prof. dr Dubravka Valić Nedeljković prof. Siniša Isakov
Transcript of prof. dr Dubravka Valić Nedeljković prof. Siniša Isakov
ANALIZA SADRŽAJAODABRANIH INFORMATIVNIHEMISIJA JAVNIH SERVISAU SRBIJI
prof. dr Dubravka Valić Nedeljkovićprof. Siniša Isakov
Napomena: Objavljivanje ovog istraživanja pomogla je Misija OEBS-a u Srbiji. Stavovi izraženi u ovom
istraživanju pripadaju isključivo autorima i ne predstavljaju zvaničan stav Misije OEBS-a u Srbiji.
prof. dr Dubravka Valić Nedeljković
prof. Siniša Isakov
ANALIZA SADRŽAJA ODABRANIH
INFORMATIVNIH EMISIJA JAVNIH SERVISA U SRBIJI
Novi Sad,
15.09.2019. godina
2
Sadržaj
Uvodnik..................................................................................................................................5
1. Analiza centralih informativnih emisija Radio-televizije Vojvodine.................................9
1.1. Metod i korupus...........................................................................................................9
1.2. Kontekst formata emisije...........................................................................................10
1.3. Analiza.......................................................................................................................11
1.3.1. Povod za izveštavanje......................................................................................11
1.3.2. Tema................................................................................................................12
1.3.2.1. Vesti od javnog interesa koje nisu pronašle
svoje mesto u dnevnicima RTV-a. ......................................................15
1.3.3. Subjekat..........................................................................................................16
1.3.3.1. Polna struktura subjekta....................................................................17
1.3.4. Objekat...........................................................................................................20
1.3.5. Odnos novinara prema temi i subjektu...........................................................22
1.4. Zaključak..................................................................................................................24
2. Monitoring jutarnjeg programa Radio televizije Vojvodine............................................25
2.1. Korpus.......................................................................................................................25
2.2. Tema..........................................................................................................................25
2.3. Jutarnji dnevnik i Vesti..............................................................................................26
2.4. Prilozi, reporterska uključenja i gostovanja..............................................................26
2.5. Akteri.........................................................................................................................27
2.6. Odnos novinara prema temama.................................................................................30
3. Dekonstrukcija uređivačke politike mađarske redakcije „RTV-a” .................................32
3
3.1. Korpus.......................................................................................................................32
3.2. Društveno politički kontekst.....................................................................................32
3.2.1. Dnevnik............................................................................................................32
3.2.2. Napjaink..........................................................................................................34
3.3. Kontekst formata emisije...........................................................................................34
3.4. Analiza – Dnevnik.....................................................................................................35
3.4.1. Povod...............................................................................................................35
3.4.2. Tema................................................................................................................36
3.4.3. Subjekat...........................................................................................................38
3.4.4. Pol subjekta.....................................................................................................40
3.4.5. Objekat............................................................................................................41
3.4.6. Odnos novinara prema temi i subjektu............................................................43
3.5. Analiza - Napjaink.....................................................................................................43
3.5.1. Povod...............................................................................................................43
3.5.2. Tema................................................................................................................44
3.5.3. Subjekat...........................................................................................................45
3.5.4. Pol subjekta.....................................................................................................47
3.5.5. Objekat............................................................................................................47
3.5.6. Odnos novinara prema temi i subjektu............................................................49
3.6. Zaključak...................................................................................................................49
4. Analiza centralnih informativnih emisija RTS-a..............................................................51
4.1. Povod.........................................................................................................................52
4
4.2. Tema..........................................................................................................................55
4.3. Ko govori u „Dnevniku“ RTS-a................................................................................58
4.4. Pol subjekta...............................................................................................................61
4.5. Objekat......................................................................................................................62
4.6. Odnos novinara prema temi i subjektu......................................................................64
4.7. Zaključak...................................................................................................................66
5. Monitoring jutarnjeg programa Radio-televizije Srbije „Jutarnji program“....................67
5.1. Kontekst emisije........................................................................................................67
5.2. Teme..........................................................................................................................67
5.3. Jutarnji dnevnik i vesti..............................................................................................67
5.4. Prilozi i reporterska uključenja i gostovanja.............................................................68
5.5. Akteri.........................................................................................................................70
5.6. Odnos novinara prema temama.................................................................................71
5.7. Zaključak...................................................................................................................72
Zaključak..............................................................................................................................73
Literatura i izvori..................................................................................................................76
5
Uvodnik
Javni servis u Srbiji nema dugu tradiciju, definisan Zakonom o radiodifuziji 2002,
uspostavljen je 2006. nakon kontroverznog procesa razdvajanja RTVNS od RTVBGD,
tačnije stvaranja dva javna servisa od državnocentrične Radio-televizije Srbije (RTV i RTS),
dugog četiri godine. Od tada pa do danas oba javna servisa bore se sa dve veoma ozbiljne i
snažne opstrukcije: hroničnim nedostatkom novca do kog dolaze na različite načine u
različitim vremenskim periodima (finansira se iz pretplate, pa iz budžeta bez pretplate, pa i
iz budžeta i iz pretplate, reklamnim oglašavanjem privrednih subjekata, donacija, itd...) i
kako implicitnim (prikrivenim), tako i eksplicitnim (otvorenim) pritiscima političkih i
ekonomskih centara moći na uređivačku politiku, što je suprotno odredbama iz evropske
Preporuke R(96)10 o garantovanju nezavisnosti javnog servisa, u kojoj se između
ostalog navodi i sledeće: „Pravni okvir koji reguliše radiodifuzne organizacije javnog servisa
treba jasno da odredi njihovu uređivačku nezavisnost i institucionalnu autonomiju naročito
u oblastima kao što su: programska šema; koncepcija i proizvodnja programa; uređivanje i
prezentacija vesti i programa o aktuelnim događajima; organizacija javnog servisa; izbor,
zapošljavanje i rukovođenje osobljem unutar javnog servisa1“.
