Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

1

1. UVOD

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Gradovi: Koprivnica, Križevci i Đurđevac. Općine: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec i Virje. Zemljopisni podaci

Koprivničko-križevačka županija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Nalazi se u grupi županija Središnje Hrvatske, zajedno sa Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Međimurskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Sisačko-moslavačkom i Karlovačkom županijom. Sa sjeveroistočne strane graniči s Republikom Mađarskom. Unutar Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija graniči sa sljedećim županijama: Međimurskom, Varaždinskom, Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-podravskom. Sa površinom od 1.748 km2 sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj, dok je po broju od 115.584 stanovnikašesnaesta po veličini. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske Koprivničko-križevačka županija pripada Panonskoj megaregiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne Hrvatske. Prostor Koprivničko-križevačke županije izrazito je raznolik, te uključuje nekoliko prostornih cjelina koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim već i po gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama:

Sjeveroistočni dio Županije čini dolina rijeke Drave. Na tom dijelu Županije, prevladava

poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Ovaj dio prostora je naseljen nešto većim i koncentriranim naseljima, koja djelomično, uslijed dobrih prometnih veza sa Koprivnicom, poprimaju određene elemente urbanizacije. Kao središnja naselja ovog prostora ističu se u prvom redu Koprivnica, tradicionalni centar nastao na kontaktu ravničarskog i brdskog dijela Županije, te manji Đurđevac u istočnom dijelu zaravni.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

2

Brdski dio Županije čini prostor Kalničkog gorja i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa.

Čitavo pobrđe odijeljeno je dolinom Koprivničke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveća visina 307 m n.v.) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio čini područje Kalničkog gorja, sa najvišim vrhom Kalnikom (642 m n.v.). U ovom prostoru prevladavaju mala ruralna naselja (izuzev grada Križevaca), sa izrazito negativnim demografskim karakteristikama.

Kalnik

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

3

GRAD KRIŽEVCI

Križevci su jedan od najstarijih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tako će nam povijesna vrela posvjedočiti o pisanoj povijesti Križevaca već od 12. stoljeća kao županijskog središta, a od polovine 13. stoljeća, točnije od 1252., kao privilegiranog banskog, pa potom kraljevskog grada. I župnu crkvu svetog Križa vrela potvrđuju zarana, već 1232. godine, kao jednu od najstarijih crkvi u regiji. No ranija povijesna vrela izgubljena su, te bi se mogao steći dojam da na ovom mjestu naselje datira tek otkada ga povijest potvrđuje. Da nije tako ne svjedoče samo mnogoborojni arheološki nalazi, koji dokazuju kontinuitet života pod Kalnikom i uz križevačke potoke Korušku, Trstenik, Vrtlin i Glogovnicu; kroz tisuće godina, tu je važno križanje cesta, od kojih su neke nesumnjivo rimske, kao na primjer ona od Varaždinskih Toplica prema Sisku. No tu je i tradicija, legende i pučke predaje o nastanku mjesta, o imenu mjesta, neprovjereni, ali utemeljeni podaci o povijesnim događajima koji su se možda ovdje dogodili.

Tako najpoznatija predaja, ona o čudu svetog Križa koju je zapisao Kvirin Vidačić, govori da su u 6. stoljeću, tek doseljeni Hrvati, još pogani, baš na ovom mjestu, trpeći žestoku žeđ, doživjeli viziju križa nad bunarom koji ih je sve okrijepio. Čim primiše Vjeru, nastane ovdje crkva, na mjestu gdje crkva istog titulara stoji i danas. Druga predaja, koju ne možemo dokazati, ali niti osporiti, govori o vremenu kralja Kolomana, te da su se predstavnici hrvatskog i mađarskog naroda susreli baš ovdje, kad ugovarahu uvjete mira i dinastički savez pod krunom svetg Stjepana. Neobično žilavo i živo predaja nam ocrtava Križevce kao najznatnije mjesto srednjovjekovne Slavonije, a ako sve i nije bilo točno kao što narod prenosi s naraštaja na naraštaj, opet je pažnje vrijedan svaki podatak predaje, tamo gdje nedostaju vrela.

Da su Križevci bili od prvih zabilježenih plemenskih županija, činjenica je, jednako kao i da su u 14. stoljeću sjedište najveće županije, koja je površinom i življem veća od zagrebačke i varaždinske zajedno.

Godine 1252. osnovao je Ban Stjepan Gornji grad kao kolonizatorsko naselje, odmah ga obdarivši širokom gradskim povlasticama, no prema predaji gradom je Križevce proglasio još Koloman stoljeće i pol ranije. Sljedećih će pet stoljeća povijest Križevaca biti povijest dva bliska, ali odvojena grada, Gornjeg i Donjeg te ta podjela i danas živi u svijesti građana, koji se, ne bez ponosa kako na zajedničku tako i na povijest svakog od ovih gradskih entiteta dijele na "Gornjograđane" i "Donjograđane". Ako je pak istina da je prva izgubljena povlastica još Kolomanova, onda su Križevci doista jedan od najstarijih gradova između Save i Drave.

Razvoju grada pogoduje dobar položaj na križanju trgovačkih i vojničkih cesta, i široke gradske slobode koje uključuju pravo sajma, veliku razinu lokalne uprave, blagonaklonost kraljeva, stalno prisustvo podbana, sjedište kraljevskig suda itd.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

4

Crkva sv. Križa

Povijest nas tijekom srednjovjekovnih stoljeća izvještava o važnom administrativnom i civilnom središtu, gradu koji je nesumnjivo ukrašen lijepim crkvama, samostanima, , utvrdom te bogatim trgovačkim i obrtničkim kućama. Od toga je nažalost malo očuvano, pored već spominjane crkve Sv. Križa, tu je samostan u Gornjem gradu, isprva augustinski, potom franjevački, da bi danas bio sjedište grkokatoliške biskupije. Povijest bilježi slavonske i hrvatske sabore, od kojih je neslavnu reputaciju stekao onaj kojeg pamtimo kao "Krvavi sabor križevački".

Malo znamo o tom događaju, obračunu kralja i protudvorskog pokreta hrvatskih i ugarskih velikaša, koji se, kako tradicija hoće, možda doista dogodio u crkvi Sv. Križa dana 27. veljače 1397. godine. Nedugo nakon ovog nemilog događaja kralj Sigismund svojom povlasticom još proširi gradske privilegije, te odobri podizanje bedema oko Donjeg grada. Ovom se važnom povlasticom Križevci ponovo u rangu izjednače s ostalim gradovima u okolici, Koprivnicom, Varaždinom itd., za kojima su, mada najstariji među njima, tijekom stoljeća malo zaostali u ovlastima samouprave. Nažalost, tužna stoljeća turskih ratova, koja ne samo iz čitavog križevačkog kraja, učine mrtvu pograničnu zonu spaljene zemlje, znatno oslabe ekonomsku bazu ovog bogatog trgovišta, velik dio Križevačke županije našao se iza granice turskog osvajanja, drugi dio opustošen i popaljen, tako da od velike bogate županije ostane tek nešto više nego ništa. Porezni dimovi svedeni na desetinu broja iz 15. stoljeća, više nisu mogli nositi ekonomski razvoj grada, koji, djelomice višekratno popaljen od Turaka, zaostane, te mu razvoj bude sasvim podređen vojnim obrambenim potrebama. Ipak, i u tim se vremenima Križevci žilavo odupiru uvijek sanjajući ljepšu budućnost i veće mogućnosti. U 17. stoljeću u grad dolaze pavlini, najobrazovaniji i najvredniji crkveni red u Hrvatskoj, moćni feudalci, ali i velika gospoda, koja su mnogo zaslužna da se u teškim vremenima "Reliquiae reliquiarum" u Hrvatskoj nikad ne ugasi luč znanosti i prosvjete.

Pavlinski samostan u Križevcima jedan je od posljednjih osnovanih u Hrvatskoj, a jedan Križevčanin, Nikola Benger, baš kroz palvinski red doživi najviše počasti, te postane najpoznatiji kroničar pavlinskog reda. Svoju je veliku ljubav za rodni grad pretočio 1730. godine u redove knjige "Regina Martyrum", koja zbog živih i opširnih opisa Križevaca treba biti smatrana pretečom svih turističkih vodiča u Hrvatskoj. Pavlinski red doveo je ovamo i velikog Ivana Rangera, koji je upravo u gradu Križevcima ostavio svoja prva rijetka štafelajna djela koja je napravio po dolasku u Hrvatsku. Raskošno uređene, mada veličinom skromne, križevačke barkone crkve i kapele svjedoče o nikad izgubljenoj vjeri i želji da se nadiđe teška stvarnost. Raspoređene na prilazima, tvoreći oko grada križ, i ove crkve namjerno ili slučajno potvrđuju višestruko rimovanje imena grada s njegovim geografskim položajem i crkvenim patronom. Na požare i kužne pošasti koji su vjerno obilazili grad u najtežim stoljećima podsjećaju nas crkvice sv. Roka i sv. Florijana, na sajam koji se na gornjegradskom trgu održava još od vremena Arpadovića podsjeća crkva sv. Ladislava, koja kasnije patronat podijeli s trećim hrvatskim svecem, sv. Markom Križevčaninom, a na mnoga čuda koja su se dogodila po zagovoru Gospinu, podsjeća najljepša križevačka crkva, Majka Božja Koruška. Od civilnih građevina iz baroka su nam sačuvane raskošna županijska palača (danas Gradsko poglavarstvo), nekadašnja pavlinska apoteka u kojoj je danas Gradski muzej, te zgrada koju žitelji po tradiciji zovu Sabornicom (danas Likovna galerija).

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

5

Zauvijek su izgubljene sve one karakteristične obrtničko trgovačke kuće u Gornjem gradu

uglavnom s tri prozora, koje su mu davale onaj posebni seosko-gradski ugođaj o kojem svjedoči još pokoja stara fotografija. Mnoge stare zgrade uzornom su brigom vlasnika obnavljane i modernizirane, te im je danas teško prepoznati stariju jezgru, kao na primjer grkokatolička biskupija, u čijim zidovima leži blizu jednog tisućljeća, a danas je krasna kompilacija dvaju prvaka hrvatske arhitekture 19. stoljeća, Felbingera i Bollea. I najstarija zgrada u gradu, crkva Sv. Križa obnovljena je početkom 20. stoljeća u nastojanju da joj se obnovom vrati smisao koji je izgubila premještanjem sjedišta župe. U duhu moderne novo ruho dao joj je arhitekt Stjepan Podhorski, isti koji je gradu podario i krasnu zgradu Hrvatskoga doma.

Zgrada Hrvatskog doma

Razdvojena povijest Gornjeg i Donjeg grada bila je u ranijim stoljećima poticaj razvoja, jer

su se naselja, svako svojim posebnim povlasticama i prednostima nadmetale u razvoju i napretku. Ali u težim stoljećima, kad je život stisnut iza malog obzidanog područja "unutarnjeg grada", te daljim razvojem i promjenom strukture države, staro ustrojstvo postalo je neprimjereno. Stoga, točno pola tisućljeća nakon Stjepanove povlastice, uslijed reforme starih županija, kraljica Marija Terezija proglasi godine 1752. ujedinjenje grada, te novim Križevcima podijeli grb koji je bio sjedinjen stari grb Gornjeg i Donjeg grada. Spomen na odvojenu povijest oba grada blizanca ostao je, osim u ujedinjenom grbu koji je i danas grb grada, u dobronamjernim susjedskim šalama "Gorjanaca" i "Donjegrađana", te u pluralnom imenu "Križevci".

Zakmardijeva ulica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

6

U devetnaestom stoljeću Križevci, kao i čitava Hrvatska, doživljavaju brojne promjene.

Sam grad se mijenja u svom vanjskom izgledu. Stare gradske zidine i ostaci tvrđave srušeni su uglavnom do sredine stoljeća pa grad sve više dobiva izgled modernog naselja čemu pridonosi i urbanistički plan iz 1861. godine. Ulice se popločavaju, izrađuju se šetnice i parkovi. Znatan je i porast stanovništva. Dok početkom stoljeća grad ima samo 1199 stanovnika, godine 1910. ih je 4886. Sve je veći broj Židova koji u svoje ruke preuzimaju trgovinu te se aktivno uključuju u sve tokove privrednog života grada, a 1895. podižu i sinagogu. Osjeća se sve jači zamah u privrednom životu. U gradu postoji pivnica, dvije tiskare, pivovara, paromlin, nekoliko hotela ili svratišta, a 1872. osniva se Štedionica. Otvaranje Gospodarskog i šumarskog učilišta 10. listopada 1860, prvog takve vrste na jugoistoku Evrope, u mnogome je pridonijelo napretku poljoprivrede, ne samo u Križevcima, već u čitavoj sjevernoj Hrvatskoj. Nedaleko grada prošla je 1870. i željeznica, na putu od Budimpešte preko Zagreba do Rijeke, no ona nije ispunila očekivanja Križevčana da će bolja prometna povezanost doprinijeti daljnjem napretku grada. Tokom cijelog devetnaestog stoljeća u gradu kraće ili duže vrijeme borave i rade razni znameniti Hrvati: Tituš Brezovački, Antun Nemčić, Mirko Bogović, Dragojlo Kušlan, Ljudevit Vukotinović, Josip Schlosser, Mojsije Baltić, Milutin Cihlar Nehajev, Gustav Bohutinsky, Fran Gudrum Oriovčanin, Oton Frangeš, Julije Drohobecky, da spomenemo samo neke. Mnogi od njih bili su predavači na Učilištu.

Sermagieva ulica

Svakako najvažniji kulturni događaj u gradu sredinom stoljeća bilo je osnivanje Ilirske

čitaonice 1838. godine, koja porijeklo vuče iz Narodnog kasina. U pedesetima će, za Bachova apsolutizma, njen rad privremeno prestati da bi ponovo započeo 1862. po imenom Narodne čitaonice. Privatna glazbena škola djeluje u Križevcima na samom početku XIX stoljeća, već od 1813. Pjevačko društvo "Zvono" postoji od 1863, a kasnije mu se, u glazbenom životu grada, pridružuje i "Slavuj", koji okuplja slušatelje Gospodarskog učilišta. Postoji i amaterska kazališna družina sa dvadesetak članova.

Danas, Križevci su drugi po veličini grad u Koprivničko-križevačkoj županiji, prostire se na površini od 263,72 km2, a područje jedinice lokalne samouprave nastanjuje 22.122 stanovnika, od čega u naselju Križevci živi 11.231 stanovnika, dok u preostalih 60 naselja stanuje 10.891 stanovnika. Grad je smješten u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, od glavnog grada Zagreba udaljen je 57 km, a nalazi se u blizini ostalih regionalnih središta Koprivnice (31 km), Bjelovara (33 km) i Varaždina (48 km). Grad se nalazi na glavnom cestovnom i željezničkom prometnom pravcu između Zagreba i Mađarske, a pri kraju je izgradnja brze ceste od Zagreba do Križevaca koja će grad učiniti još bližim i dostupnijim te svega 30-ak minuta udaljenim od Zagreba.

U gospodarstvu prevladava trgovačka i uslužna djelatnost, građevinska industrija, proizvodnja vrhunskog parketa, te raznovrsne obrtničke i uslužne djelatnosti. Križevci su pokretač i domaćin Županijskog obrtničkog i gospodarskog sajma, otvorenog i stranim izlagačima. Grad ima nekoliko industrijskih i uslužnih zona za razvoj malih i srednjih tvrtki. Ovaj kraj poznat je i po drugim djelatnostima, te po svojim poljoprivrednim proizvodima, mesu, mlijeku, vinu, voću i medu.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

7

Prema Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, Program zaštite

divljači je planski akt za razdoblje od 10 godina koji osigurava zaštitu divljači na

površinama iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 5. Zakona o lovstvu. Navedene površine

zovu se još i površine izvan lovišta, a obuhvaćaju slijedeće kategorije zemljišta:

1. Zaštićene dijelove prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,

2. Mora i ribnjake s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka,

3. Rasadnike, voćne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji te pašnjake ako su

ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači,

4. Minirane površine i sigurnosni pojas širine do 100 m,

5. Druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Divljač je nedjeljiv dio krajobraza i, budući da za određenu interesnu skupinu predstavlja

okosnicu u gospodarenju, o njenoj brojnosti ovisi dinamika populacije ostalih životinjskih vrsta te pojedinih sastavnica vegetacije.

