o REDOSLJEDU OBRADE. Osimredosljeda obrade samo jednog izratka koristi se i KOMPARATIVNI REDOSLJED OBRADE

za vie izradaka u istom proizvodnom sustavu.

OPREMARed.broj Aktivnost Simbol Oznaka Naziv Vrijeme

... ... 1, 2, ..j.. n ... ... t1, t2, .. tj .. tn... ...


20/99

13

6. PROSTORNI RASPORED

6.1. DEFINICIJA POJMA PROSTORNOG RASPOREDA

Pod PROSTORNIM RASPOREDOM (LAYOUT-om) podrazumijevamo razmjetaj proizvodne i

ostale opreme u prostoru.Razmjetaj se prikazuje u odreenom mjerilu - 1:25; 1:50; 1:100...

Razmjetaj moe biti:

o TLOCRTNI tlocrt opreme

o TRODIMENZIONALNI modeli opreme

6.2. PROSTORNI RASPORED RADNOG MJESTA

Mj 1:10 (25)

U J

U P I P

6.3. PROSTORNI RASPORED RADIONICE

Mj 1:25 (50)

TRA

RM prostor radnog mjesta

R prostor za radnikaPO proizvodna opremaUP ulazna paleta

IP izlazna paletaUJ upravljaka jedinica

R M

R

O

HGTS

RBU

KT

HBU

TS

HG

RM2

R 1

RM i

PAL

PAL

RMi prostor i-tog radnogmjesta u radionici

PAL prostor za dovoz iodvoz izradaka u i

iz radioniceTRA prostor za internu

saobraajnicu u

radionici


21/99

14

6.4. PROSTORNI RASPORED POGONA

Mj 1:50 (100)

RP1 R1 R2

TRA

RP2 R3 R4

gdje je: RPi prostor za pomone slube pogonaRi prostor i-te radionice

TRA prostor internih saobraajnica

6.5. POZICIONIRANJE OPREME

Pod NUMERIKIM OZNAAVANJEM POZICIJE POZICIONIRANJEM podrazumijevamoredni broj proizvodne i ostale opreme u prostornoj strukturi osnovnog proizvodnog sustava.

Redosljed oznaavanja potrebno je provesti strogo po REDOSLJEDU S LIJEVA NA DESNO.

2 4 m

i31

i = 1,2, ... m redni brojproizvodne opreme uprostornoj strukturi

m-1

5 je ispred 6 !

1 3 5

6


22/99

15

7. HODOGRAM OBRADE

7.1. DEFINICIJA I PRIKAZ HODOGRAMA

Pod HODOGRAMOM OBRADE podrazumijevamo grafiki ili numeriki prikaz protoka (HODA)

materijala (IZRATKA) kroz PROIZVODNI SUSTAV tijekom proizvodnog procesa.Za izradu i prikaz hodograma potrebno je raspolagati sa:

- prostornim rasporedom proizvodne opreme u odreenom mjerilu i jednoznanomoznakom pozicije svakog pojedinanog kapaciteta (opreme - proizvodnog resursa) u

prostoru

- redosljedom obrade svakog pojedinog izratka

GRAFIKI PRIKAZ HODOGRAMA

Mj 1:25

1 3 5 7

2 4 6 8

NUMERIKI MATRINI PRIKAZ HODOGRAMA TRANSPORTNA MATRICA i-i

i

i1 2 3 4 5 6 7 8

1

2

3

4

5

6

7

8

SRM SGP1 233

4

1

kgm

kgm3

kgm

2


23/99

16

7.2. USMJERENOST KRETANJA

7.2.1. JEDNOSMJERNO KRETANJE

JEDNOSMJERNI HOD izratka u proizvodnom sustavu ostvaruje se uvijek u istom smjeru, tj.redosljed operacija (r) istosmjeran je redosljedu proizvodne opreme (i) koja se koristi zaobradu tog izratka.

Pri tom se u pravilu javljaju dva sluaja:

7.2.1.1. JEDNOSMJERNI JEDNOREDNI HOD

GRAFIKI PRIKAZ HODOGRAMA OBRADE

1 2 3 4 5

7.2.1.2. JEDNOSMJERNI DVOREDNI HOD

GRAFIKI PRIKAZ HODOGRAMA OBRADE

1 3 5

2 4

MATRINI PRIKAZ MATRICA i-r

Izradak - A Izradak - Bri 1 2 3 1 2 3 4

1

2

3

4

5

SRM

A 1SGP

A2 3

B1 2 3 4

SRM

A1

SGP

B2

B1 3

2 3

1

3

2

2

3

1

Kretanje uvijek uISTOM SMJERU !


24/99

17

7.2.2. DVOSMJERNO KRETANJE

DVOSMJERNI HOD izratka u proizvodnom sustavu ostvaruje se u dva smjera, i to:

o NAPRIJEDo NATRAG

Hod NAPRIJED ostvaruje se kada JE redosljed operacija (r) istosmjeran redosljeduproizvodne opreme (i) unaprijed, tj. naredna (r+1) operacija se izvodi na proizvodnom

kapacitetu ija je pozicija u prostoru oznaena sa barem (i+1) ili jo vie unaprijed.

Hod NATRAG ostvaruje se kada redosljed operacija (r) NIJE istosmjeran redosljeduproizvodne opreme (i) unaprijed, tj. naredna (r+1) operacija se izvodi na proizvodnom

kapacitetu ija je pozicija u prostoru oznaena sa barem (i-1) ili jo nie unatrag.

Pri tom se u pravilu javljaju dva sluaja dvosmjernog kretanja:

7.2.2.1. DVOSMJERNO-PROLAZNI HOD

Radi se o hodogramu obrade kod kojeg se izradak kree NAPRIJED NATRAG uprostoru, ali se NE VRAA na ISTI proizvodni kapacitet. Postorni raspored moe biti

jednoredni, dvoredni ili radioniki po vrsti opreme.

GRAFIKI PRIKAZ HODOGRAMA DVOREDNI PROSTORNI RASPORED OPREME

1 3 5

2 4

MATRINI PRIKAZ: MATRICA i-r MATRICA i-i

r

i 1 2 3 4 5

i

i 1 2 3 4 5

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

SRMA

1 SGP

A

2 3

5

HOD NATRAG: kod r = 4 i = od 5 na 3

1

2

3

1

2

4

5

3

5


25/99

18

7.2.2.1. DVOSMJERNO-POVRATNI HOD

Radi se o hodogramu obrade kod kojeg se izradak kree NAPRIJED NATRAG uprostoru, ali se u hodu natrag VRAA na ISTI proizvodni kapacitet na kojem je veizvrena jedna ili vie operacija. Postorni raspored moe biti jednoredni, dvoredni ili

radioniki po vrsti opreme.

GRAFIKI PRIKAZ HODOGRAMA JEDNOREDNI PROSTORNI RASPORED OPREME

1 2 3 4 5

MATRINI PRIKAZ: MATRICA i-r MATRICA i-i

ri

1 2 3 4 5 6 7 ii

1 2 3 4 5

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

SRM

A1

SGP

A

2 5

3

67

HOD NATRAG: kod r = 3

i = od 3 na 1r = 7 i = od 5 na 4

1

2

3

2

5

3

7

6

5

6

7

1


26/99

19

8. MODELI PROTOKA MATERIJALA / IZRADAKA

8.1. DEFINICIJA I PODJELA MODELA

Pod MODELOM PROTOKA MATERIJALA / IZRADAKA podrazumijevamo NAIN prolaza

materijala izrade kroz proizvodni sustav tijekom proizvodnog procesa obrade.Osnovni modeli protoka su:

o TEKUI MODEL PROTOKA u pravilu nema (ili su zanemarivo mala)meuoperacijskih ekanja. Po zavretku prethodne operacije izradak BEZ

ZASTOJA (ekanja) ide na narednu operaciju.

o VALOVITI MODEL PROTOKA u pravilu se javljaju znaajno velikameuoperacijska ekanja. Po zavretku prethodne operacije izradak EKA

(transport, priprema stroja, itd.) prije nego to zapone naredna operacija.

Prostorni raspored i znaajke fleksibilnosti proizvodne opreme temeljni su utjecajniimbenici na osnovi kojih OSNOVNI MODELI PROTOKA MATERIJALA / IZRADAKA

poprimaju odreene specifine forme.