Ova odredba je i sastavni deo članova 4. i 5. Zakona o javnim medijskim servisima
Srbije (2014). U članu 4. tačka 2) eksplicitno se navodi da se rad javnog medijskog servisa,
pored ostalog, zasniva na „nezavisnosti uređivačke politike“, a u Zakonu o javnom
informisanju i medijima Srbije (2014)2, javni medijski servis je definisan kao „nezavisan
i samostalan pravni subjekt koji, obavljanjem svoje osnovne delatnosti, omogućava
ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja“.
Preporuka R(2007)2 Komiteta ministara Saveta Evrope o medijskom pluralizmu
insistira da: „Zemlje članice treba da usvoje mehanizme koji su neophodni da bi se zajemčila
nezavisnost organizacija koje su javni medijski servisi jer je ta nezavisnost od životnog
značaja za očuvanje uređivačke nezavisnosti i za zaštitu od kontrole koju bi vršila jedna ili
više političkih ili socijalnih grupa3“. U Deklaraciji Komiteta ministara o zaštiti uloge
1 Preporuka R (96) 10 o garantovanju nezavisnosti javnog servisa radiodifuzije, usvojio Komitet ministara Saveta Evrope 11. septembra 1996, Aneks Preporuke, I Opšte odredbe.
2 Službeni glasnik Republike Srbije. (2014). Zakon o javnom informisanju i medijima. „Sl. glasnik RS“, br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016. Dostupno na: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_javnom_informisanju_i_medijima.html
3 Preporuka CM/Rec(2007)2 Komiteta ministara Saveta Evrope državama članicama o medijskom pluralizmu i raznovrsnosti medijskog sadržaja, usvojena 31. 01. 2007. godine, Preporučene mere, 3. Javni medijski servisi.
6
medija u demokratiji u kontekstu medijske koncentracije, iz 2007. godine, ističe se: „Da
adekvatno opremljeni i finansirani javni medijski servisi koji uživaju uređivačku nezavisnost
i institucionaolnu autonomiju, mogu pružiti doprinos u tom smislu što će biti protivteža
riziku zloupotrebe moći medija, u situaciji snažne medijske koncentracije4“.
U Političkoj deklaraciji o novom poimanju medija iz Rejkjavika 2009. godine se
takođe konstatuje da: „Medijski javni servisi, imajući uređivačku nezavisnost i
institucionalnu autonomiju, doprinose raznolikosti medija i pomažu delovanju protiv rizika
od zloupotrebe moći5“, a u Deklaraciji Komiteta ministara Saveta Evrope o upravljanju
javnim medijskim servisima se naglašava da „uređivačka nezavisnost javnih medijskih
servisa pomaže da se uspostavi ravnoteža kada postoji rizik od zloupotrebe vlasti“ i da zato
treba uspostaviti „pravne okvire kroz koje će države obezbediti odgovarajuću ujednačenost
između nezavisnosti i odgovornosti javnih servisa6“.
I na kraju ovog svedenog prikaza evropskog okvira Preporuka Komiteta ministara
R(2012)1 o upravljanju javnim medijskim servisom sadrži Dodatak na preporuke u kome
se navodi: „Prvi prioritet za javni medijski servis mora biti da obezbedi da njegova kultura,
politika, procesi i program, odražavaju i osiguravaju uredničku i izvršnu nezavisnost“ i
konstatuje „za neke organizacije, pomak je preći iz statusa državnog emitera – sa jakim
vezama sa vladom i slabim kredibilitetom u široj javnosti i civilnom društvu – u status
pravog javnog medijskog servisa, sa uredničkom i izvršnom nezavisnošću od države7“.
Zašto se na tome toliko insistira? Pa stoga što je suštinski osnovni motiv za uopšte
uspostavljanje javnih servisa neophodnost da postoji medij koji će, „pošto je nezavisno od
države finansiran, moći da bude prostor za permanentnu javnu tribinu, za debatu o svim
najvažnijim društvenim pitanjima od javnog interesa i branom koja se odupire mogućoj
prevlasti partikularnih, komercijalih i sličnih interesa nasuprot opštim, u javnoj sferi” (Rade
Veljanovski, 2016).
