Program ukupnog razvoja grada Lepoglave · PUR Lepoglava ožujak 2009. 5 2. Osnovne informacije o...

Program ukupnog razvoja grada Lepoglave

Konzultant: AZRA d.o.o.

Franjeva čki trg 7 42 000 Varaždin Tel.: 042 422 200

Varaždin, ožujak 2009.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

2

SADRŽAJ

1. Uvod ........................................... ..........................................................................4

2. Osnovne informacije o gradu ..................... ..........................................................5

2.1. Zemljopisni podaci ..............................................................................................................5

2.2. Stanovništvo i naselja ........................................................................................................9 2.2.1. Demografski razvoj ......................................................................................................9 2.2.2. Struktura stanovništva ..............................................................................................11 2.2.3. Struktura po aktivnosti ..............................................................................................12

2.3. Ostala obilježja stanovništva ...........................................................................................13 2.3.1. Školska sprema .........................................................................................................13 2.3.2. Obilježja doma ćinstva ...............................................................................................14

3. Infrastruktura .................................. ....................................................................15

3.1. Cestovna infrastruktura ....................................................................................................15 3.1.1. Državne ceste .............................................................................................................15 3.1.2. Županijske ceste ........................................................................................................15 3.1.3. Lokalne razvrstane ceste ..........................................................................................15 3.1.5. Grani čni cestovni prijelaz .........................................................................................16 3.1.6. Javni promet ...............................................................................................................16

3.2. Željezni čka infrastruktura .................................................................................................16

3.3. Informacijsko - komunikacijska infrastruktura ..............................................................16 3.3.1. Pošta ...........................................................................................................................16 3.3.2. Javne telekomunikacije .............................................................................................17

4. Energetika ...................................... .....................................................................19

4.1. Elektri čna energija ............................................................................................................19

4.2. Opskrba plinom .................................................................................................................19

4.3. Tekuća i kruta goriva i ostali dostupni energenti ..........................................................20

5. Prirodna obilježja i prirodni resursi ........... ........................................................22

5.1. Poljoprivredno zemljište ...................................................................................................22

5.2. Šume ...................................................................................................................................23 5.2.1. Pregled stanja šuma ..................................................................................................23 5.2.2. Šumska infrastruktura ...............................................................................................23

5.3. Vode i vodni resursi ..........................................................................................................24 5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja ...........................................................................................24

5.4. Mineralne sirovine .............................................................................................................26

6. Zaštita okoliša................................. ....................................................................28

6.1. Zbrinjavanje otpada ..........................................................................................................28 6.1.1. Pregled stanja ............................................................................................................28 6.1.2. Otpadne vode .............................................................................................................28 6.1.3. Kakvo ća zraka ............................................................................................................29

6.2. Zaštićeni dijelovi prirode ..................................................................................................29 6.2.1. Spomenik prirode ......................................................................................................29 6.2.2. Biljne i životinjske vrste ............................................................................................29


3

7. Gospodarstvo .................................... .................................................................31

7.1. Struktura gospodarstva i vanjskotrgovinska raz mjena ................................................31

7.2. Zapošljavanje ....................................................................................................................32

7.3. Pregled poslovanja poduzetnika .....................................................................................36

7.4. Financijska sposobnost i ulaganje .................................................................................41

7.5. Poduzetni čke zone ............................................................................................................42

8. Poljoprivreda................................... ....................................................................45

8.1. Općenite informacije .........................................................................................................45

8.2. Proizvodni modeli .............................................................................................................46 8.2.1. Biljna proizvodnja ......................................................................................................46 8.2.2. Stočarska proizvodnja ..............................................................................................48

8.3. Tehnološki modeli za čuvanje, skladištenje i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda...................................................................................................................................................50

8.4. Poticanje poljoprivredne proizvodnje .............................................................................50

9. Društvene djelatnosti........................... ...............................................................52

9.1. Obrazovanje .......................................................................................................................52 9.1.1. Predškolski odgoj ......................................................................................................52 9.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ..................................................................................52 9.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ....................................................................................54 9.1.4. Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno u čenje .................................................54

9.2. Zdravstvo i socijalna skrb ................................................................................................54 9.2.1. Zdravstvo ....................................................................................................................54 9.2.2. Socijalna skrb ............................................................................................................55

9.3. Sport ...................................................................................................................................55

10. Turizam i kultura .............................. .................................................................58

10.1. Kulturna baština ..............................................................................................................58

10.2. Prirodna baština ..............................................................................................................60

10.3. Manifestacije ....................................................................................................................61

10.4. Turisti čka infrastruktura .................................................................................................62

11. Civilno društvo................................ ..................................................................64

12. SWOT ANALIZA GRADA LEPOGLAVE................... ..........................................66

13. Vizija razvoja Grada Lepoglave i strateški cil jevi ...........................................70

14. Razvojni prioriteti i mjere .................... .............................................................71

15. Zaklju čak ...........................................................................................................82

Literatura: ........................................ .......................................................................84

Partnerski odbor:.................................. ..................................................................85


4

1. Uvod

Poštovani grañani grada Lepoglave

Program ukupnog razvoja je temeljni strateški dokument koji definira optimalne razvojne pravce lokalnog područja uzimajući u obzir obilježja, prednosti i ograničenja područja i okruženja. Njegova važnost proizlazi iz činjenice da kreira sveobuhvatan razvoj na principima održivosti, optimalne iskorištenosti resursa (financijskih sredstava, ljudskog kadra, prirodnih i drugih resursa), postizanja razvojnih ciljeva te u konačnici, zadovoljstva svih stanovnika Grada Lepoglave. PUR će omogućiti gradu Lepoglavi planiranje, provedbu, kontrolu i evaluaciju gospodarskog, komunalnog i društvenog razvitka u periodu od 5 godina.

Tijekom vremena dogañaju se razne promjene u životu grañana, a većina promjena utječe i na razvoj samoga grada Lepoglave. Iz čega slijedi da je Program ukupnog razvoja potrebno pratiti i ažurirati, a to uključuje:

• Ocjenu stvarnog napretka provoñenja plana, • Ocjenu da li provoñenje plana pokreće prema postizanju vizije • Ocjenu potrebe revidiranja plana • Realni aspekt i usklañenost s trenutnom situacijom

Takoñer bitno je spomenuti da se potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju zajednice u koju žele ulagati, dok je za fondove EU i resorna ministarstva PUR osnovni dokument na temelju kojeg odlučuju o raspodjeli bespovratnih sredstava. Prilikom definiranja PUR – a voñene su mnoge rasprave, rañen je u skladu sa zakonima i standardima, poštovana je metodologija, definirane su i potrebe te mogu slobodno reći da grad Lepoglava dobiva izuzetno kvalitetan strateški dokument razvoja. Isto tako moramo biti svjesni da je ključna odgovornost provedbe PUR-a na gradonačelniku, gradskoj vlasti i gradskoj upravi. Meñutim, sami ne možemo puno. Stoga je idući korak da svojim primjerom partnerstva potaknemo suradnju relevantnih institucija, tvrtki i pojedinaca koji promišljaju proaktivno i dugoročno, a spremni su svoja znanja, vještine i iskustva uložiti u razvoj grada Lepoglave u kojem živimo. Marijan Škvarić gradonačelnik grada Lepoglave


5

2. Osnovne informacije o gradu 2.1. Zemljopisni podaci

Grad Lepoglava smješten je na zapadnom dijelu Varaždinske županije i graniči na

sjeveru s Republikom Slovenijom (pa je dio njezina teritorija granično područje), na jugu

s Krapinsko-zagorskom županijom, na istoku s Gradom Ivancom i s Općinama

Klenovnik, Donja Voća, na zapadu s Općinom Bednja. Područje grada prostire se na

66,42 km2 unutar kojeg se nalazi 16 naselja.

Područje Grada Lepoglave može se morfološki podijeliti na planinsko područje, prigorje i

nizinu.

Planinsko područje obuhvaća sjeverozapadne padine Ivančice kao najznačajnije

morfološko uzdignuće i područje Ravne gore. Padine Ivanščice i Ravne gore su strme.

Nadmorska visina vrhova na području Grada iznosi od 400 do preko 500 m. Na rubnim

dijelovima planina uzgaja se vinova loza.

Ravna gora je smještena na sjevernom dijelu i gotovo se cijelom površinom nalazi na

teritoriju grada. Najviši vrh ima 677 m. Središnji dio područja čine blagi brežuljci čija

nadmorska čija visina na području Lepoglave ne prelazi 400 m.

Izmeñu Ravne gore i Ivanščice nalazi se dolina rijeke Bednje kao dio tzv. Lepoglavsko-

ivanečkog polja. Polje tvori niska i mjestimično močvarna dolina rijeke Bednje s njezinim

pritocima. Najviše vode Bednji prinose potoci koji dotiču sa sjevernih padina Ivanščice

(Očura) i potoci s Ravne gore (Kamenica).

Područje Grada Lepoglave nalazi se unutar tektonski najkompliciranijih područja u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Područje nalazi u zoni maksimalnog seizmičkog intenziteta

VII stupnja po Mercalli-Cancani-Sieberg skali.

Klima šireg područja je umjereno topla - kišna klima. Osnovno obilježje te klime su topla

ljeta kada srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22oC.

Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u lipnju i

sekundarnim maksimumom u studenom. Srednja godišnja količina padalina iznosi oko

900 mm. Oborine padaju oko 115 do 140 dana, odnosno 30-40 % dana u godini. S

obzirom na mjesečnu učestalost oborinskih dana najvarijabilniji je studeni, a najstabilniji

rujan. Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka viša je od 70 %, s

maksimumom u studenom i prosincu.

Na području Grada Lepoglave u hidrografskom smislu prisutni su površinski vodotoci i

podzemne vode. Glavni površinski tok je rijeka Bednja. Glavno obilježje vodnog režima

Bednje je lepezast oblik slivnog područja, nepovoljna raspodjela oborina i uvjeti

otjecanja, što uzrokuje naglo formiranje vodnih valova i poplava. Izlijevanjem Bednje iz


6

korita taloži se sitni nanos u prostrano poplavno područje. Glavni pritoci su Očura i

Kamenica. Područje obiluje izvorima vode manjeg kapaciteta, najčešće uvjetovanih

tektonskim kontaktima.

Karta 1: Smještaj Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj

Izvor: Varaždinska županija, Županijski zavod za prostorno ureñenje


7

Karta 2: Teritorijalna podjela Varaždinske županije



8

Karta 3: Administrativne granice i granice naselja grada Lepoglave



9

2.2. Stanovništvo i naselja Površina Grada Lepoglave iznosi 66,42 km2, a u svom sastavu obuhvaća ukupno 16

naselja i to: Bednjica, Crkovec, Donja Višnjica, Gornja Višnjica, Jazbina Višnjička,

Kamenica, Kamenički Vrhovec, Kameničko Podgorje, Lepoglava, Muričevec, Očura,

Viletinec, Vulišinec, Zalužje, Zlogonje i Žarovnica.

2.2.1. Demografski razvoj

U sastavu grada Lepoglave danas je 16 naselja u kojima je 2001. godine živjelo 8.718

stanovnika u 2.498 domaćinstava (rezultati popisa iz 2001. godine), što čini 4,76%

stanovništva županije, s prosječnom gustoćom od 134,5 stanovnika/km2. Sjedište

gradskog područja, Lepoglava 2001. godine imala je 3.781 stanovnika, što čini 46,8 %

stanovništva gradskog područja.

Analizirajući demografske pravce koji su se odvijali na ovom području očit trend

opadanja broja stanovnika u naseljima na gradskom području (tablica 1.).

Tablica 1.: Promjene broja stanovnika 1900. – 2001.

G O D I N E NASELJA 1900. 1910. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

BEDNJICA 262 282 - 423 377 313 299 216 220 CRKOVEC 361 435 467 472 439 404 322 272 240 DONJA VIŠNJICA 622 640 1559 755 663 627 684 614 549 GORNJA VIŠNJICA

367 383 1322 460 418 407 391 353 320

JAZBINA VIŠNJIČKA

102 125 - 129 139 106 86 55 37

KAMENICA 212 228 421 265 240 227 193 196 161 KAMENIČKI VRHOVEC

230 272 140 324 312 302 303 276 240

KAMENIČKO PODGORJE

579 668 864 845 876 791 635 478 378

LEPOGLAVA 3142 3408 4476 3637 3463 3749 3786 3781 4084 MURIČEVEC 159 174 - 277 266 266 230 227 216 OČURA 184 250 - 277 301 310 278 248 244 VILETINEC 214 258 368 365 711 293 243 205 188 VULIŠINEC 196 258 - 379 372 330 278 273 258 ZALUŽJE 258 282 - 328 279 254 228 211 195 ZLOGONJE 644 685 - 748 708 624 573 503 460 ŽAROVNICA 961 1073 1244 1319 1202 1123 1047 1027 928

UKUPNO 8493 9421 10861 11003 10766 10126 9576 8935 8718 Izvor: DZS


10

Promjene broja stanovnika 1900.-2001. godine

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

1900. 1910. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Godina

Bro

j sta

novn

ika

U razdoblju od 1981. – 2001. godine, od ukupno 16 naselja, njih 14 bilježilo je pad broja

stanovnika, dok su naselja Bednjica i Lepoglava bilježila porast broja stanovnika (tablica

2).

Tablica 2.: Promjene broja stanovnika po naseljima i gusto ća naseljenosti 1981.-2001.

BROJ STANOVNIKA POVRŠINA GUSTOĆA NASELJA

1981 1981. 1991 2001. km2 % st/km2 1991.

st/km2 2001.

BEDNJICA 299 249 216 220 2,51 3,78 86,1 87,6 CRKOVEC 322 312 272 240 3,85 5,80 70,6 62,3

DONJA VIŠNJICA 684 600 614 549 5,11 7,69 120,2 107,4

GORNJA VIŠNJICA 391 317 353 320 3,12 4,70 113,1 102,6

JAZBINA VIŠNJIČKA 86 67 55 37 1,09 1,64 50,5 33,9

KAMENICA 193 189 196 161 0,74 1,11 264,9 217,6 KAMENIČKI VRHOVEC 303 295 276 240 1,41 2,12 195,7 170,2

KAMENIČKO PODGORJE 635 563 478 378 7,30 10,99 65,5 51,8

LEPOGLAVA 3.786 3.731 3.781 4.084 15,06 22,67 251,1 271,2 MURIČEVEC 230 226 227 216 0,87 1,31 260,9 248,3

OČURA 278 270 248 244 5,46 8,22 45,4 44,7 VILETINEC 243 222 205 188 1,84 2,77 111,4 102,2 VULIŠINEC 278 271 273 258 1,51 2,27 180,8 170,9 ZALUŽJE 228 207 211 195 2,87 4,32 73,5 67,9

ZLOGONJE 573 497 503 460 4,27 6,43 117,8 107,7 ŽAROVNICA 1.047 1.022 1.027 928 9,41 14,17 109,1 98,6

UKUPNO 9.576 9.038 8.935 8.718 66,42 100,0 134,5 131,3

Izvor: DZS


11

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

1

Naselja

Broj stanovnika prema naseljima 2001. godineLEPOGLAVA

ŽAROVNICA

DONJA VIŠNJICA

ZLOGONJE

KAMENIČKO PODGORJE

GORNJA VIŠNJICA

VULIŠINEC

OČURA

CRKOVEC

KAMENIČKI VRHOVEC

BEDNJICA

MURIČEVEC

ZALUŽJE

VILETINEC

KAMENICA

JAZBINA VIŠNJIČKA

Većina stanovništva ovog gradskog područja je autohtona tj. 76,3% od roñenja stanuje u

istom mjestu, dok ih se 23,7% doselilo s područja iste općine, najviše u razdoblju od

1986.-1991. godine.

Gradsko sjedište Lepoglava ima iste karakteristike kao cijelo područje. U Lepoglavi živi

74,6% autohtonog stanovništva, a 25,4% ih se doselilo u grad i to iz naselja iste općine.

Najjači intenzitet doseljenja bio je u razdoblju od 1971.-1980. godine, a nešto slabije u

razdoblju od 1986.-1991. godine. Lepoglavu karakterizira i disproporcija gustoće

naseljenosti - Lepoglava Višnjica, Kamenica i Murićevec sa velikom gustoćom

naseljenosti, dok su ostala naselja rijetko naseljena (raštrkani tip naselja na brežuljcima).

2.2.2. Struktura stanovništva Tablica 3.: Stanovništvo po glavnim dobnim skupinam a 2001. godine

GLAVNE DOBNE SKUPINE

UKUPNO 0 - 19 20 - 59 60 I VIŠE NEPOZNATA STAROST NASELJA

BR. % BR. % BR. % BR. % BR. %

KOEFICIJENT STAROSTI 60 I VIŠE / 0 - 19 GOD

BEDNJICA 220 100,0 53 24,1 113 51,4 51 23,2 3 1,3 0,962

CRKOVEC 240 100,0 58 24,2 105 43,7 77 32,1 - 0,0 1,328

DONJA VIŠNJICA

549 100,0 143 26,0 309 56,3 95 17,3 2 0,4 0,664

GORNJA VIŠNJICA 320 100,0 81 25,3 174 54,4 63 19,7 2 0,6 0,778

JAZBINA VIŠNJIČKA

37 100,0 7 18,9 18 48,6 12 32,5 - 0,0 1,714

KAMENICA 161 100,0 33 20,5 97 60,2 31 19,3 - 0,939


12

KAMENIČKI VRHOVEC 240 100,0 55 22,9 119 49,6 65 27,1 1 0,4 1,182

KAMENIČKO PODGORJE 378 100,0 80 21,2 181 47,9 105 27,8 12 3,1 1,313

LEPOGLAVA 4.084 100,0 898 22,0 2442 59,8 730 17,9 14 0,3 0,813

MURIČEVEC 216 100,0 57 26,4 103 47,7 56 25,9 - 0,0 0,982

OČURA 244 100,0 57 23,4 123 50,4 61 25,0 3 1,2 1,070

VILETINEC 188 100,0 48 25,5 100 53,2 38 20,2 2 1,1 0,792

VULIŠINEC 258 100,0 66 25,6 140 54,3 52 20,1 - 0,0 0,788

ZALUŽJE 195 100,0 56 28,7 98 50,3 41 21,0 - 0,0 0,732

ZLOGONJE 460 100,0 121 26,3 237 51,5 99 21,5 3 0,7 0,818

ŽAROVNICA 928 100,0 239 25,8 466 50,2 221 23,8 2 0,2 0,925 UKUPNO 8.718 100,0 2052 23,5 4825 55,3 1797 20,6 44 0,6 0,876 Izvor: DZS

Migracija mlade i visokoobrazovne populacije koja je prisutna na području cijele

županije, negativan prirodni prirast uz smanjenje nataliteta, zahvatili su i Lepoglavu.

Današnja demografska slika kraja karakterizira pad broja stanovnika, sve više starijih i

sve manje djece. Stanovništvo grada Lepoglave po dobnim karakteristikama pripada

starom tipu populacije.

2.2.3. Struktura po aktivnosti Cjelokupni društveno-gospodarski razvoj nekog područja rezultat su aktiviteta

stanovništva. Prema podacima iz popisa stanovništva 2001., na cijelom gradskom

području registrirano je 3.436 (39,4%) aktivnih stanovnika (tablica 4). Prosjek Republike

Dobna struktura stanovništva gradaLepoglave prema Popisu 2001.:

24%

54%

21% 1%0 - 1920 - 5960 I VIŠENEPOZNATA STAROST


13

Hrvatske je 44,40 % (najviše Meñimurska županija 51,76%, a najmanje Ličko-senjska

županija, 38,31%), a udio aktivnih stanovnika u ukupnom broju u Varaždinskoj županiji

iznosi izmeñu 44 i 46 %.

Tablica 4: Ukupno stanovništvo prema aktivnosti 200 1. godine

UKUPNO STANOVNIŠTVO AKTIVNO STANOVNIŠTVO BROJ % BROJ %

LEPOGLAVA 8.718 100,0 3.436 39,4 Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava i naselja 2001., DZS, Zagreb, 2002.

2.3. Ostala obilježja stanovništva

2.3.1. Školska sprema Podaci popisa 2001. godine po školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina

ukazuju da je:

• bez školske spreme bilo 1,7 % osoba,

• nepotpuno osnovno obrazovanje je imalo 25,5 % osoba (najbrojniji su oni sa

završenih 4 – 7 razreda osnovne škole),

• neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo je 72,3 % osoba

(najbrojniji su oni sa srednjim obrazovanjem i to KV i VKV radnici),

• više i visoko obrazovanje 2001. imalo je 11,22% stanovnika Lepoglave i okolnih

naselja, dok je postotak u RH 12 % (uključuje 4,5% osoba s višim obrazovanjem i

7% osoba s visokim obrazovanjem).

Zamjetan je i visok udio žena bez osnovne naobrazbe i nezavršenom osnovnom školom.

Pretpostavka je da ovu skupinu sačinjava uglavnom stara seoska populacija.

Tablica 5: Stanovništvo staro 15 i više godina, pre ma spolu, spremi i pismenosti 2001. godine Bez

Škole Nezavršena osnovna škola

Osnovno Srednje 3. godišnje

Srednje 4. godišnje

Više i visoko obrazovanje

Nepoznato Ukupno

Ukupno 125 1.841 1.605 2.189 1.001 858 28 7.647

Muškarci 37 661 872 1.503 523 435 18 4.049

Žene 88 1.180 733 686 478 423 10 3.598

Postotak žena 70.4% 64,1% 45,7% 31,3% 47,8% 49,3% 35,7% 47,05%

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine


14

Udio muškaraca i žena u obrazovnoj strukturi

3788

661

1.180

872

733

1.503

686

523 478435 423

18 100

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

Muškarci ŽeneBez Škole Nezavršena osnovna škola Osnovno Srednje 3. godišnje

Srednje 4. godišnje Više i visoko obrazovanje Nepoznato

Izvor: prema podacima DZS-a (Popis stanovništva 2001.) 2.3.2. Obilježja doma ćinstva Prema podacima Popisa stanovništva 2001., od ukupno 2.498 domaćinstava

prevladavaju četveročlana i samačka domaćinstva. U odnosu na ukupan broj stanovnika

na području grada, prosječna veličina domaćinstava je 3,5 članova.