8.2. TEKUI LINIJSKI MODEL PROTOKA

Osnovna znaajka tekueg - linijskog modela su:

- za SVAKU tehnoloku operaciju predvien je ZASEBAN proizvodni kapacitet- proizvodna oprema rasporeena je LINIJSKI

8.2.1. JEDNOREDNI TIJEK

GRAFIKI PRIKAZ

1 2 3 4 5

MATRINI PRIKAZ: MATRICA i-r

ri

1 2 3 4 5

1

2

3

4

5

SRM

A 1

SGP

A2 3 4 5

1

2

3

5


27/99

20

8.2.2. DVOREDNI TIJEK

GRAFIKI PRIKAZ

1 3 5

2 4


r

i

1 2 3 4 5

1

2

3

4

5

8.3. TEKUI FLEKSIBILNI MODEL PROTOKA

Osnovne znaajke tekueg - fleksibilnog modela su:

- pojedini proizvodni kapaciteti mogu obraivati VIE razliitih tehnolokih operacijajednog izratka

- proizvodna oprema koja izvodi vie operacija mora biti FLEKSIBILNA, tj. prijelaz sjedne na drugu tehnoloku operaciju izvodi se BEZ PRIPREMNO-ZAVRNOG

VREMENA tpz = 0 !- raspored proizvodne opreme moe biti jednoredni ili vieredni po SVRSI OBRADE ili

po VRSTI OPREME

GRAFIKI PRIKAZ

1 2 3 4

SRM

A1

SGP

A2 3 4 5

1

2

3

5

SRM

A 1 2 34 5 6

SGP

A


28/99

21


ri

1 2 3 4 5 6

1

2

3

4

8.4. VALOVITI - PO SVRSI OBRADE MODEL PROTOKA

Osnovne znaajke valovitog po svrsi obrade modela protoka su:

- proizvodni sustav ini SVA proizvodna oprema potrebna za kompletnu obradu VIERAZLIITIH (proizvodno slinih) izradaka

- pojedini proizvodni kapaciteti mogu obraivati VIE tehnolokih operacija na istom

izratku- proizvodna oprema koja izvodi vie operacija NIJE FLEKSIBILNA, tj. za obradu

svake tehnoloke operacije treba pripremiti i raspremiti proizvodni kapacitet uz

UTROAK PRIPREMNO-ZAVRNOG VREMENA tpz 0 !- raspored proizvodne opreme moe biti jednoredni ili vieredni po SVRSI OBRADE

GRAFI

KI PRIKAZ

1 3 5

2 4


r

i1 2 3 4 5

1

2

3

4

5

1

2

3

6

5

SRM

A

SGP

A3

1

12 2 3

45

6

1

21

32

54

3

65


29/99

22

8.5. VALOVITI - PO VRSTI OPREME MODEL PROTOKA

Osnovne znaajke valovitog po vrsti opreme modela protoka su:

- proizvodna oprema je prostorno razmjetena po VRSTI OPREME to znai da izradak

putuje u vie radionica

- pojedini proizvodni kapaciteti mogu obraivati VIE operacija na istom izratku- proizvodna oprema koja izvodi vie operacija NIJE FLEKSIBILNA, tj. za obradu

svake tehnoloke operacije treba pripremiti i raspremiti proizvodni kapacitet uzUTROAK PRIPREMNO-ZAVRNOG VREMENA tpz 0 !

GRAFIKI PRIKAZ

T O K A R I L I C E G L O D A L I C E

1.1 1.2 1.3 3.1 3.2 3.3 3.4

2.1 2.2 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2

B R U S I L I C E B U I L I C E D U B I L I C E


r

i1 2 3 4 5 6

1.1

1.2

1.3

2.1

2.2

3.1

3.2

3.3

3.4

4.1

4.2

4.3

4.4

4.5

SRMA 1

1 27

3

3

4

5 6 6

SGPA

21

7

32 54

1

6

5 6


30/99

23

9. KOEFICIJENT KORELACIJE

9.1. DEFINICIJA KORELACIJE

Pod KOEFICIJENTOM KORELACIJE REDOSLJEDA OBRADE podrazumjevamo vrijednost

(broj) koja pokazuje odnos izme

u redosljeda tehnolokih operacija (r) i redosljedaproizvodne opreme u prostornom rasporedu (i) na kojima se te operacije izvode.

krij = irj i(r-1)j

gdje je: krij koeficijent korelacije redosljeda obrade pri izradi j-tog izratkairj redni broj proizvodne opreme u prostornom rasporedu na kojoj se

izvodi r-ta operacija j-tog izratkai(r-1)j redni broj proizvodne opreme u prostornom rasporedu na kojoj se

izvodi prethodna (r-1) operacija j-tog izratka

Koeficijent korelacije ukazuje na znaajke HODOGRAMA OBRADE:

Kada je krij pozitivan (+) radi se o kretanju NAPRIJED Kada je krij negavan () radi se o kretanju NATRAG

Kada je u proizvodnom procesu krij samo pozitivan (+) radi se oJEDNOSMJERNOM HODU NAPRIJED

Kada je u proizvodnom procesu krij i pozitivan (+) i negativan () radi se o

DVOSMJERNOM HODU NAPRIJED-NATRAG

to je vrijednost koeficijenta korelacije (krij) VEA organozacija protoka materijala / izratka

kroz proizvodni sustav je u pravilu sloenija.

9.2. SUSJEDNI KAPACITETI

9.2.1. DEFINICIJA SUSJEDNOSTI

Pod SUSJEDNIM kapacitetom podrazumjevamo one kapacitete koji su jedan drugom ususjedstvu, tj. smjeteni su JEDAN PORED DRUGOG. Kada se operacije izvode na susjednimkapacitetima u pravilu se smanjuje (a ponekad ga niti nema) me uoperacijski transport.

9.2.2. SUSJEDNOST U JEDNOREDNOM RASPOREDU

Jednoredni raspored:

1 2 i - 1 i i + 1 n

Kapacitet (i) nalazi se u susjedstvu kapaciteta (i+1) naprijed, i kapaciteta (i-1) natrag !

U jednorednom rasporedu susjedni su oni kapaciteti iji je koeficijent korelacije:

krij = 1


31/99

24

9.2.3. SUSJEDNOST U DVOREDNOM RASPOREDU

9.2.3.1. SUSJEDNOST U TROKUTU

Dvoredni trokutni raspored:

1 i - 1 i + 1 n

2 i - 2 i i + 2 n - 1

Kapacitet (i) nalazi se u susjedstvu kapaciteta (i+1) i (i+2) naprijed, te (i-1) i (i-2) natrag !U dvorednom trokutnom rasporedu susjedni su oni kapaciteti iji je koeficijent korelacije:

krij = 2

9.2.3.2. SUSJEDNOST U PRAVOKUTNIKU

Dvoredni pravokutni raspored:

1 i - 3 i - 1 i + 1 n - 1 1. red

2 i - 2 i i + 2 n 2. red

Kapacitet (i) nalazi se u susjedstvu kapaciteta (i+1) i (i+2) naprijed, kapaciteta (i-1), te (i-2) i

(i-3) natrag !U dvorednom pravokutnom rasporedu susjedni su oni kapaciteti iji je koeficijent korelacije:

+2 +3krij =-3

ili-2

+3

-2

9.3. TIPINI SLUAJEVI KORELACIJE

Prikazati e se tipini sluajevi hodograma u ovisnosti o znaajkama HODOGRAMA OBRADE:

Prema usmjerenosti kretanja: jednosmjerni hod naprijed

dvosmjerni hod naprijed-nazad Prema broju operacija na jednom kapacitetu: prolazni hod

povratni hod

Praktino se primjenjuje koeficijent korelacije ksj = !