Međunarodna i domaća regulativa neprestano unapređuje ulogu, obaveze i pre svega
prava sa fokusom na nezavisnost i stabilno finansiranje javnih servisa kako bi se očuvali
kao javno dobro svake zajednice i jedan od stubova demokratije. Prema Praškoj rezoluciji
4 Deklaracija Komiteta ministara o zaštiti uloge medija u demokratiji u kontekstu medijske koncentracije, usvojena 31. 01. 2007. godine 5 Rezolucija Ka novom poimanju medija. Evropska ministarska konferencija o sektorskoj politici masovnih medija i ministarske
konferencije Saveta Evrope o medijima i novim komunikacionim uslugama. Savet Evrope (2009). 6 Deklaracija Komiteta ministara o upravljanju javnim medijskim servisima, usvojena 15. 02. 2012. 7 Preporuka Komiteta ministara CM/ReC(2012)1 o upravljanju javnim medijskim servisom, usvojena 15. 2. 2012.
7
(1994), „Radiodifuzija kao servis javnosti podržava vrednosti koje odlikuju političke, pravne
i društvene strukture demokratskih društava, uz posebno poštovanje ljudskih prava,
kulturnog i političkog pluralizma8“. Javni servis posebno karakterišu: „Nepristrasne i
nezavisne vesti, informacije i komentari, a kvalitet se ne sme podrediti zahtevima tržišta“.
Na sličan način o javnom servisu govore Rezolucija Evropskog parlamenta iz 1996. i
Amsterdamski ugovor iz 1997. godine.
Javni medijski servis se razlikuje od komercijalnih proizvođača sadržaja po tome što
svoje programe mora da učini dostupnim celokupnom stanovništvu na celoj teritoriji države
čiji građani su ga osnovali; što ima raznovrsne programske sadržaje informativne,
obrazovne i zabavne koji zadovoljavaju komunikacione potrebe svih društvenih grupa i svih
pojedinaca; što neguje nacionalnu kulturu i umetnost, ali prezentuje i celokupnu svetsku
kulturnu baštinu i to ne samo onu koja je već etablirana, već afirmiše i nove tendencije,
odnosno alternativnu umetnost; što pruža visokokvalitetne informacije, obrazovanje i
zabavu; što u svim programskim segmentima teži najvišem produkcionom nivou i time
postavlja profesionalni standard za sve ostale; što je finansiran iz nekog od oblika javnih
prihoda i naravno što sve što je u vezi sa uređivačkom politikom, finansijama i delatnostima
upravljačkih i savetodavnog tela javnog servisa jeste transparentno i permanentno na uvidu
javnosti. Javni servis takođe ima obavezu da organizuje barem jednom godišnje javne tribine
i tako u direktnom dijalogu sa građanima i građankama, dakle svojim osnivačima, predstavi
šta je urađeno i šta se planira za naredni period, ali istovremeno i da da šansu i nezavisnim
istraživačima da predstave rezultate monitoringa programa javnog servisa shodno načelu o
barem dva izvora za svaku informaciju.
U Modelu zakona o radiodifuziji kao servisu javnosti, koji su kao međunarodni
dokument usvojili Međunarodna unija za telekomunikacije i UNESCO, definisano je takođe
i to šta se ne može smatrati javnim servisom. Znači „to je sve drugo osim ’državne’, ’vladine’
ili ’zvanične’ radiodifuzije“.
Jedan od važnih mehanizama koji bi trebalo da unapredi praksu su permanentni,
eksterni monitorinzi svih programskih sadržaja javnog servisa ali pre svih informativnog
programa u ime građana i građanki.
8 Rezolucija Ministarske konferencije Saveta Evrope Praška rezolucija, usvojena 1994. godine.
8
Novosadska novinarska škola od nastanka javnih servisa u Srbiji barem jedanput
godišnje po utvrđenoj, naučno utemeljenoj, metodologiji monitoruje, pre svega javni servis
Vojvodine, ali veoma često i javni servis Srbije, kao i komercijalne radio-televizije, kako bi
komparativnom metodom utvrdila da li javni servisi zaista postavljaju i čuvaju profesionalni
standard i kolika je njihova uređivačka nezavisnost.
Ovaj objedinjeni izveštaj obuhvata analizu odabranih informativnih sadržaja Radio-
televizije Vojvodine i Radio-televizije Srbije tokom tri meseca (jun, jul i avgust) 2019. Osim
na srpskom analiza je obuhvatila, kada je o RTV-u reč, i informativne sadržaje na
mađarskom jeziku s obzirom na to da je reč o najrazvijenijem televizijskom programu na
jeziku nacionalne manjine u Srbiji.
U sastavljanju ovog izveštaja autorima su pomagali Sandra Maksimović, Milica
Janjatović Jovanović, Milovan Nikolić, Emilia Stanko, Darija Stjepić. Autori im se ovom
prilikom posebno zahvaljuju na nesebičnoj pomoći u stručnom pogledu, kao i na
odgovornom i temeljnom radu i pregalaštvu.