SNAGE • Blizina granice sa Slovenijom

• Šume čine potencijalni izvor sirovine za eksploataciju

• Reljefna raznolikost, vlažna klima i plodno tlo

• Velike količine pitke i tehničke vode

• Udio visokoobrazovanih – 11,22 %

SLABOSTI • Konfiguracija i sastav tla pogoduje nastanku klizišta

• Neureñeno i močvarno područje oko toka rijeke Bednje

• Visoki vodostaj rijeke Bednje uzrokuje poplave

• Depopulacija prigradskih naselja

• Starenje stanovništva

• Visok udio osoba sa završenom samo osnovnom školom i trogodišnjom srednjom

školom

• Velik postotak ženskog stanovništva bez naobrazbe ili završenom samo osnovnom

školom

• Udio aktivnog stanovništva je ispod prosjeka županije i meñu najnižima u Hrvatskoj


15

3. Infrastruktura 3.1. Cestovna infrastruktura Cestovna mreža područja grada Lepoglave, kao i Županije, prilično je gusta. Posljedica

je to visoke gustoće naseljenosti i velikog broja naselja. Stanje kvalitete cesta je

nezadovoljavajuće. Javne ceste razvrstane su na državne, županijske i lokalne. Ne

postoji brza cesta koja bi povezivala županijsko središte Varaždin sa Lepoglavom i

Krapinom, što bi omogućilo rješavanje problema prometne izoliranosti cijelog

zapadnog dijela županije.

3.1.1. Državne ceste Na području Grada Lepoglave nalaze se dionice državnih cesta D 35 u dužini od oko

4,2 km od ukupno 49,8 km, širine 6 - 7 metara, sa koridorom širine 12 - 15 metara i

elementima koji ograničavaju brzinu na max. 50 - 60 km/h te D 508 dužini od oko 6,0

km od ukupno 19,6 km.

3.1.2. Županijske ceste Sva veća naselja povezana su u sustav županijskih cesta, a i veze sa susjednim

gradovima i općinama su dobre. Ceste su asfaltirane ali nejednako održavane, širine 5-

6 metara (koridor max. 10 metara), a dio je pretvoren u ulice s obostranom gradnjom.

Na području Grada izgrañeni su nogostupi u ukupnoj dužini od 5,7 km.

Na području Grada Lepoglave nalaze se dionice 7 županijskih cesta ukupne asfaltirane

dužine 75,7 km (ŽUC Varaždin, 31.12.2007.).

3.1.3. Lokalne razvrstane ceste Lokalne razvrstane ceste povezane su u sustav sa županijskim cestama, a sve su

asfaltirane u ukupnoj dužini od 27,52 km. Sve lokalne ceste su širine 4-5 metara i

koridora 8-10 metara, sa minimalnim tehničkim elementima, signalizacijom i upitnom

prometnom sigurnosti.

Kolnici su dijelom oštećeni, neredovito održavani i samo djelomice udovoljavaju

zahtjevima i propisima. Odvodnja nije riješena.

3.1.4. Nerazvrstane lokalne ceste

Nerazvrstane lokalne ceste čine sve ostale ceste - prilazi, poljski, šumski i drugi putevi,

dio ulica i prometnih površina ukupne dužine 117 km, u nadležnosti su Grada Lepoglave.


16

Gradske ulice u Lepoglavi relativno su dobro ureñene, gabarita 8 - 20 metara, sa

jednostranim ili dvostranim nogostupima (6,3 km). Djelomično je uz cestu zasañen

drvored (ili samo travnata površina), a odvodnja je takoñer djelomično riješena.

Asfaltirano je 3.750 m² parkirališta.

Ostale nerazvrstane ceste u prigradskim dijelovima dijelom su asfaltirane i ureñene, a

dio je u pripremi za asfaltiranje. Neasfaltiranih makadamski putevi u ukupnoj su dužini od

6,4 km. Dio makadamskih puteva i prilaza zadovoljava po namjeni, ali je bez dostatnog

održavanja. U prioritetnoj potrebi sanacije je oko 30,5 km važnijih nerazvrstanih cesta.

3.1.5. Grani čni cestovni prijelaz Granični meñudržavni cestovni prijelaz II. kategorije nalazi se u Zlogonju.

3.1.6. Javni promet Meñunarodni i meñumjesni promet, te lokalni autobusni promet vezan je za državnu

cestu D 35, a grad Lepoglava je tranzitna postaja.

Autobusna stajališta prekrivena su nadstrešnicama (do sada 6, a u planu je

postavljanje još 10 nadstrešnica na području grada Lepoglave prema projektu

„Poboljšanje potporne cestovne infrastrukture – nadstrešnice za autobusna stajališta”).

Problem javnog prometa jest nedostatna povezanost centra jedinice lokalne

samouprave (Lepoglave) sa pojedinim područjima grada.

Prema podacima Autobusnog prometa d.d. Varaždin, broj autobusnih linija od

Varaždina prema Lepoglavi je 12 odlazaka dnevno tijekom radnog tjedna te 13

dolazaka u Varaždin iz pravca grada Lepoglave.

3.2. Željezni čka infrastruktura Lepoglava je spojena jednotračnom željezničkom prugom lokalnog karaktera sa

Varaždinom i Golubovcem. Putnički vlakovi prometuju 7 puta dnevno u smjeru

Golubovca (iz smjera Varaždina) i 9 puta dnevno u smjeru Varaždina iz pravca

Golubovca.

3.3. Informacijsko - komunikacijska infrastruktura

3.3.1. Pošta Na području Grada Lepoglava poštanski promet organizira i obavlja “Hrvatska pošta”

d.d., Središte pošta Varaždin. Poštanski uredi postoje u Lepoglavi i Donjoj Višnjici u

kojima su instalirana četiri šalterska radna mjesta, čime je osigurana zadovoljavajuća


17

pristupačnost poštanske mreže na tom području te kvalitetno zadovoljavanje potreba

korisnika.

Županijski prosjek je da jedan poštanski ured “pokriva” područje od oko 37 km2 i

poslužuje prosječno 5.677 stanovnika, odnosno 2.129 stanovnika po jednom šalteru, dok

je prosjek Hrvatske cca 49 km2 i 3.887 stanovnika na jedan poštanski ured.

3.3.2. Javne telekomunikacije Telekomunikacijski promet na području Grada Lepoglave organiziraju i obavljaju

Hrvatske telekomunikacije d.d., Telekomunikacijski centar Varaždin.

Naselja Grada obuhvaćena su s tri pristupne telekomunikacijske mreže s pripadajućim

udaljenim pretplatničkim stupnjevima (RSS Žarovnica, RSS Donja Višnjica i SSS

Lepoglava). Područjem Grada prolazi meñunarodni svjetlovodni kabel koji povezuje

Hrvatsku s Mañarskom i Slovenijom. U Lepoglavi je montirana kombinirana pristupno /

tranzitna centrala AXE 10 Lepoglava, na koju su vezani svi udaljeni pretplatnički

stupnjevi (RSS – ovi) u zapadnom području Županije. Pristupna mreža RSS – a

Žarovnica djelomično pokriva i područje Grada Ivanca (područje Bedenca) sa

kapacitetom 300 parica. Pristupna mreža SSS Lepoglava djelomično pokriva i područje

Općine Bednja ( područje Rinkovca ) sa kapacitetom 600 parica.

Pristupne mreže RSS – ova u brežnom području izgrañene su od RSS - a do mjesta

koncentracije odnosno izvoda podzemno, a od toga mjesta do pretplatnika zračno.

Pristupna mreža SSS - a Lepoglava izgrañena je gotovo u cijelosti podzemno.

Instalirani kapaciteti SSS - a na području Grada Lepoglava iznose 3.456 telefonskih

priključaka i 80 ISDN BRA priključaka, dok je kapacitet pristupnih mreža zajedno 4.210

(bakrenih) parica.

Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika na području Grada Lepoglave iznosi

39,58, a gustoća je 53,51 priključaka na km2, dok je županijski prosjek 40,7 instaliranih

priključaka na 100 stanovnika, a gustoća 60,5 priključaka na km2. Popunjenost

(iskorištenost) instaliranih komunikacijskih kapaciteta iznosi 78,38 %, a instaliranih

kapaciteta pristupne mreže 51,33 % (podaci iz 2001.). Prema navedenom vidljivo je da

na navedenom području (uzevši u obzir podatke o broju domaćinstava iz popisa

stanovništva 2001. godine, prema kojem je na području grada Lepoglave 2.498

domaćinstava) kapacitet instaliranih telekomunikacijskih priključaka zadovoljava sve

potrebe stanovništva i gospodarstva. Iskorištenost instaliranih ISDN BRA kapaciteta

iznosi 32,5 %.

Na području grada udruga LepoMAN, osnovana sredinom 2007. godine s ciljem

promicanja, razvitka i unaprjeñenja informatičkih i informacijskih tehnologija te

poboljšanja kvalitete pružanja informatičkih i informacijskih usluga na području grada


18

Lepoglave, županije Varaždinske i Republike Hrvatske, provodi projekt postavljanja,

održavanja i širenja bežične računalne mreže na području grada Lepoglave, a i šire.

Bežična mreža služi kao osnovna infrastruktura za razvoj ostalih djelatnosti udruge.

Vlasnik Mreže je Grad Lepoglava, a Mrežom upravlja Udruga. Trenutno je aktivno

sedamdeset korisnika, a početkom 2009. se očekuje preko 100 korisnika. Do kraja 2009.

planira se umrežiti još dvjestotinjak korisnika.

Brzina iznosi 6 Mb/s sinkrone veze, od toga 2 Mb/s po korisniku (1 Mb/s upload, 2 Mb/s

download). Domet je maksimalno 15 kilometara, a totalno iznosi 10 kilometara, što u

potpunosti pokriva područje grada Lepoglave. Instalirana oprema zadovoljava potrebe

1000 korisnika. Cijena usluga bežične mreže iznosi 30 kn mjesečno.

SNAGE • Makadamske ceste i prilazi zadovoljavaju namjenu

• Dovoljan broj telefonskih i ISDN priključaka omogućuje razvoj bez nužnosti dodatnih

većih ulaganja

• Dostupan bežični internet na cijelom području grada

SLABOSTI • Smanjena razina sigurnosti na cestama zbog neizgrañenih nogostupa uz prometnice u

naseljima, lokalnih cesta loše kvalitete i upitne prometne sigurnosti, loše signalizacije i

rasvjete

• Nedostatak brze ceste Varaždin – Krapina kao priključka na autocestu Zagreb - Macelj

• Odvodnja oborinskih voda nije riješena (lokalne i kod dijela gradskih cesta)

• Nedostatna povezanost centra sa pojedinim područjima grada javnim prijevozom

• Veći broj prometnica je u lošem stanju uslijed povećanog tranzitnog prometa i prometa

teških vozila zbog izgradnje autoceste

• Željeznička pruga loše kvalitete i onemogućuje intenzivan prijevoz roba

• Granični prijelaz je II. kategorije i onemogućen je tranzit roba u gospodarske svrhe


19

4. Energetika 4.1. Elektri čna energija

Područje Grada električnu energiju dobiva od distributera “Elektre” iz Varaždina.

Grad Lepoglava napaja se električnom energijom iz TS 20/10 kV Lepoglave preko:

1. dalekovoda 10(20) kV Lepoglava – Trakošćan. Dalekovod ima ukupno 55

trafostanica 10(20) kV sa instaliranom snagom od 7,06 MVA. Duljina

magistralnog voda bez odcjepa je ukupno 22,1 km.

2. Dalekovoda 10(20) kV Lepoglava – Golubovec. Dalekovod ima ukupno 36

trafostanica 10(20) kV sa instaliranom snagom od 7,310 MVA. Duljina

magistralnog voda bez odcjepa je ukupno 13,4 km.

3. Vodno polje 10 kV Lepoglava 2 i vodno polje 10 kV KPD. Oba vodna polja

imaju ukupno 17 trafostanica 10 kv sa ukupno instaliranom snagom od 8,3

MVA.

4. Manji dio grada Lepoglava napaja se iz 110/20/10 kV Ivanec preko dalekovoda

10(20) kV Ivanec – Klenovnik. Dalekovod ima ukupno 25 trafostanica 10(20) kV

sa instaliranom snagom od 3,92 MVA. Duljina magistralnog voda bez odcjepa

je ukupno 12,9 km.

Cijelo područje Grada (Lepoglava i pripadajuća naselja) obuhvaća:

- 1 trafostanica 20/10 kV sa ukupno instaliranom snagom od 8 MVA

- 53 trafostanice 10/0,4 kV sa ukupno instaliranom snagom od 22 MVA

- Podzemno kabeli 10(20) kV ukupne duljine 7,5 km

- Niskonaponska zračna mreža ukupne duljine 112 km

- Niskonaponska podzemna mreža ukupne duljine 8 km.

4.2. Opskrba plinom Područje Grada Lepoglave prirodnim plinom opskrbljuje “INA-industrija nafte” d. d.

Zagreb, a distribuciju plina od 1993. godine obavlja distributer “TERMOPLIN” d. d.

Varaždin.

Regionalni plinovod Varaždin – Ivanec – Lepoglava, putem mjerno-redukcijske stanice

(MRS) Lepoglava čini osnovicu plinoopskrbe Grada Lepoglave. Instalirani kapacitet MRS

Lepoglava je 1.800 m3/h. Regionalni plinovod promjera je 150 mm od čeličnih plinskih

cijevi nazivnog tlaka 50 bara.

MRS kao i magistralni regionalni plinovod u vlasništvu su “INA-NAFTAPLIN” d. d. Zagreb

i predstavlja mjesto preuzimanja plina od strane distributera.


20

Distribucijska plinska mreža izgrañena je za radni tlak od 3 bara. Kompletna

distribucijska plinska mreža izgrañena je po najsuvremenijoj tehnologiji od polietilenskih

plinskih cijevi (PE – HD), u slučaju potrebe radni tlak se može podići na 4 bara, te se

time povećaju dobavne količine plina. Okosnicu distributivne plinske mreže čine profili Ø

160 od MRS do Ulice Hrvatskih Pavlina; profil Ø 110 Ulicom Hrvatskih Pavlina, te Ø 160

uz gradsku obilaznicu prema rijeci Bednji, do granice s Općinom Bednja (naselje

Rinkovec) i drugi krak od prijelaza rijeke Bednje profila Ø 110 do Žarovnice.

S obzirom na prstenasti oblik plinske mreže i nemogućnosti mjerenja potrošnje po

općinama i gradovima, nije moguće točno odrediti potrošnju i instalirane kapacitete za

područje grada Lepoglave. Stoga su navedene vrijednosti orijentacijske:

Pokrivenost plinskom mrežom

Radni tlak Promjeri cijevi Potrošnja (cca) Instalirani kapaciteti (cca)

Grad Lepoglava

Kompletna osim naselja Bednjica, Višnjica, Zalužje, Zlogonje, Viletinec

3 bara DN 200,150, 100, 80, 50

1000 m3/h 5000 m3/h

Izvor: Termoplin d.d. Varaždin, 10.1.2008.

Prema podacima Termoplin-a, broj domaćinstava priključenih na plinsku mrežu na

području grada Lepoglave iznosi 670 (stanje na 21.12.2007.), što predstavlja 26,8 % od

ukupnog broja domaćinstava, odnosno 1.932 ili 22,2% stanovnika, a godišnja potrošnja

plina za domaćinstva u gradu Lepoglavi iznosi 1.208.738 m3 (stanje 2006. godine).

4.3. Tekuća i kruta goriva i ostali dostupni energenti Prema podacima tvrtke Termoplin d.d., 22,2% stanovništva nema pristup plinskoj mreži,

a 77,8% stanovništva koje ima mogućnost priključenja na plin ne koristi plin u kućanstvu

kao energent te se prema tome snabdijevaju toplinskom energijom iz drugih izvora

(tekuća i kruta goriva – lož ulje, ugljen, drva).

SNAGE • Sigurna dobava plina do potrošača izrañena po najsuvremenijoj tehnologiji

• Kapaciteti opskrbe plinom višestruko nadmašuju potrošnju

• Opskrba električnom energijom zadovoljava potrebe domaćinstava i gospodarstva.


21

SLABOSTI

• Slaba iskorištenost plinskih kapaciteta

• 22,19% područja grada nije pokriveno plinskom mrežom

• Komunalne tvrtke, povodeći se isplativošću, neće izgraditi plinsku mrežu kako bi pokrili

sva područja

• Nedovoljno korištenje alternativnih izvora energije (solarne obzirom na broj sunčanih

dana i biomase šuma)

• Zagañenje zraka zbog korištenja tekućih i krutih goriva


22

5. Prirodna obilježja i prirodni resursi 5.1. Poljoprivredno zemljište Na području Grada Lepoglava od ukupno 6.500 ha površine, pod obradivim

poljoprivrednim površinama je 2.902 ha (44,7%), a pod šumama 3.209 ha (49,4%), sve

podijeljeno na 53.000 parcela, što čini 8,7 parcela po hektaru.

Najbolja tla na području Grada Lepoglave nalaze se u užim dolinama s koluvijem koji

predstavlja erodirani i translocirani zemljišni materijal s viših terena i njegovu

sedimentaciju u nižim djelovima. U strukturi zemljišne kombinacije pored koluvija kao

dobrih obradivih tala nalaze se i euglejna tla, koja zauzimaju najniže položaje potočnih

dolina i umjereno do jako su prevlaživana suvišnim slivenim i ponegdje poplavnim

vodama, koje se kraće vrijeme zadržavaju na tlu. Ova tla su svrstana u P2 prostornu

kategoriju vrijednih obradivih tala. Vrijedna oranična tla ove prostorne kategorije

prvenstveno se nalaze na konusima donjih trećina padina prema centralnoj zoni potočnih

dolina.

Istoj prostornoj kategoriji (P2) pripadaju vinogradarska tla, rasprostranjene podno Ravne

gore. To su rigolana tla vinograda, a nalazimo ih na brdovitom terenu. Ukupna površina

ovih tala, sada prvenstveno napuštenih vinograda, je oko 100 hektara. Glavna

ograničenja ovih tala su umjereni do strmi nagib i prisutnost erozije.

Vrijedna obradiva tla P2 prostorne kategorije su oranična tla u okolici sela Viletinec,

Špiranci, Crkovec, Žarovnica, Kamenica, Kamenički Vrhovec, Vulišinec i Marčeci. Tu su

prostori umjerenih padina na kojima su se razvila lesivirana tla na laporu i pješčenjaku,

obronačni pseudoglej, rendzina i eutrično smeñe tlo. Ova tla predstavljaju umjereno

dobre oranice s ograničenjima u eroziji i teže propusnom iluvijalnom horizontu.

Zahtijevaju produbljivanje teže propusnog horizonta, kalcifikaciju te terasiranje ili barem

konturnu obradu. Ukupna površina ovih tala iznosi približno 380 ha, isključujući šumske

površine.

Ostala obradiva tla P3 prostorne su oranična tla s većim ograničenjima i nalaze se na

rubu pogodnosti tala za ratarsku proizvodnju. Njihova površina iznosi približno 908 ha.

To su tla s velikim ograničenjima u propusnosti i dreniranosti, visoke kiselosti, na kojima

stagniraju oborinske vode i niske su hranjivosti. Ova tla su pogodna za voćarsku i

stočarsku proizvodnju, pašnjake i vinograde.

Ostala poljoprivredna tla, šumska zemljišta i šume, imaju zajednička hidromorfna

obilježja i to su tla vlažnih livada i pašnjaka (travnjaka). Pomoću hidromelioracija i

reguliranja vodotoka zone ovih tla bi se mogla prevesti u obradive kategorije tala, što

znači da su samo privremeno nepogodna.


23

Grad Lepoglava raspolaže sa ukupno 1,12 ha (1ha, 12ari i 16m²) poljoprivrednog

zemljišta (u naravi pašnjaci) u vlasništvu Republike Hrvatske. Površinu od 78,6 ha (78ha

61ari i 25m²) poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koristi

Kaznionica u Lepoglavi već dulji niz godina za potrebe rada i strukovne izobrazbe

zatvorenika.

Površina ukupnog zemjišta (poljoprivrednog i opće namjene – putevi, jarci, igrališta,

šetnice) u vlasništvu Grada Lepoglave iznosi 9,37 hektara.

5.2. Šume 5.2.1. Pregled stanja šuma

Šume na području Lepoglave nalaze se u najsjevernijem dijelu Hrvatskog Zagorja, a

prostiru se na jugu od obronaka sjeverne Ivančice te na sjeveru Ravne Gore, u ukupnoj

površini od 3.209 ha (49,4% ukupnog obradivog zemljišta).

U ortografskom pogledu šume se protežu od nizine, brežuljaka pa do brdovitih predjela

raznih ekspozicija, tj. od 200 do 727 m nadmorske visine. Od šumskih zajednica

najrasprostranjenija je zajednica hrasta kitnjaka, graba i bukve; na južnim obroncima

Ravne gore zajednica hrasta medunca i crnog graba, te manja zajednica bukve i jele.

Drvna zaliha u državnim šumama iznosi 211 m/ha, dok u šumama u privatnom

vlasništvu iznosi 134 m/ha. Od vrsta drveća prevladava bukva, hrast kitnjak, grab i nešto

jele (Ravna gora). U privatnom vlasništvu je prema podacima Hrvatskih šuma 1٭ oko

2.000 ha šuma (oko 62%).

Zdravstveno stanje šuma nije u potpunosti zadovoljavajuće. Od glavnih vrsta drveća u

posljednje vrijeme je primijećeno pojačano sušenje obične jele uzrokovano nepovoljnim

klimatskim uvjetima i napadom potkornjaka. Od ostalih šumskih vrsta značajno je

odumiranje pitomog kestena – šumske vrste koja ima svoju vrijednost u sociološkom i

ekonomskom pogledu.

5.2.2. Šumska infrastruktura

Područje šuma isprepleteno je mrežom prometnica i šumskih puteva. U šumama u

državnom vlasništvu kojima gospodare Hrvatske šume, šumarija Ivanec, otvorenost je s

obzirom na konfiguraciju terena zadovoljavajuća, no u šumama u privatnom vlasništvu

postojeći šumski putevi nisu adekvatno održavani tako da je u tim šumama za

unapreñenje gospodarenja potrebno kvalitetnije održavanje postojećih i gradnja novih

šumskih prometnica. Grad Lepoglava u suradnji sa udrugom privatnih šumoposjednika

1 Podaci Hrvatskih šuma su okvirni jer ne postoje ekzaktni podaci o površini šuma na područjima gradova i općina.


24

provode projekt izgradnje i održavanja šumskih i protupožarnih prometnica u privatnim

šumama, a sredstva su predviñena iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma

prema javnom pozivu Šumarske savjetodavne službe.