32/99

25

Prema koritenju raspoloivih kapaciteta: homogeni hod

nehomogeni hod

9.3.1. JEDNOSMJERNI HOD

9.3.1.1. JEDNOSMJERNI HOMOGENI HOD

- SLUAJ krij = 1

ri

1 2 3 4 5

1 3 5 1 1

2 1

2 4 3 1

4 1

5 1

Znaajke: - jednosmjeran hod

- homogen (uz primjenu raspoloivih kapaciteta bez preskakanja)

- SLUAJ 1 krij 2

ri

1 2 3 4

1 1

1 3 5 2

3 2

2 4 6 4 1

5

6 2


- homogen (sukcesivne operacije na susjednim* kapacitetima)

SRM SGP1 2 4 5

krij

3

krij

S P

SRM 1 42

ksj = 1 do 1

ksj = 1 do 2


33/99

26

9.3.1.2. JEDNOSMJERNI NEHOMOGENI HOD

- SLUAJ 1 krij 2

r

i

1 2 3 4

1 1

1 3 5 2 1

3

2 4 6 4

5 3

6 1


- nehomogen (sukcesivne operacije [r=3] ne odvijaju se na susjednim kapacitetima)

9.3.2. DVOSMJERNI PROLAZNI HOD

9.3.2.1. DVOSMJERNI PROLAZNI HOMOGENI HOD

- SLUAJ (1) krij (2)

r

i1 2 3 4 5

1 3 5 1 1

2 1

3 -2

2 4 4 2

5 1

Znaajke: - dvosmjeran hod

- prolazan (samo jedna operacija na pojedinom kapacitetu)


krij

ksj = +1 do +3

S PSRM

1 3 42

krij

sj = - do +2

SRM1

S P

5

2 3 4


34/99

27

9.3.2.2. DVOSMJERNI PROLAZNI NEHOMOGENI HOD

- SLUAJ (1) krij (2)

r

i

1 2 3 4 5

1 3 5 1 1

2 -1

3 -2

2 4 4 2

5 4


- prolazan (samo jedna operacija na pojedinim kapacitetima)


9.3.3. DVOSMJERNI POVRATNI HOD

9.3.3.1. DVOSMJERNI POVRATNI HOMOGENI HOD

- SLUAJ 1 krij 2

ri

1 2 3 4 5 6 7

1 3 5 1 1

2 -2

3 2 1

2 4 6 4 1

5 2

6 1


- povratan (vie operacija [r=2,5] na pojedinom [i=3] kapacitetu)


krij

sj = - do +4

SRM1

S P42

krij

3

5

ksj = -2 do 2

S PSRM 1 25

67


35/99

28

9.3.3.2. DVOSMJERNI POVRATNI NEHOMOGENI HOD

- SLUAJ 1 krij 2

r

i1 2 3 4 5 6 7 8

1 3 5 1 1 -1

2 -2

3 2

2 4 6 4 1

5 -1

6 5 1


- povratan (vie operacija [r=1,5] na pojedinom [i=1] kapacitetu)


krij

SRM 1

4

ksj = -2 do +5

SGP235

68


36/99

29

10. RUKOVANJE I TRANSPORT

10.1. RUKOVANJE

10.1.1. DEFINICIJA RUKOVANJA

Pod RUKOVANJEM podrazumjevamo: uzimanje, ulaganje, stavljanje, skidanje, okretanje,dizanje, sputanje ili premjetanje materijala / izratka. Radi se o kratkotrajnom i prostornoogranienom (prostor radnog mjesta) premjetaju materijala / izratka.

Rukovanje je u pravilu vezano uz TEHNOLOKU ili TRANSPORTNU operaciju. Kada je vezanouz tehnoloku operaciju tretira se kao ZAHVAT u operaciji i NE PRIPADA TRANSPORTU!Kada je vezano uz transportnu operaciju tretira se kao ZAHVAT u operaciji transporta.

10.1.2. NAIN RUKOVANJA

U praksi se javlja vie moguih naina rukovanja izratkom (postavljanje, skidanje, okretanjeizratka i sl.), i to:

RUNO

- runo upravljanje runo izvrenje: (RR)- runo upravljanje mehanozirano izvrenje: (RM)

AUTOMATSKI

- automatsko upravljanje automatsko izvrenje: (AA)

paletom (AP) direktno (AD)

manipulatorom (AM)

robotom (AR)

10.2. TRANSPORT

10.2.1. DEFINICIJA TRANSPORTA

Pod PROIZVODNIM TRANSPORTOM podrazumjevamo one operacije transporta koje sedogaaju tijekom proizvodnog procesa, a dijelimo ga na ulazni transport, meuoperacijskitransport i izlazni transport.

10.2.2. KOLIINE U TRANSPORTU

Pod KOLIINOM U TRANSPORTU podrazumjevamo koliinu izradaka qi koja setransportira u jednoj operaciji transporta.

Koliina u i-tom transportu moe biti:

- pojedinani komad (jedan komad) q i = 1

- pojedinani sloeni teret (lot): paleta kontejner, itd.

X

upravljanje

izvrenje

qi 1


37/99

30

10.2.3. ULAZNI TRANSPORT

Pod ULAZNIM TRANSPORTOM podrazumjevamo transport reprodukcijskog materijala izskladita repromaterijala (SRM) do radionice (osnovnog proizvodnog sustava) u kojojzapoinje obrada, tj. do proizvodne opreme koja vri obradu prve (r=1) operacije.

10.2.4. IZLAZNI TRANSPORT

Pod IZLAZNIM TRANSPORTOM podrazumjevamo transport gotovog (obraenog) proizvoda

iz radionice u kojoj je obavljena posljednja operacija tj. proizvodne opreme koja je izvr ilaobradu posljednje (r=n) operacije do skladita gotovih proizvoda/dijelova (SGP).

10.2.5. MEUOPERACIJSKI TRANSPORT

Pod MEUOPERACIJSKIM TRANSPORTOM (kada postoji) podrazumjevamo transportizratka izmeu dvaju proizvodnih kapaciteta na kojima se obrauju DVIJE UZASTOPNEtehnoloke operacije.

Pojanjenje (POIMANJE) meuoperacijskog transporta:

NEMA MEUOPERACIJSKOG TRANSPORTA:

uvijek kada se NAREDNA operacija (r+1) izvodi na SUSJEDNOM proizvodnom

kapacitetu (i+kri) u odnosu na kapacitet (i) na kojem je izvedena PRETHODNA operacija(r), a koji je u prostoru POSTAVLJEN TAKO da se pri skidanju izratka taj izradak

moe postaviti u takav poloaj s kojeg se moe izvriti neposredno uzimanje i ulaganjena SUSJEDNI proizvodni kapacitet, te ako su ti zahvati RUKOVANJA (manipulacije)ukljueni u prethodnu (skidanje, premjetanje) i narednu (dizanje, ulaganje) operaciju

tj. ukljueni u vrijeme operacije trij !!!

1 3 51 2

2 4

SRM

Z r=1

tuj vrijeme ulaznog transportaj-tog izratka

S Pi


r=n

tuj

tijtij vrijeme izlaznog transporta

j-tog izratka

i


r=ntij

tij vrijeme izlaznog transportaj-tog izratka

r

i+kri

r+1tmj

tmj vrijeme m-tog meuoperacijskogtransporta pri obradi j-tog izratka

SGP3

SGP1 2 3SRM1

3

2 6

SRM UP P


38/99

31

POSTOJI MEUOPERACIJSKI TRANSPORT:

uvijek KADA SE za PREMJETANJE izratka sa proizvodnog kapaciteta (i) na kojem jeizvrena operacija (r) na naredni kapacitet (i+k) na kojem e se izvoditi narednaoperacija (r+1) troi VRIJEME KOJE NIJE ukljueno u tehnoloke operacije.

Meuoperacijski transport POSTOJI ak i onda kada se radi o SUSJEDNIM

kapacitetima !!!

10.2.6. TEHNIKE TRANSPORTA

Proizvodni transport i rukovanje materijalom / izratkom moe se izvriti na razliite naine,tj. uporabom raznolike transportne opreme. Uporabu pojedine transportne opreme trebadovesti u korelaciju s karakteristikama izratka koji se transportira i organizacijom protoka

materijala kroz proizvodni sustav.

Po nainu izvoenja i upotrebljenoj opremi mogu se javiti razne TEHNIKE TRANSPORTA:

10.2.6.1. INSKI TRANSPORT

runo voenim vozilima - RVV (RV)

automatski voenim vozilima - AVV (AV)

10.2.6.2. KONVEJERSKI TRANSPORT

trani, valjani, ovjesni, lanani, vibracijski, puni, itd.