Novi Sad 15.09.2019. prof dr Dubravka Valić Nedeljković
prof. Siniša Isakov
9
1. Analiza centralih informativnih emisija Radio-televizije Vojvodine
Monitoring centralnih informativnih emisija javnih servisa predstavlja jedan od
mehanizama za praćenje njihovog rada i daje uvid u stepen ispunjenja specifičnih zakonskih
obaveza koje Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine imaju kao javne medijske
ustanove. Zahvaljujući monitoringu, stručnjaci su u stanju da utvrde da li su građanima
pružene „opšte i sveobuhvatne medijske usluge koje podrazumevaju informativne,
obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje namenjene svim delovima društva“, propisane
Zakonom o javnim medijskim servisima (član 2, stav 1) (Sl. glasnik RS, br. 83/2014,
103/2015 i 108/2016).
Analiza rada javnih servisa omogućava uočavanje problema u njihovom delanju, što
otvara mogućnost da rešavanjem tih problema dođe do poboljšanja, sa namerom
kvalitetnijeg ispunjavanja komunikativnih potreba svih građana i građanki Srbije.
„Monitoring je svakako najbolji način da se vidi u kojoj meri mediji daju tačne, pouzdane,
sveobuhvatne i uravnotežene slike o relevantnim događajima, ali i koliko su transparentne
javne institucije9”.
1.1. Metod i korupus
Monitoring dve informativne emisije Radio-televizije Vojvodine, Dnevnik u 17h i
Vojvođanski dnevnik u 22h, u trajanju od dva meseca (15. jun – 15. avgust) sproveden je
kvantitativno-kvalitativnom analizom, za čije potrebe je osmišljen kodni protokol.
Kategorije obuhvaćene kodnim protokolom jesu povod, tema, subjekt, pol subjekta,
geografska pripadnost, objekt, i odnos novinara prema temi i subjektu.
Uzorak je određen rotacionim metodom, kako bi u predviđenom periodu
monitoringom bili pokriveni različiti dani u sedmici i mesecu čime se predupređuje
nagomilavanje informacija o istim događajima. Rotacionim principom se tako obezbeđuje
uzorkovanje različitih sadržaja. Analizirane su informativne emisije objavljene 17, 19, 25. i
27. juna, zatim 5, 7, 8, 10, 16, 18, 26. i 28. jula i 5, 7, 12. i 15. avgusta. Navedenih datuma
su analizirane obe informativne emisije kako bi se uporedila popodnevna i večernja izdanja,
9http://www.novinarska-skola.org.rs/sr/monitoring/
10
i uočilo šta se reprizira od sadržaja emitovanih u 17.00 u večernjoj emisiji u 22.00. To je
značajno jer je Dnevnik u 17h namenjen auditorijumu cele Srbije, a informativna emisija u
22h prevashodno građanima i građankama Vojvodine.
Tokom 16 dana u periodu od 15. juna do 15. avgusta 2019. godine, monitoring je
obuhvatio 337 jedinica analize (pojedinačna objava od najave do odjave, uključujuci audio-
video sadržaje), uz napomenu da je iz analize izuzet sportski blok. U nameri boljeg
razumevanja rezultata, potrebno je istaći kontekste pomenutih centralno-informativnih
emisija.
1.2. Kontekst formata emisije
Dnevnik u 17h emituje se svakog dana na Prvom programu RTV-a i prenosi se na
Prvom kanalu Radio-televizije Srbije, u proseku traje 20 minuta. Vojvođanski dnevnik
emituje se svakodnevno u 22h na Prvom programu RTV-a, traje približno 30 minuta i kako
mu sam naziv kaže, više i opširnije se bavi temama vezanim za Vojvodinu. Oba dnevnika
bave se temama od nacionalnog i regionalnog značaja sa osvrtom na najvažnije vesti iz sveta.
Ipak, Vojvođanski dnevnik se više bavi lokalnim temama na teritoriji Vojvodine. Osim toga,
Vojvođanski dnevnik daje prostor i pričama koje za temu, između ostalog, imaju ljudske
sudbine, nacionalne manjine ili osobe sa invaliditetom. Priče predstavljaju prezenteri, koji u
slučaju oba dnevnika, samostalno vode emisiju sa izuzetkom sportskog bloka.
Radi bolje interpretacije rezultata analize neophodno je istaći da se određeni broj
vesti emitovanih tokom Dnevnika u 17h ponavlja u Vojvođanskom dnevniku u 22h. Od
ukupno 337 jedinica analize, u konkretnom slučaju vesti, bila je 201 originalna vest i 106
ponovljenih vesti, što znači da je skoro polovina vesti dva puta emitovana tokom dana u
najznačajnijim infomativnim emisijama RTV-a. Najzastupljeniji žanrovi su televizijski
prilog (225) i vesti (100). Najveći broj televizijskih priloga kvantitativno predstavlja
pozitivan rezultat, zato što prilog, za razliku od vesti koja samo prenosi informaciju, dublje
objašnjava temu i daje mogućnost za kritički osvrt. Međutim, prilikom neobjektivnog
izveštavanja, pomenute prednosti priloga kao žanra mogu biti upotrebljene u manipulativne
svrhe.
Jedna od razlika između Dnevnika u 17h i Vojvođanskog dnevnika su reklame.
Tokom Vojvođanskog dnevnika propagandni program se svakodnevno emituje između 17.