Vrijeme sječe i izrade, izvoz sortimenata te uspostava šumskog reda propisana je

Zakonom o šumama.

Tijekom 2007. i 2008. godine uloženo je 126.000,00 Eura u izradu plana gospodarenja

privatnim šumama na području grada Lepoglave. Projekt je inicirao udruživanje privatnih

šumoposjednika, tiskane su orto-foto karte područja, izrañena je aplikacija za izradu

baze podataka o raspoloživoj drvnoj grañi te su organizirane edukativne radionice o

upravljanju šumama u privatnom vlasništvu za šumoposjednike. Projekt je rezultirao i

računalnom aplikaciju za izradu plana gospodarenja privatnim šumama koji će koristiti

Šumarska savjetodavna služba i udruge privatnih šumoposjednika.

5.3. Vode i vodni resursi Vodotoci na području Grada Lepoglave brdski su pritoci Bednje, koja ima nepovoljan

oblik slivnog područja (lepezasto prošireno u gornjem dijelu, te se nakon većih oborina

naglo slijevaju vode u korito). Potoci imaju kišni režim pa za vrijeme jačih oborina sporije

dreniraju. Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje razaranje korita i prijenos

krupnog nanosa.

Zaštita od štetnog djelovanja voda predstavlja vrlo važan dio mjera u vodnom

gospodarstvu. Za slivno područje rijeke Bednje i Plitvice izrañeno je “Idejno rješenje

vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice” (VRO “Drava-Dunav”), Osijek, OOVR

“Vodogradnja”, Varaždin 1989. god.). Elaboratom je obuhvaćena zaštita od štetnog

djelovanja voda sliva Bednje s ureñenjem glavnih vodotoka, ureñenjem retencija i

akumulacija u slivu, a radi smanjenja maksimalnih i povećanja minimalnih protoka.

Prema navedenom Idejnom rješenju izvedeni su radovi na ureñenju pojedinih dionica

Bednje, te izgrañena retencija na potoku Kamenici.

5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja Na području Grada Lepoglave postoji tri odvojena sustava vodovoda: “IVKOM”-a Ivanec,

“VARKOM”-a Varaždin i lokalni vodovod u samoj Lepoglavi.

Vodovodi “IVKOM”-a Ivanec su:

• Vodovod “Sutinska” – temelji se na izvoru Sutinska (Q = 10 l/s) i pokriva sjeverni

dio područja Grada Lepoglave – naselja Višnjica Gornja i Donja, Zlogonje,

Zalužje i Bednjicu. Vodovod je izgrañen u razdoblju nakon 1988. godine, a prema

projektu “Vodoopskrba dijela područja Općine Ivanec-Zona – E”. Voda se iz


25

izvora prepumpava do vodospreme “Prečni breg” (100 m3), a odatle transportno

opskrbnim cjevovodima do potrošača. Za visoke zone izgrañene su postaje za

povećanje pritiska.

• Vodovod “Ravna Gora” – temelji se na izvoru “Ravna Gora” (Q = 12 l/s) i pokriva

središnji dio područja Grada Lepoglave – naselja Žarovnica, Kamenica,

Kamenički Vrhovec i dio Crkovca, Vulešinca i Kameničkog Podgorja. Vodovod je

izgrañen u razdoblju nakon 1975. godine. Voda se gravitacijski transportira do

potrošača, a višak se akumulira u vodospremi “Jelena” (200 m3).

Vodovod “VARKOM”-a Varaždin – bazira se na dobavi vode iz Varaždina tlačnim

cjevovodom do vodospreme na “Ivanu” (400 m3) i odatle do potrošača, a pokriva

područje centra i industrijsku zonu.

Područje Grada Lepoglave karakterizira i niz lokalnih vodovoda, od kojih su

najznačajniji Ves, Očura-Purga “Močvarci” i vodovod KZ-a (za svoje potrebe).

Tablica 6. Popis lokalnih vodovoda na podru čju Grada Lepoglave

Naziv vodovoda Za naselja - zaselke Podaci o vodovodu Strupari - Jureni Kamen, Podgorje 22 domaćinstva Ježovići - Smontari Jezovići, Smontari, Kameničko

Podgorje 20 domaćinstava

Majtreki Majtreki, Kam. Podgorje 7 domaćinstava Bašaji I i II Bakšaji, Kam. Podgorje 43 domaćinstva Mački Žarovnica 11 domaćinstava Sveci Žarovnica 14 domaćinstava Mavreki Žarovnica 10 domaćinstava Šantalabi “Veliki Zdenci”

Crkovec-Vulišinec 80 domaćinstava 100 m3

Ves-Borje-Budim-Čret-Gečkovec-Županići

Lepoglava Ves Čret - Gečkovec

Franz-Jozef-KZ Kaznionica Lepoglava 245 m3 Sestranec “Zglavlji potok” Sestranec 89 domaćinstava, 100 m3 Sestranec II Sestranec 24 m3, 16 domaćinstava Fundi “Bečarov potok” Sestranec 30 domaćinstava 20 m3 Ledinšćaki “Lero” Ledinščaki 12 domaćinstava, 150 m3 Očura - Purga “Močvarci” Očura-Purga 60 m3, 360

domaćinstava Sajk-Kišički-Držaići Kam. Podgorje i Žarovnica 46 domaćinstava, 26 m3 Golubi - Kučki “Ispod Babica” Kam. Podgorje 12 domaćinstava Glažari Kam. Podgorje Hadri - Špiranci Viletinec


26

Grafi čki prikaz 2: Koncentracija nitrata na izvorištima p itke vode od 2000. – 2005.

Izvor podataka: Ivkom d.d. Ivanec

Izvorišta vode u sastavu vodoopskrbe Ivkom d.d. predstavljaju izuzetno značajne

resurse. Dosadašnje analize vode pokazuju da je voda bistra, bez boje okusa i mirisa,

stalne temperature, te ne zahtjeva nikakav proces obrade. Prema kategorizaciji Ritz-a

svi izvori bili bi svrstani u I klasu, što ukazuju na duže zadržavanje vode u podzemlju,

odnosno na male direktne kontakte s površinom.

Mikrobiološki i fizikalno kemijski parametri su takoñer konstantni i odgovaraju zahtjevima

„Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće“ N.N. br.182/2004. Voda je organski

neopterećena, bez amonijaka i s niskim sadržajem nitrata. Nešto veća razina nitrata

zabilježena je na izvorištu Ravna gora, ali su vrijednosti unutar dopuštenih granica.

5.4. Mineralne sirovine Mineralnim sirovinama, prema Zakonu o rudarstvu, smatraju se meñu ostalima tehničko-

grañevni kamen, grañevni pijesak i šljunak, te ciglarska glina, a rasprostranjeni su na

području grada Lepoglave.

Dolomiti, dolomitne breče i vapnenci Ivančice su mineralna sirovina koje se može koristiti

kao tehnički grañevni kamen. Na području Grada vrši se eksploatacija u kamenoloma

Očura, u blizini naselja Očura uz državnu cestu (D35) i željezničku prugu.

Eksploatacijska polja Očura I i Očura II nalaze se iznad desne obale potoka Očura.

Uslijed fizičko-mehaničkih osobina i kemijskog sastava kamen ima široku primjenu u

grañevinarstvu i kemijskoj industriji. Izgradnjom separacije stvoreni su preduvjeti za


27

proizvodnju frakcioniranog kamenog agregata i polufinalizacija proizvoda u vidu

kamenog brašna. Eksploataciju kamena vrši tvrtka Holcim mineralni agregati d.o.o. u

100% vlasništvu Holcima (Hrvatska) d.o.o.

Glina predstavlja mineralnu sirovinu koja se koristi u opekarskoj industriji za proizvodnju

opeke. Nekad se eksploatirala na području Čreta, a napuštena eksploatacijska polja su i

Kameni Vrh (andezit) i Lepoglavska Ves - Vudelja (dolomit i andezit).

SNAGE

• Izrañen je i provodi se plan gospodarenja privatnim šumama na području grada

• Udruga privatnih šumovlasnika

• Izrañeno „Idejno rješenje vodnog sistema Bednje i Plitvice“ kao začetak ureñenja

vodotoka rijeka na području grada

• Bogatstvo mineralnim sirovina i vodnih resursa – kamen, nalazišta ahata i izvori

pitke vode pogodni za eksploataciju

• Visoka kvaliteta pitke vode i ne zahtjeva dodatnu obradu

SLABOSTI

• nedostatak vrijedna obradiva tla P1 kategorije, tlo nižeg boniteta i plodnosti

• ne provode se sustavne analize tla

• Naglo formiranje velikih vodnih valova rijeke Bednje uzrokuje razaranje korita i

prijenos krupnog nanosa i povećava mogućnost poplavljivanja područja

• Postoje tri odvojena sustava vodovoda

• Nekontrolirano onečišćavanje podzemnih voda (nema kanalizacijskog sustava)

• Kanalizacija kao dio sustava zbrinjavanja otpadnih voda nije zadovoljavajuća –

ispuštanje otpadnih voda u vodotokove

• Niska zaliha sirovine iz privatnih šuma

• Loše održavani šumski putevi

• Loše zdravstveno stanje šuma

• Ne postoji katastar rudnog blaga niti je definirana strategija gospodarenja

mineralnim resursima


28

6. Zaštita okoliša 6.1. Zbrinjavanje otpada

6.1.1. Pregled stanja

Na području Grada riješeno je prikupljanje i odvoz komunalnog otpada (obavlja ga

poduzeće “IVKOM” Ivanec). Odvoz otpada vrši se jednom tjedno za uže područje grada

te dva puta mjesečno za ostala naselja, a glomazni otpad iz domaćinstava sakuplja se

dva puta godišnje. Sakupljeni komunalni i neopasni tehnološki otpad odlaže se na

odlagalište u Jerovcu (područje Grada Ivanca), na prostoru nekadašnjeg

eksploatacionog polja pješčare Jerovec.

S područja Grada Lepoglave sakupljaju se manje količine neopasnog tehnološkog

otpada i opasnog otpada. Tehnološki neopasni otpad i opasni otpad sakuplja se od

ovlaštenih pravnih osoba, dostavlja se na obradu i pod kontrolom je nadležnih državnih

službi.

Otpadne gume, otpadna ulja, olupine vozila, elektronički i elektronski otpad, a prema

odluci Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, sakupljaju za to ovlašteni

koncesionari za područje cijele Varaždinske županije.

Selektiranje sekundarnih sirovina omogućuje smanjivanje ukupne količine otpada, a u

posebno označene kontejnere selektirano se odlaže papir, staklo, PET i metal.

Povremeno se uz vodotokove i u šumarcima istovaruje otpad koji degradira prirodu i

okoliš. Grad ima zaposlenog komunalnog redara, pod čijim je nadzorom i nelegalno

odlaganje otpada. Divlja odlagališta (kojih je najviše na području Podgorja) uz znatne

troškove sanira Grad Lepoglava. Donošenjem Odluke o komunalnom redu i

organiziranom prikupljanju otpada u najvećoj je mjeri riješen problem divljih odlagališta.

6.1.2. Otpadne vode Danas na području Grada Lepoglave ne postoji kanalizacija koja bi činila jedinstven

sustav odvodnje otpadnih voda. U središnjem dijelu grada pojedinačni kanali grañeni su

sporadično prema trenutnim potrebama, sa ciljem da se otpadne i oborinske vode

odvedu izvan neposrednog mjesta stanovanja. Postojeća kanalizacija mješovitog je tipa,

sa direktnim ispustima u najbliže lokalne vodotoke. Izrañeno je idejni projekt za izradu

sustava odvodnje "Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda grada Lepoglave" te

ishoñena i lokacijska dozvola. Na temelju idejnog rješenja se trenutno ishode sve

potrebne dozvole na temelju kojih će se pristupiti izradi glavnog projekta koji je nužan za

početak izgradnje cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te ureñaja

za pročišćavanje otpadnih voda, koji će obuhvatiti naselja Očura, Muričevec, Šumec,


29

Purga Lepoglavska, Vulišinec, Lepoglava (centar, zapad, istok) i Čret, odnosno ukupno

4.987 stanovnika. U naselju Kamenica u izradi sustav odvodnje i pročišćavanja fekalnih i

oborinskih voda (3 kanala i 3 ureñaja za pročišćavanje manjeg kapaciteta), čime će

postati prvo naselje sa kompletnim sustavom odvodnje.

6.1.3. Kakvo ća zraka

Na području grada ne postoje sustavna mjerenja kakvoće zraka. Otpadne vode od

domaćinstava, infrastrukturnih objekata i industrije nekontrolirano se ispuštaju iz

septičkih jama u otvorene odvodne jarke i vodotoke ili u okolni teren, čime se zagañuju

površinske i podzemne vode i šire neugodni mirisi. Trenutno je najteža situacija u

središnjem dijelu grada i području uz lijevu obalu rijeke Bednje, gdje živi najveći broj

stanovnika bez riješene odvodnje otpadnih voda.

Osnovni izvori onečišćenja zraka su aerosoli koje produciraju industrijski pogoni i

grañevna industrija. U svrhu poboljšanja stanja provode se sve zakonske mjere, a

potrebno je postaviti automatsku mjernu stanicu za kontrolu kvalitete zraka.

6.2. Zašti ćeni dijelovi prirode 6.2.1. Spomenik prirode

Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi (površine 0,06 km²), jedini je sačuvani fosilni vulkan

i nalazište minerala ahata u Hrvatskoj i svrstava se u kategoriju geoloških spomenika

prirode. Udruga Lepoglavski ahat bavi se eksploatacijom ahata u turističko-promotivne i

edukativne (stručne ekskurzije škola) svrhe.

6.2.2. Biljne i životinjske vrste Veći broj posebno vrijednih dijelova prirode potrebno je zaštititi na državnoj ili lokalnoj

razini i sačuvati kao sastavni dio zajedničke prirodne baštine. Do danas je zakonski

zaštićen neznatni dio ovih vrijednosti, a tek predstoji njihova temeljitija inventarizacija.

No, već i na temelju postojećih podataka i saznanja o biološko-krajobraznoj raznolikosti

Grada Lepoglave mogu se prepoznati tipovi staništa i vrste koje se u Strategiji

prostornog ureñenja Republike Hrvatske, Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, te u Prostornom planu Varaždinske

županije tretiraju kao prioritet za pokretanje njihove zakonske zaštite.

Stručnjaci Hrvatskog biospeleološkog društva izradili su speleološki i biospeleološki

katastar Ravne Gore. Istraživanjem, koje je počelo 2006. godine, utvrñena su 63

podzemna objekta u kojima je otkriveno 7 pravih špiljskih životinja i 17 troglofitnih

organizama, od čega su neke posve nove vrste. Najvažniji je nalaz relikt živog


30

podvodnog fosila, koji dokazuje pripadnost Ravne Gore Alpama i Alpskoj fauni, budući

da je u svijetu pronañen još samo jedan takav i to u švicarskih Alpama. Pronañene su

dvije endemske vrste, jednakonožni kopneni račić (Androniscus dentiger croaticus) i

kornjaš trčak (Laemostenus schreibersi croaticus), najznačajnije endemske vrste u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Katastar će, uz ostalo, poslužiti i kao argument za proglašenje regionalnog parka prirode

Ravna Gora.

Rasprostranjenost većine zaštićenih vrsta, prema Prostornom planu Varaždinske

županije, na području Grada Lepoglave nije istražena, te vrste i njihova staništa izložena

su svim oblicima pritisaka od strane čovjeka, a time i opasnosti od izumiranja.

SNAGE

• Pravilno skladištenje i preuzimanje otpada (selektiranje i odvoz)

• Zaštićen spomenik prirode Gaveznica

SLABOSTI

• Divlja odlagališta i istovar otpada u prirodi izvan službenog odlagališta

• Odroni tla

• Slabija kvaliteta zraka zbog mehaničkog onečišćenja i neugodnih mirisa otpadnih

voda

• Nema sustava kanalizacije

• Nema inventarizacije i sustavnog monitoringa biljnih i životinjskih vrsta na

području grada Lepoglave


31

7. Gospodarstvo 7.1. Struktura gospodarstva i vanjskotrgovinska raz mjena

Stanje registriranih poduzetnika krajem 2001. godine2 iskazuje se prema slijedećim

podacima:

Trgovačka društva:

• Poljoprivreda (uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji, uzgoj povrća i dr.);

• Proizvodnja grañevinskog materijala (vañenje šljunka i pijeska, proizvodnja

premaz. proizvoda i dr., proizvodnja opeke i crijepa i sl.);

• Tekstilna industrija (proizvodnja tekstila, prerada, proizvodnja vanjske odjeće),

• Prehrambena industrija (proizvodnja kruha, peciva i dr.);

• Drvna industrija (proizvodnja piljene grañe i impregnacija, proizvodnja grañevne

stolarije i elemenata, proizvodnja stolica i sjedala, proizvodnja ostalog

namještaja;

• Oprema - proizvodnja (ostalo) - proizvodnja cisterni, rezervnih dijelova i sl. od

metala, rashladne i ventilatorske opreme, igara i igračaka, predmeta od plastičnih

masa;

• Energetika (proizvodnja i distribucija električne energije);

• Cestovni promet (cestovni prijevoz robe);

• Grañevinarstvo (izgradnja objekata niskogradnje, instalacije za plin i dr.,

podizanje zgrada (visokogradnja), rušenje grañevinskih objekata, zemljani

radovi);

• Trgovina (trgovina na veliko motornih vozila, ostale trgovine na veliko /Žarovnica,

Kamenica, Lepoglava/, trgovine na veliko s povrćem, posredovanje u trgovanju

raznim proizvodima /Žarovnica, Lepoglava/, ostala trgovina na malo,

nespecificirana trgovina na veliko živežnim namirnicama, trgovina na malo

kozmetičkim proizvodima, posredovanje u trgovini poljoprivrednim i drugim

strojevima, trgovina na veliko električnim aparatima).

Stanje registriranih obrtničkih i zanatskih radnji na području Grada Lepoglave je sljedeće:

• Trgovački obrt, Ugostiteljski obrt, opskrba pripremljene hrane, autoprijevoznici,

automehaničari, slastičari, frizeri, servis strojeva i opreme, ordinacija opće

medicine, liječnik, stomatolozi, limari, mesari, proizvodnja i prerada mesa, drvna

galanterija, grañevinska djelatnost, ostale djelatnosti.

Uz navedeno, na području Grada Lepoglave gospodarsku aktivnost ostvaruju i izdvojeni

pogoni u sljedećim djelatnostima:

2 Prema podacima stručnih službi Grada Lepoglave.


32

• proizvodnja grañevinskog materijala (proizvodnja asfalta),

• tekstilna industrija (proizvodnja konfekcije i trikotaže).

Takoñer se proširenim djelatnostima poduzetnika iz područja Grada realiziraju sljedeće

gospodarske aktivnosti:

• Tekstilna industrija (izrada odjeće /konfekcija/)

• Drvna industrija (izrada namještaja od pruća),

• Trgovina (proizvodnja kruha, trgovina na malo prehrambenih proizvoda).

Na području Lepoglave značajni su tradicionalni obrti koji čine osnovu za razvoj turizma:

košaraštvo, čipka, izrada proizvoda od šibe, slame, komušine.

Tablica 7: Podaci o uvozu /izvozu za 2006. i 2007. godinu (u tisu ćama kuna)

Izvoz Uvoz

I. – XII. 2006. I. – XII. 2007.

indeksi

I. – XII. 2007. I. – XII. 2006.

I. – XII. 2006. I. – XII. 2007. indeksi

I. – XII. 2007. I. – XII. 2006.

Varaždinska županija 3 973 233 4 475 295 112,6 3 839 361 4 022 049 104,8 Gradovi Ivanec 346 580 388 079 112,0 290 782 296 906 102,1 Lepoglava 53 121 39 752 74,8 59 646 29 815 50,0 Ludbreg 332 491 287 766 86,5 310 070 306 669 98,9 Novi Marof 125 330 140 921 112,4 109 373 143 445 131,2 Varaždin 1 362 640 1 611 544 118,3 2 139 097 2 438 303 114,0 Varaždinske Toplice 22 707 26 745 117,8 30 097 29 475 97,9 Izvor: DZS Iz priložene tablice vidljivo je da su u gospodarskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni 2007.

godine zabilježeni nepovoljni rezultati: izvoz je smanjen za gotovo četvrtinu, a uvoz

preplovljen u odnosu na 2006.godinu. To su ujedno i najlošiji rezultati promatrano na

razini Varaždinske županije koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Analizom

poslovanja poduzetnika prema NKD djelatnostima, zamjetan pad prihoda, rashoda i

dobiti prije oporezivanja ostvaren je u prerañivačkoj industriji, što je i utjecalo na ukupnu

sliku vanjskotrgovinske razmjene.

7.2. Zapošljavanje Godine 2001. od ukupnog stanovništva na području Grada Lepoglave je bilo 2.809

zaposlenih, odnosno 82% od ukupnog aktivnog stanovništva, koje broji 3.436 stanovnika

(za usporedbu, taj je postotak u 1991. iznosio 60 %).


33

Tablica 8: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu u Lepoglavi 2001. godine Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 UK 2809 375 - 34 802 4 172 180 79 104 11 39 456 110 81 64 298 M 1644 173 32 358 3 169 82 24 91 2 26 362 22 18 40 242 ž 1165 202 2 444 1 3 98 55 13 9 13 94 88 63 24 56 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.g. Legenda: 1 – poljoprivreda/lov/šumarstvo 2 – Ribarstvo 3 – Rudarstvo / vañenje 4 – Prerañivačka industrija 5 – opskrba električnom energijom, plinom i vodom 6 – Grañevinarstvo 7 – Trgovina 8 – Hoteli i restorani 9 – Prijevoz, skladištenje i veze 10 – Financijsko posredovanje 11 – Poslovanje nekretninama 12 – Javna uprava i obrana 13 – Obrazovanje 14 – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 15 – Ostalo 16 - Rad u inozemstvu Tablica 9: Pregled evidentiranih nezaposlenih osoba u Lepoglavi prema razini obrazovanja 2004. – 2008.

