Prof. dr Franja Fratr
description
Transcript of Prof. dr Franja Fratr
Prof. dr Franja FratrIzraz “brzina” uključuje tri elementa:1.Latentno vreme reakcije (motorička reakcija na
znak)2.Brzina pojedinačnog pokreta (delova tela, brz.
pokr. ekstr)3.Frekvenca pokreta (frekv. pokr. ruku i nogu pri
trčanju)Pravolinijsko kretanjePromena pravca kretanja (agilnost), spoj vremena
reakcije i brzine trčanja u različitim pravcimaGenetika
TRENING BRZINEProf. Dr Franja Fratrić
POJMOVIIzraz “brzina” uključuje tri elementa:1.Latentno vreme reakcije (motorička reakcija na
znak) reaktibilnost / reakciono vreme2.Brzina pojedinačnog pokreta (delova tela, brz.
pokr. ekstr)3.Frekvenca pokreta (frekv. pokr. ruku i nogu pri
trčanju)Pravolinijsko kretanjePromena pravca kretanja (agilnost), spoj vremena
reakcije i brzine trčanja u različitim pravcimaGenetika
RAZVOJ BRZINEBrzina trčanja, vreme reakcije i brzi rad nogu
kontinuirano se poboljšavaju od pete godine života do sazrevanja.
Brzina zavisi od sposobnosti mišića da se kontrahujuSnažna kontrakcija uz bilo koji tip brzine je vezana
uz trening snageNajveći napredak u brzini je tokom puberteta i
postpubertetaUnapređenje brzine u pretpubertetu je rezultat
nervnog prilagođavanja (unutar i međumišićna koordinacija-mišići uče raditi zajedno) a ne snažnih mišićnih kontrakcija, dakle nervno-mišićnog prilagođavanja
RAZVOJ BRZINEU pubertetu se se sposobnost izvođenja brzih
pokreta progresivno povećava, da bi se brzina u pravom smislu reči razvijala u kasnijim fazama
Povećanje brzine je i rezultat bolje koordinacije (bez višestranog razvoja slaba je koordinacija ruku i nogu-smanjena sposobnost brzog trčanja)
Razlike među polovima su vidljive kada se deca približavaju pubertetu
CILJ TRENINGA BRZINEU pretpubertetu cilj je razvijanje specifične
igračke brzine (igre, štafetne igre i sl)Razvoj pretpubertetske brzine je rezultat nervno
mišićnog prilagođavanja koji se postiže kroz igru (usklađivanje akcija ruku i nogu, menjane pravca kretanja , brže reagovanje)
Različitost u vežbama brzine je veoma važna jer razvija motoričko iskustvo
Nesme se zanemariti gornji deo tela (bacanja teniske i golf loptice, lakše medicinke)
U ovom uzrastu većina igara treba da budu mešovita (zajedno dečaci i devojčice)
TRENING BRZINE ZA DECU U PREDPUBERTETUProgram treba posmatrati kao rano prilagođavanje
nervnog sistema na različite kretnje. Razvijati nervno-mišićnu koordinaciju
Trajanje i distance nesmeju biti dugi (4-6 sek. Sa pauzom od 2-3 min.). Trening treba da je zabavan
Treba koristiti različite vežbe za celo telo koje podstiču brzinu prvog pokreta i ruku i nogu (igre i štafete).
Vežbe treba obavljati pravolinijskiKako se deca približavaju pubertetu i postaju snažnija u
trening se uključuje i cik-cak trčanje, trčanje sa zaustavljanjem i ponvnim kretanjem (vežbe “stani i idi” 5-15m), slalom, trčanje sa brzim okretima, bacanje teniske i bezbol loptice, lakše medicinke
...U TOKU PUBERTETAKako se približava pubertet deca su sve pogodnija
za trening brzineProgresivno povećavati trajanje aktivnosti i dužine
distanciIgre (utakmice) treba da traju od 20-30min i mogu
se igrati u dva poluvremenaŠtafete od 10-15 m, 3-5 puta i raznolikeTreba uključiti trčanje sa okretima, promenama
pravca i zaustavljanja sa 4-8 ponavljanja i 2-3min. pauze
Brzina se znatno povećava tokom puberteta i kod dečaka i kod devojčica što je povezano sa razvojem njihovog tela i veličine i snage mišića
...PUBERTETUz dalji višestrani razvoj trening brzine treba
specifikovatiDirektan rezultat povećanja snage je povećanje brzine
posebno kod dečaka (od puberteta na dalje-testosteron)Devojke krajem puberteta dostižu plato u razvoju
brzine a dečaci pokazuju jasan napredak od puberteta na dalje
Povećanje snage gornjeg dela tela, posebno ruku unapređuje brzinu pokreta (sposobnost bacanja lopte dalje, mnogo snažniji udarci). Povećava se brzina promene pravca kretanja
Brzina i trening velikog ubrzanja vode prema boljem prilagođavanju nervnog sistema što rezultira boljom koordinacijom
...PUBERTETBolje je da dečaci devojčice treniraju u odvojenim grupamaPovećavanjem snage nogu deca se snažnije odražavaju od tla
i snažnije pokreću telo napredKrajem puberteta povećati ukupnu količinu treninga brzinePovećati udaljenost koja se prelazi velikom brzinom od 20 do
50 ili 60m. 5-8 puta, štafete 10-30m, 4-6 puta, sa odmorom od 2-3min.