11
i 20. minuta, u trajanju od 45 do 60 sekundi. U jasno naznačenom reklamnom bloku, u datom
uzorku, najučestaliji oglašivači su lanac supermarketa „Univerexport“ (vojvođanski lanac
prehrambenih proizvoda), mesara „Matijević“ (pogoni smešteni u Vojvodini) i salon
nameštaja „Lesnina“. Periodično se emituju reklamne najave za festivale kojima je
pokrovitelj Radio-televizija Vojvodine.
1.3. Analiza
1.3.1. Povod za izveštavanje
Monitoringom povoda može da se utvrdi da li su javni servisi ispunili obavezu
društvene odgovornosti koja im je Zakonom o javnim servisima (2014) namenjena. Analiza
povoda daje uvid u uređivačku politiku medija i stepen angažovanosti novinara. Procenat
prenošenja aktuelnih vesti, izveštavanja sa pseudo-događaja i medijske inicijative, takođe
govori o načinu selekcije tema na javnim servisima.
Pseudo-događaji predstavljaju događaje namenjene samo medijima, stoga u vestima
sa pseudo-događaja najčešće nedostaje kritički pristup samom događaju o kojem se govorilo,
a novinari su svedeni na puke prenosnike informacija, što se u slučaju RTV-a desilo u 21%
slučajeva.
Izveštavanje o aktuelnim događajima koji sami po sebi imaju informativnu vrednost
čini 71%, dok je medijska inicijativa zabeležena u 8% slučajeva. Medijskom inicijativom se
nazivaju teme koje nisu pronašle svoj put na dnevnu agendu svih medija, ali ih određeni
medij uoči kao interesantnu ili važnu za društvo i obradi sa više pažnje. Neophodno je
napomenuti da se u slučaju RTV-a tek u polovini priloga klasifikovanih kao medijska
inicijativa govorilo o aktuelnim problemima u društvu, dok ostatak čine interesantni inserti
iz života. Medijska inicijativa na implicitan način ukazuje na uređivačku orijentaciju medija
i njegovu profesionalnu kapacitiranost. Danas u digitalnom dobu, uloga medija je više da
ukazuje na pitanja od javnog interesa kojima se politički establišment ne bavi na
odgovarajući način, negoli da izveštava o aktuelnim događajima jer se oni već tokom samog
odvijanja plasiraju sukcesivno na mnogim onlajn medijskim, ali i specijalizovanim,
portalima. Auditorijum, može se osnovano pretpostaviti, već ima uvid u to šta se tokom dana
dešavalo do početka informativnih emisija na tradicionalnim medijima. Istovremeno,
istinske komunikativne potrebe prepoznatog auditorijuma medij zadovoljava tako što
12
uočava društvena pitanja i probleme koji su od javnog interesa, istražuje njihove uzroke i
posledice i kroz priloge, čiji je povod medijska inicijativa, objašnjava ih zainteresovanim
javnostima. Medijska inicijativa u informativnim emisijama je proporcionalno srazmerna
profesionalizmu i dobrom kapacitetu medija.
Grafikon 1: Povod za izveštavanje
1.3.2. Tema
Mediji kao četvrti stub demokratije, snose odgovornost da građane informišu u
skladu sa javnim interesom, odnosno omoguće ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog
informisanja.
Selekcijom tema i načinom njihove obrade, mediji kreiraju stvarnost za njihov
auditorijum. To znači i da utiču na formiranje javnog mnjenja, što može biti opasno ukoliko
mediji ne informišu objektivno i u javnom interesu građana.
Najzastupljenije teme u dnevnicima RTV-a bile su ekonomija i poljoprivreda (16%),
svet i region (9%), te svet i Srbija, Kosovo, politika i delatnosti vlasti, kultura, obrazovanje
i nauka sa po 8%.
Činjenica da je tema ekonomija i poljoprivreda najzastupljenija nije neočekivana, s
obzirom na to da RTV u svakom od dnevnika ima bar jednu vest o poljoprivredi. Takođe,
Vojvođanski dnevnik se posebno bavi poljoprivredom u Vojvodini.
71%
21%
8%
Povod
Aktuelni događaji Pseudodogađaji Medijska inicijativa
13
Tema svet i region sa drugim mestom po zastupljenosti, oslikava letnji period tokom
kog je trajao monitoring, u kom se retko donose odluke od značaja i dešavaju aktuelni
događaji od velike informativne vrednosti. Istovremeno letnji period u nedostatku aktuelnih
događaja je upravo vreme da se produbljeno analizira geopolitika i ukaže na trendove i
smernice u regionalnoj i svetskoj politici što je nedostajalo u informativnim emisijama RTV-
a. U okviru dnevnika uočljiv je nedostatak redakcije za spoljnu i regionalnu politiku bez
obzira na to što je RTV pokrajinski javni servis. Vesti iz spoljne i regionalne politike prenose
se sa Tanjuga, RTS-a i Pinka. Sama činjenica da se Vojvodina graniči direktno sa Bosnom i
Hercegovinom, Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom, i da u Vojvodini žive nacionalne
manjine čije su matične države Slovačka, Češka i Ukrajina jeste indikator za uspostavljanje
ozbiljne spoljno-političke redakcije.
Kultura kao tema je jedna od redovnih rubrika, a Radio-televizija Vojvodine može
da se pohvali iscrpnim izveštavanjem o kulturnim događajima svake vrste na celoj teritoriji
Vojvodine što jeste jedan od značajnih zadataka javnog servisa.