Grad Križevci naručuje izradu Programa zaštite divljači koja obitava na području

grada i naseljima (vidi statut Grada Križevaca) u uskoj okolici grada (Prema Pravilniku zabranjeno je loviti divljač u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima). Program je izrađen u skladu sa Zakonom o lovstvu, te prema Pravilniku o sadržaju i načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. Program zaštite divljači važi od 01. travnja 2017. do 31. ožujka 2027. godine, a izradilo ga je Trgovačko društvo "CEDRUS FOREST" d.o.o. iz Čakovca, Dr. Franje Bučara 19, kojeg zastupa direktor Robert Sambolek dipl. ing. šum., ovlašteni izrađivač za izradu lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači, programa zaštite divljači i njihovih revizija sa licencijom broj 0968.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

8

Zakoni, pravilnici, konvencije, memorandumi i međunarodni sporazumi korišteni

kod izrade programa zaštite divljači:

- Zakon o lovstvu ("Narodne novine", broj: 140/05., 75/09., 153/09., 14/14., 21/16., 41/16., i 67/16.

OUSRH)

- Zakon o šumama ("Narodne novine", broj: 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12.,

68/12., 148/13. i 94/14.)

- Zakon o veterinarstvu ("Narodne novine", broj: 82/13. i 148/13.)

- Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj: 80/13.)

- Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj: 80/13., 153/13., 78/15.)

- Zakon o zaštiti životinja ("Narodne novine", broj: 135/06., 37/13. i 125/13.)

- Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama ("Narodne novine", broj: 94/13.)

- Zakon o oružju ("Narodne novine", broj: 130/07., 146/08. i 59/12.)

- Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači

("Narodne novine", broj: 40/06., 92/08., 39/11. i 41/13.)

- Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike

Hrvatske ("Narodne novine", broj: 40/06.)

- Pravilnik o lovostaju ("Narodne novine", broj: 67/10., 87/10. i 97/13.)

- Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove

("Narodne novine", broj: 63/06. i 101/10.)

- Pravilnik o lovočuvarskoj službi ("Narodne novine", broj: 63/06.)

- Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov

("Narodne novine", broj: 143/10.)

- Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja ("Narodne novine", broj: 68/06.i 66/10.)

- Pravilnik o načinu ocijenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evdencije o

trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima ("Narodne novine", broj: 92/08.)

- Pravilnik o obilježavanju krupne divljač evidencijskim markicama

("Narodne novine", broj: 54/06., 92/08. i 95/10.)

- Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanju lovačke

iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu ("Narodne novine", broj: 70/10.)

- Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama i programu o polaganju sokolarskog ispita

("Narodne novine", broj: 110/10.)

- Pravilnik o potvrdi o podrijeklu divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne divljači

evidencijskim markicama ("Narodne novine", broj: 95/10.)

- Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu ("Narodne novine", broj: 78/06. i 92/08.)

- Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu ("Narodne novine", broj: 67/06.)

- Pravilnik o sadržaju i načina vođenja središnje lovne evidencije

("Narodne novine", broj: 67/06. i 73/10.)

- Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora

("Narodne novine", broj: 11/06., 17/07. i 142/12.)

- Pravilnik o uređivanju šuma ("Narodne novine", broj: 79/15.)

- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

("Narodne novine", broj: 143/08.)

- Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

("Narodne novine", broj: 88/14.)

- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu ("Narodne novine", broj: 146/14.)

- Uredba o proglašenju ekološke mreže ("Narodne novine", broj: 124/13.)

- Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži ("Narodne novine", broj: 105/15.)

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

9

- Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim

vrstama ("Narodne novine", broj: 84/96. i 79/02.)

- Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa

("Narodne novine", broj: 154/08.)

- Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine", broj: 144/13. i 73/16.)

- Pravilnik o zaštiti vrsta vodozemaca ("Narodne novine", broj: 80/99.)

- Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa ("Narodne novine", broj: 29/99.)

- Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) ("Narodne novine", broj: 34/02.)

- Pravilnik o prijelazima za divlje životinje ("Narodne novine", broj: 5/07.)

- Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže

("Narodne novine", broj: 15/14.)

- Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz. 1972.) - Nostrifikacija o sukcesiji

("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 12/93.)

- Konvencija o močvarnim staništima koja su od međunarodnog značenja naročito kao staništa

ptica močvarica (Ramsar, 1971.) - Nostrifikacija o sukcesiji

("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 12/93.)

- Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.)

* Zakon o potvrđivanju ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 6/96.)

* Protokol o biološkoj sigurnosti u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti ("Narodne novine" -

Međunarodni ugovori, broj: 7/02.)

- Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979.) i pripadajući sporazumi

* Zakon o potvrđivanju za sve ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 6/2000.)

* Sporazum o zaštiti euroazijsko - sjevernoameričkih migratornih ptica močvarica (AEWA 1995.)

* Sporazum o zaštiti evropskih šišmiša (EUROBATS 1991.)

* Memorandum o razumijevanju u svezi s mjerama zaštite za droplju (Otis tarda) (2000.)

*Memorandum o razumijevanju u svezi s mjerama zaštite za tankokljunog pozviždača

(Numenius tenuirostris) (1994.) - Republika Hrvatska potpisnica od 1994. godine.

- Konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979.)

* Zakon o potvrđivanju ("Narodne novine"- Međunarodni ugovori, broj: 6/00.)

- Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES),

(Washington, 1973.)

* Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) ("Narodne novine"- Međunarodni ugovori, broj: 12/99.)

- Konvencija o evropskim krajobrazima (Firenza, 2000.)

* Zakon o potvrđivanju ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 12/02.)

- Rješenje o "Uvjetima zaštite prirode" za PZD – "GRAD KRIŽEVCI", izdano od

Ministarstva zaštite okoliša i energetike;

- Odštetni cjenik za izračun naknade za štete na divljači i lovištu

("Narodne novine", broj: 67/06.)

- Cjenik divljači ("Narodne novine", broj: 67/06.)

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

10

Literatura:

1. Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb, 2004. 2. Autori, Poučnik lovstva, Split, 2008. 3. Andrašić, Zoologija divljači i lovna tehnologija, Zagreb, 1979. 4. Darabuš, Jakelić, Osnove lovstva, Zagreb, 2002. 5. Preglednici Arkod i Geoportal. 6. Lukač, G., 2007: Popis ptica Hrvatske - Fauna Croatica, Aves XXXVII. Nat. Croat., Vol 16

(Suppl. 1.): 1-148. 7. Vukelić, J.; Mikac, S.; Baričević, D.; Bakšić, D.; Rosavec, R., 2008: Šumska staništa i

šumske zajednice u Hrvatskoj - Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 263 pp.

8. Internet stranica Koprivničko križevačke županije (http://kckzz.hr/). 9. Internet stranica Grad Križevci (http://www.krizevci.hr/). 10. Stručna podloga za utvrđivanje osnovnih odrednica obitavanja, statusa i smjernica

gospodarenja čagljem (Canis aureus L.) u Republici Hrvatskoj.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

11

2. AKT O PROGLAŠENJU ILI USTANOVLJENJU POVRŠINE IZVAN

LOVIŠTA

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 18. Statuta Grada Križevaca ("Službeni vjesnik Grada Križevaca", br. 6/01 i 7/01), i točke 3.2. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Križevaca ("Službeni vjesnik Grada Križevaca", br.2/97) uz suglasnost Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (KLASA: 350-01/05-01/02, URBROJ: 2137-03-05-3 od 02. 03. 2005. godine), Gradsko vijeće Grada Križevaca je na 25. sjednici održanoj 7. 4. 2005. godine donijelo

O D L U K U O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KRIŽEVACA (KLASA: 350-01/05-01/04, URBROJ: 2137/02-05-1, Križevci, 07. 04. 2005.)

Na temelju članka 109. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj:

153/13.), članka 18. Statuta Grada Križevaca ("Službeni vjesnik Grada Križevaca", broj: 4/09. i 1/13.) i Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Križevaca ("Službeni vjesnik Grada Križevaca" broj 2/15.), Gradsko vijeće Grada Križevaca na 19. sjednici održanoj 18. prosinca 2015. donijelo je

O D L U K U

o donošenju IV. izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Križevaca

(KLASA: 350-01/15-01/24, URBROJ: 2137/02-02/01-15-4, Križevci, 18. prosinca 2015.)

Na temelju članka 35. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj: 33/01 i 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), Gradsko vijeće Grada Križevaca na 2. sjednici održanoj 6. srpnja 2009. donijelo je

S T A T U T

GRADA KRIŽEVACA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom uređuje se samoupravni djelokrug Grada Križevaca, obilježja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Križevaca.

Članak 2. Grad Križevci (u daljnjem tekstu: Grad) je jedinica lokalne samouprave. Grad je pravna osoba. Sjedište Grada je u Križevcima, Ulica Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

12

Članak 3.

Područje Grada utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Grad obuhvaća područje naselja: Križevci, Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Čabraji, Carevdar, Cubinec, Dijankovec, Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Donji Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec, Gračina, Ivanec Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac, Kučari, Kunđevec, Lemeš Križevački, Lemeš, Majurec, Male Sesvete, Mali Potočec, Mali Raven, Mali Carevdar, Marinovec, Mičijevac, Novaki Ravenski, Novi Đurđic, Novi Bošnjani, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek, Pobrđani Vojakovački, Podgajec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj Križevački, Ruševac, Srednji Dubovec, Stara Ves Ravenska, Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec, Veliki Raven, Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec. Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku propisanim zakonom.

Članak 92.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku Grada Križevaca".

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRIŽEVACA KLASA: 012-03/09-01/01

URBROJ: 2137/02-04-09-1 Križevci, 6. srpnja 2009.

PREDSJEDNIK Roko Bašić, dr.vet.med. v.r.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

13

3. OSNOVNI PODACI O POLOŽAJU I GRANICAMA POVRŠINE IZVAN

LOVIŠTA TE NJENOJ POVRŠINI RAZRAĐENOJ PO KULTURAMA

ZEMLJIŠTA SA ZEMLJOVLASNIČKIM RAZMJEROM

Križevci su smješteni u jugozapadnom dijelu Koprivničko-križevačke županije. Geografski položaj grada jest: 46 stupnjeva i 1 minuta sjeverne zemljopisne širine te 16 stupnjeva i 33 minute istočne zemljopisne dužine. Nadmorska visina grada je 146 m.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

14

PZD-1

STRUKTURA POVRŠINA

NAZIV

POVRŠINE

VRSTA

POVRŠINE KULTURA

ZEMLJOVLASNIČKO

RAZMJERJE HA

1 2 3 4

KULTURE

ŠUMSKO

ZEMLJIŠTE

OBRASLO

DRŽAVNO 908

PRIVATNO 1082

Σ 1990

NEOBRASLO

DRŽAVNO

PRIVATNO

Σ

UKUPNO ŠUMSKO DRŽAVNO 908

PRIVATNO 1082

POLJOPRIVREDNO

ORANICE

DRŽAVNO

PRIVATNO 6739

Σ 6739

LIVADE

DRŽAVNO 24

PRIVATNO 1117

Σ 1141

PAŠNJACI

DRŽAVNO 15

PRIVATNO 352

Σ 367

VIŠEGODIŠNJI

NASADI

(neograđeni)

DRŽAVNO 1

PRIVATNO 30

Σ 31

OSTALO

DRŽAVNO

PRIVATNO

Σ

UKUPNO POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO

PRIVATNO

SVEUKUPNO ŠUMSKO I

POLJOPRIVREDNO

DRŽAVNO

PRIVATNO

Σ

JAVNE

POVRŠINE

PROMETNICE 271

DRUGE JAVNE POVRŠINE 4

Σ 275

OGRAĐENI

VIŠEGODIŠNJ

I NASADI

VOĆNJACI

VINOGRADI

RASADNICI

OSTALO

Σ

PRIVREDNI

OBJEKTI

RIBNJACI 4

OSTALO

Σ 4

DRUGE

POVRŠINE

IZGRAĐENO 1485

Σ 1485

ΣΣ 12031

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

15

Popis lovišta koja se nalaze unutar područja obuhvata PZD-a "GRAD KRIŽEVCI" i lovoovlaštenika koji gospodare navedenim lovištima:

Lovište Lovoovlaštenik

V/3 – "KALNIK" Lovačka udruga "BISERCI" Leskovec Toplički

VI/8 – "POLUM" KTC d.d. Križevci

VI/101 – "KRIŽEVCI" Lovačko društvo "SVETI HUBERT" Križevci

VI/108 – "SVETI PETAR ČVRSTEC" Lovačko društvo "SRNJAK" Sveti Petar Čvrstec

VI/109 – "RUŠEVAC" Lovačko društvo "FAZAN" Ruševac

VI/129 – "LIPOVICA" Lovačka udruga "SRNJAK" Velika Mučna

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

16

Crveno su označene površine za koje je izrađen Program zaštite divljači.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

17

3.1. OPIS PRIRODNIH ZNAČAJKI STANIŠTA

Orografske prilike Topografski se nalazi na diluvijalnoj (pleistocenoj) građi, na ocjeditom terenu između zamočvarenih aluvijalnih dolina potoka Vrtlina s istoka te Koruške sa zapada, na povoljnoj poziciji južnog izlaza kalničkog prigorja prema dolini potoka Glogovnice. Rebrasto raščlanjen reljef je uvjetovao mikrotopografski razvitak grada. U novije vrijeme Križevci prelaze u aluvijalnu holocenu dolinu Glogovnice na jugu kod željezničkog kolodvora. Prigorski reljef s vertikalom horsta Kalnika, geološko-petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda bili su elementi gospodarskog i demografskog razvoja Križevaca. Klimatske prilike Koprivničko-križevačka županija (u nastavku KKŽ) se nalazi u prijelaznom području umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Klimatske znaćajke KKŽ obrađene su prema meteorološkim podacima dobivenim mjerenjima i motrenjima na meteorološkoj postaji Koprivnica za razdoblje 1976. - 2005., tj. za razdoblje od posljednjih trideset godina. Parametri koji se ne mjere na meteorološkoj postaji Koprivnica prikazani su za meteorološku postaju Križevci. Obrađeni su podaci za sijanje sunca, temperaturu zraka, temperaturu tla, oborine, vlažnost zraka i vjetar. Srednja godišnja temperatura zraka za Koprivnicu za razdoblje od 1976. do 2005. je 10,5°C. Srednja godišnja maksimalna dnevna temperatura zraka iznosi 15,7°C, a minimalna 6,1°C. Najviša godišnja maksimalna temperatura bila je 2000. i iznosila je 18,5°C, a najniža minimalna 1985. iznosila je samo 4,8°C. Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je 20. kolovoza 2000. od 38,2°C, a minimalna 8. siječnja 1985. od -23,5°C. Oborine su klimatski element koji značajno utječe na režim voda u tlu i podzemlju, a time i na bilancu vode u tlu.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

18

Srednja godišnja suma oborina iznosi 841 mm s rasponom od 554 mm u 1983. do 1036

mm u 1998. Suma mjesečnih količina oborina vjerojatnosti prekoračenja od 75% za Koprivnicu iznosi 519 mm. Za ocjenu klime područja korišteni su standardni pokazatelji: Langov kišni faktor, ocjena aridnosti po Gračaninu i Walterovi klima dijagrami. Prema ovim pokazateljima, prosječne klimatske karakteristike područja nisu sušne, ali za pojedinačne godine (2 u zadnjih 5) pojavljuju se sušna razdoblja. Na klimatološkoj postaji Križevci utvrđeni su trendovi blagog opadanja godišnjih količina oborina (0,8 mm/godišnje) i blagog porasta srednjih godišnjih temperatura (0,007°C godišnje), ali ti trendovi nisu statistički značajni.