UKUPNO/

ŽENE

BEZ ŠKOLE I

NEZAVRŠENA OŠ

Ukupno/Žene

OSNOVNA ŠKOLA

UK/Ž

SŠ ZANIMANJA DO 3.G. I KV/ VKV

UK/Ž

SŠ/4 I VIŠE

GODINA

UK/Ž

GIMNAZIJA

UK/Ž

VŠS

UK/Ž

VSS/MAG/DR

UK/Ž

31.12.2008. 365 / 245

( 67%)

19 / 7

(36,8%)

92 / 64

(70%)

153 / 106

(69 %)

69 / 51

(74 %)

10 / 7

(70%)

7 / 5

(71,4%)

6 / 5

(83 %)

31.10.2007. 376 / 250 (66,5%)

25 / 7

(28%)

86 / 60 (69,8%)

150 / 104 (69,3%)

96 / 65 (67,7%)

9 / 6 (66,7%)

7 / 6 (85,7%)

3 / 2 (67%)

31.12.2006. 434 / 267 (61,5%)

28 / 9

(32,1)

108/ 70 (64,8%)

177 / 105 (59,3%)

94 / 62 (66%)

16 / 12 (75%)

9 / 8 (88,9%)

2 / 1 (50%)

31.12.2005. 437 / 272 (62,2%)

13 / 2

(15,4)

88 / 57 (64,8%)

223 / 134 (60,1%)

84 / 59 (70,2%)

10 / 7 (70%)

11/8 (72,7%)

8 / 5 (62,5%)

31.12.2004. 434 / 249

(57,4) 13 / 3

(23,1%) 78 / 50 (64,1)

233 / 124 (53,2%)

91 / 60 (65,9%)

8 / 5 (62,5)

6 / 5 (83,3%)

5 / 2 (40%)

Izvor: HZZ 2009.

U tablici su iskazani podaci dobiveni iz HZZ-a i odnose se na ukupan broj nezaposlenih

osoba na području grada Lepoglave. Značajan je udio ženske populacije u ukupnom

broju nezaposlenih na području grada i iako se ukupan broj nezaposlenih smanjuje, udio

ženskog nezaposlenog stanovništva je u porastu. Prema podacima HZZ-a, područne


34

službe Varaždin, broj nezaposlenih na dan 31. prosinca 2008. iznosio je 365 prijavljenih

osoba. Evidentan je pad broja nezaposlenih osoba, iako je struktura prema spolu i dalje

nepovoljna u odnosu na nezaposleno žensko stanovništvo.

050

100150200250

300350400

450500

31.12

.200

4.

31.12

.200

5.

31.12

.200

6.

31.10

.200

7.

31.12

.200

8.že

ne

31.12

.200

4.

31.12

.200

5.

31.12

.200

6.

31.10

.200

7.

31.12

.200

8.

ukupno

NKV

OŠ

KV/VKV

SŠ (min 4)

GIMNAZIJA

VŠS

VSS/MG/DR

Prema iskazanim podacima, većina zaposlenih (gotovo trećina) s područja Grada

Lepoglave radila je u prerañivačkoj industriji, djelatnostima s niskom akumulacijom i

niskim plaćama zaposlenika.

U sljedećim tabelama donosimo pregled pokazatelja poslovanja privrednih subjekata

grada Lepoglave:

Tablica 10: Osnovni financijski rezultati poslovanj a poduzetnika od 1999. – 2007. godine grada Lepoglave

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. ( iznosi u tisućama kn)

N A Z I V 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2007.

Broj poduzetnika - 50 - 52 - 56 58 60

Broj zaposlenih 681 649 728 774 761 768 822 751

Indeks 95,30 112,17 106,32 98,32 100,92 107,03 91,36

Ukupni prihodi 169.714 194.208 262.155 266.480 305.215 317.285 332.108 317.770

Indeks 114,43 134,99 101,65 114,54 103,95 104,67 95,68

Ukupni rashodi 172.640 189.685 255.835 263.601 296.238 320.363 328.682 310.624

Indeks 109,87 134,87 103,04 112,38 108,14 102,60 94,51

Dobit prije oporezivanja 11.277 13.943 10.063 8.476 15.160 4.885 9.627 10.428

Indeks 123,64 72,17 84,23 178,86 32,22 197,07 108,32

Gubitak prije oporezivanja 14.203 9.420 3.743 5.598 6.183 7.963 6.201 3.281

Indeks 66,32 39,73 149,56 110,45 128,79 77,87 52,91

Porez na dobit 820 1.109 883 1.237 2.125 994 1.735 -

Indeks 135,24 79,62 140,09 171,79 46,78 174,55

Dobit nakon oporezivanja 10.463 12.834 9.181 7.240 13.037 3.938 7.892 8.667

Indeks 122,66 71,54 78,86 180,07 30,21 200,41 109,82

Gubitak nakon oporezivanja 14.211 9.420 3.743 5.598 6.186 8.010 6.201 3.283

Indeks 66,29 39,73 149,56 110,50 129,49 77,42 52,94

Konsolidirani financijski rezultat

-3.748 3.414 5.438 1.642 6.851 -4.072 1.691 -


35

Tabela 10 prikazuje trend poslovanja poduzetnika i indekse promjene u odnosu na

prethodnu godinu. Evidentno je da broj poduzetnika raste od 2000. godine i povećan je

za 20%. Broj zaposlenih je u istom razdoblju uz oscilacije rastao, tako je u odnosu na

2000. godinu zaposleno stotinjak radnika više (iako je 2005. god. bila znatno povoljnija s

822 zaposlena).

No, gospodarske aktivnosti u cjelini obilježene su smanjenjem ukupnog prihoda (ali i

rashoda), dobit je uz oscilacije u promatranom razdoblju na razini 2001. godine, kao i

gubitak.

Indeks ekonomičnosti poslovanja (ukupni prihod/ukupni rashod) iznosi 1.023 i u odnosu

na prethodne godine prikazuje tendenciju rasta.

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2007.

Poslovanje poduzetnika 1999.-2007.

Broj zaposlenih

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit prije oporezivanja

Gubitak prije oporezivanja

Porez na dobit

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

Konsolidirani financijski rezultat

Tablica 11: Prosje čna neto pla ća 1999.-2005. Naziv 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Prosje čna neto pla ća 2.100 2.154 2.659 2.812 2.922 3.102 3.248 3.250 3.389

102,57% 123,44% 105,75% 103,91% 106,16% 104,71% 100,06% 104,28%

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.


36

Prosje čna neto pla ća i broj zaposlenih

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Godina

Net

o pl

aća Prosječna

neto plaća

Broj zaposlenih

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. Prosječne neto plaće bilježe veće povećanje 2001. godine i nastavljaju rasti do 2007.

godine po stopama od 3 - 6% godišnje.

Broj zaposlenih je u laganom porastu, sa povremenim oscilacijama po godinama, dok je

2007. godine zabilježen pad broja zaposlenih od 16 posto u odnosu na 2005. godinu.

Najveće prosječne plaće isplaćene su u sektoru poslovanja nekretninama i poslovnih

usluga, dok je najniža u prerañivačkoj industriji.

Prema podacima FINA-e, 2007. godine dolazi do promjene koju karakterizira smanjenje

broja zaposlenih u gospodarstvu, smanjenje ukupnih prihoda i rashoda tvrtki te

smanjenje gubitaka prije i nakon oporezivanja. Pozitivan trend gospodarstva

karakterizira povećanje broja tvrtki, porast dobiti prije oporezivanja od 8% i dobiti nakon

oporezivanja od 9%.

7.3. Pregled poslovanja poduzetnika U Lepoglavi je registrirano 60 malih i srednjih tvrtki koje su prema podacima FINA-e za

2007. godinu zapošljavale 751 radnika, a ukupna dobit svih tvrtki nakon oporezivanja

bila je 8.667.259,00 kuna. Najviše zaposlenih je u prerañivačkoj industriji (61 %), trgovini

(14 %), grañevinarstvu (13 %) i djelatnosti eksploatacije rudnih sirovina (8%). Prema

ukupnim godišnjim prihodima najviši udio u odnosu na ukupan godišnji prihod (32 %)

ostvaren je u djelatnosti vañenja ruda i sirovina (Holcim, tvrtka zapošljava 60 radnika).

Iako prerañivačka industrija zapošljava 61 % radnika zaposlenih u MSP-ima, udio

vlastitih godišnjih prihoda u ukupnom prihodu svih tvrtki iznosi samo 22 %. Od ostalih

djelatnosti koje ukupnim godišnjim prihodu u najvećem su postotku zastupljene trgovina

(28 %) i grañevinarstvo (12 %). Od 60 aktivnih, 17 tvrtki ne zapošljava niti jednog


37

radnika, a ostvaruje prihod od 1.216.250,00 kuna. 7 tvrtki zapošljava jednog djelatnika i

ostvaruje ukupni prihod od 2.310.613,00 kn godišnje (ukupna dobit iznosi 79.573,00

kuna). Najveću dobit nakon oporezivanja iskazale su tvrtka MATAN-83 D.O.O.

(557.266,00 kn) i tvrtka KLASJE D.O.O. LEPOGLAVA (553.932,00 kn).

Najveći gubitak nakon oporezivanja ostvaren je u prerañivačkim djelatnostima

(proizvodnja tekstila, kemikalija) i trgovini.

Tablice 12 – 21: Pregled poslovanja poduzetnika prema djelatnostima – usporedba

2005./2007.:

Tablica 12: Ukupni prihodi Ukupni rashodi DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007 Struktura INDEKS

pod. pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0,00 0 0 0

A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 54.494 16,41 1 101.177 31.84 185,7

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 18 130.019 39,15 21 65.145 20.5 50,1

E PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 0 0 0 1 240 0,1 0

F GRAðEVINARSTVO 5 28.632 8,62 8 39.114 12.31 136,61

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 99.344 29,91 19 94.619 29,8 95,24

H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0

I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 3.667 1,10 1 1.433 0.45 39,1

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 15.952 4,80 8 15.826 5.00 99,21 O ZBRINJAVANJE OTPADA /

OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE - - - 1 219 0.1 -

U K U P N O 58 332.108 100 60 317.770 100 95,68

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., FINA 2007. i DZS Tablica 13: Ukupni rashodi 2007. Ukupni rashodi DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS

pod. pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0,00 0 0 0 0

A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0 0

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 50.681.000,00 15,42 1 97.866.226,00 31,5 193,1

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 18 131.053.000,00 39,87 21 64.717.304,00 21 49,38

E PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 0 0 1 225.982,00 0,1 0

F GRAðEVINARSTVO 5 28.099.000,00 8,55 8 38.287.646,00 12,3 136,25

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 97.729.000,00 29,73 19 92.329.380,00 29,7 94,97

H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 0

I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 3.442.000,00 1,05 1 1.352.841,00 0,5 39,30 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 17.635.000,00 5,37 8 15.581.558,00 5 88,36 O ZBRINJAVANJE OTPADA /

OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE

1 42.000,00 1 263.052,00 0,1 626,31

U K U P N O 58 328.681.000,00 100 60 310.623.989,00 100

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., DZS i FINA 2007.


38

Tablica 14: Dobit prije oporezivanja Dobit prije oporezivanja DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS

pod. pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0 0 0

A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0 0 0 0 0

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 3.812.000,00 39,60 1 3.310.211,00 32 86,84

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 18 3.282.000,00 34,10 21 2.125.145,00 20,4 64,75

E PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 0 0 0 1 13.868,00 0,13 0

F GRAðEVINARSTVO 5 551.000,00 5,72 8 892.162,00 8,6 161,92

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 1.744.000,00 18,12 19 3.093.752,00 30 177,4

H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0

I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 225.000,00 2,34 1 80.078,00 0,8 35,6

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 12.000,00 0,12 8 912.564,00 8,8 7605 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 0 1 0 0

U K U P N O 58 9.626.000,00 100 60 10.427.780,00 100 108,3

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., DZS i FINA 2007. Tablica 15: Gubitak prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS

pod. pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0


C RUDARSTVO I VAðENJE 2 0 0,00 1 0 0 0


E PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 1 0 0 0

F GRAðEVINARSTVO 5 18.000,00 0,29 8 66.304,00 2,02 368,36

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 129.000,00 2,08 19 804.385,00 24,5 623,56


I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 0 0,00 1 0 0 0

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 1.695.000,00 27,34 8 668.616,00 20,4 39,45 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 42.000,00 1 44.095,00 1,3 105

U K U P N O 58 6.200.000,00 100 60 3.280.945,00 100 52,92

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. , DZSI FINA 2007 .


39

Tablica 16: Dobitak nakon oporezivanja Porez na dobit DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS

pod. pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0


C RUDARSTVO I VAðENJE 2 856.000,00 49,31 1 2.957.413,00 34 345,5

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 18 378.000,00 21,77 21 1.771.281,00 20,4 468,6

E PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 0 1 13.868,00 0,2 0

F GRAðEVINARSTVO 5 123.000,00 7,09 8 697.288,00 8 567

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 329.000,00 18,95 19 2.468.890,00 28,5 750,42


I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 45.000,00 2,59 1 63.942,00 0,7 142,1

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 5.000,00 0,29 8 694.577,00 8 13891,54 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 0 1 0 0

U K U P N O 58 1.736.000,00 100 60 8.667.259,00 100 499

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. , DZSI FINA 2007. Tablica 17: Gubitak nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS

pod. pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0 0


C RUDARSTVO I VAðENJE 2 0 0,00 1 0 0 0


E PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 0 1 0 0 0

F GRAðEVINARSTVO 5 18.000,00 0,29 8 66.304,00 2 368,36

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 129.000,00 2,08 19 804.385,00 24,5 623,56


I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 0 0,00 1 0 0 0

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 1.695.000,00 27,34 8 670.366,00 20 39,56 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 42.000,00 1 44.095,00 1,3 105

U K U P N O 58 6.200.000,00 100 60 3.282.695,00 100 53

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., DZS I FINA 2007.

Tablice poreza na dobit, troškova osoblja, prosječnim brojem zaposlenih i prosječnom

neto plaćom po djelatnostima u nastavku su date za razdoblje 2004.-2005. godine,

budući da su to posljednji raspoloživi podaci.


40

Tablica 18: Porez na dobit Porez na dobit DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS

pod.

0 Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0

A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 0 0,00 0 0 0,00 0,0%

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 146 14,69 2 856 49,31 0,0%

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 16 193 19,42 18 378 21,77 195,9%

F GRAðEVINARSTVO 6 114 11,47 5 123 7,09 107,9%

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 514 51,71 20 329 18,95 64,0%

H HOTELI I RESTORANI 0 0 0,00 1 0 0,00

I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 1 0,10 2 45 2,59 4500,0%

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 26 2,62 9 5 0,29 0,0%

O OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 0 1 0

U K U P N O 56 994 100 58 1.736 100 174,6%


Tablica 19: Troškovi osoblja Troškovi osoblja DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS

pod.


A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 7.370 15,98 0 0 0,00 0,0%

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 7.494 16,25 2 8.698 16,89 116,1%

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 16 16.940 36,73 18 26.045 50,59 153,7%

F GRAðEVINARSTVO 6 4.131 8,96 5 3.780 7,34 91,5%

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 7.003 15,18 20 8.835 17,16 126,2%

H HOTELI I RESTORANI 0 0,00 1 0 0,00


K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 3.163 6,86 9 3.851 7,48 121,8%


U K U P N O 56 46.119 100 58 51.486 100 111,6%

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. Tablica 20: Prosje čan broj zaposlenih na osnovi sati rada Prosječan broj zaposlenih na osnovi sati rada DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS

pod.


A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 83 10,81 0 0 0,00 0,0%

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 94 12,24 2 102 12,41 108,5%

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 16 421 54,82 18 525 63,87 124,7%

F GRAðEVINARSTVO 6 53 6,90 5 53 6,45 100,0%

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 91 11,85 20 107 13,02 117,6%



K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 25 3,26 9 30 3,65 120,0%


U K U P N O 56 768 100 58 822 100 107,0%



41

Tablica 21: Prosje čna mjese čna neto pla ća po zaposlenom Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS

pod.


A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 4.500 145,07 0 0 0,00 0,0%

C RUDARSTVO I VAðENJE 2 4.100 132,17 2 4.379 134,82 106,8%

D PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 16 2.207 71,15 18 2.681 82,54 121,5%

F GRAðEVINARSTVO 6 3.975 128,14 5 3.696 113,79 93,0%

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 3.664 118,12 20 3.957 121,83 108,0%


I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 1.020 32,88 2 2.928 90,15 287,1%

K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 5.036 162,35 9 6.068 186,82 120,5% O OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 0 1 0

U K U P N O 56 3.102 100 58 3.248 100 104,7%


Analizom podataka možemo zaključiti da je ostvaren veliki porast prihoda i broja

zaposlenih (u postocima) u djelatnostima, što se pripisuje činjenici da na području grada

od 2005. godine posluje tvrtka „Holcim“. Tvrtka Holcim zastupljena je u djelatnostima

grañevinarstva, trgovine, prijevoza, skladištenja i veza te poslovnim uslugama u kojima

je evidentan značajan porast ukupnog poslovanja.

Stanje u gospodarstvu prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2007. godini su

sljedeći: najveći porast dobiti prije i nakon oporezivanja, ostvaren je u sektoru

grañevinarstva, trgovini te iznajmljivanju i ostalim poslovnim uslugama. Te djelatnosti

ujedno bilježe i najveći porast gubitaka nakon oporezivanja.

7.4. Financijska sposobnost i ulaganje

Varaždinska županija i njene jedinice lokalne samouprave nastoje privući ulagače nizom

pogodnosti (niska cijena otkupa zemljišta, oslobañanje investitora od plaćanja

komunalnog doprinosa, osiguravanjem priključaka na infrastrukturu i niz drugih

pogodnosti).

Grad Lepoglava ima status brdsko-planinskog područja, znači umanjen porez na dobit i

porez na dohodak (u skladu sa Zakonom o porezu na dobit), umanjen porez na tvrtku ili

naziv, smanjena je komunalna naknada i komunalni doprinos pravnim i fizičkim osobama

(„Odluka o poticajnim mjerama za razvoj poduzetništva na području grada Lepoglave“), a

ovisno o broju zaposlenih radnika.

U izgradnju i opremanje poduzetničke zone Grad je uložio 7.060.880,42 kune (troškovi

projekta, otkup zemljišta, izgradnja infrastrukture).

Proračun Grada Lepoglave za provoñenje svih aktivnosti iz svog djelokruga za 2009.

godinu iznosi 32.364.000,00 kuna.


42

7.5. Poduzetni čke zone Poduzetnička zona Lepoglava smještena je uz državnu cestu D35 Varaždin-Švaljkovec,

30 km od ulaza na autocestu A4 Zagreb Goričan, granični prijelaz Zlogonje-Meje udaljen

je 17 km. Usvojena je prostorno-planska dokumentacija i postoje lokacijske i grañevinske

dozvole za infrastrukturu.

Poduzetni čka zona Lepoglava

Izvor: Katalog poslovnih zona Varaždinske županije Površina Poduzetničke zone, uključujući prometnice i javne površine iznosi 55,5 hektara,

od čega Faza 1 obuhvaća 18 ha površine i proizvodne je namjene. Površina od 37,5 ha

rezervirana je za uslužne djelatnosti (skladišta, trgovina i sl.). U okviru tog dijela

poduzetničke zone definirani je prostor Jug Faza 1 za koji se izrañuje projektna

dokumentacija za izgradnju ceste, javne rasvjete i kanalizacije. Do sada su izgrañeni

objekti na 10 parcela tako da je u proizvodnoj funkciji 111.300 m2 površine zone.

Preostali dio zemljišta je neizgrañen, a slobodno je još 42 ha za prodaju. Prema

koeficijentu izgrañenosti moguće je izvršiti parcelaciju oko 130 parcela prosječne veličine

3.000 m². U privatnom je vlasništvu je 85% zemljišta u zoni (36 ha), a u vlasništvu grada

Lepoglave je samo 15%, odnosno 6 ha. Poduzetnička zona omogućava bavljenje svim

aktivnostima i trenutno u njoj djeluju metalska, drvoprerañivačka i kemijska industrija te

trgovačke, servisne i logističke usluge.


43

TVRTKE I OBRTI U POSLOVNOJ ZONI I BROJ ZAPOSLENIH:

• SITON-TEX d.o.o. (tekstil) – 93 zaposlenih

• HODALJ-GORA d.o.o. (pilana) – 35 zaposlenih

• MONTAL d.o.o. (metalska bravarija) – 23 zaposlenih

• MONTAL – VE d.o.o. (izrada plastične stolarije) – 5 zaposlenih

• KERAMIKA Auguštanec (keramika) – 13 zaposlenih

• TMT Čakovec – pogon Lepoglava (metalna industrija) - 100 zaposlenih

• CESTA Varaždin d.d. (asfaltna baza) – 10 zaposlenih

Sedam tvrtki koje djeluju u poduzetničkoj zoni zapošljava ukupno 279 radnika. Bitna

pretpostavka za cjelovitu izgradnju komunalne infrastrukture je izgradnja sustava

odvodnje i zaštite voda. To je zaseban projekt koji rješava odvodnju centra Lepoglave

uključivo odvodnju i pročišćavanje voda za prigradska naselja i poduzetničku zonu, a

vrijednost ukupnih ulaganja iznosi 8.000.000,00 eura.

Izgrañenost infrastrukture:

• Struja – trafostanica 10(20)/04 KV ;

• Glavni strujni vod je uzoni – potrebna izgradnja razvodne mreže;

• Plin se nalazi uz buduću glavnu prometnicu – razvod će ovisiti o potrebama

(kapacitetu) budućeg ulagača;

• Kanalizacija nije izgrañena, ali kroz zonu prolazi glavni kolektor na koji će se

vezati buduća kanalizacija;

• Servisni putovi:

- postojeći asfaltirani cca. 200 metara

- novoizgrañeni 100 metara

- u fazi projektiranja i izgradnje do kraja godine (600 m)

Neposredno uz zonu prolazi državna cesta D35 i željeznička pruga Varaždin – Golubovec.