Međutim, neke od tema na koje se RTV, kao javni servis na teritoriji multikulturalne
pokrajine, nije fokusirao bile su teme vezane za manjine, a to su kultura manjina,
obrazovanje manjina i mediji i informisanje manjina. Od ukupno 337 jedinica analize, samo
šest priloga ticalo se kulture manjina, u dva se govorilo o obrazovanju manjina, dok u datom
korupusu uopšte nije bilo reči o informisanju i negovanju maternjeg jezika nacionalnih
manjina što su oblasti koje su prepoznate kao ključne za obezbeđivanje ravnopravnosti
manjina i suštinska su delatnost nacionalnih saveta. Istovremeno, trebalo bi uzeti u obzir i
činjenicu da RTV emituje posebne programske blokove na jezicima pet nacionalnih manjina
– mađarski, rumunski, rusinski, romski i slovački i pojedinačne kraće sadržaje na još sedam
jezika manjina koje žive u Vojvodini. Takođe, emituju i Paletu, emisiju koju pripremaju
novinari redakcija na jezicima manjina, a koja se titluje na srpski jezik.
14
Grafikon 2: Tema
9%
8%
8%
8%
5%
16%6%
8%
1%
8%
1%
8%
3%
2%2%
2%5%
Tema
Svet i region Svet - Srbija Kosovo
Politika i delatnosti vlasti Evrointegracije Ekonomija i poljoprivreda
Zdravstvo Kultura Kultura manjina
Obrazovanje i nauka Obrazovanje manjina Mediji i informisanje
Mediji manjina Komunalne teme Crna hronika
Kriminal Prošlost Ljudska prava i demokratija
Nasilje u porodici/školi Drugo
15
1.3.2.1. Vesti od javnog interesa koje nisu pronašle svoje mesto u dnevnicima RTV-a.
Monitoringom izabranih tema, može se utvrditi uređivačka politika jednog medija.
To podrazumeva i uporednu analizu vesti od javnog interesa objavljenih na dan monitoringa,
a koje nisu pronašle svoje mesto u dnevnicima RTV-a.
Prilikom upoređivanja vesti izabranih za prikazivanje i obradu u dnevnicima RTV-a
sa vestima emitovanim ili objavljenim istog dana u drugim domaćim medijima, nameće se
zaključak da su na Radio-televiziji Vojvodine izostale vesti koje se tiču propusta vladajuće
Srpske napredne stranke ili kritika vladajućoj strukturi upućenih od relevantnih aktera. Tako
17. juna uređivačku selekciju nije prošla vest o sukobu zamenika gradonačelnika Beograda
Gorana Vesića, inače člana Srpske napredne stranke, sa televizijom N1, često u javnosti
nazivanoj „plaćeničkom“ od strane čelnika SNS-a i tabloidnih medija. Vesić je izjavio da
ima „uvid u interne mejlove N1“10, što predstavlja direktno kršenje zakona. Deset dana
kasnije, 27. juna, usledila je krivična prijava televizije N1 protiv Gorana Vesića11, što tog
datuma, takođe, nije bila vest u dnevnicima RTV-a.
Sličan primer uređivačke politike, odnosno selekcije vesti, uočen je 25. juna. Tada
se tokom posete lidera opozicionog Saveza za Srbiju Dragana Đilasa Šapcu desio verbalni
napad na Đilasa, za koji se sumnja da su izvršili aktivisti šabačkog ogranka SNS-a12. O
pomenutom događaju nije bilo reči u tadašnjem izdanju dnevnika.
Zatim vest od 7. jula o tome da je slovenački avioprevoznik Adrija ervejz prijavila
Srbiju evropskim institucijama zbog državne pomoći koju dodeljuje Er Srbiji13, takođe, nije
prošla selekciju. Dva dana kasnije, 7. jula, nije objavljena vest o tome da je Elektroprivreda
Srbije prethodne godine poslovala u gubitku od 11 miliona evra14. Poređenja radi, na sajtu
RTV-a objavljena je vest15 od 4. septembra da je EPS „najveće privredno društvo u 2018.
godini...sa poslovnim prihodom od 263,9 milijardi dinara“, bez navođenja prethodnog
podatka da je iste te godine poslovala u gubitku, što predstavlja primer manipulativne
selekcije informacija.
10http://rs.n1info.com/Vesti/a492661/Vesic-rekao-da-ima-uvid-u-interne-mejlove-N1.html 11http://rs.n1info.com/Vesti/a495330/Advokati-N1-podneli-krivicnu-prijavu-protiv-Gorana-Vesica.html 12https://www.danas.rs/politika/zelenovic-napad-na-djilasa-i-njegove-saradnike-delo-aktivista-sns-a/ 13http://rs.n1info.com/Biznis/a497964/Posledice-slovenacke-prijave-po-Er-Srbiju.html 14http://rs.n1info.com/Biznis/a497842/Djilas-o-gubicima-u-EPS-u.html 15http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/aktuelno/eps-najvece-privredno-drustvo-nis-najuspesnije_1045608.html
16
Veoma aktuelna tema u mnogim medijima u monitorovanom periodu bila je
validnost diploma osnovnih studija i doktorskih disertacija ministra za finansije Siniše
Malog i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića16, a o čemu se nije govorilo u
analiziranim dnevnicima RTV-a.