Hidrografske prilike Područje Koprivničko-križevačke županije (KKŽ) pripada slivovima rijeka Drave (oko 65%)

i Save (oko 35%). Ukupna duljina rijeke Drave je 695 km. Od toga je u Hrvatskoj 314 km, a na području KKŽ duljina toka Drave je 64 km. Najveće pritoke rijeke Drave u KKŽ su Gliboki potok, Koprivnička rijeka, Bistra, Komarnica, Zdelja, Rogstrug i Čivićevac. S obzirom da se izvorište i gornji dio sliva nalazi u području Alpa, Drava ima fluvijalno-glacijalni režim toka. Najviše vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza, a prosječno najveći mjesečni protoci javljaju se u lipnju. Područje KKŽ koje gravitira gradu Križevcima većim dijelom pripada slivu rijeke Glogovnice, pritoci rijeke Česme koja se ulijeva u Savu. Najveći pritoci Glogovnice su Kamešnica, Črnec, Koruška i Velika koji izviru u Kalničkom gorju te imaju kombinirani brdsko-nizinski karakter. Svi vodotoci osim rijeke Drave imaju pluvijalni (kišni) režim, s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj). Kvaliteta vode u svim vodotocima ugrožena je zbog ispuštanja otpadnih voda i odlaganja smeća, što predstavlja opasnost za izvore pitke vode. U stajaće vode ubrajaju se jezera, bare i mrtvaje. Uslijed eksploatacije pijeska i šljunka, nastao je niz antropogenih jezera neposredno uz rijeku Dravu: Jegeniš, Šoderica, Jeđut, Čingi-Lingi, Separacija, Sekuline, Novo Virje, Kingovo, Podravske Sesvete i Ferdinandovac. Najveća su Šoderica s površinom 200 ha, Jegeniš 60 ha i Čingi-Lingi koji se sastoji od tri jezera ukupne površine 50 ha. Još uvijek se vrši eksploatacija na ovim jezerima tako da se povećava njihova površina. Jezera su izložena procesu eutrofikacije. Mrtvaje su nekadašnja korita rijeke Drave, a najveće su: Ðelekovačka, Osredek, Bakovci, Lepa Greda, a bare su Čambina i Ješkovo. U KKŽ trenutno postoji relativno mali broj izvedenih akumulacija i retencija. U Dravskom slivu izvedena je akumulacija/retencija Rasinja na potoku Gliboki, koja prvenstveno služi za zadržavanje nanosa i kao retencija za redukciju velikih vodnih valova ali i za vodoopskrbu oblinjih ribnjaka. U Savskom slivu izvedena su četiri objekta: akumulacije Ravenska i Čabraji i retencije Ivančino i Ivanec.

Edafski čimbenici Na području Koprivničko-križevačke županije (KKŽ), tlo je temeljno prirodno bogatstvo i predstavlja njezin najznačajniji resurs. Stoga je nužno iskorištavati ga na održivi način kako bi ga očuvali za buduće generacije. Od ukupno 17 tipova tala, deset tipova pripada automorfnom, a sedam hidromorfnom odjelu tala. Treba istaknuti da se pojedini tipovi tala ili niže sistematske jedinice ne javljaju zasebno, već zajedno s drugim tipovima i nižim jedinicama tvore zemljišne kombinacije, ovisno o matičnom supstratu, reljefu, hidrologiji i drugom. Na području KKŽ od automorfnih najzastupljenija su lesivirana tla, a od hidromorfnih močvarno-glejna i pseudoglejna tla.

Euglej (močvarno glejno tlo) Ovo tlo je karakterizirano procesima gleizacije izazvanog oborinskom vodom i dodatnim

vlaženjem poplavnom i podzemnom vodom. Po mehaničkom sastavu to su lake do teške gline malog kapaciteta za zrak, ali velikog kapaciteta za vodu jer je tlo puno sitnih pora.

Močvarno glejno tlo, ovisno o porijeklu prekomjerne vode dijelimo na tri podtipa: epiglej, hipoglej i amfiglej.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

19

Pseudoglej Pseudoglej je vezan za ravničarske terene, najčešće za stare aluvijalne i jezerske terase. Nalazi se i na blago valovitim – brežuljkastim terenima, na kojima se oborinska voda brže drenira. Pseudoglej je u nižim predjelima vezan za hrastove šume. Treba napomenuti da je uklanjanjem šumske vegetacije, naročito hrastovih šuma, proces pseudooglejavanja postao intenzivniji jer izostaje drenirajući utjecaj korijena hrasta i zastoj vode je izraženiji.

Za ovaj tip tla je značajno da se znakovi hidromorfizma javljaju kao rezultat prekomjernog navlaživanja površinskih dijelova soluma stagnirajućom površinskom, uglavnom oborinskom vodom. Glavni uzrok stvaranja pseudogleja je dinamika stajaće vode kod koje razlikujemo dvije faze: mokru i suhu. Mokra faza javlja se u periodu zima proljeće sa različitom dužinom trajanja. Poljoprivredna tla Poljoprivredne površine zauzimaju najveći dio ukupne površine na koju se odnosi elaborat. Na tim površinama prevladavaju kulture kukuruza i pšenice, mozaičkog su tipa. Od poljoprivrednih tala najviše je zastupljen pseudoglej. VEGETACIJA I BILJNE ZAJEDNICE Šumske biljne zajednice Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba Carpino betuli – Quercetum roboris (Anić 1959) Rauš 1969.

Biljna zajednica rasprostranjena u nizinskom dijelu Hrvatske, te u dolini rijeke Mirne. U toj šumi tlo nije izvrgnuto poplavi, ali je ono zimi zasićeno vodom. Javlja se na ocjeditim terenima tzv. povišicama ili gredama, na pseudoglejnom, odnosno podzolastom tlu koje je slabo kiselo do neutralno. Od biljnih vrsta najveći udio imaju obični grab i klen, te mnogi grmovi i zeljanice ocjeditih terena. Obični grab je najbolji indikator stajaće i podzemne vode, jer podnosi kratkotrajne prolazne poplave, ali ne podnosi stajaću vodu i visoku razinu podzemnih voda. U sloju grmlja siromašnom vrstama dolaze Corylus avellana, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Daphne mezereum, Crataegus sp. U sloju prizemnog rašća dolaze vrste sveze Carpinion betuli, te vrste Galanthus nivalis, Crocus vernus, Anemone nemorosa, Galium sylvaticum, Vinca minor, Paris quadrifolia, Hedera helix i dr. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba Epimedio – Carpinetum betuli /Horvat 1938/Borhidi 1963

To je široko rasprostranjena klimatskozonalna zajednica koja u Hrvatskoj raste na brdskim terenima, nižim gorjima i podnožjima većih masiva do 500 m, u humidnim klimatskim uvjetima, na eutričnim kambisolima, luvisolima i obronačnom pseudogleju na različitim supstratima. U odnosu na ostale srodne europske hrastovo-grabove šume, asocijacija Epimedio-Carpinetum se odlikuje bogatijim flornim sastavom i vrstama koje više ili manje karakterizira ilirski florni element. Osobito se ističu Lonicera caprifolium, Vicia oroboides, Helleborus atrorubens, Epimedium alpinum i druge. U flornoj strukturi edifikatorsko značenje ima hrast kitnjak, a u sociološkom smislu vrste hrastovo - grabovih šuma Europe i posebno ilirskog područja. U sloju drveća uz hrast kitnjak najznačajnije su vrste obični grab, trešnja, klen, gorski javor i bukva. U sloju grmlja prevladavaju glogovi (Crataegus monogyna i C. oxyacantha), kurika (Euonimus europaea), ruža (Rosa arvensis), klokočika (Staphylea pinnata), kozokrvina (Lonicera caprifolium), crni jasen (Fraxinus ornus), a u sloju prizemnog rašća mezofilne vrste kao što su Stellaria holostea, Carex pilosa, Vinca minor, Galium odoratum, Lathyrus vernus, Vicia oroboides, Cruciata glabra, Galium sylvaticum i druge.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

20

Mješovita šuma kitnjaka i običnog graba s vlasuljom Festuco drymeiae – Carpinetum Vukelić/1990/1991

Stanište i zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom istraženi su na istočnim brežuljcima Kalnika, na Polumu, Bilogori, na Papuku, Požeškoj gori i Dilju. Raste na blagim, širokim hrptovima I njihovim gornjim padinama do 300 (400) m nadmorske visine. To su uglavnom izloženiji, topliji lokaliteti u brežuljkastom pojasu u kojima je hrast kitnjak konkurentniji od ostalih vrsta drveća, dok hladnije, sjevernije, strmije i zatvorenije položaje zauzima bukova šuma. Sloj drveća čine Acer campestre, Carpinus betulus, Fagus sylvatica, Prunus avium, Quercus petraea, Tilia cordata. U sloju grmlja je uz vrste drveća pridolazi i Corylus avellana. U sloju prizemnog rašća dolaze vrste Anemone nemorosa, Athyrium filix-femina, Cardamine bulbifera, Carex pilosa, Cruciata glabra, Epimedium alpinum, Festuca drymeia, Galium odoratum, Galium sylvaticum, Lathyrus vernus, Melica uniflora, Platanthera bifolia, Pulmonaria officinalis, Rosa arvensis, Rubus hirtus, Sanicula europaea Stellaria holostea, Vinca minor, Viola reichenbachiana. Bukova šuma s lazarkinjom Asperulo odoratae – Fagetum Sougnez et Thill 1959

Bukova šuma s lazarkinjom raste u brdskom pojasu na visini od 300 do 800 metara, na različitim nagibima I ekspozicijama. Florni sastav drveća čine Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Fagus sylvatica, Quercus petraea. U sloju grmlja pridolaze Acer campestre, Cornus sanguinea, Corylus avellane, Crataegus monogyna, Euonymus latifolia. U sloju prizemnog rašća čine Ajuga reptans, Athyrium filix-femina, Cardamine bulbifera, Carex sylvatica, Circea lutetiana, Cylamen purpurascens, Epilobium montanum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Galium odoratum, Galium sylvaticum, Lamium galeobdolon, Lathyrus vernus, Luzula luzuloides, Mercurialis perennis, Mycelis muralis, Polygonatum multiflorum, Pulmonaria officinalis, Rubus hirtus, Sanicula europaea, Symphytum tuberosum, Veronica chamaedrys, Vicia oroboides, Viola reichenbachiana. Bukova šuma s dlakavim šašem Carici pilosae – Fagetum Oberdorfer 1957

Stanište je karakteristično za kolinske, submontanske, ali i donje montanske položaje sjeverne Hrvatske. Florni sastav drveća čine: Acer cmapestre, Acer platanoides, Acer pseudoplatanus Carpinus betulus, Fagus sylvatica, Prunus avium, Quercus petraea. U sloju grmlja pridolaze: Cornus mas, Cornus sanguinea, Corylus avellane, Crataegus monogyna, Euonymus latifolia, Fraxinus ornus, Ligustrum vulgare, Sambucus nigra, Sorbus torminalis. Sloju prizemnog rašća čine: Ajuga reptans, Asarum europaeum, Athyrium filix-femina, Carex pilosa, Carex sylvatica, Cardamine bulbifera, Circea lutetiana, Dryopteris filix-as, Euphorbia dulcis, Festuca drymeia, Fragaria vesca, Galium odoratum, Hedera helix, Knautia drymeia, Lamium galeobdolon, Lathyrus vernus, Mycelis muralis, Pulmonaria officinalis, Rubus hirtus, Ruscus hypoglosum, Stellaria holostea, Viola reichenbachiana. Bukova šuma s bjelkastom bekicom Luzulo – Fagetum Meusel 1937

Dolazi na strmim, sjevernim padinama, na distrično smeđim plitkim i srednje dubokim i opodzoljenim tlima povrh silikatnog supstrata na nadmorskoj visini do 800m. zajednica je uglavnom siromašna vrstama. Zauzima dosta velike površine u gorju sjeverozapadne Hrvatske (Macelj, Ivanščica, Medvednica, Samoborsko gorje), a posebno su značajni kompleksi na Papuku i Psunju. U srednjoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru i Lici neusporedivo su rjeđe i nemaju veće značenje. U sloju drveća prevladava bukva. U nižim područjima uz bukvu rastu hrast kitnjak, pitomi kesten i breza, a u višim predjelima jela i smreka. Sloj grmlja je nerazvijen, raste tek Genista tinctoria i na većim kompleksima Vaccinium myrtillus. U sloju prizemnog rašća i mahova prevladavaju vrste indikatori kiselosti. To su u prvom redu bekica (Luzula luzuloides), runjike (Hieracium sylvaticum i Hieracium racemosum), čestoslavica (Veronica officinalis), bujad (Pteridium aquilinum), ureznica (Melampirum vulgatum) i mahovi (Polytrychum attenuatum, Dicranum scoparium, Dicranella heteromalla). U uvjetima blažih nagiba i dubljeg tla povćava se udio neutrofilno – mezofilnih vrsta i ta cenoza prelazi u brdsku bukovu šumu s mrtvom koprivom.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

21

Bukova šuma s velikom mrtvom koprivom Lamio orvalae – Fagetum /Horvat 1938/Borhidi 1963

Pripada svezi Aremonio – Fagion i najvažnija je klimatskozonska zajednica brdskog pojasa. Ova zajednica pridolazi na različitim ekspozicijama, ravnim terenima, platoima, slabije izraženim grebenima i ne odveć strmim padinama. Javlja se na kontinentalnoj strani Dinarida, u panonskom gorju te u prijelaznom području srednje Hrvatske. U dinarskom području raste najčešće na smeđem tlu i crnici na vapnencima, a u panonskom gorju na širokom spektru raznih tala, no najčešće na distričnim smeđim dubokim tlima i na luvisolima na silikatu. U sloju drveća prevladava edifikator bukva, ali su joj na nižim terenima primiješani hrast kitnjak i obični grab, a u višim gorski javor, mliječ, obični jasen i gorski brijest. Sloj grmlja je često vrlo bogat vrstama. Osim vrsta iz sloja drveća grade ga likovci (Daphne mezereum, Daphne laureola), crvena bazga (Sambucus racemosa), božikovina (Ilex aquifolium), kozokrvine (Lonicera xylosteum, Lonicera alpigena), širokolisna kurika (Euonymus latifolius) i druge. U osobitom sloju prizemnog rašća posebno se ističu specifične vrste ilirskih bukovih šuma (Lamium orvala, Haquetia epipactis, Epimedioum alpinum, Scopolia carniolica, Euphorbia carniolica, Omphalodes verna, Calamintha grandiflora, cardamine polyphylla, Geranium nodosum i druge), no pokrovnošću i bujnošću ih nadmašuju vrste karakteristične za većinu europskih bukovih šuma (Galium odoratum, Sanicula europaea, Actea spicata, Carex sylvatica, Pulmonaria officinalis, Anemone nemorosa, Lilium martagon, Mercurialis perennsis, Lamiastrum galeobdolon, Mycelis muralis, Dentaria bulbifera, Galium sylvaticum i druge.) Šuma hrasta medunca i crnoga jasena Fraxino orni – Quercetum pubescentis Klika 1938

Ova zajednica rasprostire se disjunktno u kontinentalnom dijelu Hrvatske od Kalnika na zapadu do Dilja na istoku. Sloj drveća čine Fagus sylvatica, Fraxinus ornus, Quercus Pubescens. U sloju grmalja dolaze vrste: Cornus mas, Pyrus pyraster, Sorbus domestica, Viburnum lantana. Sloj prizemnog rašća čine vrste: Achillea millefolium, Agrimonia eupatoria, Betonica officinalis, Brachypodium sylvaticum, Campanula glomerate, Carex flacca, Clematis vitalba, Cruciata glabra, Galium lucidum, Hepatica nobilis, Juniperus communis, Lithospermum purpurocaeruleum, Melittis melissophyllum, Peucedanum cervaria, Primula vulgaris, Pulmonaria mollis, Tamus communis, Teucrium chamaedrys, Viola hirta.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

22

4. PROCJENA BROJNOG STANJA DIVLJAČI KOJA STALNO,

SEZONSKI ILI POVREMENO OBITAVA NA POVRŠINAMA IZVAN

LOVIŠTA ILI PREKO ISTIH PRELAZI Program zaštite divljači je planski akt na temelju kojeg se divljač zaštićuje i lovi na površinama zemljišta na kojem se lovište ne ustanovljava. Životinjske vrste koje obitavaju u gradu i pojasu od 300 m oko grada u nizini i prigorju, te 200 m oko grada u brdsko-planinskom pojasu, sukladno Zakonu o lovstvu, pripadaju divljači, a to su: 4.1. VRSTE DIVLJAČI Krupna divljač ✓ jelen obični (Cervus elaphus L.)

✓ jelen lopatar (Dama dama L.) ✓ srna obična (Capreolus capreolus L.) ✓ svinja divlja (Sus scrofa L.) Sitna divljač ✓ jazavac (Meles meles L.) ✓ kuna bjelica (Martes foina EHR) ✓ kuna zlatica (Martes martes L.) ✓ dabar (Castor fiber L.) ✓ zec obični (Lepus europeus Pall.) ✓ lisica (Vulpes vulpes L.) ✓ čagalj (Canis aureus L.) ✓ tvor (Mustela putorius L.) ✓ fazan (Phasianus sp. L.) ✓ trčka skvržulja (Perdix perdix L.) ✓ golub divlji grivnjaš (Columba palumbus L.) ✓ patka divlja gluhara (Anas platyrhynchos L.) ✓ vrana siva (Corvus corone cornix L.) ✓ vrana gačac (Corvus frugilegus L.) ✓ svraka (Pica pica L.) ✓ šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

23

VRSTE KRUPNE DIVLJAČI JELEN OBIČNI (Cervus elaphus L.)