44

SNAGE • Formirana Poduzetnička zona je djelomično u funkciji

• Poticajne mjere za ulaganja i smanjeni porezi i doprinosi (status brdsko –

planinskog područja) čine područje primamljivijim za ulagače od ostalih područja

županije

• Broj poduzetnika u stalnom porastu

SLABOSTI

• Opremljenost Poduzetničke zone nije potpuna

• Neraščišćeni imovinsko-pravni odnosi u poduzetničkoj zoni

• Velik je broj zaposlenih u prerañivačkoj industriji sa vrlo niskim prosječnim

plaćama

• Gotovo trećina tvrtki ne zapošljava niti jednog radnika

• Stagnacija neto plaća

• Smanjenje broja zaposlenih u gospodarstvu

• Udio žena viši od 60% u ukupnom broju nezaposlenih


45

8. Poljoprivreda 8.1. Općenite informacije

Poljoprivreda se temelji na ograničenim resursima (manjak tala visoke kvalitete,

konfiguracije tla), što obavezuje na racionalno gospodarenje i zaštitu od nepotrebne i

nekontrolirane prenamjene, degradacije i onečišćenja. Broj seljačkih čisto poljoprivrednih

gospodarstava u stalnom je opadanju, a povećava se broj mješovitih poljoprivrednih

gospodarstava, kao i starosna dob pojedinih članova gospodarstava. Poljoprivredna

proizvodnja služi većinom za zadovoljavanje vlastitih potreba, a intenzivnom

poljoprivrednom proizvodnjom bavi se Kaznionica Lepoglava, za vlastite potrebe.

Oranična biljna proizvodnja (uglavnom vrlo blage padine brežuljaka) usmjerena je

pretežito na ratarsko-stočarsku proizvodnju. Prema podacima iz Popisa poljoprivrede

2003. godine na području grada se 1.791 kućanstava bavi poljoprivredom.

Ograničavajući čimbenici bržeg razvitka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava su

usitnjenost i rasparceliranost posjeda, nedovoljna specijalizacija proizvodnje i

poznavanje tržišta, te nedostatak vlastitog, inicijalnog kapitala.

Livadske površine (315 ha) prostiru se pretežito uz dolinu rijeke Bednje i njene pritoke,

degradiranog su biljnog sastava i daju niske i nekvalitetne prinose stočne hrane.

Pomlañivanje i dosijavanje tih površina kvalitetnijim travama pridonijelo bi povećanju

kvalitete ishrane stoke .

Biljna proizvodnja je ekstenzivna, a nedostatak hranjiva djelomično se nadomješta

stajskim gnojivom. Organizirane kontrole i zaštite poljoprivrednih zemljišta nema.

Proces deagrarizacije zahvatilo je i ovo gradsko područje, pa je u odnosu na

desetgodišnje razdoblje broj i udio poljoprivrednog stanovništva u opadanju kao i udio

aktivnih poljoprivrednika u aktivnom stanovništvu.

Najmanji udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu imaju Vulišinec i

Lepoglava. Poljoprivreda je i dalje prisutna u gradskom području, ali sve manje, što je

vidljivo iz Popisa 2001. godine.

Tablica 22: Poljoprivredno stanovništvo prema aktiv nosti 2001. godine

UKUPNO POLJOPRIVREDNO

STANOVNIŠTVO

AKTIVNO POLJOPRIVREDNO

STANOVNIŠTVO

UZDRŽAVANO POLJOPRIVREDNO

STANOVNIŠTVO

UDIO U %

Broj % Broj % Broj % Poljop. u ukupnom stanovn.

Aktivno.u ukupnom akt. stan

UKUPNO 491 100,0 370 75,5 120 24,5 5,6 10,8 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.


46

Poljoprivredna proizvodnja Kaznionice Lepoglava Od ratarskih kultura se na 75 hektara površine uzgaja ječam, kukuruz i zob koje se

koriste za ishranu stoke.

Povrtlarske kulture sade se na 3-5 ha, a godišnja proizvodnja iznosi oko 80 tona povrća.

Stočarska proizvodnja odnosi se na tov svinja (500 tovljenika, 60-70 tona mesa), junadi

(70 grla), mliječnih krava (20 grla, ovaca, janjadi i konja (ukupno 320 grla).

Vinogradarska i voćarska proizvodnja odvija se na 8,2 ha površine (uzgoj 6 sorti grožña i

šljive). U nadležnosti Kaznionice je i 350 ha šume bukve i hrasta iz kojih se godišnje

2000 m3 drva koristi u drvnoj industriji za proizvodnju namještaja te kao ogrjev.

Sve proizvodne površine i sama proizvodnja odvijaju se na lokacijama Čret i Bitoševje.

Stočarska i povrtlarska proizvodnja koristi se za proizvodnju hrane za zatvorenike u

Lepoglavi i Varaždinu, a ratarska proizvodnja za ishranu stoke. Ukupno je zaposleno 10

ljudi (agronom, veterinarski tehničar, dipl. ing. šumarstva, a ostali dio posla obavljaju

zatvorenici). Vino i rakija ne koriste se za zatvorenike nego se prodaju putem restorana u

sklopu kaznionice.

Sve aktivnosti baziraju se ne na tržnoj osnovi nego na osnovi “Radne terapijske

okupacije zatvorenika”, a ostvaruje se ostvaruje i odreñena dobit. Zemljište je u

državnom vlasništvu i dano je Kaznionici na korištenje.

U vlasništvu Kaznionice je i 5 ha umjetnih jezera na Bitoševju koja trenutno nisu u

funkciji.

8.2. Proizvodni modeli 8.2.1. Biljna proizvodnja

Na području grada Lepoglave pod obradivim poljoprivrednim površinama je 2.902 ha, a

pod šumama 3.209 ha, podijeljeno na 53.000 parcela (prosječna veličina parcela je 0,13

ha, odnosno prosječno 2 ha po gospodarstvu). Proizvodnja je ekstenzivna, bez tržnih

viškova.

Povrtlarstvo i cvje ćarstvo Područje grada Lepoglave zbog malih površina u vlasništvu proizvoñača idealno je za

proizvodnju povrća i ekološke proizvodnje na zapuštenim oranicama, gdje godinama

nisu upotrebljavani niti pesticidi niti umjetna gnojiva ili u plastenicima koji se mogu

smjestiti na takve male površine. Premda postoje pretpostavke, uzgojem povrća i

cvjećarstvom trenutno se ne bavi se niti jedno seosko domaćinstvo.


47

Ljekovito bilje

Članovi Poljoprivredne zadruge „Neven“, u suradnji sa gradom koji je ustupio

neobrañeno zemljište, posadili su u sklopu pilot projekta „Pokusno polje“ ljekovito bilje –

lavandu na površini od 1,8 ha (oko 6.000 sadnica lavande), čiji otkup je organiziran i

provodi ga tvrtka iz Zagreba.

Ratarstvo Od ratarskih kultura najzastupljenije su, prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003.:

kukuruz (875 ha), pšenica (220 ha), i krumpir (147 ha). Od ostalih kultura zastupljene su

ječam, zob, grah i razno povrće (151 ha). Prosječni prihodi su ispod državnog prosjeka,

čemu su glavni uzrok male parcele koje ne dopuštaju suvremeni način proizvodnje i

prirodni uvjeti.

Vinogradarstvo Vinogradarstvo kao i proizvodnja vina, uglavnom je usmjereno na zadovoljavanje

vlastitih potreba, a većim dijelom su ti vinogradi zapušteni. Klimatski uvjeti vinogorja

pogoduju uzgoju sorti grožña koje su dozvoljene prema Pravilniku o nacionalnoj listi

priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04) za podregiju Zagorje – Meñimurje, vinogorje

Varaždin: rajnski rizling, traminac crveni, traminac bijeli, graševina, moslavac, sauvignon,

pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, chardonnay, rizvanac, muškat žuti, muškat bijeli,

zelenac slatki, veltlinac crveni, kraljevina, muškat ottonel, portugizac crni, pinot crni,

frankovka, lovrijenac, zweigelt, gamay bojadiser. Prema podacima Popisa poljoprivrede

2003. ukupno je 143,11 ha pod vinogradima, a rodno je ukupno 138,47 ha odnosno od

700.000 zasañenih trsova rodno je samo 306.000 (43 %) trsova.

Voćarstvo Voćarstvo predstavlja visokoakumulativnu granu poljoprivrede, no na području

Lepoglave prevladavaju stari, ekstenzivni nasadi koji služe za vlastite potrebe. Prema

podacima popisa poljoprivrede 2003., najzastupljeniji su nasadi jabuka (1.211 stabala),

šljiva (972 stabla), krušaka (894), i trešanja (645). Klimatski i pedološki uvjeti pogoduju i

uzgoju sitnog voća (malina, kupina, jagoda). Trenutno se uzgojem kupina i proizvodnjom

kupinova vina bavi jedno poljoprivredno gospodarstvo u Očuri. Trenutno proizvedu 1.500

litara vina.


48

8.2.2. Stočarska proizvodnja Na području Grada Lepoglave stočarska proizvodnja je gotovo napuštena, prevladava

stajski uzgoj stoke, što nepovoljno utječe na zdravstveno stanje i životni vijek životinja te

na produktivnost proizvodnje. Prema podacima dobivenima iz Izvješća o stanju u

poljoprivredi grada Lepoglave broj stoke je tijekom 15 godina u rapidnom padu, broj

goveda je sa 1.510 smanjen na 231, a konj, nekad korišten kao pomoć u radu na

poljoprivrednim gospodarstvima, je pred nestankom. U posljednje vrijeme sve se više

nabavljaju ovce radi ispaše na zapuštenim pašnjacima, ali nema intenzivnog uzgoja.

Tablica 23: Broj najzastupljenijih vrsta životinja na u doma ćinstvima VRSTA KRAVE SVINJE OVCE KOZE KUNIĆI PERAD Broj 231 (2008.) 1879 2 85 (2008.) 1306 28791

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003. i Izvješće o stanju poljoprivrede 2007. grada Lepoglave Govedarstvo Broj krava i domaćinstava koja drže krave na području grada u stalnom je padu tijekom

posljednjih 20 godina, s time da je najveći pad zabilježen u domaćinstvima koja su držala

po jedno ili dva grla, dakle za vlastite potrebe, Sukladno tome, posljednjih se godina

zahvaljujući poticajnim mjerama Grada povećao se broj domaćinstava koja imaju 5 i više

grla, dakle okreću se intenzivnom uzgoju:

Tablica 24: Promjene broja grla muznih krava od 199 1. – 2008.

BROJ KRAVA PO DOMAĆINSTVU

1991. 2001. 2007. 2008.

1 krava 571 286 120 89 2 krave 347 108 33 35 3 krave 52 25 5 7 4 krave 21 4 1 - 5 krava 1 1 1 2 6 krava - - - - 7 krava - - 3 - 8 krava - - - 1 9 krava - - - - 10 krava - - - 2 Broj domaćinstava koja drže krave

992 424 163 136

Ukupan broj krava

1510 598 231 218

Izvor: Izvješće o stanju poljoprivrede 2007. grada Lepoglave


49

Promjene broja muznih krava 1991.-2008.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

1991. 2001. 2007. 2008.

Godina

Bro

j grla

Ukupan broj krava

Broj domaćinstavakoja drže krave

2 krave

1 krava

Zabrinjavajući je pad broja krava, posebice za reprodukciju, poglavito stoga što je

govedarstvo oduvijek dominiralo u poljoprivrednoj proizvodnji ovog kraja. Glavni uzroci

takvog stanja su neprimjerena poticajna politika od strane države, mljekarska industrija

ukinula je veliki broj sabirnih mjesta za mlijeko pa je veliki broj proizvoñača zbog

udaljenosti sabirnih mjesta prestao nositi mlijeko, a time i uzgajati krave, nosioci

poljoprivredne proizvodnje bila su staračka domaćinstva, smanjen je interes stanovnika

za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Svinjogojstvo Svinjogojska proizvodnja na području grada Lepoglave je ekstenzivna. Domaćinstva tove

svinje uglavnom za svoje potrebe, sa zanemarivim tržnim viškovima. Na području grada

postoje napuštene svinjogojske farme koje je moguće aktivirati. Posljednjih godina

stočari se okreću uzgoju krmača za rasplod i odojke jer ta proizvodnja ne traži puno

radne snage ni velika ulaganja, a troškove umjetnog osjemenjivanja podmiruje Grad.

Peradarstvo Domaćinstva drže nekoliko desetaka peradi, uglavnom za svoje potrebe (domaće jaje i

domaće meso) i bez tržnih viškova. Tradicija uzgoja zagorskog purana na ovom

području je duga, a u posljednje vrijeme nekoliko domaćinstva proizvodi za tržište.


50

Kozarstvo i ov čarstvo Intenzivnim kozarstvom bavi se jedno domaćinstvo koje drži 85 koza za proizvodnju

mlijeka. Ostali drže nekoliko koza ili ovaca.

Pčelarstvo Na području grada postoji jedan veći pčelar sa tržnim viškovima, dok ostali pčelari imaju

nekoliko košnica i proizvode med za svoje potrebe.

8.3. Tehnološki modeli za čuvanje, skladištenje i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda

Objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda ograničeni su na objekte na

domaćinstvima i za vlastite potrebe u ukupnoj površini od 6.316 m². Proizvodni modeli

koji bi bili prihvatljivi za daljnji razvoj poljoprivrede na području grada su sjemenska

proizvodnja i proizvodnja ljekovitog bilja (prema rezultatima pilot projekta). Za takvu

proizvodnju potrebna je dodatna edukacija stanovništva i organiziranje proizvoñača za

zajednički nastup na tržištu, zajedničku marketinšku strategiju. Obzirom da ne postoje

suvremeni skladišni kapaciteti, novi proizvodni modeli iziskuju i dodatna ulaganja u

prenamjenu i modernizaciju postojećih neiskorištenih kapaciteta.

8.4. Poticanje poljoprivredne proizvodnje Grad Lepoglava svake godine iz proračuna izdvaja novčana sredstva za poticanje

poljoprivredne proizvodnje prema odluci Poglavarstva. Za 2009. godinu predviña se

sufinanciranje seljačkih gospodarstva temeljem Odluke o poticanju poljoprivredne

proizvodnje i javnom pozivu za prikupljanje ponuda, sufinanciranje projekata ostalih

poljoprivrednih subjekata temeljem prijava dostavljenih Gradskom poglavarstvu, projekta

poticanja novih proizvoda – proizvodnja iz plastenika, subvencioniranje umjetne oplodnje

krava (280,00 kn po grlu), subvencioniranje umjetne oplodnje krmača (230,00 kn po

grlu), sufinanciranje zaštitnih mreža protiv tuče (kriteriji: vinograd min. 2.500 trsova,

voćnjak - min 300 voćaka), u ukupnoj vrijednosti od 300.000,00 kn. Za provoñenje

deratizacije i higijeničarsku službu predviña se dodatnih 105.000,00 kuna.

Poticaji države, županije (sufinanciranje ukupno 15 programa, projekata i mjera -

Posebna pozornost posvećena je potporama u stočarstvu, za podizanje trajnih nasada

(vinogradi, voćnjaci, bobičasto voće…), te za proizvodnju povrća i cvijeća. Osim toga

sufinancira se razvoj povrćarstva, pčelarstva kao dopunskih, ali i glavnih djelatnosti

obiteljskih gospodarstava. Osim izravnih potpora postoje još i institucionalne potpore,

odnosno programi kojima se sufinancira rad državnih institucija (savjetodavna i


51

selekcijska služba, obranu od tuče i dr.), te razvoj poljoprivrednih udruga i zadruga

Grada Lepoglave.

SNAGE

• Postoje pretpostavke za bavljenje seoskim turizmom

• Geografski preduvjeti za bavljenjem voćarstvom (sitno voće) i uzgoj i preradu

ljekovitog bilja

• Proizvodnja Kaznionice Lepoglava kao ogledni primjer intenzivne proizvodnje

• Poticanje poljoprivredne proizvodnje od strane Grada

SLABOSTI

• Nedovoljno seoskih domaćinstava u turističkoj ponudi

• Nepostojanje skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvode

• Zapostavljena stočarska proizvodnja

• Stari nasadi voćaka

• Zapušteni vinogradi

• Usitnjenost posjeda (0,12 ha prosjek)

• Nedostatak edukacije za poljoprivrednike

• Nepostojanje poljoprivredne marketinške strategije


52

9. Društvene djelatnosti 9.1. Obrazovanje Sustav odgoja i obrazovanja na području grada Lepoglave obuhvaća predškolski odgoj i

osnovno obrazovanje. Na području grada Lepoglave ne postoje visokoškolske ustanove

niti sustav cjeloživotnog učenja, iako takvo obrazovanje ima bitnu ulogu u zadovoljavanju

potreba tržišta rada.

9.1.1. Predškolski odgoj

Zadaća je odgojnih i obrazovnih institucija da pružaju njegu, odgoj, zaštitu i čuvanje

djece predškolske dobi te osigurava uvjete za obavezno osnovno školovanje. Dječji vrtić

u Lepoglavi jedini vrtić na području grada Lepoglave i čiji je osnivač Grad, financira se iz

proračuna grada i participacijom roditelja. Dječji vrtić „Lepoglava“ provodi 10-satni

primarni program u tri skupine u kojima ukupno boravi 75-ero djece, 6-satni program za

djecu predškolske dobi u koji je uključeno 32-oje djece te vjerski odgoj za 32-je djece

predškolskog uzrasta. Vrtić provodi i program predškole za Grad Lepoglavu i Općinu

Bednja u 6 osnovnih škola u kojima boravi 70-ero djece. U vrtiću se osim primarnih

programa provode posebni program učenja engleskog jezika „Engleska igraonica“ za 10-

ero djece kojeg izvodi vanjski suradnik.

Tablica 25: Kretanje broja djece po programima u vr tiću „Lepoglava“ SKUPINA/GODINA 2004./2005. 2005./2006. 2006./2007. 2007./2008. 10-satni program (3 skupine)

70 74 75 75

6-satni program 39 43 40 32 Predškola u OŠ 126 107 120 70

Izvor: Podaci Dječjeg vrtića „Lepoglava“ Dječji vrtić ima ukupno 10 zaposlenih, od toga su 6 kvalificirano osoblje (odgajatelji) koje

kvalitetno pruža obrazovanje, odgoj, čuvanje, njegu i zaštitu djece dok je ostalo

pomoćno osoblje (2 spremačice, 1 kuharica i 1 administrator). Kapacitet vrtića trenutno

zadovoljava potrebe stanovnika Lepoglave te nema potrebe za proširenje, a proračunom

grada predviñena je sanacija dotrajalih dijelova objekta.

U naseljima Kamenica, Višnjica i Žarovnica odvija se program predškole u prostorima

škole, jer u tim naseljima ne postoji vrtićka ustanova.

9.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Grada postoje tri osnovne škole: u Lepoglavi, OŠ Ante Starčevića, OŠ

Ivana Rangera u Kamenici i OŠ Izidor Poljak u Donjoj Višnjici. U okviru osnovne škole


53

Ivana Rangera u Kamenici djeluje i područna škola u Žarovnici. Sve škole opremljene

su knjižnicom, sportskom dvoranom i blagovaonicom.

Tablica 26: Podaci o obrazovnim ustanovama na podru čju grada Lepoglave (šk.god. 2008./2009.)

ŠKOLA KAPACITET ZAPOSLENI UČENICI RAZREDI PROGRAMI

Izvannastavni 7 Lepoglava 450 44 389 17 Izvanškolski 1

0 Izvannastavni 1

0 Višnjica 300 39 (27 učitelja) 171 10

Izvanškolski 2 Izvannastavni 1

3 Kamenica

PŠ Žarovnica

200 34 (23 učitelja) 181 13

Izvanškolski 4 Izvor: Osnovna škola Lepoglava

Školska zgrada OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi sagrañena je 1968. godine, a

pripadajuća školska dvorana 2004., a uz to što zadovoljava potrebe škole slobodni

termini se daju u najam. U školskoj godini 2004./2005. škola počinje raditi u jednoj

smjeni kao prva u Varaždinskoj županiji. Prostori školska kuhinje i blagovaonica

dograñeni su 2008. godine. Škola je opremljena najsuvremenijom opremom (računala,

TV, DVD, bežični internet), 60% nastavnika ima vlastito prijenosno računalo), kabineti

nastave fizike, kemije, biologije i informatike su u potpunosti opremljeni. Stručni suradnici

(psiholog, pedagog i knjižničar) u potpunosti pokrivaju potrebe škole. Prema posebnom

programu nastavu pohaña 14 učenika. Škola posjeduje vlastiti vrt i voćnjak koji održava

Učenička zadruga, a 2008. proglašen je najljepšim školskim vrtom u Hrvatskoj. U

prostorima škole djeluje glazbena škola koju za područje Lepoglave, Ivanca i Bednje za

stotinjak učenika svakodnevno u vidu izvannastavnih aktivnosti organizira Glazbena

škola Varaždin. Od 2002. godine škola nosi titulu Eko-škole, a od 2004. godine sudjeluje

u programu UNICEF-a „Stop nasilju meñu djecom“.

OŠ Ivana Rangera Kamenica u potpunosti je opremljena, ureñeni su vanjski i unutarnji

školski prostori, nastavno osoblje je u potpunosti stručno, a u nastavnom radu im

pomaže stručno osoblje (knjižničar, defektolog). U sastavu škole djeluje Područna škola

Žarovnica za naselja Žarovnica i Bedenec Gornji u kojoj se odvija četverogodišnji

osnovnoškolski program, a daljnje školovanje nastavlja se u OŠ Kamenica.

OŠ Izidora Poljaka u Donjoj Višnjici u potpunosti je opremljena (učionice, kabineti,

sportska dvorana, vanjski sportski tereni), osim kabineta informatike gdje je nužna

obnova zastarjele opreme (19 računala iz 2001. godine). Nastavu upotpunjuju stručni


54

suradnici (pedagog, defektolog i knjižničar). Organizirana je dodatna nastava iz

hrvatskog j., njemačkog j., engleskog j., matematike, kemije, biologije, povijesti,

geografije i vjeronauka. Učenici su uključeni u slobodne aktivnosti (vez na domaćem

platnu, izrada cekera od komušine, koševa od drva i like, novinarsko-literarna sekcija,

ritmička grupa, recitatorska grupa, pjevački zbor i tamburaški sastav). U sastavu OŠ

Višnjica djeluje područna škola Cvetlin, općina Bednja.

Odlični i vrlo dobri učenici osnovnih škola s područja Lepoglave obično nastavljaju

školovanje u najbližoj srednjoj školi u Ivancu i to gimnazijski i ekonomski smjer i gotovo

isti uspjeh zadržavaju i u srednjoj školi. Oni učenici koji su osmi razred završili s

dovoljnim i dobrim uspjehom upisuju strukovne škole i u Ivancu i u Varaždinu i gotovo svi

redovno završavaju bilo trogodišnje, bilo četverogodišnje obrazovanje.