Većina vesti koje nisu objavljene na RTV-u, pronađena je u dnevnim novinama
Danas, na sajtu i kanalu televizije N1, kao i na sajtu novinske agencije Beta.
1.3.3. Subjekt
Kodni protokol korišćen za analizu centralno-informativnih emisija prepoznaje 40
različitih subjekata. Na taj način želi se utvrditi kome je ustupljen medijski prostor i da li
postoji disbalans pri odabiru sagovornika. Nejednakom selekcijom sagovornika građani
postaju podložni manipulacijama i uticaju, i lišavaju se prava na objektivno informisanje.
Kodni list je senzibilisan za posebne društvene grupe u nameri da se ustanovi njihova
zastupljenost i stepen društvene odgovornosti medija, s obzirom na to da se prava posebnih
društvenih grupa neretko krše i zanemaruju u Republici Srbiji.
Najzastupljeniji subjekti bili su strani i međunarodni subjekti (22%), zatim izvršna
vlast (17%) i pokrajinska i lokalna vlast (11%). Prisustvo stranih subjekata u najvećem
procentu nije neočekivano, s obzirom na to da je Srbija u procesu evrointegracija, a da strane
zemlje posreduju u procesu stabilizacije odnosa između Beograda i Prištine.
Sa druge strane, uočena je neravnoteža između medijskog prostora datog vlasti i
opoziciji. Subjekti iz institucija republičke vlasti i institucija državne uprave, kao posebne
kategorije subjekta, zajedno sa subjektima iz pokrajinskih i lokalnih institucionalnih vlasti
čine 32% od ukupnog broja. Procenat opozicije u ulozi subjekta je 0%, odnosno opozicioni
političar se pojavio u ulozi subjekta samo u jednom prilogu. Nesrazmernim davanjem
medijskog prostora narušava se obaveza o poštovanju pluralizma, propisana članom 7
Zakonom o javnim medijskim servisima (2014).
Radio-televizija Vojvodine ustupila je više od polovine medijskog prostora stranim
i međunarodnim subjektima i vlasti, dok je druga polovina obuhvatila sve ostale kategorije
subjekata što ponovo ukazuje na neravnotežu pri odabiru sagovornika. Ostale kategorije čine
16https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1703729&print=yes
17
ekonomski subjekti, građani, udruženja građana, posebne društvene grupe, zdravstvene,
kulturne, obrazovne i naučne, verske i institucije socijalne zaštite i nacionalnih manjina.
Subjekti kulturnih i obrazovnih institucija čine 8%, a građani samo 6%, dok je udeo
posebnih društvenih grupa 4%. Među potkategorijama posebnih društvenih grupa, jedino su
se izdvojile potkategorije đaci, studenti i mladi i pripadnici nacionalnih manjina. Takođe,
subjekti iz kulturnih, obrazovnih, verskih i institucija nacionalnih manjina, saveta
nacionalnih manjina, kao i medija manjina bili su subjekti u samo devet jedinica analize.
18
Grafikon 3: Subjekt
0% 5% 10% 15% 20% 25%
1
SUBJEKAT41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalnemanjinePosebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnihmanjina23 - Verske institucije manjina
22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina
20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina
18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina
16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite
14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor
Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione
Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti
8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska
Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije iagencijeInstitucije državne uprave 5 - Državna administracija
Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
19
1.3.3.1. Polna struktura subjekta
Dosadašnja praksa veće zastupljenosti subjekata muškog pola potvrđena je još
jednom. Subjekti muškog pola javljaju se skoro tri puta više nego subjekti ženskog pola, što
u procentima izgleda ovako: muški pol (64%), ženski pol (24%), mešoviti/grupni (4%) i
neidentifikovani subjekat (8%).Što se novinara tiče, u prilozima RTV-a žene su više
zastupljene od muškaraca na poziciji novinara/ke. Takođe, žene su češće na poziciji
prezentera/ke.
Mediji imaju odgovornost da utiču na promene i poboljšanje stanja ljudskih prava,
te da se svojim postupcima, u ovom slučaju odabirom sagovornika, bore protiv
diskriminacije žena, što je uloga koju RTV nije ispunio. Veći broj muških subjekata u
korelaciji je sa mnogo većim brojem muškaraca na odgovornim pozicijama, što predstavlja
problem daleko širi od našeg društva.