10.2.6.3. KLIZNI TRANSPORT

klizne staze, cijevi

10.2.6.4. DIZALICE

granici i portalne dizalice podne i zidne dizalice

ovjesne dizalice auto dizalice

10.2.6.5. VOZILA

automatski voena vozila motorna kolica

viljukari runa vozila

i i+k oprema i, i+koperacije r, r+1izratci A1, A2, A3A A2 A2 A1

tmjtuj tij

r r+1


39/99

32

10.2.7. NAIN UPRAVLJANJA TRANSPORTOM

10.2.7.1. RUNO

Runo upravljanje je prisutno onda kad sa transportom upravlja ovjek

10.2.7.2. POLUAUTOMATSKIOvakvo upravljanje karakterizira da radno osoblje odluuje o poetku i trajanjutransporta, a sam proces (parcijalno) odvija se automatski

10.2.7.3. AUTOMATSKI

Cijeli tijek trajanja transporta (ili neka sekvenca) odvija se potpuno automatski


40/99

33

11. FLEKSIBILNOST

11.1. DEFINICIJA FLEKSIBILNOSTI

Pod pojmom FLEKSIBILNOSTI podrazumjevamo SPOSOBNOST proizvodne i transportne

opreme da u datim uvjetima, uz manji, vei ili nikakav utroak pripremno-raspremnog vremena,SUKCESIVNU obradu, rukovanje ili transport RAZLIITIH obradaka ili razliitih operacijana istom izratku.

to se za tu PRILAGODBU troi manje pripremno-zavrnog vremena (tpz) fleksibilnost je vea.

11.2. FLEKSIBILNOST POJEDINANOG KAPACITETA

Za pojedinane kapacitete FLEKSIBILNOST podrazumjeva prilagodbu na:

- promjenu geometrije izratka

- promjenu teine izratka- promjenu alata nunog za obradu- promjenu koliina

11.3. FLEKSIBILNOST SUSTAVA

Za proizvodni sustav FLESIBILNOST podrazumjeva prilagodbu na:

- asortiman izradaka (proizvodni program)

- alternativnost tehnolokog procesa (promjenu redosljeda operacija)

- promjenu veliine serije- promjenu ukupnih koliina izradaka

11.4. OSTVARENJE FLEKSIBILNOSTI

Za ostvarenje FLESIBILNOST nune su odreene znaajke proizvodne opreme, a mogu seostvariti:

- runo (neautomatski), a radi se o univerzalnoj opremi s runim rukovanjem- atomatski, kada se radi o NC opremi

11.5. STUPANJ FLEKSIBILNOSTI

- nikakavjednopredmetni specijalni pojedinani kapaciteti i proizvodni sustavi

- ogranieniviepredmetni specijalni i specijalizirani pojedinani kapaciteti iproizvodni sustavi

- visok

univerzalna pojedinana proizvodna i transportna oprema i ogranienouniverzalni proizvodni sustavi


41/99

34

12. PRORAUN KAPACITETA

12.1. POLAZNE VRIJEDNOSTI

Za proraun proizvodnih kapaciteta potrebno je raspolagati sa:

TEHNOLOKIM podacima za OBRADU svakog izratka, i to:

Broj i redosljed operacija za obradu pojedinog izratka/proizvoda Za svaku operaciju treba znati:

- redni broj operacije (r)- opremu na kojoj se izvodi operacija (i)- oznaku izratka na kojeg se odnosi operacija (j)

- vrijeme trajanja pojedine operacije (t)

Sve prethodne informacije objedinjene su kroz:

PROIZVODNIM podacima za svaki izradak, i to:

Koliine pojedinih izradaka/proizvoda koje treba proizvesti tijekom jednegodine:

Izvori podataka:

o tehnoloki podaci dobivaju se iz PRELIMINARNIH (PRETHODNIH) tehnolokih

procesao podaci o koliinama proizvodnje proizlaze iz PLANSKIH DOKUMENATA (dugoroni

i godinji planovi proizvodnje), i trebaju biti formulirani PROJEKTNIM

ZADATKOM

12.2. REDOSLJED PRORAUNA

12.2.1. MATRICA VEZA

Matrica veza pokazuje korelaciju izradaka i proizvodne opreme namjenjene njihovoj obradi:

r

i

1 2 3 4 5 6

1 1 0 1 0 1 02 0 1 1 1 0 1

Mir = 3 1 1 1 0 1 04 0 0 0 1 1 15 1 1 0 0 0 0

Za sluaj POSTOJANJA VEZE oznaka je 1 kod binarne matrice, ali to znai da se kod ostalih

relevantnih matrica umjesto 1 mogu prikazati sve ostale potrebne informacije koje su

relevantne takvoj vezi, kao npr:

1 = r, t, q, ..... ili integralno trij

trij

j

Mir matrica veza izmeu proizvodne

opreme (i) i izradaka (j)i proizvodna oprema (redni broj u

matrici - pozicija proizvodne

opreme u prostoru)

j izradak/proizvod (redni broj u

matrici oznaka i naziv u asortimanu)

1 veza postoji

0 veza ne postoji


42/99

35

U OPEM SLUAJU moe se pisati:

1 2 j n

1 tr11 tr12 tr1j tr1n2 tr21 tr22 tr2j tr2n

Mtrij = i tri1 tri2 trij trin

m trm1 trm2 trmj trmn

gdje je: Mtrij matrica optereenja opreme (i) pri obradi r-te operacije j-tog izratka

i redni broj proizvodne opreme u matrici vezaj redni broj izratka u matrici veza

trij vrijeme trajanja (t) r-te operacije koja se izvodi na i-tom kapacitetu pri

obradi j-tog izratka. Vrijednost postoji kada postoji veza tj. kada je r 0 !!!

12.2.2. MATRICA GODINJIH OPTEREENJA

Analogno prethodno izneenom moe se formirati matrica veza za godinja optereenjaproizvodne opreme:

Mtgrij = [ Mtrij] x [ qj]

gdje je: Mtgrij matrica godinjih optereenja proizvodne opreme (i) pri obradi j-tih izradakaqj godinja koliina j-tih izradaka koje treba obraditi. Mnoe se samo lanovi

relacije s istim j-tim indeksom.

Nakon mnoenja dobivamo:

1 2 j n

1 tgr11 tgr12 tgr1j tgr1n

2 tgr21 tgr22 tgr2j tgr2n

Mtgrij = i tgri1 tgri1 tgrij tgrin

m tgrm1 tgrm1 tgrmj tgrmn

gdje je: tgrij godinje optereenje i-tog kapaciteta za obradu r-te operacije j-tog izratka

12.2.3. MATRICA POTREBNIH KOLIINA OPREME

Jasan je iteres za izraunom koliko je potrebno proizvodne opreme (strojeva) za izvrenjenavedenog godinjeg optereenja. Za izraun potrebnog broja proizvodne opreme vrijedi:

]K[

]M[M

gi

tgrijSrij

gdje je: MSrij matrica potrebnih kapaciteta (i) za obradu godinje koliine j-tih izradakaKgi godinji raspoloivi kapacitet i-te proizvodne opreme (kapaciteta). Dijele se

samo lanovi s istim i-tim indeksom.


43/99

36

Nakon djeljenja dobivamo:

1 2 j n

1 Sr11 Sr12 Sr1j Sr1n2 Sr21 Sr22 Sr2j Sr2n

MSrij = i Sri1 Sri1 Srij Srin

m Srm1 Srm1 Srmj Srmn

gdje je: Srij koliina i-te proizvodne opreme potrebna za obradu r-te operacije j-tog izratka

NAPOMENA: U praksi broj strojeva mora biti cijeli broj pa se raunska vrijednost Srij kadanije cijeli broj zaokruuje na prvi vei CIJELI BROJ i oznaava se sa SrijC.

12.2.4. MATRICA STUPNJEVA ISKORITENJA

Iteresiraju nas i stupnjevi iskoritenja proizvodne opreme. Openito vrijedi:

rijC

rij

rijCi

grijrij S

S

SK

t

Uvrtenjem dobivamo:

1 2 j n SiC i

1 r11 r12 r1j r1n S1C 1

2 r21 r22

r2j

r2n S2C 2 MSrij = i ri1 ri2 rij rin SiC i

m rm1 rm2 rmj rmn SmC m

sj s1 s2 sj sn Ss s

gdje je: Mrij matrica stupnjeva iskoritenja proizvodne opreme (i) pri obradi r-te operacijej-tog izratka

rij stupanj iskoritenja i-tog kapaciteta pri obradi r-te operacije j-tog izratka

i ukupni stupanj iskoritenja i-tog kapaciteta (proizvodne opreme)

iC

n

1jrij

i S

S

sj stupanj iskoritenja proizvodnog sustava koji obrauje j-ti izradak

m

1irijC

m

1irij

sj

S

S

Ss koliina opreme u proizvodnom sustavu (Ss = SiC)s stupanj iskoritenja proizvodnog sustava (s = ( i SiC) / Ss = Srij / SiC))

SiC = Srij ci eli bro !