Grad Lepoglava planira izdvojiti u 2009. godini 841.000,00 kuna za potrebe dodatnih

školskih aktivnosti (škola plivanja, učeničke zadruge, školu čipkarstva, sport, Lidrano,

učenje stranih jezika, nižu glazbenu školu, nagrade za uspjeh na natjecanjima).

9.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje Na području Grada Lepoglave ne postoje ustanove srednjoškolskoga obrazovanja.

Učenici nastavu srednje škole pohañaju u Ivancu, Varaždinu, Zagrebu, ovisno o

programima za koje se školuju. Besplatan prijevoz za sve učenike osigurala je

Varaždinska županija i Grad Lepoglava u omjeru 50-50.

9.1.4. Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno u čenje Na području Grada Lepoglave ne postoje visokoškolske ustanove niti ustanove koje

provode programe cjeloživotnog učenja. Studenti najčešće studiraju u Varaždinu,

Zagrebu i u Sloveniji. Studentima je osiguran besplatni prijevoz, a na raspolaganju su im

studentski krediti Županije i stipendije Grada Lepoglave.

9.2. Zdravstvo i socijalna skrb

9.2.1. Zdravstvo Na području grada Lepoglave postoji Dom zdravlja u vidu privatnih i sektorskih

ambulanti. U prostorima Doma zdravlja djeluje ambulanta fizikalne terapije.

Pet ambulanti opće prakse (Lepoglava i Višnjica) pokriva potrebe stanovnika (1.743,6

pacijenta po liječniku, što je optimalni broj pacijenata po liječniku). Hitna medicinska

pomoć stacionirana je u Ivancu.


55

Postoje i sektorske ambulante primarne zdravstvene zaštite u Kamenici i Višnjici.

Zubarske ambulante nalaze se u Lepoglavi i Višnjici (dva dana u tjednu stomatolog iz

Lepoglave ordinira u Donjoj Višnjici).

Ljekarnička djelatnost osigurana je ljekarnom u Lepoglavi.

Gorska služba spašavanja (GSS), stanica Varaždin, pokriva područje cijele Varaždinske

županije, pa tako područje Ivanščice i Ravne Gore. Služba je u svom radu jedinstvena,

što znači da je poziv ( telefon 112) bilo kojem članu Gorske službe spašavanja ujedno i

poziv cijeloj službi čime se mobiliziraju svi potrebni potencijali cijele službe. U pravilu

intervenira stanica koja je najbliža mjestu nesreće, a po potrebi se angažiraju i druge

stanice.

9.2.2. Socijalna skrb Domovi za umirovljenike ne djeluju na području Lepoglave, već se štićenici usmjeravaju

na domove u Ivancu (Caritasov Dom za starije i nemoćne osobe "Sv. Ivan Krstitelj" u

Ivancu) te domove za starije i nemoćne u Varaždinu i Jalžabetu. Na području grada,

prema Popisu stanovništva 2001. godine, 20,6% stanovništva je starije životne dobi (60 i

više godina).

Domovi za djecu bez odgovarajuće skrbi ne postoje na području grada Lepoglave, već te

djelatnosti preuzimaju domovi na području Republike Hrvatske.

Grad Lepoglava svake godine iz proračuna sufinancira programe socijalne skrbi kojima

se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno

ugroženim, nemoćnim i drugim osobama koje same ili uz pomoć članova obitelji zbog

nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti ne mogu iste zadovoljiti.

Grad potpomaže i obiteljma u vidu sufinanciranja prehrane novoroñenčadi, božićnim

darovima, naknada rodiljama, prijevoza i prehrane učenika. Za te su namjene u 2009.

godini predviñena sredstva u iznosu 880.000,00 kuna.

9.3. Sport Uz školske sportske terene i školske sportske dvorane u funkciji su održavanja nastave

tjelesno-zdravstvene kulture, a u slobodne sate daju se u najam sportskim udrugama.

Obzirom da je Grad Lepoglava sve sportske objekte prenio na upravljanje i održavanje

Zajednici športskih udruga, Zajednica je u obvezi u okviru raspoloživih sredstava

maksimalno brinuti o objektima kako bi se isti zaštitili od propadanja i održavati ih u

stalnom uporabnom I funkcionalnom stanju za potrebe svojih korisnika. Za tu namjenu

potrebno je koristiti i sredstva iz zakupnina sportskih objekata, te nastojati postojeće

prazne prostore dati u zakup.


56

Stanje vanjskih sportskih terena u Lepoglavi:

1. Sportsko rekreacijski centar Lepoglava

Sportsko rekreacijski centar Lepoglava raspolaže sljedećim sportskim terenima:

nogometno igralište (trava), atletska staza (mljevena cigla), pomoćno nogometno

igralište (trava), malo nogometno igralište / poligon (trava), rukometno igralište

(asfalt, tribine), teniski tereni (mljevena cigla), boćalište (mljeveni dolomit), stolovi

za stolni tenis, 6 komada (beton), mini golf tereni (beton), paintball teren (zemlja),

ruska kuglana, dječje igralište s toboganima i ljuljačkama.

Opće stanje sportskih terena nije zadovoljavajuće, nužna je sanacija i redovito

održavanje.

2. Sportska dvorana

Dvorana je veličine 40x20 metara (malonogometno/rukometno) igralište. Tribine

su kapaciteta 500 sjedećih mjesta.

3. Sportski tereni uz sportsku dvoranu u Lepoglavi

Košarkaško, odbojkaško igralište (asfalt) i malonogometno igralište (trava) su u

lošem stanju, neodržavani, oštećenih tribina te je nužna sanacija.

4. Školsko sportsko igralište

Školsko sportsko igralište (asfaltna podloga) je djelomično obnovljeno (postavljeni

su novi koševi). Žarovnica i

5. Malonogometna igrališta u naseljima Očura, Viletinec

SNAGE

• Mreža osnovnih škola (sa područnim odjeljenjima) zadovoljava potrebe

stanovništva

• Dobra opremljenost osnovnih škola i velik broj aktivnosti koje provode

• Program besplatnog prijevoza učenika

• Dječji vrtić sa svojim programima pokriva potrebe stanovništva za takvim

sadržajima u Lepoglavi

• Pokrivena primarna zdravstvena zaštita (liječnici i stomatolozi) i dostupnost

hitne medicinske pomoći i GSS-a

• Provode se programi za pomoć socijalno osjetljivim skupinama na području

grada


57

SLABOSTI • Vrtićka ustanova je u Lepoglavi, a okolna naselja ih nemaju što predstavlja

problem udaljenijim naseljima

• Na području grada ne postoje srednjoškolske ni visokoškolske ustanove

• Neodgovarajuće stanje vanjskih sportskih terena


58

10. Turizam i kultura Turistička ponuda grada Lepoglave bazira se na kulturnoj i prirodnoj baštini i

potencijalima opisanim u nastavku. Unatoč tome, ukupna turistička ponuda ne

zadovoljava zahtjeve tržišta, nema smještajnih kapaciteta pa destinacija nije privlačna za

duži boravak turista. Tijekom 2008. zabilježen je 401 dolazak i 786 noćenja prema

podacima i evidenciji Kaznionice Lepoglave, a prema podacima Župnog dvora 2007.

godine zabilježen je broj od 6.118 posjetitelja.

10.1. Kulturna baština

Stanje kulturnih dobara na području Grada Lepoglave utvrñeno je osnovnom

evidencijom i revalorizacijom, a na temelju terenskog očevida, dostupne literature i

dokumentacije.

Osnovna evidencija kulturnih dobara na području Grada Lepoglave:

• Povijesno naselje ili dio naselja Naselje gradskih obilježja

Lepoglava : Urbanistička cjelina - potez kuća u središtu naselja - kuće u Ulici hrv.

Pavlina, evidentirano

• Povijesni sklop i gra ñevina Civilna gra ñevina

Donja Višnjica : župni dvor, preventivna zaštita br. 03-UP/I-1150/1-1987., zgrada

stare škole, evidentirano

Kamenica: župni dvor, preventivna zaštita br. 03-UP/I-1038/1-1987., stara škola

iz 1863. god., evidentirano, stara škola iz 1930. god., evidentirano

Lepoglava: Kurija “gostinjac” u pisano u registar kulturnih dobara br. 570, zgrada

unutar Kaznionice “Zvijezda”, evidentirano, glavna zgrada Ekonomije Čret,

evidentirano

Sakralna gra ñevina

Donja Višnjica: župna crkva Blažene Djevice Marije, preventivno zaštićeno 01-

UP/I-657/1, 1978.

Gorica Lepoglavska: crkva sv. Ivana Krstitelja, upisano u Registar kulturnih

dobara br. 564


59

Kamenica: župna crkva sv. Bartola, preventivno zaštićeno 03-UP/I-1032/1,

1987., grobna kapela sv. Tome, prev. zašt. 03-UP/I-1040/1, 1987.

Lepoglava: sakralni kompleks župne crkve Blažene Djevice Marije i pavlinskoga

samostana, crkva upisana u Registar kulturnih dobara br. 568

Lepoglava, Lepoglavska Ves: kapelica Trpećeg Isusa, evidentirano

Purga Lepoglavska: crkva sv. Jurja, upisano u Registar kulturnih dobara br. 566

Zlogonje: kapela sv. Florijana, preventivno zaštićeno br. 03-UP/I-1353/1 1987.

Žarovnica , zaselak Štefki, brežuljak zvan Jelenac: kapela Majke Božje Sniježne

(sv. Helene), preventivno zaštićeno br. 03-UP/I-1039/1

• Memorijalna baština: Memorijalni spomenik

Lepoglava: spomen - ploča na Kaznionici, logor i gubilište, upisano u Registar

kulturnih dobara br. 568, spomen ćelije u Kaznionici, evidentirano, spomen -

ploča na bunaru, masovnoj grobnici žrtava fašizma u Kaznionici, evidentirano,

spomen- groblje žrtava fašizma, skulptura S. Luketića, evidentirano, Ul. hrvatskih

pavlina 8, spomen - ploča na rodnoj kući dr. Milana pl. Šufflaya, evidentirano

Donja Višnjica: spomen ploča NOB, na zgradi stare škole, evidentirano

Javna skulptura

Lepoglava: Marijin pil, evidentirano, Marijin pil, evidentirano

Lepoglava, Lepoglavska Ves: Pil Trpećeg Isusa, evidentirano

• Etnološka baština: Etnološki sklop ili gra ñevina

Pojedinačni tradicijski objekti sačuvani su u naseljima: Donja Višnjica, Gečkovec,

Gorica Lepoglavska, Gornja Višnjica, Lepoglavska Ves, Lepoglava, Purga Lepoglavska,

Rogini, Zlogonje i Žarovnica.

Od navedenih kulturnih dobara na listi zaštićenih kulturnih materijalnih (pokretnina i

nekretnina) i nematerijalnih dobara na području grada Lepoglave, prema Registru

kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, su sljedeće:

• Župna crkva Blažene Djevice Marije od Pohoda (Pozitiv), Donja Višnjica

• Kapela sv. Jurja (Pozitiv), Lepoglava


60

• Crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije (Orgulje), Lepoglava

• Crkva Pohoñenja Blažene Djevice Marije i kurija župnog dvora, Donja Višnjica

• Kapela sv. Tome, Kamenica

• Župna crkva sv. Bartola i kurija župnog dvora, Kamenica

• Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, bivši pavlinski samostan i

župni dvor, Lepoglava

• Kapela sv. Ivana Krstitelja, Lepoglava

• Kapela sv. Jurja, Lepoglava

• Kapela sv. Florijana, Zlogonje

• Kapela Majke Božje Sniježne (sv. Helene), Žarovnica

• Lepoglavska čipka - Lepoglavska čipka hrvatski je suvenir stoljetne tradicije na

području Lepoglave. Početkom 20-tog stoljeća imala je vrlo veliki gospodarski

značaj, a tržište je bilo diljem Europe. Čipkarstvo u Lepoglavi vezuje se uz

Pavlinski red, ali prvi pisani podaci o izradi čipke potječu iz 19. stoljeća. Izrada

čipke na batiće, poznate kao lepoglavska čipka, najvažnija je ženska rukotvorina

vještina u Lepoglavi i okolnim naseljima. To je čipka visoke kakvoće i ubraja se

meñu vrhunske europske čipke. Lepoglavska čipka pripada vrsti briselske čipke.

Lepoglavsku čipku danas radi četrdesetak čipkarica, uglavnom prema narudžbi,

koje okuplja čipkarsko društvo „Danica Broessler“ .

10.2. Prirodna baština

• Arheološki lokalitet Gaveznica – nalazište ahata - Prvo je takvo nalazište

poludragog kamena ahata u Hrvatskoj i zaštićeno je kao geološki spomenik

prirode. Radi se o fosilnom vulkanu starom približno 22 milijuna godina, dimenzija

200 x 150 metara, oko kojeg su stijene visine do 60 metara. Ahat, koji se ovdje

može naći, vrsta je kalcedona u nijansama od svijetloplave do tamnosive boje.

Druga se nalazišta poludragog kamenja nalaze 4 kilometara istočno od

Gaveznice. Nalaze se na sekundarnim nalazištima u glinovitom i pjeskovitom

materijalu, često na kolskim putevima na cijelom području Lepoglave. Ahat je

mnogo svjetliji i raznobojniji, dok je ametist koji se takoñer može naći, svijetlo

ljubičaste boje.

• Mačkova spilja - dobila je naziv po selu Mački, na Ravnoj gori, u blizini kojeg se

• nalazi. Radi se o spilji nešto manjoj od svjetski poznate Vindije. Spilja je istražena

i u njoj je pronañeno mnoštvo kostiju iz najranijih razdoblja povijesti, čime čitav

ovaj kraj obiluje.


61

• Arheološki lokalitet Bračkova pećina nalazi se na Ivanščici, iznad potoka Šumec i

istoimenog naselja (zapadni dio Lepoglave), a u njoj su pronañeni tragovi ljudi iz

brončanog doba.

Ostali arheološki lokaliteti:

• Arheološki lokalitet Gorica: fortifikacija – burg Lepoglava – utvrñeno je da je na

brdu Gorica nekoć postojala utvrda, samo se ne zna je li bila srednjevjekovna,

rimska ili starija. Pronañene su zidine u dubini brda, a na vrhu je vidljiv južni hrbat

grebena. Sjeverno, ispod Gorice, pronañene su dvije žare (urne) iz brončanog

doba koje pripadaju tzv. Virovitičkoj kulturi.

• Bednjica: Bednjica, lokalitet br. 254, Glavica Breg, lokalitet br. 255

• Crkovec: Praduljek, Krč, lokalitet br. 267

• Čret: Ciglana Čret, lokalitet br. 270

• Donja Višnjica: Donja Višnjica, lokalitet br. 273, Kukelj, lokalitet br. 274: Puhova

šuma, lokalitet br. 275: Tri žakli, lokalitet br. 276, Velika Sutinska, lokalitet br. 277

• Gornja Višnjica: Gornja Višnjica, lokalitet br. 299, Pod gorom, Kostanje, lokalitet

br. 300

• Jazbina Višnjička: Jazbina Višnjička, lokalitet br. 318

• Kamenica: Gradišće, lokalitet br. 320

• Lepoglava: Budim, lokalitet br. 343, Lepoglava, lokalitet br. 346, arheološko

nalazište na području samostana i crkve Sv. Marije br. 347, Očura, lokalitet

br.373

• Zalužje: Zalužje, lokalitet br. 450

• Zlogonje: Zlogonje, lokalitet br. 457

• Žarovnica: Staro selo Rogina, lokalitet br. 459, Žarovnica, lokalitet br. 460

10.3. Manifestacije

• Meñunarodni festival čipke - Meñunarodni festival čipke je najveća lepoglavska

manifestacija čiji je cilj promovirati vrijednost lepoglavske čipke kao etnografskog

blaga. U sklopu festivala održavaju se brojne popratne manifestacije kao što su

umjetničke izložbe, znanstveno-stručni skupovi, čipkarske i druge radionice te

koncerti. Festival se održava svake godine u rujnu.

• Meñunarodni jazz festival koji se održava svake godine krajem srpnja /

početkom kolovoza, organizira lepoglavski ogranak Hrvatske glazbene mladeži.

Festival se sastoji od seminara za dodatnu klasičnu i jazz naobrazbu koji se


62

odvijaju pod vodstvom vrhunskih glazbenika školovanih diljem svijeta, te

koncerata.

• Dan grada i župe Lepoglava slavi se 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog

začeća Blažene djevice Marije. Središnji vjerski dogañaj je sveta misa i proštenje

koje okupi mnoštvo vjernika iz Lepoglave i okolnih župa. U sklopu proslave Dana

grada održavaju se brojne popratne manifestacije kojima prisustvuje mnoštvo

vjernika, mještana i gostiju.

• Proslava blagdana patrona župe Sv. Bartola apostola u Kamenici koje se

održava svake godine krajem kolovoza, jedno je od najvećih vjerskih i pučkih

slavlja u ovome kraju. Središnja svečanost tradicionalno započinje mimohodom

ulicama Kamenice u kojem uz svećenike sudjeluje Hrvatska vojska i policija,

mažoretkinje, limena glazba, vatrogasci, lovci i dr.

• Manifestacija likovnih stvaraonica i radionica u čast pavlinu Ivanu Rangeru

održava se krajem svibnja / početkom lipnja, a okuplja slikare iz Varaždinske te

susjednih županija i Zagreba te učenike osnovnih škola koji pokušavaju dočarati

nekadašnju slikarsku atmosferu u pavlinskom samostanu.

10.4. Turisti čka infrastruktura

TKIC – Turisti čko-kulturno-informativni centar

Projekt Tourist and Cultural Information Centre - TCIC namijenjen je poboljšanju

konkurentnosti lepoglavske mikroregije. U samom centru otvara se Gradska knjižnica i

čitaonica s najmodernijim programskim rješenjima za pregled knjižnične i neknjižnične

grañe i svih drugih relevantnih turističkih informacija. Unutar Centra nalaze se dvije

koncertne dvorane i to manja za komorne sastave i kulturno-umjetnička dogañanja te

veća dvorana za organizaciju kongresa i konferencija, prostorije za rad organizacija

civilnog društva s područja grada, Euro-Info točka Europske unije te niz drugih manjih

sadržaja koji, objedinjeni u Turističko-kulturno-informativni centar čine reprezentativnu

instituciju razvoja turizma i kulture.

Turisti čko društvo grada Lepoglave

Turističko društvo grada Lepoglave kontinuirano djeluje na poticanju, unapreñivanju i

promicanju izvornih vrijednosti ovog turističkog područja /tradicije, običaja, etnološkog

blaga i dr./, poticanju dogañanja koja obogaćuju turističku ponudu i brine o zaštiti

kulturno-povijesnih spomenika. TD Lepoglave je od 2007. godine dio Turističke

zajednice Sjeverno Zagorje (koju čine TZ Bednja, TZ Ivanec, TZ Maruševec i TZ

Lepoglava).


63

Galerije

Na području likovne umjetnosti djeluje galerija “Jamnić” sa likovnim radovima izvornog

umjetnika Dragutina Jamnića i izlošcima lepoglavske čipke te galerija “Ivan Ranger” sa

stalnom postavom likovnih dijela nastalih u okviru likovnih kolonija. Etno kuća i zagorska

klijet u Sestrancu je po mnogočemu jedinstven objekt u lepoglavskom kraju. Etno zbirku

čini velik broj uporabnih predmeta iz prošlosti običnog čovjeka ovog kraja. Za posjetitelje

se izvode demonstracije košaraštva, lončarstva i izrade čipke koji su tradicijski obrti

ovoga kraja.

Gastronomija i smještajni kapaciteti

Etno kuća Štefanek nalazi se nedaleko od crkve i pavlinskog samostana. U prizemlju

obiteljske kuće ureñen je podrum prema nekadašnjem izgledu. Dvije su prostorije

predviñene za pružanje ugostiteljskih usluga, manja za 5-6 osoba i veća za do 18 osoba.

Jedna je prostorija ureñena poput nekadašnje spavaće sobe, sa starim namještajem i

priborom za kućanstvo. Ovdje se demonstriraju izrada čipke, košaraštvo i lončarstvo, a

posjetitelji se mogu i sami okušati u izradi. U vanjskom se prostoru nalazi terasa sa 60

sjedećih mjesta.

Ugostiteljsko seosko domaćinstvo Držaić nudi izbor tradicionalnih domaćih jela i pića.

Na području grada usluge iznajmljivanja apartmana pruža postoji jedno obitelj Štefičar

(apartman s 3* kapaciteta 4 osobe).

SNAGE

• Prepoznatljiv kulturni proizvod (čipka)

• TKIC

• Sačuvana tradicija

• TZ kao promotor lepoglavske regije

SLABOSTI

• Nedovoljno iskorišteni turistički potencijali (prirodna i kulturna baština)

• Nedostatak smještajnih kapaciteta

• Neadekvatno stanje zaštićenih kulturnih dobara

• Nedovoljna promocija turističkih potencijala

• Needuciranost privatnih domaćinstava za bavljenje turizmom


64

11. Civilno društvo

Na području grada Lepoglave djeluje 52 registriranih organizacija civilnog društva

(prema podacima Registra udruga Republike Hrvatske) različitog djelokruga od kojih je

njih 29 u sustavu financiranja iz Gradskog proračuna (ukupni iznos financiranja za 2009.

godinu je 613.000,00 kn). Broj članova u tih 52 organizacija je oko 2000, što je u

prosjeku 38 članova po udruzi. Mnoge udruge šturo vode evidenciju članstva, a i neki

pojedinci su uključeni rad više organizacija tako da je brojka 2000 približna procjena.

Udruge možemo grupirati prema područjima njihove osnovne djelatnosti na potporne

udruge grada (7 udruga), sportske udruge (23 udruge), udruge s područja kulture (8

udruga), gospodarsko-interesne udruge (6 udruga) i udruge od općeg interesa (8

udruga).

Udruge na području grada Lepoglave financijsku potporu za svoje djelovanje ostvaruju iz

proračuna grada, za razliku od udruga u europskim zemljama čije djelovanje potpomažu

tvrtke i donatorske organizacije.