Koristiti sprinteve, sprinteve sa okretima oko čunjeva i promene pravca, bacanje medicinki, skokovi preko nižih prepona
Skraćivati vreme reakcije (brže pokretanje ekstremiteta)U ranoj fazi razvoja brzine pokreta trener je ispred
takmičara a u kasnijoj fazi iza (daje vizuelni i zvučni signal)Uporedo sa razvojem brzine treba razvijati i snagu
...POSTPUBERTET I SPECIJALIZACIJAPovećanje brzine dolazi sa godinama. U postpubertetu
napredak u brzini je mnogo vidljiviji posebno kod dečaka (razvoj snage gornjg dela tela-kako su snažniji tako su brži)
Devojčice pokaziju veće povećanje brzine tokom kasnog puberteta i ranog postpuberteta i tu dostižu plato ako dalje ne treniraju brzinu
Povećanje brzine je u vezi sa poboljšanjem mišićne koordinacije (nervni sistem je naučio da bude selektivan)
Trening brzine treba da bude specifičan za određeni sport a ograničiti vreme za igru, ali ne potpuno izbaciti višestranost
Za postizanje vrhunskih rezultata postpubertet je ključna faza
...POSTPUBERTET I SPECIJALIZACIJAVeći deo treninga brzine mora biti dinamičan i
izveden sa visokim intenzitetom da bi se stalno potsticao nervno-mišićni sistem
Sportista mora neprestano misliti na to kako će naučiti opustiti svoje antagonističke mišiće dok se agonisti kontrahuju. Treba odvojiti posebno vreme za obuku ove veštine
Ukoćenost znači visoka potrošnja energije i nepotrebne kontrakcije, što smanjuje brzinu
Mora se primeniti godišnja periodizacija i planiranje
...SPECIJALIZACIJATrening brzine je kompleksniji i moraju se trenirati
sledeći elementi:Brzina: brzina pojedinačnog pokreta (vreme od početka
vidljivog pokreta do kraja tog pokreta), mišićni refleks i brzo i snažno kontrahovanje mišića. Treba trenirati i snagu i brzinu
Savladavanje spoljašnjeg opterećenja: (sile teže, sprava, okoline-vetar,sneg,voda...,protivnik). Mora se razvijati eksplozivna snaga
Tehnika: frekvenca i vreme izvođenja pokreta su funkcija tehnike (opuštanje antagonista)
Koncentracija i snaga volje: procesiranje informacija, frekvenca nervnih impulsa i koncentracija određuju brzinu kretanja
Elastičnost mišića: naizmenično opuštanje agonista i antagonista, fleksibilnost zglobova.
POVEZANOST MOTORIČKIH SPOSOBNOSTIPrepoznavanje bliske povezanosti između
motoričkih sposobnosti omogućuje treneru i sportisti da shvate važnost višestranog procesa treninga posebno u pretpubertetu i pubertetu
Koordinacija-agilnostSnaga-brzina-fleksibilnost-izdržljivostKoordinacija-percepcija-ritam-tačnost
(preciznost)i pravovremenost-ravnoteža-vizuelna (prostorna) orijentacija
Važne veštine: sprint, skaknje, hvatanje, bacanje-pogađanje, ravnoteža, penjanje, gimnastika, plivanje
POVEZANOST MOTORIČKIH SPOSOBNOSTISila i brzina = snaga = brzina proizvodnje sile =
eksplozivna snagaSila i izdržljivost = mišićna izdržljivostNiko ne može biti brz pre nego što postane
snažan
Zakonitosti:1.Razvoj fleksibilnosti zglobova (pretpubertet i
pubertet-VAŽNO!)2.Prvo razvijati snagu tetiva, a tek onda snagu mišića3.Prvo razvijati snagu trupa, a tek onda ekstremiteta
ZAJEDNIČKI FAKTORI BRZINE I SNAGEMišićni činioci: rast mišićne mase (hipertrofija)Ne-mišićni činioci: adaptacija nervno-mišićnog ili
nervnog sistema na treningPretpubertet i rani pubertet: Napredak u snazi je
rezultat aktivacije i stimulacije mišića od strane CNS-a a ne hipertrofije
To dovodi kod dece do povećane sposobnosti da jako i snažno izvode efikasne pokrete. Većina mišića “uči” da sarađuje zajedno što kao rezultat ima povećanje sile i brzine u zadatom pravcu kretanja.