SrijC = Srij cijeli broj !


44/99

37

13. MODELI PROIZVODNIH SUSTAVA

13.1. OPIS MODELA

13.1.1. DEFINICIJA MODELA

Pod MODELOM PROIZVODNOG SUSTAVA podrazumjevamo takav proizvodni sustav nakojem se moe na OPTIMALAN nain PROIZVODITI odreeni ASORTIMAN izradaka pri

STALNIM proizvodnim UVJETIMA.

13.1.2. OPE KARAKTERISTIKE MODELA

Svaki model ima odreene ZNAAJKE, koje se mogu formalizirati kroz sljedee pojmove:

13.1.2.1. PROIZVODNI PROGRAM

To su izraci/proizvodi koji se izrauju na dotinom modelu proizvodnog sustava, abitne karakteristike su mu:

o asortiman proizvoda koji se obrauje:

- jednopredmentni program- viepredmetni program

o koliine proizvodnje

- mala- srednja- velika

- vrlo velikao dinamika proizvodnje

- kontinuirana

- ritmikapovremena

13.1.2.2. PROIZVODNA OPREMA

Temeljne karakteristike opreme na dotinom modelu proizvodnog sustava su:

o po nainu gradnje proizvodne opreme:- univerzalnaspecijalizirana ire namjenska- specijalna ue namjenska

o po fleksibilnosti proizvodna oprema:- ogranieno fleksibilna sa tpz (tradicionalna)- univerzalno fleksibilna bez tpz (NC/palete)

- minimalno fleksibilna (specijalizirani strojevi VPL)- nefleksibilna ( JPL)

o po produktivnosti:

- standardna produktivnost- poveana produktivnost- visoka produktivnost


45/99

38

o po utroku pripremno-zavrnog (raspremnog) vremena:

- potrebno - malo- potrebno - vee- nepotrebno

13.1.2.3. PROSTORNI RASPORED

Temeljne karakteristike prostornog rasporeda proizvodne opreme na pojedinommodelu proizvodnog sustava su:

o model prostornog rasporeda:

- jednoredni- dvoredni- po vrsti opreme

o koeficijent korelacije:- homogeni nehomogeni jednosmjerni- homogeni nehomogeni dvosmjerni

o hodogram:- jednosmjerni- dvosmjerni prolazni

- dvosmjerni povratni

13.1.2.4. PROPUSNA MO SUSTAVA

Temeljne karakteristike propusne moi na pojedinom modelu proizvodnog sustava su:

o broj operacija na jednom kapacitetu:- r = 1

- r 1o usko grlo:

- i max 1

- ij max 1

13.1.2.5. ISKORITENJE SUSTAVA

Temeljne karakteristike iskoritenja sustava za pojedini model proizvodnog sustava su:

o tehniki stupanj iskoritenja

o ekonomski stupanj iskoritenja

13.1.3. KONCEPCIJSKE KARAKTERISTIKE MODELA

13.1.3.1. ASORTIMAN PROIZVODNJE

Koncepcijske karakteristike asortimana proizvodnje za pojedini model proizvodnogsustava su:

o jednopredmetni asortiman j=1

o viepredmetni asortiman j=1, 2, n


46/99

39

13.1.3.2. STRUKTURA MODELA

Koncepcijske karakteristike strukture pojedinog modela proizvodnog sustava su:

o pojedinani proizvodni kapacitet i=1

o proizvodni sustav i=1, 2, m

13.1.3.3. PROTOK MATERIJALA

Karakteristike protoka materijala za pojedini model proizvodnog sustava su:

o tekui linijski tijek linije

o tekui fleksibilni tijek fleksibilni sustavio valoviti tijek

- po svrsi obrade (slinog redosljeda) maloserijski sustavi- po vrsti obrade pojedinana proizvodnja

13.2. OSNOVNI MODELI PROIZVODNIH SUSTAVA

13.2.1. JEDNOPREDMETNI POJEDINANI KAPACITET JPK (detaljnije u tablici JPK)

13.2.1.1. JEDNOPREDMETNI LINIJSKI POJEDINANI KAPACITET - JLPK13.2.1.2. JEDNOPREDMETNI FLEKSIBILNI POJEDINANI KAPACITET - JFPK

13.2.1.3. JEDNOPREDMETNI SERIJSKI (PO SVRSI OBRADE) POJEDINANIKAPACITET - JSPK

13.2.2. JEDNOPREDMETNI PROIZVODNI SUSTAV JPS (detaljnije u tablici JPS)

13.2.2.1. JEDNOPREDMETNI LINIJSKI PROIZVODNI SUSTAV - JLPS13.2.2.2. JEDNOPREDMETNI FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV - JFPS

13.2.2.3. JEDNOPREDMETNI SERIJSKI PROIZVODNI SUSTAV - JSPS

13.2.3. VIEPREDMETNI POJEDINANI KAPACITET VPK (detaljnije u tablici VPK)

13.2.3.1. VIEPREDMETNI LINIJSKI POJEDINANI KAPACITET - VLPK13.2.3.2. VIEPREDMETNI FLEKSIBILNI POJEDINANI KAPACITET- VFPK

13.2.3.3. VIEPREDMETNI SERIJSKI POJEDINANI KAPACITET- VSPK

13.2.4. VIEPREDMETNI PROIZVODNI SUSTAV VPS (detaljnije u tablici VPS)

13.2.4.1. VIEPREDMETNI LINIJSKI PROIZVODNI SUSTAV - VLPS13.2.4.2. VIEPREDMETNI FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV - VFPS

13.2.4.3. VIEPREDMETNI SERIJSKI PROIZVODNI SUSTAV - VSPS13.2.4.3. VIEPREDMETNI PROIZVODNI SUSTAV PO VRSTI OPREME - VVPS


47/99

40

MODEL SUSTAVA

ZNAAJKA

JEDNOPREDMETNI

LINIJSKI

POJEDINANIKAPACITET

J L P K

JEDNOPREDMETNI

FLEKSIBILNI

POJEDINANIKAPACITET

J F P K

JEDNOPREDMETNI

SERIJSKI

POJEDINANIKAPACITET

J S P K

Asortiman jednopredmetan jednopredmetan jednopredmetan

Koliine vrlo velikesrednje

velike

velike

srednje

PROIZVODNI

PROGRAM

Dinamika kontinuirana kontinuirana kontinuirana

Gradnja specijalnaspecijalizirana

univerzalnaspecijalizirana

Fleksibilnost nema univerzalna minimalna

Produktivnost visoka standardna poveana

PROIZVODNA

OPREMA

Priprema-

raspremanepotrebna nepotrebna potrebna -mala

Raspored jednoredni jednoredni jednoredni

Koeficijent

korelacije

homogen

k = 1

homogen

k = 01

homogen

k = 01

PROSTORNIRASPORED

Hodogram jednosmjeran jednosmjeran jednosmjeran

Broj operacija

na jednom

kapacitetu

r = 1 r 1 r 1PROPUSNA

MO

Usko grlo i 1 i 1 i 1

Tehnikistupanj

t 0,90 t 0,95 t 0,85SKORITENJE

SUSTAVA Ekonomski

stupanje 0,90 e 0,95 e 0,85


48/99

41

MODEL SUSTAVA

ZNAAJKA

JEDNOPREDMETNI

LINIJSKI

PROIZVODNI

SUSTAV

J L P S

JEDNOPREDMETNI

FLEKSIBILNI

PROIZVODNI

SUSTAV

J F P S

JEDNOPREDMETNI

SERIJSKI

PROIZVODNI

SUSTAV

J S P S

Asortiman jednopredmetan jednopredmetan jednopredmetan

Koliine vrlo velike

srednje

velike srednje

PROIZVODNI

PROGRAM

Dinamika kontinuirana kontinuirana kontinuirana

Gradnja specijalnaspecijalizirana

univerzalna

specijalizirana

specijalna

Fleksibilnost nemaogranienauniverzalna

ogranienanema


PROIZVODNAOPREMA

Priprema-rasprema nepotrebna nepotrebna potrebna -mala

Rasporedjednoredni

dvoredni

jednoredni

dvoredni dvoredni

Koeficijent

korelacije

homogen

k = 1

homogen-

nehomogen

k = (Ss-1)