Aktivnosti udruga su raspršene što uz nepostojanje koordinacija udruga ili krovne udruge

smanjuje njihov utjecaj i mogućnost provoñenja inicijativa i volje grañana na teritoriju na

kojem djeluju. Organizacije civilnog društva s područja grada Lepoglave jako rijetko

meñusobno surañuju na projektima i aktivnostima.

Nehomogenost udruga dovodi do raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama, a

aktivnosti većeg opsega ostaju na taj način nerealizirane.

Udruge često postaju aktivne samo u slučajevima socijalnih problema ili prilikom

elementarnih nepogoda i ostalih izvanrednih situacija. Često se organiziraju samo u

svrhu postizanja cilja zajedničkog nekolicini grañana, a kad se taj cilj postigne udruge

gube smisao.

Iz svega navedenog proizlazi da ne postoji motivacija da civilna inicijativa bude pokretač

promjena i jedan od čimbenika poboljšanja kvalitete života na nekom području.

Djelomično je tome razlog i loša ekonomska situacija grañana koji slobodno vrijeme

koriste za ostvarivanje dodatnih prihoda te tako zanemaruju osobne potrebe i afinitete.

U svrhu jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva s područja grada Lepoglave,

Nezavisna udruga mladih i Grad Lepoglava pokrenuli su projekt pod nazivom "Program

razvoja civilnog društva na području grada Lepoglave". Riječ je o projektu putem kojeg bi

se pružala pomoć i podrška organizacijama civilnog društva s područja grada Lepoglave

u njihovom radu i provoñenju aktivnosti.

Nedostatak prostora i/ili adekvatne opreme za rad takoñer je ograničavajući faktor

organizacijama civilnog društva. Na primjer, niska razina informatizacije rada, kao


65

rezultat neposjedovanje adekvatne opreme i educiranog kadra predstavlja prepreku u

radu i razvoju organizacija.

Infrastruktura opće namjene:

Udrugama civilnog društva na raspolaganju su i društveni domovi koji se nalaze u

naseljima Očura, Kamenica i Ves.

SNAGE

• Dugogodišnja tradicija rada udruga

• Iskustvo pojedinih udruga može koristiti ostalim udrugama

• Provoñenje projekta jačanja kapaciteta civilnog društva

• Djelatnosti udruga pokrivaju sva područja društva

SLABOSTI

• Velik broj udruga (rascjepkanost aktivnosti i članova)

• Ovisnost udruga o proračunu

• Loša meñusobna suradnja udruga i nepostojanje koordinacije udruga

• Niska informatizacija rada udruga


66

12. SWOT ANALIZA GRADA LEPOGLAVE SWOT ANALIZA GRADA LEPOGLAVE

SNAGE SLABOSTI

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

• Povoljan geoprometni položaj

• Povoljni klimatski i geološki preduvjeti

• Plan gospodarenja privatnim šumama na području grada

• Izrañeno „Idejno rješenje vodnog sistema Bednje i Plitvice“ kao začetak ureñenja

vodotoka rijeka na području grada

• Bogatstvo mineralnim sirovina i vodnih resursa – kamen, nalazišta ahata i izvori pitke

vode pogodni za eksploataciju

• Selekcija i zbrinjavanje otpada

• Zaštićeni spomenik prirode

• Izgrañena suvremena informacijsko-komunikacijska infrastruktura

• Izgrañena energetska mreža visokih kapaciteta i sigurna dobava energenata (struja,

plin)

Gospodarstvo

• Formirana Poduzetnička zona

• Poticajne mjere za ulagače kroz smanjene poreze i doprinose

• Suradnja i povezivanje gospodarstva sa susjednim županijama i inozemstvom

• Izrañena strategija gospodarskog razvoja Grada Lepoglave

• Povoljni geografski preduvjeti za diversificiranu poljoprivrednu proizvodnju (ekološka

poljoprivreda, vinogradarstvo, ljekovito bilje, povrtlarstvo)

• Poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz subvencije i programe, ustupanje zemljišta


• Neureñeno korito rijeke Bednje (plavljenje područja)

• Depopulacija

• Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (niska razina naobrazbe,

nesrazmjerna nezaposlenost po spolu)

• Nedostatna kontrola kvalitete tla

• Ne postoji katastar rudnog blaga niti je definirana strategija gospodarenja

mineralnim resursima

• Nedostatna iskorištenost i održavanje šuma (šumski putevi, zdravstveno

stanje, niska zaliha sirovine)

• Onečišćenje voda i zraka zbog nedostatka sustava odvodnje otpadnih voda

• Divlji deponiji i nedostatna kontrola komunalnog redara

• Nema inventarizacije i sustavnog monitoringa biljnih i životinjskih vrsta na

području grada Lepoglave

• Zastarjela cestovna infrastruktura loše kvalitete (sigurnost, signalizacija,

nogostupi, oborinske vode)

• Nedostatna povezanost centra i pojedinih područja grada javnim prijevozom

• Neiskorišten potencijal javnog prijevoza (željeznica, autobusi)

• Nedovoljno korištenje alternativnih izvora energije (solarne, obzirom na broj

sunčanih dana i biomase šuma)


67

Društvene djelatnosti

• Pokrivenost područja mrežom primarnih odgojno-obrazovnih institucija

• Osigurana primarna zdravstvena i socijalna skrb

• Programi potpore učenicima i socijalno osjetljivim skupinama (stipendije, besplatan

prijevoz, potpore obiteljima i socijalno deprivilegiranom stanovništvu)

• Prepoznatljiv kulturni proizvod (čipka) i sačuvana tradicija

• Definirani promotori turizma lepoglavske regije (TKIC i TZ)

• Udruge civilnog društva širokog raspona djelatnosti (kultura, potporne udruge, opći

interes, gospodarske udruge)

• Potpore grada programski orijentiranim udrugama

Upravljanje razvojem

• Pogranično područje (potencijal za prekogranične i meñuregionalne projekte i

suradnju)

• Otvorenost lokalne samouprave za suradnju sa svima koji su spremni ulagati u razvoj

zajednice

• Mogućnost primjene dobre prakse upravljanja razvojem susjednih država članica EU –

prekogranični utjecaj

• Iskustvo u provoñenju projekata EU

Gospodarstvo

• Plaće na području grada ispod prosjeka Hrvatske

• Smanjenje broja zaposlenih u gospodarstvu

• Zapuštenost poljoprivrednih površina i zapostavljena proizvodnja

• Nedovoljna educiranost poljoprivrednika i nedostatak inicijative za bavljenje

poljoprivrednom kao primarnom djelatnošću za obiteljska gospodarstva


• Nedostatak srednjoškolskih ustanova i programa cjeloživotnog učenja

• Nedovoljno iskorišteni turistički potencijali (prirodna i kulturna baština)

• Nedostatak smještajnih kapaciteta i promocije turizma

• Disperzija aktivnosti i neprofesionalizam udruga

• Financijski prihodi za rad udruga uglavnom iz gradskog proračuna


• Nedostatak sustavne pomoći u upravljanju razvojem

• Nedostatni ljudski potencijal te nedostatna upravljačka znanja i vještine

• Nedovoljna suradnja s ključnim institucijama za razvoj


68

PRILIKE PRIJETNJE


• Programi revitalizacije naselja s nacionalne i EU razine

• Programi poticanja korištenja obnovljivih izvora energije kroz subvencije s

nacionalne razine i EU fondova

• Programi poticanja energetski učinkovite stanogradnje s nacionalne razine

• Razvoj i unapreñenje fizičke infrastrukture kroz programe na nacionalnoj razini i

programe EU

Gospodarstvo

• Dolazak novih tvrtki visokodohodovnih djelatnosti (zbog viših troškova

poslovanja u široj regiji)

• Mogućnost širenja tvrtki na strana tržišta uz pomoć inozemnih partnera

• Programi potpore gospodarstvu na nacionalnoj razini (potpore za brdsko-

planinska područja) i fondovi EU

• Programi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja deprivilegiranih skupina i

žena na nacionalnoj razini

• Programi poticaja i razvoja seoskih domaćinstava na nacionalnoj razini

• Povećanje potražnje na tržištu za ekološkim poljoprivrednim proizvodima


• Osnivanje srednjoškolske ustanove na području grada

• Globalni turistički trendovi (razvoj ekoturizma)

• Izgradnja nove Kaznionice i prijenos vlasništva stare zgrade na Grad Lepoglavu

(smještani kapaciteti i atrakcija)

• Programi prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja


• Nedostatak financijskih sredstava za provoñenje projekata za

poboljšanje kvalitete života

• Devastacija prirodnih resursa uslijed promjene klimatskih uvjeta

• Povećanje količine padalina

• Porast zagañenja

• Propadanje i nestanak vrsta flore i faune

• Prometna izolacija i neatraktivnost područja

• Energetska kriza (redukcija plinoopskrbe i ostalih fosilnih goriva)

Gospodarstvo

• Zakonodavstvo (mnoštvo propisa i naknada destimulira ulagače)

• Stagnacija neto plaća i recesija na globalnoj razini

• Nedostatak obrazovanih stručnjaka zbog odljeva mozgova

• Razvoj poljoprivrede u široj regiji i povećanje konkurencije

• Programi poticaja poljoprivrede na nacionalnoj razini i iz fondova EU


• Zatvaranje odgojnoobrazovnih institucija kao posljedica starenja

stanovništva i depopulacije

• Nezainteresiranost tržišta za ponudu lepoglavskog kraja

• Konkurencija drugih destinacija

• Prestanak djelovanja i gašenje udruga


69

• Dostupni programi nacionalne razine i iz fondova EU za poticanje aktivnosti

udruga

• Donatori udruga


• Zakon i strategija o regionalnom razvoju

• Mogućnost primjene dobre prakse upravljanja razvojem susjednih država članica

EU – prekogranični utjecaj

• Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove

• Poboljšanje sposobnosti i znanja lokalne zajednice za upravljanje razvojem


• Nedostatna sredstva državnog proračuna za financiranje razvoja manjih

sredina

• Nedostatna sredstva gradskog proračuna za provoñenje razvojnih

programa


70

13. Vizija razvoja Grada Lepoglave i strateški cil jevi

Vizija grada Lepoglave nastala je na temelju prijedloga upućenih od članova radne grupe

te članova Partnerskog odbora.

VIZIJA RAZVOJA GRADA LEPOGLAVE

„Lepoglava – zeleni grad, grad kulture, tradicije i očuvane prirode“

Kako bi definirali smjernice razvoja koje pridonose ostvarenju vizije od strane Radne

grupe postavljena su dva strateška cilja:

� Razvoj stabilnog i konkurentnog gospodarstva

� Razvoj kulture i turizma

Temeljem definirane vizije i strateških razvojnih ciljeva, Partnerski odbor i Agencija za

razvoj Varaždinske županije (AZRA) predložili su ključne razvojne prioritete i mjere za

ostvarenje pojedinog razvojnog cilja. Definirani prioriteti predstavljaju žarišta aktivnosti

koje bi se trebale provoditi realizacijom predloženih mjera.

Tablica koja slijedi prikazuje prioritete prema kojima su razrañeni strateški razvojni ciljevi

Lepoglave:

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI

1. Razvoj gospodarstva i infrastrukture 2. Razvoj poljoprivrede

1. RAZVOJ STABILNOG I KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

3. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

5. Razvoj turisti čke i kulturne infrastrukture 6. Održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa u

turisti čke svrhe 7. Poticanje umrežavanja i suradnje udruga 8. Razvoj marketinških aktivnosti u kulturi

2. RAZVOJ KULTURE I TURIZMA

9. Poticanje razvoja obiteljskih gospodarstava u turisti čke svrhe

Slijedi kratko obrazloženje svakog prioriteta te mjera za njegovo ostvarivanje. Uz opis

svake mjere predložene su ključne aktivnosti kroz koje će se mjera u budućnosti

ostvarivati te nositelji provedbe.


71

14. Razvojni prioriteti i mjere STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE

• Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za razvoj gos podarstva

• Subvencioniranje gospodarskih programa • Pomo ć Grada gospodarstvenicima u planiranju

1 Razvoj gospodarstva i infrastrukture

• Garancije za gospodarstvene inicijative 2 Razvoj

poljoprivrede • Poticanje uzgoja i prerade poljoprivrednih kultur a

• Poticanje razvoja malih poljoprivrednih gospodarsta va • Udruživanje i zajedni čki marketing poljoprivrednika • Provo ñenje programa edukacije poljoprivrednika • Provo ñenje projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljiš ta, • Izrada strategije razvoja poljoprivrede

1. RAZVOJ STABILNOG I KONKURENTNOG GOSPODARSTVA I OBRTNIŠTVA

3 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

• Poticanje ekološki prihvatljivih tehnologija • Subvencioniranje alternativnih izvora energije i en ergetski

učinkovite gradnje


72

STRATEŠKI CILJ

PRIORITETI MJERE

• Poticanje izgradnje i modernizacije ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta

1 Razvoj turisti čke i kulturne infrastrukture • Poticanje razvoja postoje ćih turisti čkih sadržaja

• Programi zaštite i o čuvanja prirodnih vrijednosti 2 Održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa u turisti čke svrhe

• Očuvanje i revitalizacija kulturne i arhitektonske ba štine

3 Poticanje umrežavanja i suradnje udruga

• Edukacija, razmjena iskustva i aktiviranje članova udruga • Povezivanje sa udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu

4 Razvoj marketinških aktivnosti u kulturi

• Izrada plana marketinške promocije turizma • Kreiranje jedinstvenog branda

2. RAZVOJ KULTURE I TURIZMA

5 Poticanje razvoja obiteljskih gospodarstava u turisti čke svrhe

• Edukacija o mogu ćnostima bavljenja turizmom • Poticanje ulaganja u razvoj poljoprivrednih gospoda rstava i

njihove cjelovite ponude


73

Strateški cilj 1: RAZVOJ STABILNOG I KONKURENTNOG G OSPODARSTVA

Grad Lepoglava na svom području želi razvijati konkurentno gospodarstvo kroz povećanje

znanja društva te industrijama koje će se temeljiti na znanju i inovacija te će poticati na primjenu

novih tehnologija. Potiče na meñusobno povezivanje i umrežavanje s tvrtkama u gradu, županiji

i šire. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva poticat će se na udruživanje radi zajedničke

marketinške promocije i povećanje profitabilnosti te na revitalizaciju zapuštenih parcela,

proizvodnju i finalizaciju proizvoda visoko-dohodovnih sorti te vinogradarstvo.

Strateški cilj 2: RAZVOJ KULTURE I TURIZMA

S obzirom na dostignuti stupanj razvoja, postojeće gospodarske strukture i prirodne uvjete, grad

Lepoglava izmeñu ostalog svoj razvoj temelji i na razvoju turizma i komplementarnih djelatnosti,

prvenstveno podizanjem kvalitete turističkih sadržaja na području turizma. Razvojem postojeće i

izgradnjom nove turističke infrastrukture, koja predstavlja osnovu za prihvat posjetitelja, podići

će se razina kvalitete cjelokupnog područja grada kao turističke privlačne destinacije. Poseban

naglasak će se staviti na veću marketinšku promociju kulturne ponude, edukaciju i umrežavanje

udruga civilnog društva kao jednog od nositelja kulturnih dogañanja u gradu.

Strateški cilj 1: RAZVOJ STABILNOG I KONKURENTNOG G OSPODARSTVA

Prioritet 1. Razvoj gospodarstva i infrastrukture

Cilj ovog prioriteta je kroz različite programe i projekte stimulirati razvoj postojećih poduzeća i

otvaranje novih koji će koristiti moderne tehnologije čime će se istovremeno povećati zahtjevi za

obrazovanim kadrovima i brinuti o očuvanju okoliša. Visoko-kumulativno gospodarstvo omogućit

će povećanje dobiti poduzeća i konkurentnosti na tržištu, čime će se ostvariti i uvjeti za nova

ulaganja. U svrhu provedbe prioriteta grad Lepoglava će osnovati gospodarsko viječe kojim će

se osigurati optimalni razvoj gospodarstva.

Mjera 1: Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za r azvoj gospodarstva

Obzirom na turističke i gospodarske potencijale, nužno je poboljšati dostupnost i osuvremeniti

prometnice te na taj način utjecati na još bolje iskorištavanje geoprometnog položaja sa

implikacijama na sve vidove društvenog života. Izgradnjom komunalne infrastrukture bitno će se

poboljšati kvaliteta života i atraktivnost područja i ostvariti preduvjeti za razvoj gospodarstva.

Aktivnosti u sklopu mjere su modernizacija prometne i komunalne infrastrukture (prometnice,


74

vodovod i odvodnja, opremanje poduzetničke zone) i koncesije na zemljište u zoni po povoljnim

uvjetima za nove poduzetnike, a mjeru će provodit Grad u suradnji sa Županijskom upravom za

ceste i ostalim nadležnim institucijama.

Mjera 2: Subvencioniranje gospodarskih programa

Kako bi se potaknuo razvoj tvrtki koje djeluju na području grada te na taj način povećala

atraktivnost područja, Grad će subvencionirati gospodarske programe tvrtki sa područja grada

Lepoglave. Mjerom se predviña oslobañanje od plaćanja odreñenih nameta za sve tvrtke na

području grada Lepoglave, te male financijske pomoći tvrtkama prema potrebi. Mjeru će

provoditi Gospodarsko viječe grada Lepoglave i grad Lepoglava.

Mjera 3: Pomo ć Grada gospodarstvenicima u planiranju

Ovom mjerom se predviña unapreñivanje poslovanja poduzetnika uz pomoć Grada u planiranju,

kako bi se povećala konkurentnost tvrtki na tržištu i kako bi bile u mogućnosti ostvarivati pravo

na poticaje i kredite banaka. Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su sufinanciranje

izrade poslovnih planova, investicijskih studija, marketinških planova i ostalih strateških

dokumenata. Novim poduzetnicima i obrtnicima u sektorima od interesa za razvoj grada

omogućit će se sufinanciranje izrade strateških dokumenata. Mjeru će provoditi Gospodarsko

vijeće Grada Lepoglave.

Mjera 4: Garancije za gospodarstvene inicijative

Grad će osnovati jamstveni fond putem Garancijske agencije Varaždinske županije koji će

služiti kao kolaterala kod dobivanja kredita od strane poslovnih banaka, a u svrhu razvoja malog

i srednjeg poduzetništva. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa gospodarstvenicima, obrtnicima i

uz pomoć Garancijske agencije Varaždinske županije.

Prioritet 2: Razvoj poljoprivrede

Razvoj poljoprivrede omogućit će revitalizaciju zapuštenih područja i povećanje prihoda

lokalnog stanovništva, što će indirektno utjecati i na smanjenje migracija i negativnih

demografskih trendova. Potencirat će se finalizacija poljoprivrednih proizvoda kako bi se

ostvarila viša dodana vrijednost. Poljoprivredne površine sa starim nasadima treba obnoviti i

potrebno je definirati uvjeti proizvodnje i zajedničkog otkupa. Nužno je provesti udruživanje

poljoprivrednih proizvoñača i izraditi zajedničku marketinšku strategiju


75

Mjera 5: Poticanje uzgoja i prerade poljoprivredni h proizvoda

Cilj ove mjere je stimulirati proizvodnju, preradu i finalizaciju kultura za čiji uzgoj postoje

klimatološko-geografske pretpostavke na području grada. Poticajnim mjerama grada, županije i

države stimulirat će se opremanje proizvodnih objekata za finalizaciju proizvoda kao što je

ljekovito bilje, voće, povrće i cvijeće, a takoñer i stimulirati obnavljanje nasada vinove loze sorti

koje uspijevaju na tom području.

Mjeru će zajednički provoditi Grad u suradnji sa Županijom.

Mjera 6: Poticanje razvoja malih poljoprivrednih go spodarstava

Kako bi se revitalizirala poljoprivredna proizvodnja i potakao uzgoj te na taj način stavile u

funkciju zapuštene površine, nužno je aktivirati obiteljska gospodarstva na proizvodnju i

finalizaciju poljoprivrednih proizvoda. Mjeru je moguće provesti kroz programe poticaja isključivo

poljoprivrednih gospodarstava i programe edukacije.

Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 7: Udruživanje i zajedni čki marketing poljoprivrednika

Kako bi se održala poljoprivredna proizvodnja potrebno je umrežiti poljoprivredne proizvoñače,

definirati i osmisliti ponudu te cjelokupni marketinški koncept.

Cilj mjere je stvaranje veće dodane vrijednosti proizvoda. Mjerom će se poboljšati iskorištavanje

kapaciteta u poljoprivredi, poticati suradnja i udruživanje poljoprivrednika te omogućiti zajednički

nastup na tržištima.

Aktivnosti za provedbu ove mjere su: osnivanje udruga, zadruga, osmišljavanje zajedničke

ponude i brandova, zajednička marketinška koncepcija i zajednički plasman proizvoda na

tržište.

Ovu mjeru provodit će poljoprivredni proizvoñači uz pomoć grada Lepoglave i Agencije za

razvoj Varaždinske županije i kroz mjere poticaja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Prioritet 4. Poticanje korištenja obnovljivih izvor a energije

Korištenjem alternativnih i obnovljivih izvora energije povoljno utječe na zaštitu okoliša i

postizanje energetske neovisnosti nekog kraja. Bogatstvo šuma iz kojih se može eksploatirati

biomasa zadovoljavalo bi potrebe manjih pogona i kućanstava. Takoñer, potrebno je educirati

stanovništvo o korisnosti i načinima eksploatacije biomase i solarne energije, kako bi u


76

budućnosti sami bili inicijatori promjena. Na taj način će se pozitivno utjecati na kvalitetu okoliša

i života stanovništva na području grada.

Mjera 8: Poticanje ekološki prihvatljivih tehnologi ja

Poticat će se ulaganja u proizvodnje s ekološko prihvatljivim tehnologija i modernizaciju

postojećih industrija sa zastarjelom i ekološki neprihvatljivom tehnologijom. Poticat će se

uvoñenje ISO i drugih standarda te prilagoñavanje proizvodnje suvremenim ekološkim

standardima. Provoñenje mjere uključuje i obrazovanje gospodarstvenika o održivom razvoju i

očuvanju okoliša.

Provedbu mjere osigurat će Grad u suradnji sa županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske

županije.

Mjera 9: Poticanje korištenje obnovljivih izvora en ergije

Poticanjem korištenja ekološki prihvatljivih energenata, obnovljivih izvora energije sunca i

bioenergije, smanjit će se iskorištavanje prirodnih resursa, ali i smanjiti onečišćavanje zraka.