Jelen je životinja sumraka, ali je aktivan i danju. Na njegovu aktivnost djeluju duljina

trajanja osvjetljenja i intenzitet sunčeve svjetlosti. Ako je svjetlost kraća i slabija aktivniji je po danu, a za jakog sunca je aktivan u noćnim satima. U ponašanju je uočljiv jaki socijalni nagon, tako da košute gotovo cijelu godinu žive u krdima dok je jelen distanciraniji. Stariji jeleni su, osim socijalnom, udaljeni i grupnom razdaljinom, tako da postoji dva tipa krda, čvrsto krdo košuta s teladi i jednogodišnjim i dvogodišnjim jelenima i slabo povezana krda u kojima se nalaze jeleni različite starosti. Jako stari mužjaci žive samotnjačkim životom. Odnos prema staništu je takav da se može prilagoditi i relativno malenom prostoru iako je migracija osnovna karakteristika jelena. JELEN LOPATAR (Dama dama L.)

Jelen lopatar je znatno manji od obična jelena. U lopatara je izrazito razvijen osjećaj pripadnosti krdu u kojem živi tijekom cijele godine.

Krda nisu kao u obična jelena odijeljena po spolovima, već se sastoje od životinja različita spola i razne starosti. Krda su obično znatno veća no ona u obična jelena. Samo poneki stari jelen živi samotnjački, da bi se u vrijeme parenja priključio krdu. Izvan sezone parenja jeleni lopatari iste ili različite starosne dobi ponašaju se jednako kao i druge vrste (srna, muflon), dok u vrijeme parenja glavni, dominantni jelen tjera od krda slabije lopatare vodeći s njima ponekad žestoke borbe. Jelen lopatar je teritorijalna životinja, koja nema sklonosti migracijama, a njegov je teritorij relativno malen, pa je to bio i danas je razlogom njegova uzgoja u ograđenim prostorima. U mirnim lovištima lopatar izlazi na pašu u kasnim poslijepodnevnim satima, a ujutro ga možemo naći na paši i u kasnije doba. Šuma mu služi prije svega kao zaklon, a i radi zadovoljavanja njegovih socijalnih potreba. Brojnije populacije mogu obrstiti sve grmlje kao i dijelove stabala koji su na dohvatu njegova zuba. Glavna hrana jelena lopatara, pored trave, su razne zeljaste i drvenaste biljke, ali i već spomenuti brst, te gljive i razni plodovi kao žir, kesteni, divlje voće.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

24

Na hrani nije izbirljiv već jede onu hranu koju nalazi u okolišu gdje je unesen, pa će tako

iako mediteranska vrsta, jednako dobro ili čak bolje uspijevati njegov uzgoj na kontinentalnim područjima. Jelen lopatar se ne kaljuža. U slobodnoj prirodi gdje je lopatar prisutan u značajnijem broju, jelen obični i srna su malobrojniji. SRNA OBIČNA (Capreolus capreolus L.)

Srna obična traži predjele u kojima su manji šumski kompleksi i šumarci okruženi poljoprivrednim površinama. U većim šumskim kompleksima traži mlade šumske sastojine i zrele s podstojnom etažom grmlja, te dosta čistina i poljoprivrednih površina. Najradije se zadržava uz rubove šuma i šikara. Ova spomenuta krupna divljač čini štete na poljoprivrednim kulturama, a u šumi i šumskim kulturama te voćnjacima čini štetu odgrizanjem vršnih pupova mladih biljaka te češanjem rogova prilikom skidanja runje, pri čemu odabere najprikladnija stabalca. SVINJA DIVLJA (Sus scrofa L.)

Svinja divlja je vrsta iz roda svinja. Svinje divlje su bliski rođaci domaćih svinja a žive u krdima, uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se dosta lovi jer je veoma brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih u leglu i nedostatak prirodnih neprijatelja. Masa im varira u zavisnosti od godišnjeg doba i klime u kojoj žive. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se oprase, imaju karakteristične uzdužne pruge. Osobine divljih svinja: izuzetno brzo trče i dobri su plivači. Za starije jedinke je karakteristično da žive usamljeničkim životom i krdu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini krda, no krdo u pravilu vodi najstarija krmača. Po načinu prehrane svinja divlja spada u sveždere s izuzetno razvijenim apetitom za kukuruz. Što slađi - to bolji, a upravo takav kukuruz se danas uzgaja u našem okruženju. Pojedinačno ili u čoporu, divlje svinje ulaze u nasade kukuruza, ruše stabljike i jedu kukuruz.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

25

VRSTE SITNE DIVLJAČI JAZAVAC (Meles meles L.)

Jazavac svejed i kukcojed, te se prvenstveno hrani gujavicama, no pojest će kukce, malene sisavce, gmazove, vodozemce, jaja, mlade ptiće, korijenje, lješnjake, voće i ostale jestive biljke, ovisno o godišnjem dobu. Također raskopavaju gnijezda osa i bumbara kako bi se prehranili ličinkama. Jazavci daju prednost pašnjacima i šumama koji imaju velik broj izloženih gujavica te izbjegavaju glinena tla, koja je teško raskopati čak i s njihovim snažnim kandžama. U urbanim područjima, neki će jazavci hranu potražiti u kantama za smeće ili vrtovima. Noćne su životinje i tijekom dana obitavaju u svojim jazbinama ili umreženim tunelima iskopanim u dobro dreniranom tlu (ili ponekad ispod kuća ili cesta). Jazbine pružaju sklonište od vremena i grabežljivaca, uključujući ljude i pse. Teritorijalne su životinje, no ponekad ih se može pronaći u malenim grupama koje nazivamo klanovima. Veličina grupe varira izmeđi dvije do dvanaest jedinki. Svaki klan ima dominantnog mužjaka i ženku koji su često (no ne i uvijek) jedini članovi klana koji se razmnožavaju. Mogu biti prenositelji bjesnoće. KUNA BJELICA (Martes foina EHR)

Nešto je manja od zlatice, noge su joj razmjerno kraće i niže. Dlaka krzna je kraća i nešto svjetlije boje, a mrlja na prsima – po kojoj je dobila ime – bijele je boje. Podgrlac je uvijek manji nego kod zlatice. Tabani i jagodice prstiju su goli. Vrlo se često nastanjuje u blizini ljudskih naselja, koja zlatica uvijek izbjegava. Voli osamljene gospodarske zgrade, hrpe granja i kamenja i slično. Penje se po drveću, ali ni približno tako vješto kao zlatica. Po običajima i načinu života u mnogome je slična zlatici. Jednako je okretna i srčana, vješto se penje i skače, dobro pliva i uspješno se provlači kroz najuže pukotine. Hrani se istim malim kralježnjacima koji su ponekad i dvostruko veći od nje same, često se zadržava u blizini ljudskih naselja, pa će se nahraniti i domaćim životinjama, uglavnom peradi i kunićima.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

26

KUNA ZLATICA (Martes martes L.)

U duljinu naraste 50-55 cm, rep je oko 35 cm dug, vagnuti može 1,5-1,8 kg. Po gornjem dijelu tijela dlaka krzna joj je tamno smeđe boje, na njuški svijetlo smeđa, sa strana i po trbuhu žućkasta, na nogama crno-smeđa. Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obraštena dlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Neki puta pruža se taj žuti dio između prednjih nogu, rjeđe i dalje do zadnjih nogu. Na gornjoj usni poredane su čekinje "brkovi" u po četiri reda, osim njih nalazi se po nekoliko čekinja iznad očiju, ispod brade i po grlu. Te čekinje služe za opip. Zimska dlaka je u pravilu tamnija. Tabani i jagodice prstiju su obrasli dlakom. Zlatica se zadržava u šumama listača i četinjača; prava je životinja krošanja drveća i penje se po njima vrlo vješto. Stanuje u dupljama šupljih stabala, u napuštenim gnijezdima vjeverica, ptica grabljivica, rjeđe se nastani u pukotinama špilja ili u podzemnim rupama. DABAR (Castor fiber L.)

Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Isključivi je biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Jede trave, šaševe, mlade izbojke i lišće mekih listaća – i to samo živa i mlada kora. Kod nas sve češće čini štete na kukuruzu. Dabar obzirom na svoju veličinu i prostor u kojem obitava ima relativno malo prirodnih neprijatelja. Nekada mu je glavnu opasnost predstavljao vuk, a ponekad za mladunca lisica ili orao. Danas opasnost za dabra u prvom redu predstavlja promet, potom čovjek sa svojim zahvatima u staništu, a u blizini naselja opasnost predstavljaju psi lutalice. Strogo zaštićena vrsta (prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama).

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

27

ZEC OBIČNI (Lepus europaeus Pall.)

Obzirom da se stanje zeca običnog znatno promijenilo, bitna je činjenica da se zbog intenzivne poljoprivrede i intenzivnog čišćenja kanala uništilo stanište za svu sitnu divljač. Ovaj negativni antropogeni utjecaj je posebno izražen kod zeca običnog pošto je on jedna od najosjetljivijih divljači. Moguće štete od ove vrste divljači su: - paša raznovrsnih poljoprivrednih kultura; - odgrizanje i guljenje kore izbojaka šumskih i višegodišnjih kultura; - potkapanje i odgrizanje žilja kukuruza i mladih šumskih sadnica. LISICA (Vulpes vulpes L.)

Lisice imaju vitko i dugo tijelo pokriveno narančasto-smeđkastim krznom i gustim repom koji je na vrhu bijele boje. Lisičina uobičajena prehrana sastoji se od manjih sisavaca (najčešće glodavaca kao što je vjeverica), ptica, zečeva, miševa itd, no ona često jede gotovo sve, kao što su otpaci, jer katkad dolazi u gradove ili u sela zbog peradi. Glavni je prijenosnik virusa bjesnoće.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

28

ČAGALJ (Canis aureus L.)

U Hrvatskoj živi jedna podvrsta čaglja, tzv. zlatni čagalj, koji je prije bio zastupljen u lovištima Dalmacije i Primorja te na poluotoku Pelješcu. No, tijekom posljednjih 15-20 godina čagljevi su se proširili na površinama središnje Hrvatske i Slavonije gdje ih ljudi često mijenjaju s lisicom. Uglavnom stvaraju poteškoće stanovnicima sela u zimskom razdoblju kada dolaze u sela u potrazi za hranom. Hrane se svime što mogu savladati, kao što su glodavci, zečevi, mladi biljožderi, ptice, riba, pa i kukci. Znatan dio ishrane im čini biljna hrana, jedu voće, osobito vole grožđe (i kod nas pravi štete u vinogradima). Napada i domaću stoku, perad, janjad i ovce. Čagljevi se križaju sa psima a njihovi potomci su plodni. TVOR (Mustela putorius L.)

Tvorovi su vitki i izduženi, baš kao i ostale lasice (rod lat. Mustela). Noge su im male, ali su se u stanju brzo kretati. Glava im je nešto četvrtastija nego u lasica. Imaju izvanredno snažan zagriz. Oči su crne boje. Tijelo im završava repom dugačkim oko 15 centimetara. Krzno je tamno smeđe boje, crno po trbuhu. Ima žućkaste dijelove, osobito na glavi. U tvorova su dobro razvijene analne žlijezde, pa kada su napadnuti mogu izlučiti tvar iznimno neugodnog mirisa, kojom sprečavaju napad. Najrazvijenije im je osjetilo njuha.Tvorovi preferiraju život uz rubove šuma, po poljima ili gustišima. Poželjno je da se nalaze uz pitku vodu. Ponekada, osobito zimi, dolaze do ljudskih naselja. Hrani se glodavcima i ostalim malim sisavcima. Lovi i pticei ptičja jaja, zečeve, žabe, zmije, guštere i ribe. Ponekada jede i voće. Opasan je i za domaću perad, ubija više nego što može pojesti.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

29

FAZAN (Phasianus sp. L.)

Pripada porodici fazanki i redu kokoški.Prema povijesnim podacima fazani su došli iz Azije u Europu posredstvom starih Grka, a u naše krajeve preko Rimljana. Kod fazana naglašen je spolni dimorfizam. Mužjaci se razlikuju od ženki po boji perja, dužini repa, ostrugama, veličini i težini. Ženke su manje i ravnomjerno obojene. Perje je uglavnom smeđe boje, a glava je zelena i plava. Oko očiju je crveno. Rep se sastoji od 18 pera, od kojih su dva središnja pera mnogo dulji od drugih. Noge su jake, oko 12 cm duge, sive boje. Tri prednja prsta povezana su kratkim prepucijima. Pandže na nogama su jake i blago zakrivljene. Kljun je jak, svijetlo siv i blago zakrivljen. Odrasli fazani - mužjaci dosežu prosjek od 80 do 90 cm u dužini, a na rep od toga otpada 45 – 50 cm. Raširenih krila širina je 70 do 80 cm. Ženke doseže do dvije trećine veličine mužjaka. Moguće štete su:

- hranjenje raznovrsnim poljoprivrednim kulturama; - odgrizanje kukuruza i mladog povrtlarskog bilja.

TRČKA SKVRŽULJA (Perdix perdix L.)

Trčka je pernata divljač iz skupine kokoški. U Hrvatskoj ju možemo pronaći po ravničarskim dijelovima unutrašnjosti, Istri i Dalmaciji. Aktivna je najviše po danu kada provodi vrijeme na otvorenim poljima i livadama gdje se hrani i odmara. Iako najviše vremena provede na tlu, ako se nađe u opasnosti može i letjeti ali na kraćim preletima. Dužina tijela joj je 29 – 31 cm i smeđe je boje. Voli se hraniti sjemenjem, pupoljcima i kukcima te zbog svog načina prehrane predstavlja korisnu divljač koja ne uzrokuje štete na ratarskim usjevima.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

30

GOLUB DIVLJI GRIVNJAŠ (Columba palumbus L.)

Golub grivnjaš veličinom je najveća vrsta goluba. Osim po veličini, od ostalih golubova lako ga je razlikovati po bijelim točkama s obje strane vrata te bijelim crtama na krilima, koje se jasno vide u letu. Ostatak tijela mu je sive boje, a prsa su mu lagano ružičaste boje. Golub grivnjaš gnijezdi se u krošnjama stabala u šumama, parkovima i vrtovima. PATKA DIVLJA GLUHARA (Anas platyrhynchos L.)

Patka divlja gluhara je vrsta divlje patke koju kod nas možemo pronaći blizu jezera, bara i močvara po ljeti, a zimi uz obrasle obale ušća rijeka. Od svih divljih pataka, ova vrsta je najpoznatija. Vrlo je dobar plivač i letač. Tijelo joj može narasti 51 – 62 cm u duljinu. Mužjakovo perje na glavi je tamnozelene boje metalnog sjaja s bijelim prstenom na dnu, dok su mu prsa smeđe, a trbuh i donja strana krila sive boje. Ženka ima neugledno svijetlosmeđe i tamnosmeđe perje. Kljun je mužjaku i ženki žut i sa strane nazubljen. Hrani se biljkama, ali jede i vodene kukce, žabe i ribe.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

31

VRANA SIVA (Corvus corone cornix L.)

Gnijezdi se u kultiviranom zemljištu često, ali u pojedinačnim parovima. Oprezna, naučena na čovjeka. Lako prepoznatljiva po sivo-crnom perju. Ponašanjem slična crnoj vrani, drugoj podvrsti navedene vrste, s kojom se često udružuje. Let dosta nemaran i lijen, zamasi krila postojani i sasvim plitki. Leti pojedinačno ili u rijetkoj formaciji. Ponašanje i glasanje kao crna vrana. Osim što nanosi štetu poljoprivrednim kulturama, napada i mladunce drugih ptica (piliće, mlade fazane, prepelice, trčke). VRANA GAČAC (Corvus frugilegus L.)