homogen

k = -2 do +3

PROSTORNI

RASPORED


Broj operacija

na jednom

kapacitetu

r=1 r1 r1PROPUSNA

MO

Usko grlo i max 1 i max 1 i max 1

Tehnikistupanj

t0,80 t0,85 t0,85SKORITENJE

SUSTAVA Ekonomskistupanj e0,85

e0,90

e0,90


49/99

42

MODEL SUSTAVA

ZNAAJKA

VIEPREDMETNI

LINIJSKI

POJEDINANIKAPACITET

V L P K

VIEPREDMETNI

FLEKSIBILNI

POJEDINANIKAPACITET

V F P K

VIEPREDMETNI

SERIJSKI

POJEDINANIKAPACITET

V S P K

Asortiman viepredmetan viepredmetan viepredmetan

Koliine srednje

male

srednje srednje

PROIZVODNI

PROGRAM

Dinamika ritmikakontinuirana

povremena

povremena

ritmika

Gradnja specijaliziranauniverzalna

specijalizirana

specijalizirana

univerzalna

Fleksibilnost minimalnauniverzalna

ograniena ograniena


PROIZVODNAOPREMA

Priprema-rasprema potrebna -mala nepotrebna potrebna -mala

Raspored jednoredni jednoredni jednoredni

Koeficijent

korelacije

homogen

k = 1

homogen

k = 0 do 1

homogen

k = 0 do 1

PROSTORNI

RASPORED


Broj operacijana jednom

kapacitetu

r=1 r1 r1PROPUSNA

MO

Usko grlo i 1 i 1 i 1

Tehnikistupanj

t0,85 t0,90 t0,80SKORITENJE

SUSTAVA Ekonomski

stupanj e0,85 e0,90

e0,80


50/99

43

MODEL SUSTAVA

ZNAAJKA

VIEPREDMETNI

LINIJSKI

PROIZVODNI

SUSTAV

V L P S

VIEPREDMETNI

FLEKSIBILNI

PROIZVODNI

SUSTAV

V F P S

VIEPREDMETNI

SERIJSKI

PROIZVODNI

SUSTAV

V S P S

VIEPREDMETNI

PO VRSTI

PROIZVODNI

SUSTAV

V V P S

Asortiman viepredmetan viepredmetan viepredmetan viepredmetan

Koliinevelike

srednje

male

srednje

srednje

male

malePROIZVODNI

PROGRAM

Dinamika ritmikakontinuirana

povremena

ritmikapovremena

povremena

Gradnjaspecijalizirana

specijalnauniverzalna

specijaliziranauniverzalna

specijalizirana univerzalna

Fleksibilnostogranienaminimalna

univerzalna

ograniena ograniena univerzalna

Produktivnost visoka standardnastandardna

poveanamala

PROIZVODNA

OPREMA

Priprema-rasprema

potrebna -mala nepotrebna potrebna -vea potrebna -vea

Rasporedjednoredni

dvoredni

jednoredni

dvorednidvoredni dvoredni

Koeficijentkorelacije

homogenk= -2 do +3

homogen-

nehomogen

k = (Ss-1)

homogen-

nehomogen

k = (Ss-1)

nehomogenk = max

PROSTORNI

RASPORED

Hodogram

jednosmjeran

dvosmjeran- prolazni

jednosmjeran


- povratni

jednosmjeran


- povratni

dvosmjeran

- prolazni- povratni

Broj operacija

na jednomkapacitetu

r=1 r1 r1 r1PROPUSNA

MO

Usko grlo ij max 1 i max 1 i max 1 i max 1

Tehnikistupanj

t0,75 t0,75 t0,70 t0,70ISKORITENJE

SUSTAVA Ekonomski

stupanje0,80 e0,80 e0,75 e0,70


51/99

44

14. CIKLUS IZRADE

14.1. DEFINICIJA CIKLUSA IZRADE

Pod CIKLUSOM IZRADE podrazumjevamo UKUPNO VRIJEME koje se potroi (protee) ZA

REALIZACIJU SVIH AKTIVNOSTI i dogaaja tijekom proizvodnog procesa izrade nekogproizvoda (izratka).

Proizvodni proces poinje izlaskom repromaterijala iz skladita (SRM), a zavrava ulaskomgotovog proizvoda u skladite gotovih proizvoda (SGP).

Openito vrijedi:

tCj =

n

1iit , h

gdje je: tCj vrijeme trajanja ciklusa izrade j-tog izratka

ti vrijeme trajanja i-te aktivnosti ili zastoja tijekom proizvodnog procesai = 1,2,n broj pojedinanih aktivnosti ili zastoja

14.2. STRUKTURA CIKLUSA IZRADE

Struktura ciklusa izrade sastoji se od vremena raznolikih TEHNOLOKIH operacija, vremenaTRANSPORTNIH aktivnosti i vremena razliitih ZASTOJA i ekanja prema izrazu:

tCj = tkj + ttj + tsj , h

gdje je: tCj vrijeme trajanja ciklusa izrade j-tog izratkatkj ukupno tehnoloko vrijeme obrade j-tog izratka

ttj ukupno vrijeme transporta j-tog izratkatsj ukupno vrijeme stajanja (zastoja, ekanja) j-tog izratka

14.2.1. TEHNOLOKO VRIJEME OBRADE

TEHNOLOKO VRIJEME OBRADE tkj utvruje se na temelju tehnolokih podataka iz

tehnoloke dokumentacije (popis operacija). Vrlo lagano se i tono izraunava prema izrazu:

tkj =

n

1rrijt , h

gdje je: tkj tehnoloko vrijeme obrade j-tog izratkatrij vrijeme r-te operacije koja se izvodi na i-tom strojnom kapacitetu pri

obradi j-tog izratkar = 1,2,n broj operacija pri obradi j-tog izratka

SGP

jn1

SRM

j


52/99

45

14.2.2. VRIJEME TRANSPORTA

VRIJEME TRANSPORTA ttj utvruje se na temelju hodograma obrade i politike (taktike)operativnog voenja proizvodnog procesa u skladu sa sljedeim izrazom:

ttj = tuj +

n

1mmjt + tij , h

gdje je: ttj ukupno vrijeme transporta j-tog izratkatuj vrijeme ulaznog transporta u obradu (od SRM do 1. operacije)

tmj vrijeme m-tog meuoperacijskog transportam = 1,2,n broj meuoperacijskih transporata j-tog izratkatij vrijeme izlaznog transporta iz obrade (od zadnje operacije do SGP)

Pod MEUOPERACIJSKIM TRANSPORTOM podrazumjevamo onaj transport koji NIJEUKLJUEN u tehnoloku OPERACIJU, tj. transport koji se obavlja NEOVISNO o zahvatima u

operaciji.

14.2.3. VRIJEME ZASTOJA

VRIJEME ZASTOJA ttj utvruje se na temelju hodograma obrade i politike (taktike)

operativnog voenja proizvodnog procesa u skladu sa sljedeim izrazom:

tsj = )1q(t mj

n

1mrij

+

l

1zzjt , h

gdje je: tsj ukupno vrijeme ekanja j-tog izratka

trij vrijeme r-te operacije pri obradi j-tog izratka na i-tom kapacitetuqmj koliina j-tih izradaka u m-tom meuoperacijskom transportu poslije r-te

operacijetzj vrijeme z-tog zastoja j-tog izratka tijekom proizvodnog procesam = 1,2,n broj meuoperacijskih transporataz = 1,2,l broj razliitih zastoja tijekom proizvodnog procesa

14.2.4. TRAJANJE UKUPNOG CIKLUSA IZRADE

Vrijeme ukupnog ciklusa izradedobijemo razvojem prethodno formuliranih izraza njegovih

pojedinih komponenti prema relaciji:

tcj = tkj + ttj + tsj =

n

1rrijt + tuj +

n

1mmjt + tij + )1q(t mj

1rrij

+

l

1zzjt

r n1

SRM

j

SGP

jtuj tijtmj

r-1

vrijeme formiranja transportnog lota paketa


53/99

46

Udjeli pojedinih vremena u ciklusu raunaju se prema relacijama:

o Postotak vremena obrade pkj = (tkj/tCj) 100%o Postotak vremena transporta ptj = (ttj/tCj) 100%o Postotak vremena stajanja psj = (tsj/tCj) 100%

14.3. IZRAUN CIKLUSA IZRADE

Utvrivanje (izraun) trajanja ciklusa izrade vezano je uz cijeli niz problema. Povoljno jeprimjeniti analitiko-grafiku metodu, koja se temelji na SIMULACIJI proizvodnog procesana DISKRETNOM modelu proizvodnog sustava.