Ovom mjerom educirat će se, organiziranjem informativnih radionica i prezentacija, i informirati

fizičke i pravne osobe o mogućnostima subvencioniranja i sufinanciranja od strane nadležnih

institucija, poticat će se inicijative stanovništva i gospodarstva (npr. ugradnja solarnih kolektora)

s ciljem povećanja korištenja obnovljivih izvora energije.

Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa županijom, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Agencijom za razvoj

Varaždinske županije.

Prioritet 5: Razvoj komunalne i cestovne infrastruk ture

Obzirom na turističke i gospodarske potencijale, nužno je poboljšati dostupnost i osuvremeniti

prometnice te na taj način utjecati na još bolje iskorištavanje geoprometnog položaja sa

implikacijama na sve vidove društvenog života. Izgradnjom komunalne infrastrukture bitno će se

poboljšati kvaliteta života i atraktivnost područja.

Mjera 10: Modernizacija prometnica i izgradnja nog ostupa

Obzirom na geoprometni položaj i intenzitet gospodarske aktivnosti, u svrhu povećanja

sigurnosti svih sudionika i prometu i povećanja atraktivnosti područja, potrebno je modernizirati

postojeću cestovnu infrastrukturu. Prvenstveno je potrebno obnoviti prometnice na području


77

grada koje su uništene zbog lošeg održavanja i intenziteta prometa te izgraditi nogostupe na

svim važnijim prometnim pravcima. Takoñer postoji potreba za izgradnju brze ceste Varaždin –

Krapina kako bi se izbjegla prometna izoliranost cijelog kraja. Projekte je moguće financirati iz

fondova EU i Republike Hrvatske.

Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, Varaždinskom županijom

i Agencijom za razvoj Varaždinske županije

Mjera 11: Projekt postavljanja nadstrešnica na aut obusna stajališta

Povećanje ukupne sigurnosti na cestama i poticanje korištenja javnog prijevoza moguće je ako

se osiguraju infrastrukturne pretpostavke. Aktivnosti unutar ove mjere obuhvaćaju opremanje

autobusnih stajališta nadstrešnicama.

Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, Varaždinskom županijom

i agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 12: Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda

Nepostojanje jedinstvenog i sveobuhvatnog sustava odvodnje otpadnih voda predstavlja veliki

ekološki problem i negativno utječe na kvalitetu života na području Lepoglave. Nužna je izrada

kompletne projektne dokumentacije i izgradnja sustava.

Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa nadležnim institucijama.

Strateški cilj 2: RAZVOJ KULTURE I TURIZMA

Prioritet 1: Razvoj turisti čke i kulturne infrastrukture

Turistička ponuda grada prepoznatljiva je po nekoliko glavnih proizvoda i materijalnih dobara te

velikim potencijalom u izletničkom turizmu uvjetovanim geografskim karakteristikama. Meñutim,

na području grada postoje nekvalitetni prateći ugostiteljski i smještajni objekti za prihvat i

zadržavanje turista, a koji bi se mogli preurediti u objekte prihvatljive za prihvat turista.

Dostupnost, informiranost i atraktivnost elementi su koji čine neku destinaciju turističkom.

Nedostatak samo jednog od elemenata može dovesti do nezadovoljstva posjetitelja. Da bi grad

Lepoglava, koja već konkurira na hrvatskom turističkom tržištu kao priznato odredište, bila

pripremljena za sve veći turistički promet zahvaljujući jednoj od najpopularnijih atrakcija,

Lepoglavskoj čipki, od izuzetne je važnosti poboljšati dostupnost i informiranost posjetitelja o

gradu. Svrha je povećati razinu zadovoljstva posjetitelja te utjecati na njihov ponovni dolazak što


78

direktno povećava potrošnju, povećava prihode i rezultira boljim pozicioniranjem na turističkom

tržištu.

Mjera 1: Poticanje izgradnje i modernizacije ugost iteljskih i smještajnih kapaciteta

Povećanjem kvalitete kapaciteta za prihvat gostiju povećat će se kvaliteta cjelokupne destinacije

i pridonijeti njezinom boljem pozicioniranju na turističkom tržištu. Omogućit će se povećanje

zadovoljstva gostiju te njihov ponovni dolazak u destinaciju. Aktivnosti provedbe uključuju

ureñenje objekta (ureñenje parkirališta, vanjskog dijela objekta, prostorija objekta, izrada

brošure, povećanje ugostiteljske ponude, čišćenje objekta, postavljanje vidljivog naziva,

kategorije i vrste usluga, osiguranje pristupa za osobe s posebnim potrebama, mogućnost

kupnje suvenira i domaćeg proizvoda).

Provedbu mjere osigurat će svi turistički subjekti s područja grada Lepoglave u suradnji sa

potpornim institucijama Grada Lepoglave.

Mjera 2: Poticanje razvoja postoje ćih turisti čkih sadržaja

Na području grada postoje turistički sadržaji (kulturni objekti, manifestacije, ugostiteljski objekti)

koje je potrebno modernizirati i pronaći načine za njihovom boljom promocijom.

Nezadovoljavajuće stanje ugostiteljskih objekata, zapuštenost i devastiranost mnogih grañevina

neiskorišten je potencijal. Istovremeno ne postoje smještajni kapaciteti koji bi upotpunili ponudu.

Nužno je proširiti ponudu i povezati se susjednim općinama kako bi se ona upotpunila i

zaokružila.

Aktivnosti predviñene ovom mjerom su: subvencije za obnavljanje i stavljanje u funkciju

neiskorištenih potencijala te promocija postojećih sadržaja na nacionalnim i meñunarodnim

manifestacijama. Ovu mjeru provodit će subjekti u turizmu i Grad u suradnji sa Turističkom

zajednicom Sjeverno zagorje i TZ Varaždinske županije.

Prioritet 2: Održivo korištenje prirodnih i kulturn ih resursa u turisti čke svrhe

Odmičući se od koncepta masovnog turizma turističke se destinacije sve više okreću održivom

razvoju koji promovira očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti i njihovo očuvanje za buduće

generacije. Proces razvoja turizma u Lepoglavi na održiv način zahtijevat će korištenje prirodnih

i kulturnih resursa putem očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturne i arhitektonske baštine.


79

Mjera 3: Poticanje zaštite i o čuvanja prirodnih vrijednosti

Cilj mjere je kartirati i zaštititi vrijedna staništa, rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste,

osigurati održivo korištenje raspoloživih prirodnih resursa i spriječiti štetno ljudsko djelovanje u

prirodi. Mjerom će se osigurati dostatno obrazovanje za izgrañivanje stava stanovništva kojim

će se pokazati kako je ulaganje u prirodu i okoliš dugoročna i isplativa investicija. Mjeru će u

suradnji sa Gradom i nadležnim ministarstvom provoditi Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije i ekološke udruge.

Mjera 4: O čuvanje i revitalizacija kulturne i arhitektonske ba štine

Cilj mjere je omogućiti održivo korištenje kulturnih i povijesnih vrijednosti te njihovo uvrštenje u

turističku ponudu. Za provedbu mjere predviñene su aktivnosti osmišljavanja nove turističke

ponude temeljene na postojećim kulturnim i prirodnim atrakcijama.

Mjeru će u suradnji sa institucijama Grada provoditi udruge s područja kulture.

Prioritet 3: Poticanje umrežavanja i suradnje udrug a

Postojeće potencijale i znanje udruga potrebno je iskoristiti u poboljšanje kapaciteta ostalih

udruga kroz organizaciju radionica, prijenos znanja i uključivanje u zajedničke aktivnosti. Na taj

će se način olakšati rad svih udruga i povećati mogućnosti za ostvarivanje novih ideja i postići

aktivaciju stanovništva u cilju razvoja civilnog društva

Mjera 4: Edukacija, razmjena iskustva i aktiviranje članova udruga

Cilj ove mjere je edukacija članova udruga za pisanje i apliciranje na natječaje ministarstava,

umrežavanje u svrhu razmjene iskustva, edukacija o korisnosti i učincima aktivnog sudjelovanja

stanovništva u radu udruga, a sa svrhom manje ovisnosti udruga o proračuni.

Aktivnosti u sklopu ove mjere koje uključuju animiranje i edukacijske radionice, provodit će

udruge s područja grada uz pomoć Grada Lepoglave i Agencije za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 5: Povezivanje sa udrugama u Hrvatskoj i inoz emstvu

U svrhu razmjene iskustva i pronalaženja novih ideja koje se mogu iskoristiti za razvoj grada

nužno je aktivirati udruge i povezati se sa udrugama koje promoviraju iste vrijednosti u

Hrvatskoj i inozemstvu. Takve aktivnosti će pridonijeti modernizaciji rada udruga i povećanju

njihovih kompetencija za pronalaženje novih mogućnosti financiranja dodatnih aktivnosti kako bi

bile manje ovisne o gradskom proračunu. Mjeru će provoditi udruge na području grada.


80

Prioritet 4: Poticanje i razvoj novih marketinških aktivnosti u kulturi

Radi povećanja prepoznatljivosti kraja i aktiviranja svih kulturnih resursa, potrebno je izraditi

plan promocije, iskoristiti i poboljšati postojeće promotivne kanale te educirati sudionike u kulturi

o načinima postizanja što boljeg predstavljanja vlastitih potencijala.

Mjera 6: Izrada plana marketinške promocije turizm a

Promocija uvelike utječe na odabir posjetitelja o konkretnoj destinaciji u kojoj će provesti svoj

odmor, ostvariti potrošnju i time pridonijeti povećanju ekonomskog standarda lokalnog

stanovništva. Dosadašnje promotivne aktivnosti koje je potrebno i dalje nastaviti kako bi

destinacija zadržala trenutnu poziciju na turističkom tržištu provodi TZ Sjeverno Zagorje. Nove

aktivnosti uključivat će korištenje suvremenih tehnologija i novih načina promocije kako bi se

poboljšala i modernizirala promocija kulturnih aktivnosti. Nužno je kulturnu ponudu povezati sa

inozemnim turističkim regijama (u čemu se mogu iskoristiti kapaciteti i suradnja Varaždinske

županije sa europskim regijama). Mjeru će provoditi TKIC u suradnji s TZ Sjeverno Zagorje i TZ

Varaždinske županije.

Mjera 7: Kreiranje prepoznatljivog branda

Kako bi se povećala prepoznatljivost lepoglavske regije i njenih turističkih potencijala i

proizvoda, potrebno je kreirati jedinstveni zaštitni znak, tržišni znak. Brandiranje podrazumijeva

identificiranje, razvoj i komunikaciju pozitivnog identiteta ciljanim skupinama.

Na taj će se način zaštititi lokalni turistički proizvod i osigurati trajna prepoznatljivost regije.

Nositelj ove mjere je TKIC u suradnji sa turističkim zajednicama, županijom, proizvoñačima,

udrugama i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Prioritet 5: Poticanje razvoja obiteljskih gospodar stava u turisti čke svrhe

Stvaranje novih turističkih sadržaja mora biti u skladu s trenutačnim trendovima na turističkom

tržištu i održivim korištenjem prirodnih i kulturnih resursa u turističke svrhe. Novi turistički

sadržaji temeljit će se na tradicijskim i prirodnim vrijednostima grada te razvijati u okviru

sportsko-rekreativnih, seoskih i eno-gastronomskih oblika turizma. Potrebno je iskoristiti razne

državne i lokalne poticaje za stvaranje izvornih suvenira, tematskih puteva i organizaciju

različitih dogañanja. Nedostatak ponude u vidu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i

seoskog turizma moguće je poboljšati edukacijom zainteresiranih o prednostima i


81

mogućnostima takvog načina proizvodnje, raznim mjerama i poticajima pomoći zainteresiranima

da zaokruže ponudu i prezentiraju svoju ponudu na tržištu. Na taj će se način ostvariti i

povećanje prihoda seoskog stanovništva.

Mjera 8: Edukacija o mogu ćnostima bavljenja turizmom

Nadogradnja turističke ponude nužno uključuje edukaciju zainteresiranih domaćinstava o

proizvodnji, preradi, plasmanu i promociji vlastitih prehrambenih proizvoda i rukotvorina

Potrebno je orijentirati se na razvoj seoskog turizma odnosno turizam izvan urbanih i turističkih

naselja koji se temelji na posebnostima okruženja (prirodne ljepote, kulturna baština,

tradicionalne vrijednosti itd.) s elementima gastro turizma te sportskog turizma obzirom da

većina turista koja posjećuje ruralno područje preferira aktivni odmor i zdravu tradicionalnu

hranu.

Mjera 9: Poticanje ulaganja u razvoj poljoprivredni h gospodarstava i njihove

cjelovite ponude

Zadovoljavanjem preduvjeta (edukacijom o načinima proizvodnje i podizanjem svijesti

stanovništva o mogućnostima iskorištavanja postojećih resursa u svrhu razvoja kraja), omogućit

će se izrada prijedloga projekata koji će se uz pomoć gradskih i županijskih institucija poticati

kroz sufinanciranje i pomoć u pripremi za prijavljivanje na natječaje ministarstava. Poticat će se i

umrežavanje proizvoñača i suradnja u cilju što kvalitetnije i kompletnije ponude. Zajednička

promocija ponude proizvoñača s područja grada Lepoglave nužna je da bi se smanjili troškovi

za svakog proizvoñača pojedinačno i povećao učinak. Ova mjera predviña izradu zajedničke

promotivne strategije, pripremu zajedničkih promotivnih materijala i provoñenje zajedničkih

promotivnih aktivnosti.

Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa udrugama, županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske

županije.


82

15. Zaklju čak

Grad Lepoglava je pogranični grad, smješten u plodnoj dolini rijeke Bednje i okružen

brežuljcima, bogate kulture i povijesti što na prvi pogled pokazuje veliki potencijal razvoja, dok je

na drugoj strani to grad najveće kaznionice u Republici Hrvatskoj i industrije niske dodane

vrijednosti. Bipolarnost grada kao jedinice lokalne samouprave vidljiva na prvi pogled i bez

opsežnih analiza te statističkih pokazatelja. Statistički podaci neophodni za analizu dužih

razdoblja pokazuju stagnaciju razvoja, a sama činjenica da se broj stanovnika nije značajno

promijenio zadnjih 100 godina postavlja pitanje zašto je tome tako.

Odgovor leži u položaju samog grada i cijelog gravitirajućeg područja te ulozi koja mu je

namijenjena kroz povijest. Grad je položen na zapadnom rubu Varaždinske županije, s

gradovima Krapinom i Varaždinom je spojen cestom koja prolazi naplavnom dolinom i brdovitim

krajem. Zbog loše cestovne infrastrukture te slabih autobusnih veza dostupnost gradu je bila

otežana. Grad postaje središte velike kaznene ustanove koja je donijela odreñeni broj radnih

mjesta i osigurala sigurnost populaciji što je dovelo do smanjenja interesa za

samozapošljavanjem. Nedostatak kvalitetne i mlade radne snage koja je zaposlena u kaznionici

je bilo teško kompenzirati sa radnom snagom iz okolnog područja, a sve zbog loše povezanosti,

što dovodi do otežanog razvoja industrije.

Danas, grad Lepoglava pokušava revitalizirati industriju mjerama razvoja, stvaraju se preduvjeti

za iskorištavanje kulturnih i prirodnih bogatstava u turističke svrhe te nastoji razviti civilno

društvo. Prometna povezanost s Krapinsko–zagorskom županijom se poboljšava i donosi dobru

povezanost sa Zagrebom što će u budućnosti biti glavna prilika razvoja gospodarstva i turizma.

Brza cesta Lepoglava – Varaždin koja se planira u budućnosti će donijeti Gradu gospodarski

procvat što je prepoznato te gradske vlasti stvaraju preduvjete za prihvat razvoja kroz

gospodarske zone i obnovu infrastrukture Grada.

Posljednje razdoblje je bilo dinamično za razvoj grada, a razdoblje koje dolazi donosi još veće

promjene. Ulazak RH u EU donijet će gradu nove mogućnosti razvoja kroz iskorištavanje

strukturnih fondova, dok će se poboljšanom infrastrukturom stvoriti bolji uvjeti za razvoj

gospodarstva, turizma i civilnog društva. Vrijeme razvoja grada Lepoglave je počelo, a činjenica

da je Grad počeo planirati razvoj na dugoročnoj razini kroz izradu dokumenta „Plan ukupnog


83

razvoja grada Lepoglave“ osigurava optimalno korištenje prirodnih bogatstava te stabilna razvoj

za sljedeće razdoblje.

Izrada PUR-a je tek prvi korak prema planiranju razvoja. PUR grada Lepoglave je temeljni

dokument koji služi kao podloga za prijavljivanje projekata prema nacionalnim i EU fondovima.

Izradom proračuna u skladu sa smjernicama razvoja lakše će se planirati i evaluirati

dugogodišnji projekti (npr. komunalna infrastruktura, revitalizacija gospodarstva, podizanje

razine znanja i konkurentnosti radne snage i sl.). Nadalje, PUR kao jedan od instrumenata za

evaluaciju projekata na lokalnoj razini fokusira ljudske i financijske kapacitete prema istim

ciljevima te čini razvoj bržim, lakšim i transparentijim.

PUR Lepoglava nije statičan dokument kao što nisu niti socijalno–ekonomske prilike u gradu

Lepoglavi tako da će biti potrebno revidirati dokument najmanje jednom u dvije godine. Kada se

ostvare, bit će potrebno mijenjati prioritete i mjere u skladu sa trenutnim prilikama te novim

smjernicama razvoja grada Lepoglave. PUR je dokument koji daje sliku grada Lepoglave te

usmjerava razvoj dok je za konkretne pomake potrebno izraditi projekt, akcijski plan ili program

koji se fokusiraju na jedan od prioriteta/mjera u PUR-u te su vezani za proračun grada

Lepoglave.

AZRA


84

Literatura:

• Statistički ljetopis 2008, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2008. • Statistički ljetopis 2007, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2007. • Statistički ljetopis 2006, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2006. • Statistički ljetopis 2005, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005. • Statistički ljetopis 2004, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2004. • Statistički ljetopis 2003, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003. • Popis stanovništva 2001, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2002. • Popis poljoprivrede 2003, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003. • Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, Interin d.o.o., Vinica, 2007. • Izvješće o stanju poljoprivrede 2007. grada Lepoglave, Grad Lepoglava, Lepoglava,

2007. • Prostorni plan Grada Lepoglave, Urbanistički institut Hrvatske d.d., Zagreb, 2003. • Urbanistički plan ureñenja dijela naselja Lepoglava, Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o.,

Zagreb, 2004. • Mjesečni statistički bilten godina XXI./2008., vol. 1 – 12, Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Zagreb, 2008. • Mjesečni statistički bilten godina XX./2007., vol. 1 – 12, Hrvatski zavod za zapošljavanje,

Zagreb, 2007. • Mjesečni statistički bilten godina XIX./2006., vol. 1 – 12, Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Zagreb, 2006. • Godišnjak 2007, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2008. • Godišnjak 2006, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2007. • Godišnjak 2005, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2006.


85

Partnerski odbor:

• Marijan Škvarić, Grad Lepoglava • Špičko Alojz, Grad Lepoglava • Šumečki Josip, Grad Lepoglava • Hrvoje Kovač, Grad Lepoglava • Nada Zver, Grad Lepoglava • Robert Maček, Grad Lepoglava • Ribić Marija, Grad Lepoglava • Varović Marija, Grad Lepoglava • Petar Županić, Grad Lepoglava • Ivan Čretni, Udruga „Lijepa naša“ • Krešimir Borovec, Udruga „Lepoman“ • Damir Vrtar, Udruga „Lepoglavski ahat“ • Željko Videc, Kaznionica Lepoglava • Ivan Ciglar, Knegingrad • Franjo Mesić, IGM Lepoglava • Milan Pavleković, IGM Lepoglava • Nedeljko Črepinko, Udruženje obrtnika Ivanec • Zlatko Mošmondor, Grafoprom • Zlatko Bajsić, Caffe bar ART Lepoglava • Viktor Žulić, V-Elita Lepoglava • Srećko KRAMARIĆ, Ivkom Ivanec • Stjepan Vresk, Mercator-H, prodavaonica Lepoglava • Zlatko Barbir, HZZ Ivanec • Jasenka Hutinski, HZZ Varaždin • Blaženka Pajtlar, HZZ Varaždin • Franjo Klas, TMT-TIO Lepoglava • Tomo Kudeljak, TIM Višnjica • Zdravko Hrženjak, HIS Višnjica • Branko Musulin, Musulin d.o.o. Lepoglava • Božidar Jager, Cesta-asfaltna baza Lepoglava • Ivica Vugrinec, Golubovečki ugljenokopi • Dražen Novak, Tornado d.o.o. • Branka Dubovečak, Lepa Lepoglava • Vlado Hodalj, Hodalj d.o.o. Lepoglava • Damir Pavišić, Termoplin Varaždin • Čedomil Cesarec, HGK-Varaždin • Renata Papec, HGK-Varaždin • Tomislav Šipek, Gara d.o.o. Varaždin


86

Autori: Osnovne informacije Anita Strniščak Infrastruktura Nikola Kučiš Anita Strniščak Energetika Nikola Kučiš Prirodna obilježja i prirodni resursi Margareta Leskovar Ivana Prekrit Zaštita okoliša Margareta Leskovar Ivana Prekrit Gospodarstvo Irma Dračić Mario Klapša Josipa Petrović-Zozoli Sanja Popijač Poljoprivreda Josip Borak Tomislav Vitez Društvene djelatnosti Sonja Ivoš Martina Klopotan-Tuk Sanja Martinez Helena Nemeti Jelena Zrinski-Berger Turizam i kultura Maja Lehman Alen Leverić Vesnica Matoković Civilno društvo Ivana Klinec SWOT Analiza Sonja Ivoš Emil Tkalec

Razvojni prioriteti i mjere Sonja Ivoš Emil Tkalec Koordinator Sonja Ivoš Lektor Mario Klapša Grafička obrada Mario Klapša Urednik Emil Tkalec

Program ukupnog razvoja grada Lepoglave · PUR Lepoglava ožujak 2009. 5 2. Osnovne informacije o...

Documents

Transcript of Program ukupnog razvoja grada Lepoglave · PUR Lepoglava ožujak 2009. 5 2. Osnovne informacije o...