Odrasli primjerci dužine su od 45 do 47 cm, čime su praktički identične veličine u odnosu na crne i sive vrane. Perje i noge gačca uglavnom su crne boje, iako perje obasjano sunčevom svjetlošću može sjajiti lagano plavim i ljubičastim tonovima. Kljun je sivo-crne boje. Upravo po kljunu ga je najlakše razlikovati od crne vrane, čiji je kljun potpuno crn. Gačac se najčešće hrani crvima i ličinkama, koje skuplja probijajući tlo svojim snažnim kljunom. Prehranu nadopunjava kukcima, žitaricama, voćem, žirevima, malim sisavcima, malim pticama i njihovim jajima te strvinama. U gradovima skuplja i ostatke hrane koju ljudi bacaju na tlo i u koševe za smeće, najčešće u ranojutarnjim satima kad nema prisutnosti većeg broja ljudi.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

32

SVRAKA (Pica pica L.)

Svraka ima dugo tijelo koje se lako prepoznaje po bijelim krilima i crnom tijelu. Na donjem dijelu leđa perje je tamnoplave boje i metalnog odsjaja. Uglavnom je duga od 40 do 51 cm i teška oko 100 g. Ima crni kljun. Svraka se hrani kukcima, malim sisavcima, jajima i mladim pticama.

ŠOJKA KREŠTALICA (Garrulus glandarius L.)

Šojka kreštalica crvenkastosive je boje, s modrim perjem na krilu. Naraste do 34cm a teži do 170 g. Šojka se hrani sitnim kukcima i paucima, a ponekad i drugim beskralježnjacima. Hrani se i žirevima, sjemenjem bukve, kupinama, jajima, miševima i sl. Gnijezdi se od travnja do svibnja u gnijezdima na drveću koja napravi od šiblja, obloženo slamkama i vlaknima korijenja, a na jajima (5 – 6 komada) sjedi 16 – 18 dana. Zanimljivo je da ova ptica ne zna hodati, nego se po tlu kreće samo skakutanjem. Za nju se kaže da uništva mlade ptice i jaja drugih ptica. Svoje ime, kreštalica, dobila je po svom upornom kreštavom glasanju kojim upozorava na opasnost od grabežljivaca kao što su lisice.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

33

Brojno stanje divljači utvrđivat će se osmatranjem i prebrojavanjem na 01. travnja 2017. godine;

Brojno stanje divljači i ostalih životinjskih vrsta koje prirodno obitavaju u gradu i pojasu od 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju, te 200 m od ruba naselja u brdsko-planinskom području, utvrđeno je opažanjem, praćenjem i procjenom, kao i brojanjem gnijezda. Na temelju izvršenog monitoringa - praćenja brojnosti utvrđena je sljedeća brojnost;

VRSTE KRUPNE DIVLJAČI brojnost divljači

jelen obični (Cervus elaphus L.) grla

jelen lopatar (Dama dama L.) grla

srna obična (Capreolus capreolus L.) grla

svinja divlja (Sus scrofa L.) grla

VRSTE SITNE DIVLJAČI

jazavac (Meles meles L.) grla

kuna bjelica (Martes foina EHR) grla

kuna zlatica (Martes martes L.) grla

dabar (Castor fiber L.) grla

zec obični (Lepus europaeus Pall.) grla

lisica (Vulpes vulpes L.) grla

čagalj (Canis aureus L.) grla

tvor (Mustela putorius L.) grla

fazan (Phasianus sp. L.) kljunova

trčka skvržulja (Perdix perdix L.) kljunova

golub divlji grivnjaš (Columba palumbus L.) kljunova

patka divlja gluhara (Anas platyrhynchos L.) kljunova

vrana siva (Corvus corone cornix L.) kljunova

vrana gačac (Corvus frugilegus L.) kljunova

svraka (Pica pica L.) kljunova

šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.) kljunova

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

34

4.2 OSTALE ŽIVOTINJSKE VRSTE S obzirom na značaj ostalih životinjskih vrsta i potrebnu skrb nad njima daje se prikaz vrsta koje stalno ili povremeno obitavaju na području obuhvata Programa zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI". Sisavci Vjeverica (Sciurus vulgaris L.) Šumska rovka (Sorex araneus L.) Jež (Erinaceus europaeus L.) Krtica (Talpa europaea L.) Šumski šišmiš (Pipistrellus nathusii L.) Šumska voluharica (Clethrionomys glareolus L.) Patuljasti miš (Micromys minutus Pallas) Šumski miš (Apodemus sylvaticus L.) i dr. Ptice Grlica divlja (Streptopelia turtur L.) Jastreb kokošar (Accipiter gentilis L.) Škanjac mišar (Buteo buteo L.) Kobac ptičar (Accipiter nisus L.) Kukuvija (Tyto alba L.) Ćuk (Otus scops) Šumska sova (Strix aluco L.) Kukavica (Cuculus canorus L.) Žune i djetlići (Picidae sp.) Drozdovi, slavuji, crvenperke i dr. (Turdinae sp.) Gavran (Corvus Corax L.) Čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.) Kos (Turdus merula L.) i dr. Gmazovi Obični zelembać (Lacerta viridis L.) Sljepić (Angivis fragilis L.) Obična bjelouška (Natrix natrix L.) i dr. Vodozemci Mala zelena žaba (Rana esculenta L.) Velika zelena žaba (Rana ridibunda Pallas.) Livadna smeđa žaba (Rana temporaria L.) i dr. Mekušci Gujavice (Lumbricidae sp.) Veliki vinogradnjak (Helix pomatia L.) i dr. Kukci Livadni bumbar (Bombus pratorum L.) Osa (Vespa media L.) Ljuti stršljen (Vespa Crabro L.) Mravi (Myrmica sp; Camponotus sp; Formica sp; Lasius sp.) Obični hrušt (Melolontha melolontha L.) Gubar glavonja (Lymantria dipspar L.) Zlatokraj (Euproctis Crysorrhoea L.) Mrazovac (Hibernia defoliaria L.) Obični komarac (Culex pipens L.) Obični krpelj (Ixodes ricinus L.) i dr.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

35

5. UVJETI ZAŠTITE PRIRODE

KLASA: UP/I 612-07/16-71/652 URBROJ: 517-07-2-2-17-4 Zagreb, 21. Veljače 2017. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike temeljem članaka 20., 45. i 236. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj: 80/2013.), povodom zahtjeva Grada Križevaca, Ivana Zakmardija Dijanovečkog 12, 48260 Križevci, podnesenog putem izrađivača Programa zaštite divljači za područje "Grad Križevci", trgovačkog društva "CEDRUS FOREST" d.o.o., Dr. Franje Bućara 19, 40000 Čakovec, donosi

R J E Š E N J E

I. Gradu Križevci, Ivana Zakmardija Dijanovečkog 12, 48260 Križevci, za izradu i provođenje Programa zaštite divljači za područje "Grad Križevci", izdaju se

uvjeti zaštite prirode

1. Svaki pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene životinjske vrste odmah

prijaviti nadležnom ministarstvu i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu; 2. U dijelovima područja Programa zaštite divljači koji se nalaze unutar granica

zaštićenih područja: značajni krajobraz "Planina Kalnik", park-šuma "Područje Župetnica", spomenik parkovne arhitekture "Park kraj osnovne škole Vladimir Nazor" i spomenik parkovne arhitekture "Park kraj Više poljoprivredne škole u Križevcima" sve planirane lovne aktivnosti obavljati u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području županije;

3. U zoni radijusa 300 m oko aktivnih gnijezda strogo zaštićenih ptica nije dopušteno provoditi lovne aktivnosti u vrijeme njihovog razmnožavanja;

4. Osim divljači opisati (biologija i morfologija) i ostale životinjske vrste koje dolaze na području obuhvata Programa zaštite divljači, s posebnim naglaskom na strogo zaštićene vrste (sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama), a popis kojih je naveden u Stručnoj podlozi;

5. U poglavlju Kronika programa zaštite divljači i u Obrascu za evidentiranje ugorženih i strogo zaštićenih vrsta i ciljnih vrsta područja ekološke mreže RH (prilog Stručne podloge) potrebno je evidentirati opažanja i nalaze rijetkih i strogo zaštićenih vrsta sukladno uvjetu br. 4, a podatke iz Kronike i Obrazac jednom godišnje dostavljati Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

II. Uz ovo rješenje koje je sastavni dio Programa zaštite divljači, priložen je popis

dijela zakonske regulative iz područja zaštite prirode i Stručna podloga zaštite prirode za Program zaštite divljači za područje "Grada Križevaca", a koju je izradila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

III. Nakon ugradnje uvjeta iz točke I., Program zaštite divljači za područje "Grad

Križevci" potrebno je dostaviti ovom Ministarstvu na izdavanje prethodne suglasnosti.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

36

Ostale životinjske vrste koje dolaze na području obuhvata Programa zaštite divljači, s posebnim naglaskom na strogo zaštićene vrste (sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama): Sivi puh (Glis glis L.)

Pepeljastosive je boje i finog krzna, trbuh i donja strana tijela su svijetlije boje, crne oči

obrubljene su crnom linijom pa izgledaju velike, rep kitnjast i dugačak, tijelo zdepasto, kratke noge prilagođene penjaju – prilagođen životu na drveću. Dugačak je oko 20 cm, rep još 12 -15 cm, težine od 170 do 250 grama, u jesen i do 400 g, životni vijek mu je do 9 godina. Autohtona je divljač, nalazi se u čitavoj kontinentalnoj Europi, u Hrvatskoj ga ima gdje i bukovo-hrastovih šuma a najviše u Gorskom kotaru i Lici. Puh je svejed, voli teške šumske plodove (bukvica, žir, lješnjak, orah), voće i bobice, pupoljke bukve i hrasta ali nemaju ništa protiv ličinki, kukaca i ptičjih jaja. Moglo bi se reći da su pravi žderonje – jedu mnogo i često kako bi skupili dovoljno masti za hibernaciju i slijedeće proljeće. Noćno je aktivan, dobro razvijenog sluha i njuha. Brojnost puhova ovisi o urodu bukvice i vremenskim neprilikama – ako je uroda puno biti će puno i puhova jer (osim u prehrani) pupovi utječu i na spolni ciklus puha. Ima godina kada je puhova jako malo ali ima i "pušjih godina" kada ih se može naći u vrlo velikom broju. Puhovi su hibernatori u pravom smislu riječi. Ujesen, kada puhovi skupe dovoljnu količinu sala, a temperature počnu padati, životinjice se skupljaju i grupno povlače u pušine kako bi doslovno prespavali zimu. Otkucaji srca se smanjuju, disanje postaje vrlo plitko, temperatura tijela se spušta (s 35° na 3°C) i tijelo prelazi u fazu mirovanja koja može potrajati i sedam mjeseci. U toplom dijelu godine puh je vrlo aktivna životinja - stalno je u pokretu i bučna je (puše, kiše, frkće, cvili, šuška...) pa može postati smetnja na tavanima naseljenih kuća. Većinom živi samotnjački ali može se prilagoditi ako je brojnost velika. Pupoljci bukve i hrasta sadrže potrebne tvari koje pokreću spolni ciklus puha. Pari se jednom na godinu, od svibnja do srpnja. Ženka je gravidna oko 30 dana i u maloj duplji na drvetu koti od 4 do 7 mladih. Mladi su prva tri tjedna slijepi, sišu mjesec dana a osamostaljuju se s dva mjeseca. Spolna zrelost počinje s godinom dana.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

37

Vidra (Lutra lutra L.)

Europska vidra je poluvodena ili semiakvatična životinja iz porodice kuna (lat. Mustelidae) koja se prepoznaje po dugom vitkom tijelu, kratkim nogama te dugim, jednoliko koničnim repom. Ukupna dužina tijela kod mužjaka koji teže oko 10 kg iznosi od 100 do 135 cm, od čega na rep otpada od 40 do 50 cm. Ženke su u prosjeku manje te njihova ukupna dužina tijela iznosi od 90 do 125 cm, dok je dužina repa od 35 do 45 cm, a težina oko 7 kg. Krzno koje prekriva tijelo je smeđe do tamnosmeđe boje, sa svjetlijom trbušnom stranom koja je sivkasta do bijela. Pojedine se jedinke mogu razlikovati po svjetlijem području u obliku mrlje koje se nalazi na grlu. Na glavi se ističe široka njuška, dok su uši slabo razvijene. Sve četiri šape između pet prstiju imaju plivajuću kožicu. Pri elegantnom plivanju vidra ostavlja za sobom val u obliku slova U, a izvan vode proviruju joj samo oči i nos. Kada roni pod vodom, ostavlja lanac mjehurića zraka na površini. Vidrino je krzno glatko kada je uronjeno u vodu te se izvan vode brzo suši, pri čemu se dlake sljepljuju dajući trnoviti izgled. Najviše lovi u močvarnim vodama, gdje u potrazi za hranom prelazi velike udaljenosti i pritom se seli iz jednog u drugi riječni sustav. Tragovi im se najčešće znaju vidjeti u blatu kraj potoka i rijeka. Razlog usamljeničkom načinu života vidre je potreba za velikim životnim prostorom. Ona ga redovito kontrolira i označuje svojim izmetom. Vidra se prvenstveno hrani ribom, no najomiljenija hrana su joj jegulje, rakovi, vodeni kukci, žabe, a ako je u boćatoj vodi u blizini mora hrani se morskim rakovima i ribom. Vrlo je okretna pod vodom, a građa njezina tijela daje joj nenadmašivu sposobnost za plivanje i ronjenje. Plijen hvata oštrim i snažnim zubalom. Vidre nemaju određeno vrijeme za parenje, a najčešće nosi 2 – 3 mladunca. Mužjaci spolno zreli postaju s 18 mjeseci a ženke s 2 godine. Prvih šest tjedana života mladunci su potpuno bespomoćni i žive samo od majčina mlijeka. Mužjaci ne sudjeluju u podizanju mladih. Nakon osam do devet mjeseci mlade će se vidre prvi put odvojiti od majke na kratko vrijeme. Potpuno samostalne postaju s dvanaest mjeseci.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

38

Patuljasti miš (Micromys minutus Pallas.)

To je najmanji europski glodavac, dug je od 55 do 75 mm, a rep mu je dug od 50 do 75 mm. Teži od 4 do 11 g ili oko pola težine kućnog miša. Oči i uši su mu velike, a nos mu je mali. Krzno mu je debelo i meko, nešto deblje zimi nego ljeti. Gornji dio krzna mu je smeđe boje, ponekad sa žutim ili crvenim tragovima, a donji dijelovi su bijele ili krem boje. Noge su mu široke, a rep je dug i gol te su prilagođeni penjanju. Rep mu također služi za održavanje ravnoteže.

Živi u poljima žitarica poput pšenice i zobi, trstici i drugim visokim prizemnim biljkama. Jede uglavnom sjemenke i kukce, a zna pojesti i voće. Gnijezda su mu kuglasta, građena od trave i pričvršćena na stabljike znatno iznad tla.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

39

Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi Kuhl)

Dugokrili pršnjak šišmiš je srednje veličine čija boja tijela varira od sivo-smeđe do

pepeljasto smeđe, te svjetlije sive s trbušne strane. Na relativno maloj glavi smještene su kratke i trokutaste uši međusobno jako udaljene te izrazito kratka njuška. Životni vijek ove vrste je oko 10 godine premda su zabilježeni i znatno stariji primjerci. Ova vrsta šišmiša vezana je za podzemna skloništa poput krških špilja u nizinskim i planinskim područjima sve do 1400 metara nadmorske visine. Porodiljne kolonije koje sačinjavaju trudne ženke ili ženke s mladima isključivo su vezane uz špilje ili napuštene rudnike i u njima može biti i nekoliko tisuća ženki. Za dugokrile pršnjake poznato je da na samo 1 m2 stropa može biti pričvršćeno čak 2 tisuće jedinki, jer su često raspoređeni u više slojeva. Ženke krajem proljeća rađaju najčešće po jednom mlado, a za vrijeme odlaska u noćni lov ostavljaju ih u tzv. "dječjim vrtićima". Tik nakon zalaska sunca ovi šišmiši brzim i okretnim letom izlaze iz špilja u potrazi za hranom. Većinom love na otvorenom području na visini od 10 do 20 m, a plijen su im noćni leptiri, komarci te mušice i paukovi. Hraneći se brojnim insektima od kojih su mnogi štetni doprinose održavanju biološke ravnoteže u ekosustavu. U zimskim periodima kada su temperature niske i nema insekata za prehranu, kolonije dugokrilog pršnjaka možemo pronaći u špiljama zajedno s nekim drugim vrstama šišmiša u stanju hibernacije - zimskog sna. Tijekom hibernacije koja započinje u listopadu i traje do kraja ožujka sve su životne funkcije u svrhu štednje energije svedene na minimum (usporava se rad srca, disanje, metabolizam), a temperatura je tek nešto viša od okoline. Puh orašar (Muscardinus avellanarius L.)