14.3.1. ZADANE VARIJABLE

Da bi se izraunalo vrijeme trajanja ciklusa izrade treba poznavati sljedee polazne podatke:

14.3.1.1. REDOSLJED POSTUPAKA IZRADE (poglavlje 5.)

14.3.1.2. PROSTORNI RASPORED PROIZVODNOG SUSTAVA (poglavlja 6., 10. i 17.)

Raspored proizvodne opreme (poglavlje 6.)

Raspored proizvodne opreme (poglavlje 10.) Raspored skladita (poglavlje 17.)

14.3.1.3. TERMINSKI PLAN KOLIINA PROIZVODNJE

Iz terminskog plana koliina proizvodnje potrebno je znati:

Trajanje OPERATIVNE TERMINSKE JEDINICE Tr koja moe biti:

Tr godina kvartal mjesec tjedan dan sat jedinini set

fr 1 4 12 52 260 Ki Msj

gdje je: T r operativna (terminska) jedinica vremenafr faktor operativne jedinice vremenaKi raspoloiv kapacitet proizvodne opreme

Msj najmanji zajedniki viekratnik proizvodnih koliina

OPERATIVNA KOLIINA PROIZVODNJE pojedinog izratka:

qjf =r

j

f, kom / term. jed

14.3.2. MATRICA TERMINSKOG OPTEREENJA OPREME

14.3.2.1. ULAZNE VRIJEDNOSTI

MATRICA VEZA:

trij

1 tri1

M r = i ri

m t im


54/99

47

MATRICA STUPNJEVA ISKORITENJA kapaciteta iz koje se vidi i max:

i

1 1

= i i

m

STUPANJ ISKORITENJA raspoloivog vremena t za dotini sustav:

t = ?

GODINJE KOLIINE PROIZVODNJE za koje je sustav projektiran:

Mq = [ q1 q2 qj qn ]

Temeljem odabrane operativne terminske jedinice Tr i pomou

terminskog faktora fr izraunavaju se terminske koliine:

Mqf =r

q

f

M= [ q1f q2f qjf qnf ]

14.3.2.2. MATRICA TERMINSKOG OPTEREENJA OPREME

1 j n n

1 tr11 tr1j tr1n t1f

i tri1 trijqf trin tif

m trm1 trm trmn t f

gdje je: Mijf matrica optereenja opreme pri izradi operativnih koliina j-tih izradaka

trijqf vrijeme optereenja i-tog kapaciteta za obradu r-te operacije qf-tihkoliina j-tog izratka

14.3.3. BRUTTO RASPOLOIVO VRIJEME U OPERATIVNOM TERMINU

tifb =tmaxi

maxif

t

14.3.4. PRIPREMNO-RASPREMNO VRIJEME OPREME

Za svaki kapacitet u proizvodnom sustavu treba odrediti tpz !

tpzi

1 tpz1

Mtpz = i tpzi

m t zm

14.3.5. FORMA GRAFIKOG PRIKAZA CIKLUSA

Za grafiki prikaz ciklusa pogodna je podloga (obrazac) prikazana na sljedeoj slici, a koja

omoguuje SIMULACIJU redosljeda postupaka u proizvodnom procesu.

i max !

tif max !Mijf = [ Mir] x [ qjf =


55/99

48

GRAFIKI PRIKAZ CIKLUSA OBRADE NA:

PROIZVODNI RESURS VRIJEME Mj : 1 mm (cm) X, h

Naziv Oznaka Simbol

Skladiterepromaterijala

SRM

Ulazni

transportTu

ekanjeulaganje-skidanje

ZU-S

z

Meuoperacijskitransport

Tm

Proizvodna

oprema1

z

z

Proizvodna

oprema

Proizvodna

opremai

z

z

Proizvodna

oprema

Proizvodna

oprema m

z

z

ekanjeulaganje-skidanje

ZU-S

z

Izlazni

transportTi

Skladitegotovih proizvoda

SGP


56/99

49

14.3.6 PRORAUN CIKLUSA OBRADE

14.3.6.1. PRIMJER 1

ZADANE VRIJEDNOSTI

Prora

un se provodi na temelju poznatih vrijednosti:

VIEPREDMETNI FLEKSIBILNI PROIZVODNI SUSTAV VFPS

j = A i B

qA = 20 000 km/god ; qB = 10 000 km/god

t = 0,9

Matrica veza je

A B

1 10 0,15 -

Mir = 2 20 0,10 10 0,17 i max = 2 = 0,993 30 0,05 20 0,25

Prostorni raspored

Mjerilo Mj = 1:25

Operativna vremenska jedinica Tr

Tr = jedinini set fr = 10 000 = Msj najmanja zajednika mjera godinjih koliina

qj 20 000 10 000

fr = 10 000 10 000 = qAf = 2 ; qBf = 1

Iz prethodnog proizlazi quA = quB = q iA = qiB = qm = 1 kom

qjf =

1

HG OC

2 3

BU

AVV

UJUS1 US US3

MTS

UTS ITS

ISRM SGP

Upravljanje procesom

OPR IZR T u Tm TiA RA A A A

Legenda:

HG Horizontalna glodalicaOC Obradni centarBU Builica

MTS Meuop. transportnisustav

AVV Automatski voenovozilo

US1 Ulaganje SkidanjeUJ Upravljaka jedinica

DI Dizalica

R RadnikSRM Skladite repro

materijalaUTS Ulazni transportni

sustavITS Izlazni transportni

sustavSGP Skladite gotovih

proizvoda


57/99

50

Redosljed postupaka izrade

Nastaje na temelju matrice veza (M ir) i prostornog rasporeda OPREME, usvojenogTRANSPORTNOG SUSTAVA i posebice MEUOPERACIJSKOG TRANSPORTA

REDOSLJED POSTUPAKA OBRADE NA : VFPS

OPREMA IZRADAK VrijemeRed.broj

Aktivnost SimbolOznaka Naziv A B tA tB

1. Uskladitenje SRM Skladite r.m. - -2. Ulazni transport UTS Ulazni tr. sust. 0,05 0,053. Ulaganje UT Runa oprema 05 05 0,04 0,04

4. Meuop. transport AVV Meuop. tr. sus. 0,03 0,03

5. Obrada 1 HG Horiz. glodalica 10 0,15 -6. Meuop. transport AVV Meuop. tr. sus. 0,03 -

7. Skidanje - Ulaganje US Runa oprema 15 0,06 -

8. Meuop. transport AVV Meuop. tr. sus. 0,03 -9. Obrada 2 OC Obradni centar 20 10 0,10 0,17

10. Meuop. transport AVV Meuop. tr. sus. 0,03 0,03

11. Skidanje - Ulaganje US Runa oprema 15 - 0,0612. Meuop. transport AVV Meuop. tr. sus. - 0,0313. Obrada 3 BU Builica 30 20 0,05 0,25

14. Meuop. transport AVV Meuop. tr. sus. 0,03 0,0315. Skidanje US Runa oprema 35 25 0,02 0,0216. Izlazni transport ITS Izlazni tr. sust. 0,10 0,10

17. Uskladitenje SGP Sklad. got. proi. - -

PRORAUN TERMINSKOG OPTEREENJA

Matrica veza

Mijf = [ M ir] x [ qjf] =

A B A B A B

1 10 0,15 - 1 0,30 - 0,30

Mijf = 2 20 0,10 10 0,17 x 2 1 = 2 0,20 0,17 0,373 30 0,05 20 0,25 3 0,10 0,25 0,35