Postpubertet: Povećanje snage je rezultat hipertrofije zbog povećanja muškog polnog hormona (testosterona), od puberteta nadalje
SISTEMATIČAN PRISTUPZa ispravan trening, mora se odgovoriti na
sledeća pitanja:Gde smestiti brzinu u program treninga?Koliko je treba trenirati?Kojim intenzitetom i kojom količinom?Koje su vežbe najefikasnije?Koja je strategija periodizacije i ciklizacije?Da li je jednako efikasna i kod devojčica i dečaka?Koja je naučna osnova treninga brzine?
VEZUJUĆI POJMOVI UZ BRZINUBrzinska snagaEksplozivna snaga ili reaktivna snagaBrzinska izdržljivostTrening skokova i elastične reaktivnostiPliometrijaStresogeni trening
Brzina je kombinacija brzine i sileSnaga je kombinacija sile i brzine-proizvod sile i
brzineSnaga se definiše kao primena sile na nekom putu u
jedinici vremena
BRZE MOTORIČKE JEDINICEPokreti velikom brzinom zapošljavaju brze
motoričke jedinice, odnosno regrutuju bela mišićna vlakna.
Ova vlakna imaju veću frekvecu rada i ostvaruju veću silu po motoričkoj jedinici.
Na silu, snagu,brzinu, krutost (elastičnost), utiču hemijski, mehanički i neurološki činioci.
Važna komponenta koja ide zajedno sa brzinom i snagom je mišićna elastičnost
Krutost smanjuje brzinu, snagu i izdržljivost. Remeti tehniku
ELASTIČNA ENERGIJA, EKSPLOZIVNA SILA I BRZINA
Proučavanje ciklusa “rastezanje-skraćivanje” (ekscentrično-koncentično) je od posebnog interesa. U ovom cilkusu se stvara i transformiše značajna potencijalna kinetička energija. Tako, na primer, ako se mišić skrati odmah posle rastezanja, ispoljavanje eksplozivne sile se povećava, a uporedo sa tim troši se manje metaboličke energije. Ovo se dešava zahvaljujući činjenici što se kinetička energija padajućeg tela pri prizemljenju delimično pretvara u potencijalnu energiju mišića nogu, koje rade kao opruge. Ukoliko je jači pritisak, utoliko će moćnije biti opružanje. Istraživanja pokazuju da se više od polovine energije neophodne za naredni odskok sačuva u “mišićima-polugama” od prethodnog pokreta. Ova pojava, poznata još kao rekuperacija, zavisi od elastičnosti mišića i od kontrole njihove aktivnosti od strane CNS-a.
ZAVISNOST SILE I BRZINEAko posmatramo zavisnost sile i brzine onda
bi definicija glasila: da je brzina sposobnost realizacije sile tj.snage kroz jedan dati pokret (tj.na putu) što većom brzinom – brzinska snaga.
Ispoljava se kroz pojedinačne pokrete....udarci, presretanja, eskiviranja, bacanja, ,skokovi ...
FAKTORI BRZINEBrzina kao specifična karakteristika motorike
čoveka jeste funkcija dva osnovna faktora: Vremena napinjanja i opuštanja mišića
prilikom obavljanja motoričkih radnji maksimalnog intenziteta;
Vremena prelaska mišića iz aktivnog u
relativno pasivno stanje i obrnuto tj. od frekvencije mišićnih kontrakcija.
OSNOVNI PRAVCI ZA BRZINU
Povećanje broja miofibrila ( fiziološkog prečnika), kako u sporim, tako i u brzim mišićnim vlaknima, odnosno sila (snaga) mišićne kontrakcije;
Skraćivanje vremena opuštanja mišića, što dovodi do povećanja frekvencije pokreta.
Brzina opuštanja mišića je dosta složen, energetski determinisan proces. On počinje prelaskom kalcijuma iz sarkoplazme u cisterne sarkoplazmatskog retikuluma u međućelijski prostor. Zaključujemo da brzo “oslobađanje” kalcijuma zavisi od promera sarkoplazmatskog retikuluma i mitohondrijalne mase, koja je skoncentrisana oko “pumpi” kalcijuma, tj. od brzine proizvodnje ATP-a.
MITOHONDRIJEKod povećanja mitohondrijalne mase treba imati u
vidu neke specifične karakteristike adaptivnog procesa na ćelijskom nivou:
mitohondrije se koncentrišu na onim lokacijama u
ćeliji, gde je neophodna energija – molekuli ATP-a;
mitohondrije se množe kao odgovor na intenzivan rad, koji zahteva dovoljno visoku koncentraciju kiseonika u ćelijama;
visoka koncentracija jona vodonika dovodi do razgradnje mitohondrija i membrana, što je propraćeno procesom eliminacije tih organela.
HVALA NA PAŽNJI!