Gornja strana tijela je jantarne i smeđe boje a trbušna bijele, oči su velike i crne, rep dlakav ali ne i kitnjast, uši malene, prosječna duljina tijela je od 6 do 9 cm s repom od 5 do 8 cm, težina 17 do 20 g (prije hibernacije duplo više) – najmanji puh od svih vrsta. Životni vijek mu je 3 do 6 godina, Prehrana: orašasti plodovi, pupovi, bobice, sjemenke voća, ptičja jaja. Noćno su aktivni, izrazito teritorijalni u krugu od 70ak metara od gnjezda, žive samotnjački, grade gnjezda od trava, kore, grančica i lišća na visini od oko dva metra, hiberniraju od listopada do travnja. Imaju do dva legla godišnje, pare se od lipnja do listopada, graviditet traje 24 dana a koti se do 7 mladih. Mladunci se osamostaljuju nakon 35 dana a spolno sazrijevaju s jednom godinom.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

40

Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii Kuhl)

Vrsta ima karakteristične velike uši dugačke oko 25 mm. Na ušima se nalazi devet dijagonalnih nabora. Dlaka je dulja crvenkasto smeđe boje na leđima, po trbuhu je nešto bljeđa. Težina jedinki 7 do 13 grama. Duljina tijela 4,3 do 5,4 cm. Duljina repa jednaka je duljini tijela. Raspon krila 25 – 30 cm. Membrane na krilima su sive boje. Njuška je malo izdužena, gola i crne boje. Vrsta obitava u šumama, dupljama drveća, ponekad i u ptičjim gnijezdima. Zimi hibernira u spiljama, tunelima i rudnicima na temperaturama od 3 od 7 °C. Razdoblje hibernacije traje od listopada do ožujka. Hrani se moljcima i sitnim insektima koje lovi na visinama od 1 do 15 metara visine. Gnijezde se u kolonijama od 10 od 30 ženki tijekom jeseni. Mladi se rađaju u srpnju i lipnju, a do kolovoza postaju samostalni. Mladunci su svjetliji nego odrasli primjerci. Životni vijek velikouhog šišmiša je do 20 godina. Riđi šišmiš (Myotis emarginatus Geoffroy)

Manji šišmiš iz roda Myotis. Zimuje u spiljama, tunelima i podrumima, uglavnom pojedinačno. Ljetne kolonije broje i do 1200 jedinki. Vrsta može opstati na različitim staništima, ali prvenstveno bira poljoprivredna staništa. Velika opasnost su joj herbicidi i pesticidi koji se koriste u poljoprivredi. Hrani se uglavnom sa paucima i muhama. Vrsta je karakteristična po oštrom urezu na lateralnoj strani uha. Krzno je riđe boje po leđima, a trbuh je znatno svjetliji. Često se nazali zajedno sa vrstama roda Rinolophus.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

41

Veliki šišmiš (Myotis myotis Borkhausen)

Veliki šišmiš jedan je od najvećih vrsta šišmiša. Tijelo i glava dugački su između 6,5 i 8 cm. Rep je dugačak između 4,5 i 6 cm. Težina jedinki iznosi 20 do 40 grama. Raspon krila 30 do 40 cm. Krzno je kratko i gusto, sivo-smeđe boje. Glava nije pokrivena krznom. Lice je ružičaste boje. Nastanjuje šume, otvorena zemljišta gdje može lako loviti ali često nastanjuju i gradske parkove. U lov izlaze nakon zalaska sunca. Ljeti se zavlače u spilje. Često živi na tavanima, podrumima i tornjevima. Ova vrsta šišmiša preferira nešto više temperature i zato je vrlo rijedak na sjeveru Europe. Zimi hibernira na temperaturama od 7 do 12 °C u skupinama do 100 do 1000 jedinki. Veliki šišmiši migriraju i do 100 km u potrazi za optimalnim uvjetima za hibernaciju. Hibernacija traje od listopada do ožujka. Broj jedinki u Europi znatno je smanjen radi korištenja pesticida i prenamjene staništa. Mužjaci su poligamni i maju do pet ženki. Ženke rađaju po jednog mladunca tijekom lipnja i srpnja. Mladunci su teško oko 6 grama i rasu brzo. Samostalni su nakon 5 do 6 tjedana. Životni vijek vrste je između 5 i 20 godina. Močvarna rovka (Neomys anomalus Cabrera)

U Hrvatskoj naseljava kontinentalni nizinskim i gorskim dijelovima, središnju Istru u slijevu Mirne, Učku te dolinu Cetine, Žrnovice i Neretve u Dalmaciji. Nastanjuje močvare, travnjake i različite šume: nizinske i poplavne lužnjakove šume, vlažne brdske i gorske šume (na nepropusnom tlu, npr. šumu jele i rebrače), vlažne travnjake i šibljake krških polja gdje je dominantni kukcojed, a česta je i uz potoke.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

42

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus Fischer)

Sivi dugoušan je šumska vrsta šišmiša koja se jednako dobro snalazi i na kultiviranim staništima. Preferira toplija mjesta, te se gnijezdi u krovovima kuća. Duljina tijela i glave je između 4 i 6 cm. Rep je dugačak 3,5 do 5,5 cm. Prosječna težina jedinke je između 8 i 10 grama. Glava i lice su crni. Ova vrsta ima karakteristične dugačke uši sa 20 transverzalnih nabora. Vrsta ne podnosi niske temperature. Hibernira na temperaturama između 2 i 9 °C. Razdoblje hibernacije traje od rujna do ožujka. Životni vijek jedinki ove vrste iznosi oko 7 godina. Mladunci se rađaju u lipnju. Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum Schreber)

Veliki potkovanjak je najveći europski potkovnjak i po tome se lako razlikuje od ostalih.

Ova vrsta ne migrira. Kreće u relativno malom radijusu (cca 30 km) uglavnom pred zimu u potrazi za udaljenijim skrovitijim spiljama. Ova vrsta ima zabilježen najduži životni vijek koji je iznosi preko 30 godina. Dugačak je 57 – 71 mm s repom 35 - 43 mm i 350 - 400 mm rasponom krila. Nježno pahuljastog krzna na bazi lagano sive boje. Dlaka je na hrptu sivo smeđa, a s donje strane sivo bijela dok mladi šišmiši imaju uprskanu pepeljastu nijansu. Krilne i ušne membrane su nježno sivo smeđe. Ženke se kote nakon 4 godine na sjeveru Europe, te 3 godine na jugu, žive u kolonijama od 200 ženki zajedno s njihovim mladunčadi. Nakon 7 – 8 tjedana mladi postaju samostalni. Napušta skloništa u sumrak te leti od 0,6 m do 6 m iznad tla. Ova vrsta može locirati mirujuće kukce i ima sposobnost pobiranja hrane i vode sa zemlje u letu. Lovi na terenima slabo pokrivenim drvećem, uz litice (prirodne i umjetne – zidove zgrada) i vrtove.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

43

Vjeverica (Sciurus vulgaris L.)

Tijelo vjeverice je vitko i elegantno, sa osebujnim kitnjastim repom. Duga je do oko 20 - 28, a dugački rep ide čak do 20 cm. Glava joj je ćoškasta, sa srazmjerno krupnim očima i dugim, a uskim ušima. Na vrhovima ušiju su čuperci dugih dlaka koji su posebno uočljivi u zimskoj sezoni. Vjeverica ima 22 zuba, od čega u gornjoj 10 kutnjaka, a u donjoj 8. Kao i kod ostalih glodavaca, zubi rastu tijekom cijelog života, a pretjerani rast se kompenzira glodanjem. Dlaka joj uveliko varira. Leđa su obično crvenkasto-smeđa, a u planinskom pojasu gotovo crna. Trbušna strana je bijela, a repna dlaka je uvijek tamnija. U Europi, vjeverica je široko rasprostranjena. Najčešća je u bjelogoričnim miješovitim i crnogoričnim šumama, a nerijetko se pojavljuje i u voćnjacima i parkovnim površinama. Vjeverica je aktivna danju. Vješto se vere i skače. Svoja obitavališta (gnijezda) najčešće pravi u dupljama drveća, u koja prikuplja hranu, koti se i podiže mlade. U zimskoj sezoni je manje aktivna, ali ne spava "zimski san". Hrani se raznim plodovima: orasima, žirom, lješnjakom, sjemenkama ali i jajima ptica i njihovim mladuncima. Prirodni neprijatelji vjeverice su kune, sove, jastrebovi i ostale grabljivice. Obična vjeverica se pari od sječnja do lipnja, a gravidnost traje 38 dana. Od veljače do kolovoza, 2 – 5 puta godišnje, okoti po 3 – 7 mladih, koji su slijepi oko 30 dana. Solno sazrijevaju za 12 mjeseci. Žive 8 – 10 godina.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

44

Vodomar (Alcedo atthis L.)

Vodomar, kao sve vrste ove porodice, ima kratko, zbijeno tijelo s kratkim nogama, kratkim repnim perima i širokim krilima. Velika glava duga oko 4 cm s dugim šiljastim kljunom smještena je na kratkom vratu. Ovisno o kutu pod kojim svjetlo pada na njega, s gornje strane boja perja kreće se od kobaltno do tirkizno plave, a na leđima ima svjetlucavu plavu prugu. Ta pruga posebno je uočljiva kod uzletanja ptice. Dužina tijela je između 16 i 18 cm, a težina se kreće između 34 i 46 grama. Raspon krila iznosi oko 25 cm. Perje na gornjem dijelu glave, krilnom pokrovu, ramenima i repu je tamno plavozeleno do zelenoplavo. Na glavi su im azurno plave poprečne pruge, dok pera na pokrilju imaju azurno plave vrhove. Pruga na leđima je blještavo tirkizno plava. Donja strana tijela je sve do bijelog grla kod odrasle jedinke rđastocrvena do kestenasto smeđa. Šare na glavi obilježavaju crvenosmeđi pokrovi na ušima, oštro oivičene bijele pjege bočno na vratu i jedna plavozelena ili plava pruga na bradi. Na čelu, ispred svakog oka, imaju kestenjasto smeđu pjegu koja, sprijeda gledano, djeluje bijelo. U razdoblju parenja, noge su im narandžasto crvene. Kljun mužjaka je crn, s donje strane nešto svjetliji. Ženkin kljun je s donje strane, od baze do najmanje prednje trećine dužine, narandžastocrven. Noge mladih ptica su s gornje strane tamno smeđe, a perje im je zagasitije i s gornje strane zelenije nego kod odraslih. Pera na prsima gotovo uvijek imaju zelenkaste ili sive vrhove. Kljun im je još prilično kratak sa svijetlom pjegom na vrhu. Mitarenje traje od kolovoza do sredine studenog i to čvrstim redosljedom. U Srednjoj Europi u tom razdoblju obnavlja se samo tri četvrtine pera, a nastavlja se u slijedećem razdoblju mitarenja. Mladunci te sezone u ovom mladenačkom mitarenju mijenjaju samo mala, a ponekad i repna pera. Iako se ponekad opisuje glasanje ovih ptica kao pjev, to nije točno jer se ne javljaju različitim zvižducima i "rolanjem". Javljaju se nizom različitih glasova, no to glasanje ima uvijek određenu svrhu. Vodomar ribar hrani se ribama, vodenim kukcima i

njihovim larvama, malenim račićima i punoglavcima. Način lova im je strmoglavo uranjanje. S osmatračnice neposredno iznad vode ili u njenoj blizini, kreće u vodu. Većina vodomara živi u trajnim parovima. Kad je godina povoljna, s puno moguće lovine, neki mužjaci žive s dvije ženke koje istovremeno, no na razdaljini od nekoliko kilometara, imaju legla. Nakon valjenja mladunaca, mužjak hrani paralelno mladunce oba legla. Pri tome, moguća je i pojava više uzastopnih legla iste ženke. Između veljače i ožujka vodomari uz glasno dozivanje lete duž vode. Ako se sretne mogući partner, slijedi dugo zajedničko letenje tik iznad vode, pa kroz šumu do iznad drveća. Vrlo rijetko u tome sudjeluju više od dvije ptice. Nakon toga, mužjak zaposjeda moguće mjesto za leglo. U vrijeme udvaranja mužjak donosi malene ribe koje uz naklanjanje pruža ženki. Ona ih prihvaća uz glasanje i trepereći krilima. Ovo hranjenje u okviru udvaranja jača povezivanje para i služi procjeni partnera. Ponekad, ptice samo sjede na nekoj grani uz moguće

mjesto za leglo, i izmjenično se glasaju. U razdoblju kopanja hodnika i na njegovom kraju šupljine za leglo, mužjak, kao dio svadbenog rituala, donosi ribice ženki, a pri kraju pripreme prostora za leglo, dolazi do parenja. Ženka polaže jaja prije podne, svakog dana po jedno. Jaja su bijela, glatka i gotovo okrugla (dužina oko 2,2 cm, širina oko 1,9 cm). U Srednjoj Europi ženka snese 6 - 8 jaja, rijetko više, a s ležanjem na jajima počinje, smjenjujući se s mužjakom, tek kad snese i zadnje jaje. Ležanje na jajima traje 19 do 21 dan. Mladunci uglavnom svi izlaze iz jaja istog dana, a kad svi izađu iz jaja, ljuske obično ostaju u komorici. Ponekad roditelji iznose ljusku van, i ispred nastambe ih ispuštaju u vodu.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

45

Leganj (Caprimulgus europaeus L.)

Leganj je ptica srednje veličine. Aktivan je tijekom noći ili u zoru i večer. Ima duga krila, kratke noge i vrlo kratak kljun. Dobio je latinski naziv Caprimulgidae zato što to znači "sisač koza", budući da se prije smatralo da pije mlijeko koza. Obično se gnijezdi na tlu. Legnjevi žive u cijelom svijetu. Najaktivniji su u kasno podne, rano jutro ili tijekom noći, a hrane se uglavnom velikim noćnim letećim kukcima. Većina njih ima kratka stopala kojima loše hodaju i duga i zašiljena krila. Njihovo mekano perje je prugasto i podsjeća na lišće ili koru drveta. Neke vrste, što je neobično za ptice, sjede uzduž grane umjesto poprijeko. To ih skriva tijekom dana. Najviše vole stanište sa dosta paprati. Legnjevi mogu hibernirati, ali samo tijekom kraćeg perioda. Nesu jedno ili dva pjegava jaja direktno na golo tlo. Smatra se da legnjevi prenose jaja ili ptiće na sigurnije mjesto u svom kljunu ako dođe do opasnosti. Ovo se spominjalo mnogo puta u knjigama o ornitologiji, ali znanstvenici su našli vrlo malo dokaza za tu činjenicu u svojim istraživanjima. Bijela roda (Ciconia ciconia L.)

Bijela roda je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun. Dugačak vrat i

duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto duže i crno perje. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci te svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Selica je. U Hrvatskoj gnijezdi 1500 parova ove vrste u kontinentalnom dijelu zemlje u selima dolina rijeka Drave, Save i Dunava. Ova vrsta ptice gradi jedno od najvećih i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu: višegodišnje gnijezdo veliko je 180 x 180 x 80 cm, a može težiti preko 1 tone.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

46

Eja strnjarica (Circus cyaneus L.)

Eja strnjarica je duga 45 – 55 cm sa rasponom krila od 97 – 118 cm. Podsjeća na druge eje po tome što su mužjaci i ženke različiti po izgledu. Spolovi se također razlikuju po težini (prosječan mužjak teži 350 g a prosječna ženka 530 g). Mužjak C. cyaneus, iz Europe i Azije, je uglavnom siv odozgo i bijel odozdo sa izuzetkom gornjeg dijela prsa, koji je siv kao i gornji dio tijela, i trtice koja je bijela. Krila su siva sa crnim vrhovima. Ženka je smeđa odozgo sa gornjim pokrovnim perima na repu bijelim. Mladunci su slični. Ova ptica grabljivica srednje veličine nastanjuje močvare, vlažna zemljišta i (u Europi) farme. Gnijezdo grade na tlu, a ženka nese četiri do šest bjelkastih jaja. U lovu lete nisko iznad tla i tako iznenade malene sisavce i ptice. Vrlo su vokalne dok lete iznad svog lovišta.