05 0,04 05 0,04US 15 0,06 05 0,06

35 0,02 05 0,02

Najoptereeniji proizvodni kapacitet

tif max = t 2 = 0,37 h

Brutto raspoloivo vrijeme za izradu seta

tif max 0,37

i max t=

0,99 0,9= 0,415 htif b =


58/99

51

Pripremno - raspremno vrijeme

tpz i

1 Mtpz = 2

3

Rezime prorauna osnova za crtanje ciklusa

A B A B A B tif max tif b tpz

1 10 0,15 - 1 0,30 - 0,30 Mijf = 2 20 0,10 10 0,17 x 2 1 = 2 0,20 0,17 0,37 0,37 0,42

3 30 0,05 20 0,25 3 0,10 0,25 0,35

05 0,04 05 0,04US 15 0,06 05 0,06

35 0,02 05 0,02

Trajanje ciklusa analitiki:


n

1rrijt + tuj +

n


1rrij

+

l

1zzjt

za izradak A (iz redosljeda postupaka)

tcA1 = t05 + t 10 + t15 + t 20 + t 30 + t35 + tu + t m1 + tm2 + t m3 + tm4 + t m5 + ti + tz1 + tz2 + tz3 + tz4 + tz5 + tz60,04 + 0,15 + 0,06 + 0,10 + 0,05 + 0,02 0,05 + 0,03 + 0,03 + 0,03 + 0,03 + 0,03 + 0,10 (0,4 + 0,5 + 1,2 + 1,2 + 0,5 + 0,3)0,1

0,42 0,30 0,41

tcA1 = 1,13 h

tcA2 = t05 + t 10 + t15 + t 20 + t30 + t 35 + tu + t m1 + tm2 + t m3 + tm4 + t m5 + ti + tz1 + tz2 + tz3 + tz4 + tz5 + tz60,04 + 0,15 + 0,06 + 0,10 + 0,05 + 0,02 0,05 + 0,03 + 0,03 + 0,03 + 0,03 + 0,03 + 0,10 (0,6 + 1,3 + 0,9 + 0,9 + 2,3 + 0,3)0,1

0,42 0,30 0,63

tcA2 = 1,35 h

tcA =2

tt 2cA1cA =

2

35,113,1 = 1,24 h

Postotak udjela vremena:

% obrade pkA =cA

kA

t

t 100 =

24,12,

100 = 33,87 % obrade

% transporta ptA =

A

tA

t

t 100 =

24,130,0

100 = 24,19 % obrade

% stajanja psA =cA

sA

tt

100 =24,12

63,01,

100 = 41,93 % obrade

Fleksibilna proizvodna oprema !

tpz =


59/99

52

GRAFIKI PRIKAZ CIKLUSA OBRADE NA: VIEPREDMETNOM FLEKSIBILNOM PROIZVODNOM SUSTAVU - VFPS

PROIZVODNI RESURS VRIJEME Mj : 1 cm 0,1 h T r = 0,42 h

Naziv Oznaka Simbol

Skladiterepromaterijala SRM

A1 A2 A3 B1

Ulazni

transportni sustavUTS

US1

US2Ulaganje Skidanje

ekanje US3

Meuoperacijskitransport

AVV

A1 10Horizontalna

glodalica - HG1

A1 20Obradni

centar - OC2

A1 30

Builica

- BU 3

Izlazni

transportni sustavITS

Skladitegotovih proizvoda SGP A1 B1 A2 A3

tcA1 11,3 cm = 1,13 h tcB1 9,3 cm = 0,93 h

B 10

B 20

A 10

A 20

30 330

A 10

A 20


60/99

53

14.3.6.2. PRIMJER 2

ZADANE VRIJEDNOSTIProraun se provodi na temelju poznatih vrijednosti:

VIEPREDMETNI SERIJSKI (po svrsi obrade) PROIZVODNI SUSTAV VSPS

j = A i B

qA = 20 000 km/god ; qB = 10 000 km/god

t = 0,9

Matrica veza je

A B

1 10 0,15 -Mir = 2 20 0,10 10 0,17 i max = 2 = 0,99

3 30 0,05 20 0,25

Prostorni raspored

Mjerilo Mj = 1:25

Operativna vremenska jedinica Tr

Tr = tjedan fr = 52

qj 20 000

r

qAf =52

= 384,6 385 kom/tjed.

10 000qBf =

52

= 192,3 193 kom/tjed.

Iz prethodnog proizlazi quA = quB = q iA = qiB = 100 komqm = 0 kom

qjf =

PA

PA

1

HG

3

BUDI

R

SRM

SGP

Upravljanje procesom

OPR IZR T u Tm TiA R R R

Legenda:

HG Horizontalna glodalica

OC Obradni centarBU Builica

RVV Runo voeno voziloDI Dizalica

R RadnikSRM Skladite repro

materijala

SGP Skladite gotovihproizvoda

OC

2

RVV

VV


61/99

54

Redosljed postupaka izrade

Nastaje na temelju matrice veza (Mir) i prostornog rasporeda OPREME, teusvojenog TRANSPORTNOG SUSTAVA.

REDOSLJED POSTUPAKA OBRADE NA : VSPS

OPREMA IZRADAK VrijemeRed.broj

Aktivnost SimbolOznaka Naziv A B tA tB

1. Uskladitenje SRM Skladite re. ma. - -

2. Ulazni transport RVV Viljukar 0,10 0,10

3. Obrada 1 HG Horiz. glodalica 10 0,15 -

4. Obrada 2 OC Obradni centar 20 10 0,10 0,17

5. Obrada 3 BU Builica 30 20 0,05 0,25

6. Izlazni transport RVV Viljukar 0,10 0,10

7. Uskladitenje SGP Skladite got. pr. - -

PRORAUN TERMINSKOG OPTEREENJA

Matrica veza

Mijf = [ M ir] x [ qjf] =

A B A B A B

1 10 0,15 - 1 57,35 - 57,75Mijf = 2 20 0,10 10 0,17 x 385 193 = 2 38,50 32,81 71,31

3 30 0,05 20 0,25 3 19,25 48,25 67,50

Najoptereeniji proizvodni kapacitet

tif max = t 2 = 71,31 h

Brutto raspoloivo vrijeme u tjednu

tif max 71,31

i max t=

0,99 0,9= 80 h

Pripremno - raspremno vrijeme

tpz i

1 2

Mtpz = 2 43 2

tif b =

h


62/99

55

Rezime prorauna osnova za crtanje ciklusa

A B A B A B tif max tif b tpz

1 10 0,15 - 1 57,75 - 57,75 2

Mijf = 2 20 0,10 10 0,17 x 385 193 = 2 38,50 32,81 71,31 71,31 80 ,00 4

3 30 0,05 20 0,25 3 19,25 48,25 67,50 2

Trajanje ciklusa analitiki:


n

1rrijt + tuj +

n


n

1rrij

+

l

1zzjt

za izradak A (iz redosljeda postupaka)

tcA1 = 0,15 + 0,10 + 0,05 0,10 + 0,00 + 0,05 0,05 (100-1) + (50mm + 43mm)0,5h = 51,90 h

0,30 0,15 4,95 + 46,5 = 51,45

tcA4 = 0,15 + 0,10 + 0,05 0,10 + 0,00 + 0,05 0,05 (100-1) + (33mm)0,5h = 21,90 h

0,30 0,15 4,95 + 16,5 = 21,45

tcAp = 2

tt 4cA1cA =2

,21,51= 36,90 h

Postotak udjela vremena:

% obrade pkA =cAkA

tt 100 =

9,3630, 100 = 0,81 % obrade

% transporta ptA =A

tA

t

t 100 =

9,36

15, 100 = 0,41 % obrade

% stajanja psA =cA

sA

t

t 100 =

9,362

5,21551

100 = 98,78 % obrade

za izradak B (iz redosljeda postupaka)

tcB1 = (0,17 + 0,25) + (0,10 + 0,0 + 0,05) + 0,25 (100-1) + = 0,42 + 0,15 + 24,75 = 25,32 h

tcB2 = (0,17 + 0,25) + (0,10 + 0,0 + 0,05) + 24,75 + (16mm0,5h) = 0,42 + 0,15 + 32,75 = 33,32 h

tcBp =t 2cB1cB

=2

2

Proizvodni Sistem Rijeka

Documents

Transcript of Proizvodni Sistem Rijeka