Razmnožava se u sjevernim dijelovima sjeverne hemisfere u Kanadi i sjeveru SAD-a i na sjeveru Euroazije. Zimi se seli do južnijih područja. Euroazijske ptice se sele do južne Europe i juga umjerene Azije. Američke se sele do juga SAD-a, Meksika i Srednje Amerike. Na prostorima sa najumjerenijom klimom poput Francuske, Velike Britanije i juga Sjedinjenih Država eje strnjarice su stanarice, ali zimi napuštaju planinske prostore. Golub dupljaš (Columba oenas L.)

To je ptica selica, naša gnjezdarica. Glava, vrat, gornji dio krila i donji dio leđa su plave boje. Gornji dio leđa je smeđeplav, a prema guši prelazi u boju crnog vina. Donji dio tijela mu je zagasito plav. Velika letna pera u krilima su plava, kao i pera repa. Na krilima ima jednu prugu mrke boje. Kljun mu je blijedo žute boje sa crvenim nosom. Doseže veličinu do 32 cm a raspon krila mu je oko 70 cm. Teži do 350 grama. Mužjaci i ženke se ne razlikuju, a glasanje podsjeća na glasove "uu ru". Živi u prorijeđenim starim šumama, a gnijezdi su u dupljama drveća (dupljaš). Osnovna boja mu je modro siva, na vratu ima zelenu boju, poprečne pruge na krilima su manje nego kod divljeg goluba. Hrani se prvenstveno raznim sjemenjem, plodovima maslina, zrnjem žita, sjemenjem korovskih biljaka, četinjača i drugog drveća. Ranije je činio dosta štete poljoprivredi, ali kako se danas posvećuje veća pažnja šumama, šupljih stabala je sve manje, pa je sve manje i golubova dupljaša. Ženka nosi dva puta godišnje po dva jaja, mladi se izlegu poslije 17 – 18 dana leženja. Par se izmijenjuje na gnijezdu i u podizanju mladih. Znaju prihvatiti i ponuđene kućice za ptice. Obično se legu tri puta godišnje, ali uvijek u novoj duplji, jer u starome gnijezdu ostane dosta izmeta mladunaca. Zbijenog je tijela, dobar letač a hrani se sjemenjem, žitaricama i slično. Neprijatelji su mu jastreb kokošar i kobac ptičar.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

47

Crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius L.)

Crvenoglavi djetlić je stanarica listopadnih šuma i obitava u srednjoj i južnoj Europi. Njegova je rasprostranjenost vezana uz prisustvo hrasta i drugih stabala grube kore jer samo takve šume obiluju kukcima kojima se hrane. Optimalno stanište nalazi u starim šumskim sastojinama, a gnijezdi i u parkovima i starim voćnjacima. Zanimljiv je podatak da je u parku Maksimir, gustoća populacija crvenoglavog djetlića jedna od najvećih u svijetu. Gruba kora starih hrastova, obrasla mahovinom savršeno je stanište za brojne kukce koje crvenoglavi djetlić skuplja svojim relativno slabim, šiljatim kljunom i kratkim jezikom. Ponekad jede i sjemenke i meko voće. Za razliku od drugih djetlića, kljun najčešće koristi kao pincetu, a ne kao dlijeto. Također, crvenoglavi djetlić nikad ne kucka (bubnja) po deblu ili granama, a što je značajka teritorijalnog glasanja drugih djetlića. Najčešće ga se može vidjeti kako skakuće po horizontalnim debelim granama u potrazi za hranom. Raspon krila odrasle ptice je 33 – 34 cm, a dužina od vrha kljuna do kraja repa je 20 – 22 cm. Na tijelu crvenoglavog djetlića prevladava crno i bijelo perje. Mužjak i ženka su gotovo jednake veličine, a crvena pernata "kruna" je u mužjaka intenzivnije crvene boje. Gnijezdi u dupljama koje izdubi u deblu već bolesnog ili fiziološki oslabljenog stabla. U duplji i spava. Duplja se nalazi na visina od 1,25 – 4,5 m iznad tla. Duboka je oko 35 cm, a njen okrugli otvor ima promjer oko 5 cm. Ženka krajem travnja izlegne 4 – 7 jaja iz kojih će se za 11 – 14 dana izleći ptići. Za mlade se brinu oba roditelja. Kad su stari 22 – 23 dana sposobni su za let i napuštaju duplju, ali će ih roditelji nastavi hraniti još sljedeća 2 tjedna. Djetlići se većinom gnijezde u starijim stablima u kojima su započeli procesi truljenja ili čak i u mrtvim stojećim stablima. Sirijski djetlić (Dendrocopos syriacus Hemprich et Ehrenberg)

Vrsta vrlo slična velikom djetliću, no zastupljena u nešto manjem broju. Od velikog djetlića uglavnom se razlikuje nedostatkom crne pruge sa strane vrata, te po ružičastom podrepku (kod velikog djetlića je intenzivnije crvene boje). Zov i bubnjanje su slični kao i kod velikog djetlića, s tim da je zov nešto nježniji, a bubnjanje se pri kraju stišava (za razliku od oštrog završetka kod velikog djetlića). Uglavnom nastanjuje nizinske listopadne šume i područja s raštrkanim drvećem, te predjele s prostranim voćnajcima. Budući da traži stara i trula stabla, može ga se vidjeti i u starim gradskim parkovima.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

48

Crna žuna (Dryocopus martius L.)

Daleko najveća i najprepoznatljivija djetlovka u Hrvatskoj. Crne je boje, sa crvenim tjemenom (ženka ima manje crvenog, samo na zatiljku). Crna žuna ovisi o starim šumama ili prisutnosti velikih starih stabala za gniježđenje i hranjenje. Hrane se uglavnom mravima (ličinke, kukuljice i odraslim jedinkama) te šumskim kornjašima. Monogamne su, vezanost para traje tijekom sezone gniježđenja, a izvan sezone gniježđenja su samotne. Veličina teritorija je između 300 ha i 1000 ha, a tijekom zime sklone su skitnji. Crna žuna je ključna vrsta u europskim šumama jer je jedina vrsta ptice koja radi velike rupe za gniježđenje koje kasnije (sekundarno) koriste druge dupljašice. Razdoblje gniježđenja traje od travnja do srpnja, u duplji koju izdubi u visokom stablu na visini od 4 – 25 metara. Duplja je duboka do 60 cm, promjera oko 11 cm. U nju polaže 4 – 6 jaja na kojima leži 12 – 14 dana. Hrani se ličinkama i odraslim mravima te kornjašima koji žive u kori drveća. Njih vješto vadi dugačkim ljepljivim jezikom koji je na vrhu opskrbljen rožnatim izdancima. Hrani se i na tlu, skakućući po trulim trupcima koje otvara udarcima velikog snažnog kljuna.

Bjelovrata muharica (Ficedula albicollis Temminck)

Bjelovrata muharica je selica koja se vraća iz Afrike u vrijeme kad je većina drugih dupljašica započela gniježđenje i zauzela dostupne duplje. Stoga su za nju od presudne važnosti šumska područja s dostatnim brojem starih i suhih stabala u kojima može urediti gnijezdo. Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da brojnost ove vrste raste s porastom starosti šume, a primjerice od hrastovih šuma naseljava samo one starije od 60 godina. Osim u hrastovim i bukovim, u Hrvatskoj gnijezdi i u drugim listopadnim šumama dok izbjegava čiste sastojine četinjača. Bjelovrata muharica gradi otvoreno gnijezdo u duplji, većinom visoko iznad tla. Hrani se kukcima koje lovi u letu te se pretežno zadržava u krošnjama.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

49

Mala muharica (Ficedula parva Bechstein)

Dužina tijela male muharice iznosi 11 – 12 cm. Gnijezdi se u istočnim i manjim dijelovima centralne Europe, na dijelovima Balkanskog poluotoka, Male Azije, zapadne Azije i širokog područja Kavkaza. Selica je, zimu provodi u sjevernoj Africi, na Bliskom Istoku i Indijskom podkontinentu. Naseljava stare i očuvane listopadne i mješovite šume, najčešće u brdsko-planinskim predjelima, pri čemu bira guste dijelove sa razvijenim grmljem i prizemnom vegetacijom, često u blizini izvora ili potoka. Gnijezdi se u dupljama u drveću. Hrani se insektima. Patuljasti orao (Hieraaetus pennatus Gmelin)

Patuljasti orao može imati tri oblika obojenosti, sivi s crnim primarnim perima i rubovima krila crnim odozgo i odozdo te kvadratastim neispruganim repom. Svijetli oblik, češći u Europi, ima riđa leđa i prednji dio krila, odozdo je bijel, a potkrilje mu je upadljivo crno-bijelo. Riđi oblik, uglavnom na Srednjem istoku, odozdo je riđ, a na potkrilju mu je tamno smeđa traka. Tamni oblik je izrazito tamno smeđ sa svijetlim repom. Klizi s pomalo nadolje svinutim, uglastim krilima, jedri ravno isruženh krila. Zov je muzikalan, treperavi zvižduk. Živi u šumama, uglavnom brdskim, zimi po otvorenijim predjelima. Dužine je 45 – 53 cm, raspon krila mu je 100 – 121 cm. Gnijezdi se u jugozapadnoj, jugoistočnoj i istočnoj Europi, sjevernoj Africi, i u Aziji. Selica je, zimuje u podsaharskoj Africi i Indiji. U Hrvatskoj je malobrojna gnjezdarica šumovitih brda panonske Hrvatske, vjerojatno se gnijezdi na Cesargradskoj gori, Moslavačkoj gori i Papuku. Ukupna populacija je na 5 do 10 parova. Patuljasti orao gnijezdi se u otvorenim listopadnim, mješovitim ili crnogoričnim šumama. Gnijezde se samotni parovi. Obično se vide pojedinačno ili u paru. Monogamni su. Gnijezda grade na drveću, katkad na liticama. U pologu su obično 2 jaja, inkubacija traje 36 – 38 dana, a ptići napuštaju gnijezdo nakon 50 – 55 dana. O ptićima se brinu oba roditelja. Love pretežno sitne do srednje velike ptice, guštere, sitne sisavce, a povremeno i kukce. Često love u paru, izmjenično se obrušavajuci na plijen. Pljačkaju gnijezda, npr. čaplji, drozdova. Uzrok ugoženosti je lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, uređivanje šuma.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

50

Sivi svračak (Lanius minor Gmelin)

Dužina tijela mu je 19 – 21 cm. Rasprostranjen je u južnoj i jugoistočnoj Europi, Maloj Aziji, na Bliskom istoku i dijelovima centralne i zapadne Azije. Selica je, zimu provodi u podsaharskoj Africi. Staništa su mu livade, pašnjaci, stepe ili mozaična poljoprivredna područja sa drvoredima, šumarcima, grmljem ili voćnjacima. Gnijezda gradi na drveću ili grmlju. Hrani se krupnim insektima (skakavci, tvrdokrilci, vilini konjici), rijeđe drugim sitnim životinjama (sitni sisavci, gušteri). U Europi prevladava trend umjerenog opadanja populacije, što je posljedica nestajanja staništa uslijed intenziviranja poljoprivrede. Ševa krunica (Lullula arborea L.)

Ima upadljivo kratak rep i krila, što joj daje gotovo šišmišoliki letni obris. Ističu se žutosmeđe nadočne pruge, crnobijela šara na prednjem rubu krila, rep s bijelim vrhom te malena kukma. Stanište su joj otvoreni predjeli sa raštrkanim drvećem, rubovi šuma, proplanci, planinske livade.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

51

Škanjac osaš (Pernis apivorus L.)

Ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae) koja ne pripada u škanjce nego potporodici Perninae ili osaše. Selica je, zimuje u Africi, južno od Sahare. U Hrvatskoj je za gniježdenja najbrojniji u šumskim područjima panonske Hrvatske. Škanjac osaš naseljava šume bogate proplancima. Često je u mješovitom, mozaičnom krajoliku. Hrani se saćima, odnosno ličinkama i kukuljicama opnokrilaca, manje se hrani drugim kukcima, vodozemcima, gmazovima, sitnim sisavcima i dr. Gnijezdo grade na granama velikog drveća, na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. U pologu su obično 2 jaja. Inkubacija traje 30 – 35 dana, ptići su sposobni za let nakon 75 – 100 dana. Živi sam ili u paru. Za selidbe su samotni ili u rahlim jatima. Monogamni su, veze traju najmanje jednu sezonu. Vrsta se razlikuje od škanjca (Buteo buteo) po dužim i užim krilima (raspon krila 135 – 150 cm) te po dužem vratu i manjoj "golubolikoj" glavi te manjem kljunu. Bitna karakteristična razlika od ostalih jednako velikih smeđih grabljivica je svjetliji rep koji ima tri tamnije trake (dvije na osnovi, a jedna pri vrhu) kao i tri tamnije pruge preko svjetlijeg potkrilja. Ima više glasanja, a ljetni zov mu je nešto viši od škanjčevog. Smatra se da je na našem području prisutan samo tijekom ljeta kao selica gnjezdarica. Siva žuna (Picus canus Gmelin)

Siva žuna živi u Euroaziji, Sibiru, istočnoj Aziji, tropskim dijelovima jugoistočne Azije i na otoku Sumatra, najčešće u svijetlim listopadnim i mješovitim šumama. Slična je poznatijoj zelenoj žuni, ali je sitnija i razlikuje se po slabije izraženoj pruzi nalik na brk na kljunu i kratkoj crvenoj kruni mužjaka na glavi. Siva žuna je stanarica, duga 25 do 28 cm, a teška 130 do 180 g. Glava je siva, a kod korijena kljuna ima prugu nalik na crne brkove, a mužjak ima crvenu krunu. Siva žuna ima kraci vrat, tanji knjun i okruglastiju glavu nego zelena žuna, a njihovo perje je slično. Na gornjem dijelu tijela je zelene boje, blijedosiva na donjim dijelovima tijela, a na zadnjem žute boje. U šupljinama starog listopadnog drveća siva žuna radi gnijezdo. Gnijezdi se od travnja do lipnja. Ženka snese 5 do 10 sjajnih bijelih jaja, na kojima naizmjenično leži sa mužjakom oko 18 dana. Ptići ostaju u gnijezdu 23 do 27 dana. U toku ljeta, siva žuna se hrani crvima, mravima, larvama insekata i drugim insektima. Zimi se hrani sjemenkama, a ponekad posjećuje i vrtove, posebno ako joj se ponudi mnogo hrane.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

52

Šumska šljuka (Scolopax rusticola L.)

Gnijezdi se u Europi i u umjerenom pojasu Azije. Zimuje od južne Europe i sjeverne Afrike, preko Male Azije do jugoistoka Azije. Za selidbe je šumska šljuka daleko brojnija u cijeloj Hrvatskoj. U priobalju zimuje, od Istre pa sve do juga Hrvatske. Tijekom svoje jesenske i proljetne seobe, prolaze kroz naše krajeve, a mnoge i ostaju tijekom cijele zime u našim priobalnim područjima i na otocima. Glava šumske šljuke je svijetlo smeđe-crvenkaste boje s naizmjeničnim prugama od tjemena prema zatiljku. Oči su vrlo krupne i crne, usađene visoko u glavi, stoga šljuka ima vidno polje od gotovo 360°, a vid joj je noću jednako dobar kao i danju. Kljun je ravan i dug 6-8 cm, na kraju je crnkast. Osobito je važan za osjetilo mirisa, jer mirisne podražaje usmjerava prema nozdrvama. Na vrhu kljuna je vrlo razvijeno osjetilo opipa. U letu kljun drži okrenut prema dolje. Ima dobro razvijen sluh. Gornji dijelovi tijela su tamne boje, išarani smeđim pjegama, tako da se savršeno uklapa u boju tla i suhog otpalog lišća. Donji dijelovi tijela su svijetlo smeđi i išarani poprečno tamnim prugama. Cijelo tijelo je dugo oko 30 cm, a raspon krila je oko 60 cm. Šumske šljuke nisu druževne, sele pojedinačno, ponekad po dvije ptice zajedno, rijetko više ptica. Gnijezde samotno, poligamne su, mužjak se pari sa do 4 ženke. Gnijezdo je na tlu, skriveno u niskom raslinju. Jastrebača (Strix uralensis Pall)

Vrsta ptica koja pripada redu sova (Strigiformes) i porodici pravih sova (Strigidae). Pripada

srednje velikim sovama, tijelo je dužine od 36 do 41 cm, raspon krila oko 60 cm, a prosječna

težina 300 do 400 g. Jastrebača je sova otvorenih močvarnih staništa. Nalik je maloj ušari, ali su

joj uši vrlo male i teško vidljive, a prošarana su samo prsa. Lice je izrazito svijetlo, s istaknutom

tamnom maskom oko žutih očiju. Rep je jako prošaran. Aktivna je uglavnom u sumrak i zoru, ali

često i tokom dana. Kao i mala ušara, zimi je često u jatima. Hrani se uglavnom poljskom

voluharicom. Teritorijalno oglašavanje je brza serija dubokih "puu". Najčešće se nastanjuje na

rubovima šumama. Ova ptica se gnijezdi u šupljinama (dupljama) drveća ili u napuštenim

gnijezdima drugih većih ptica. Ima strah od ljudi, i napast će sa ciljem da zaštiti svoje gnijezdo,

ako se previše približe mladima. Ovo je djelomično dnevna sova, koja lovi voluharice i ptice poput

drozdova. Jastrebača ima izuzetan sluh. Gnijezdi se na tlu.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

53

Pjegava grmuša (Sylvia nisoria Bechstein)

Selica je koja zimuje u istočnim dijelovim Afrike. Dužine tijela 15,5 do 17 cm, težine od 22 – 36 grama. Odozgo je uglavnom siva, dok je odozdo bjelakste boje. Odrasli mužjaci su tamnosive boje s gornje strane sa bijelim vrhovina na pokrovnim krilnim perima i repnom perju. Ženka je slična mužjaku ali je nešto svijetlija, mlade ptice su sivo-smeđe odozgo i svjetlije odozdo. Oko joj ima žute zjenice kod odraslih i tamne kod mladih ptica, noge su joj krupne, sivo-smeđe. Progasta grmuša je ptica otvorenih površina sa grmljem za gniježđenje. Gnijezdo gradi u niskom grmlju ili kupini, ženka polaže 3 do 7 jaja. Hrani se većinom insektima ali također uzima i bobice i drugo menkano voće.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

54

Prema Zakonu o zaštiti prirode (čl. 153. i 154. ) propisne su zabranjene radnje sa strogo zaštićenim vrstama:

- zabranjuje se branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

- zabranjuju se sljedeće radnje sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti:

– svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja,

– namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije,

– namjerno uništavanje ili uzimanje jaja,

– namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla,

– oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

- zabranjuju se držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki iz prirode strogo zaštićenih vrsta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

- zabrane iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se na sve razvojne oblike strogo zaštićenih vrsta.

- zabrane iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odnose se na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske.

- svaka osoba dužna je prijaviti HAOP slučajno uhvaćene i/ili usmrćene strogo zaštićene životinje.

- HAOP vodi sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju te predlaže Ministarstvu mjere zaštite u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.

- nalaznik je dužan postupati na način kako je to određeno u okviru sustava za dojavu.

- odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na strogo zaštićene životinje koje su usmrćene tijekom provedbe redovne aktivnosti određene planovima gospodarenja prirodnim dobrima donesenim u području šumarstva i vodnog gospodarstva koji sadrže uvjete zaštite prirode, sukladno odredbama članka 20. ovoga Zakona te na obavljanje poljoprivredne djelatnosti uz primjenu uvjeta višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno posebnom propisu.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

55

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

01

7./ 3

1.

03

. 2

01

8.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

56

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

018./ 3

1.

03

. 2

01

9.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

57

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

01

9./ 3

1.

03

. 2

020.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

58

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

020./ 3

1.

03

. 2

02

1.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

59

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

02

1./ 3

1.

03

. 2

02

2.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

60

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

02

2./ 3

1.

03

. 2

02

3.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

61

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

02

3./ 3

1.

03

. 2

02

4.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

62

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

02

4./ 3

1.

03

. 2

02

5.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

63

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

02

5./ 3

1.

03

. 2

02

6.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

64

PZD – 2

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

LOVNA

GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA Ʃ

ƩƩ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

01

. 04

. 2

02

6./ 3

1.

03

. 2

02

7.

jelen obični

jelen lopatar

srna obična

svinja divlja

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

65

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

01

7./ 3

1.

03

. 2

01

8.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

66

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

01

8./ 3

1.

03

. 2

01

9.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

67

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

01

9. / 3

1. 0

3.

20

20.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

68

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

020./ 3

1.

03

. 2

02

1.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

69

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

02

1./ 3

1.

03

. 2

02

2.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

70

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

02

2./ 3

1.

03

. 2

02

3.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

71

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

02

3./ 3

1.

03

. 2

02

4.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

72

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

02

4./ 3

1.

03

. 2

02

5.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

73

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

02

5./ 3

1.

03

. 2

02

6.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

74

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

∑ MLADI ODRASLA

M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

01

. 04

. 2

02

6./ 3

1.

03

. 2

02

7.

jazavac

kuna bijelica

kuna zlatica

dabar

zec obični

lisica

čagalj

tvor

fazan

trčka skvržulja

golub divlji grivnjaš

patka divlja gluhara

vrana siva

vrana gačac

svraka

šojka kreštalica

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

75

6. MJERE ZAŠTITE DIVLJAČI Članak 59. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno

odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači predviđa sljedeće mjere zaštite:

1. zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih Zakonom o lovstvu i ovim Pravilnikom; 2. provedbu preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko – zdravstvenih mjera radi

zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke;

3. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;

4. poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja poljoprivrednih i drugih radova;

5. pravilan izbor i primjenu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji;

6. suzbijanje nezakonitoga lova. Provoditelj ovog Programa dužan je provoditi nadzor nad divljači i ostalim

životinjskim vrstama. Sve propisane mjere se mogu izvršiti jedino stalnim nadzorom područja za kojeg je ovaj program izrađen, pri čemu se osobita važnost pridaje tzv. indirektnim čimbenicima opstanka divljači. Ti su čimbenici prikazani u točkama 2., 3., 4. i 5.

U slučaju da se pronađe bilo koja uginula jedinka potrebno je sukladno Pravilniku o

stručnoj službi za provedbu lovogospodarske osnove načiniti Zapisnik o šteti na divljači, koji je propisan spomenutim Pravilnikom. Lešina se dostavlja u veterinarsku stanicu, a ako se sumnja na neku bolest tad je veterinarska služba dužna propisati preventivne, dijagnostičke, kurativne i higijensko - zdravstvene mjere radi zdravstvene zaštite.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

76

7. MJERE ZA SPRJEČAVANJE ŠTETA OD DIVLJAČI

Članak 60. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači predviđa sljedeće mjere za sprječavanje štete od divljači:

1. edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta;

2. nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu

raspodjelu vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev;

3. zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni provoditi vlasnici i korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku;

4. uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka;

5. smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih šteta. Zahtjev za izradu ovog Programa je induciran počinjenim direktnim i indirektnim

štetama koje čini divljač i povečanjem broja divljači u Gradu i u zoni 300 metara oko Grada Križevaca u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskom području, u kojoj prema Zakonu nije moguće ustanoviti lovište i provoditi lovne aktivnosti.

Zbog navedenih okolnosti moraju se primjeniti mjere i zahvati kojima će se smanjiti brojnost populacije problematičnih vrsta, sukladno zakonskim regulativama.

Spomenuti ćemo neke od metoda suzbijanja povećane brojnosti divljači;

✓ Protjerivanje divljači i uklanjanje gnijezda - sukladno zakonskim aktima

✓ Zvučni i vizualni efekti i plašila

✓ Kemijska sredstva - repelenti

✓ Postavljanje selektivnih zamki i klopki (živolovki) ✓ Hortikulturni zahvati na arborikulturi

Svake godine će se prema obvezi koju propisuje Program zaštite divljači za Grad Križevci, obavljati prebrojavanje i utvrđivanje brojnog stanja svih vrsta divljači i ostalih životinjskih vrsta na području za koji je izrađen ovaj Program.

Sve ostale mjere izlučenja (korištenje lovačkog oružja) provodit će se u koordinaciji

sa nadležnom policijskom postajom. Zakonom o lovstvu i podzakonskim aktima, svaka izlučena divljač mora se unijeti u

propisani obrazac PZD – 4, a ukoliko se radi o uginuću nužno je sastaviti Zapisnik o šteti na divljači. Stručna služba za provedbu ovog Programa zaštite divljači mora provoditi sve mjere sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu lova. Popis svih Pravilnika koje je nužno znati i po kojima se provodi ovaj elaborat dan je u poglavlju Uvod, u popisu literature.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

77

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01

. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

78

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

79

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

80

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

81

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

82

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

83

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

84

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

85

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

86

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

87

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

88

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

89

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

90

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

91

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

92

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

93

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

94

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

95

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

96

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

97

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

98

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

99

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

100

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

101

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

102

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

103

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

104

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

105

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

106

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

107

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

108

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

109

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

110

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

111

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

112

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

113

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

114

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

115

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

116

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

117

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

118

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

119

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

120

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

121

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

122

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

123

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

124

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

125

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

126

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

127

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

128

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

129

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

130

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

131

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

132

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

133

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

134

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

135

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

136

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

137

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

138

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

139

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

140

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

141

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

142

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

143

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

144

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

145

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

146

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

147

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

148

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

149

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

150

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

151

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 20

…../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

152

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

153

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 04

. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

154

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

155

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 04

. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

156

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

157

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

158

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

159

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

160

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

161

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

162

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

163

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

164

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

165

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

166

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

167

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

168

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

169

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

170

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

171

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

172

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

173

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

174

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

175

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

176

PZD-4

OBAVLJENI LOV

LOVNA

GODINA

PODACI O ULOVLJENOJ

DIVLJAČI VRIJEME,

MJESTO I

NAČIN LOVA

PODACI O

LOVCU

RAZLOG ZA

OBAVLJANJE

LOVA VRSTA

SPOL

(m:ž)

DOB

(god.)

TEŽINA

(kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

01. 0

4. 2

0…

../

31.

03.

20

…..

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

177

8. BRIGA O DRUGIM ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži ("Narodne

novine" br. 124/2013. i 105/2015.), te predstavlja područje ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih

vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog stanja više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Do sad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 28 000 područja na gotovo 20 % teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Natura 2000 se temelji na EU direktivama (Direktiva o pticama – Directive 2009/147/EC i Direktiva o staništima – Council Directive 92/43/EEC).

Crveni popis jedna je od temeljnih stručnih podloga u zaštiti prirode. Pokazuje koje su

vrste ili podvrste biljaka, gljiva i životinja u opasnosti od izumiranja, a i u kojoj mjeri i koliko brzo im ta opasnost prijeti. Prema podacima Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN), koja na znanstvenoj osnovi i prema utvrđenim kriterijima procjenjuje ugroženost vrsta na svjetskoj razini, od ukupno oko 1,8 milijuna poznatih vrsta, u Svjetski crveni popis za 2003. godinu upisano ih je 12 557, od toga 6 774 biljke i 5 483 životinje. Mnoge su od njih dosegle donju kritičnu granicu brojnosti. Procijenjeno je da je stopa izumiranja vrsta danas između tisuću i deset tisuća puta veća nego što bi bilo prirodno. Pogubni ljudski utjecaj stalno se povećava - čovjek uništava živi svijet izravno ili posredno, uništavanjem staništa ugroženih vrsta. Osim toga, ekološki sustavi gube stabilnost i zbog klimatskih promjena, onečišćenja, invazivnih stranih vrsta i drugih čimbenika. Budući da su mogućnosti zaštite prirode, odnosno primjenjivanja zaštitnih mjera nedostatne da bi zaustavile takve razvojne tendencije, nužno je kategorizirati vrste ovisno o stupnju njihove ugroženosti te u skladu s tim utvrditi prioritete i žurnost akcija. Upravo to omogućuje Crveni popis. Temeljem utvrđenih kriterija vrstama se pridodaje neki od stupnjeva ugroženosti, bez obzira je li riječ o globalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Svaka zemlja nastoji utvrditi "svoj" crveni popis kako bi osigurala što racionalniju i uspješniju zaštitu ugroženih vrsta na nacionalnoj razini.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

178

Kroz razdoblje važenja Programa zaštite divljači utvrđuju se osnovne mjere brige o tim životinjskim vrstama u cilju očuvanja i poboljšanja prirodnih staništa divljači te održavanje biološko - ekoloških odnosa, uvažavajući mogućnost staništa te biološke zahtjeve divljači i životinjskih vrsta:

- stalno praćenje obitavanja drugih životinjskih vrsta unutar područja za koje je izrađen

Program s ciljem evidentiranja pojave novih vrsta te utvrđivanja vremenskog intervala

obitavanja sezonskih, odnosno prolaznih vrsta;

- stalno praćenje gniježđenja i leženja životinjskih vrsta te vođenja mladunčadi u cilju

procjene njihova brojnog stanja i ostvarenog prirasta;

- stalno praćenje bioloških zahtjeva životinjskih vrsta u pogledu mjesta hranjenja i

utvrđivanja izvora - podrijetla hrane;

- evidentiranje svake jedinke pojedinih vrsta divljači, za koju se okularno po ostacima ili

tragovima utvrdi da je usmrćena po drugim životinjskim vrstama, bez obzira je li

korištena za hranu ili ne;

- praćenje ponašanja i zdravstvenog stanja životinjskih vrsta i dojava nadležnim

ustanovama o pojavi uginuća i nađenim primjercima uginulih životinjskih vrsta, uz

evidentiranje uzroka uginuća na dojavu iste ustanove ili prema vlastitoj procjeni;

- sprječavanje uništavanja legla, odnosno gnijezda i jaja životinjskih vrsta te uništavanje

mladunčadi ili odraslih primjeraka;

- pojavom nove vrste ili većeg broja pojedine životinjske vrste zahtjev nadležnoj

ustanovi za poduzimanjem odgovarajućih mjera u cilju sprječavanja štete od divljači.

Ostale mjere zaštite divljih životinja se ostvaruju u sklopu zaštite staništa. Primjerice, za

ptice dupljašice, i ostale vrste koje se gnijezde u dupljama (puhovi, vjeverica) potrebno je ostavljati pojedina suha stabla, posebno ako je uočeno da u njima postoji duplja, a stabla ne predstavljaju potencijalnu opasnost od kalamiteta, koje bi ugrozilo zdravlje ljudi ili pričinilo materijalnu štetu.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

179

9. PRIKAZ POTREBNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROGRAMA ZAŠTITE

U desetogodišnjem razdoblju, a u uvjetima gospodarenja staništem – Grad Križevci, planirani su sljedeći godišnji troškovi za sprječavanja šteta od divljači.

VRSTA TROŠKA

CIJENA (kn)

Provođenje programa zaštite divljači (terenski obilasci stručne službe, monitoring, dostava obrazaca za SLE, vođenje dokumentacije, organizacija izlučenja i zbrinjavanja otpada, izrada godišnjih planova, korespondencija sa nadležnim Ministarstvima) 5.000,00

Nabava opreme i pomagala (godišnje održavanje i popravci tehničkih pomagala, troškovi materijala-mamaca za živolovke i ostalo) 10.000,00

Oprema za izvođače radova na izlučenju i transportni troškovi (Direktni i indirektni troškovi stručne službe i terenskih radnika i naknada za izvođače radova i stručno osoblje, preventivne mjere i os.) 10.000,00

Troškovi znanstveno – istraživačkog rada i školovanja te obuke (Troškovi koji nastaju prilikom obuke izvođača, troškovi licence i os.) 10.000,00

Ostali troškovi (Marketing i komunikacija s medijima, izdavanje obavijesti i obilježavanje terena prilikom izvođenja radova, kancelarijski materijal i os.) 5.000,00

UKUPNO cca. 40.000,00

Budući da je moguće koristiti više metoda za suzbijanje šteta od divljači, provoditelju

Programa je ostavljeno na izbor koju metodu će provoditi i sukladno tome koju opremu će nabavljati te vrste radova primjenjivati sukladno monitoringu tj. praćenju.

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

180

10. KRONIKA PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

181

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

182

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

183

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

184

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

185

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

186

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

187

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

188

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

189

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

190

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

191

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

192

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

193

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

194

LOVNA GODINA _________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

Program zaštite divljači "GRAD KRIŽEVCI"

195

11. PRILOZI PROGRAMU ZAŠTITE DIVLJAČI

• Akt o ustanovljenju područja za koje je izrađen Program;

• Zapisnik stručnoga povjerenstva za pregled Programa;

• Uvjeti zaštite prirode izdani od Ministarstva zaštite okoliša i energetike;

• Prethodna suglasnost na Program zaštite divljači izdana od nadležnog Ministarstva

• Suglasnost o odobrenju Programa;

• Prostorni plan Grada Križevaca;

• Topografska karta u mjerilu 1:25 000;