Stanje je identično i u novinarskoj profesiji, gde su žene uglavnom na poziciji
novinarki, a muškarci na uredničkim ili menadžerskim pozicijama. Takođe, vidljiva je
horizontalna i vertikalna segregacija. „Horizontalna segregacija postoji kada muškarci i žene
imaju tendenciju da biraju različite karijere ili im se dodeljuju različite novinarske aktivnosti
i zadaci – na primer, muškarci su informativno‐politički i sportski novinari, a žene novinarke
u kulturi ili se bave temama iz oblasti zdravstva i obrazovanja. Vertikalna segregacija nastaje
kada muškarci u istom zanimaju dominiraju na bolje plaćenim pozicijama kao što su
uredničke, menadžerske, direktorske i vlasničke strukture u medijima, dok žene uglavnom
ostaju na novinarskim i nižim uredničkim funkcijama, koje su slabije plaćene.“ (Milinkov,
2016:70)
Grafikon 4: Polna struktura subjekta
24%
64%
4%8%
Polna strukturasubjekta
Ženski Muški Mešoviti/grupni Neidentifikovan
20
1.3.4. Objekat
Monitoring objekta pruža uvid u informacije „o kome“ se najčešće govori, što je
podatak koji služi analizi disbalansa između subjekta i objekta, odnosno da li je kategorijama
o kojima se najviše govori (objektima) dat medijski prostor da kažu nešto o sebi (subjekat).
Osim toga, analizom objekta saznaje se i o kojim kategorijama nije bilo reči.
Takođe, kao i u okviru subjekta, kodni list je senzibilisan za posebne društvene grupe
u nameri da se ustanovi njihova zastupljenost i stepen društvene odgovornosti medija s
obzirom na često kršenje i zanemarivanje prava posebnih društvenih grupa u Srbiji.
Najfrekventniji objekti bili su strani i međunarodni (25%), zatim građani kao
učesnici događaja/svedoci (14%), izvršna vlast (9%) i institucije pokrajinske i lokalne vlasti
sa 6%. Uočen je disbalans između vlasti i građana u ulozi subjekta i objekta. Vlast je zbirno
najzastupljenija u kategoriji subjekta sa 32%, dok se o njoj govori samo u 20%. Razlika je
još primetnija kod građana, o njima se govori u 15% dok im je glas dat samo u 6% slučajeva.
Što se tiče posebnih osetljivih grupa, u dnevnicima RTV-a govorilo se o deci,
đacima, studentima i omladini, osobama sa invaliditetom i pripadnicima nacionalnih
manjina u proseku u oko 2% slučajeva. Kao i u gorenavedenim slučajevima, potrebno je dati
više medijskog prostora posebnim osetljivim grupama, ali u funkciji subjekta.
21
Grafikon 5: Objekat
0% 10% 20% 30%
1
OBJEKAT
41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalne manjine
Posebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnih manjina
23 - Verske institucije manjina
22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina
20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina
18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina
16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite
14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor
Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione
Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti
8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska
Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije i agencije
Institucije državne uprave 5 - Državna administracija
Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast
Institucije republičke vlasti 2 - Zakonodavna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
22
1.3.5. Odnos novinara prema temi i subjektu
Ispitivanje odnosa novinara prema temi i subjektu ima za cilj da otkrije da li se i o
kojim temama izveštava pristrasno. Pristrasno izveštavanje o određenim temama direktno
oslikava uređivačku politiku medija. Analizom se utvrđivao procenat pristrasnih (29%),
nepristrasnih (71%) i vesti za koje nije moguće odrediti (0%).
Procenat od 29% pristrasnih vesti jeste visok, međutim, potrebno je istaći da se
dnevnici RTV-a bave temama iz kulture koje u sebi uvek nose dozu pristrasnosti. Ipak, u
svrhu boljeg razumevanja analize pristrasnih jedinica, navode se sledeći primeri:
- 17. juna, Dnevnik u 17h počeo je vešću najavljenom kao najvažnijom, da je u toku sednica
Glavnog odbora SNS-a. Usledio je prilog o sednici gde je prenet govor predsednika SNS-a,
ujedno i predsednika države Aleksandra Vučića. Novinarka se uživo uključila u program sa
pitanjem šta je sve poručio predsednik Vučić. Prilog je prošao bez ikakvog kritičkog osvrta
na reči predsednika države. Sličan primer desio se 10. jula kada je tokom dnevnika RTV-a
citiran Vučićev autorski tekst za dnevne novine Politika, bez kritičkog osvrta;
- 8. jula u dnevnicima se našao prilog o Kosovu sa predsednikom Vučićem kao glavnim
subjektom. Problem ovog priloga predstavlja izbor izjava zato što su se osim izjava sa
informativnom vrednošću u prilogu našle i izjave populističkog karatera, bez informativne
vrednosti sa namerom uticanja na emocije, što predstavlja jednu od strategija manipulacije.
Sporan izbor izjave uočen je i 10. jula, zato što se u prilogu emitovala izjava ministra odbrane
Aleksandra Vulina koji koristi pogrdan naziv „Šiptari“, što se može klasifikovati kao govor
mržnje;
- takođe, određeni broj priloga svrstava se u pristrasan ponovo zbog izbora izjava. Izjave u
kojima se naglašava da je određena „tema“ kojom se subjekti bave u prilogu zapravo ideja
predsednika Vučića. Takve izjave izabrane su bez relevantnog razloga za prilog. Tako je 26.
jula nakon informacije da je evropski komesar za proširenje Johanes Han postao ambasador
Sportskih igara mladih regiona usledila izjava premijerke Ane Brnabić u kojoj se navodi da
je još 2014. godine, tada premijer Vučić, prepoznao važnost tih igara za budućnost i
pomirenje u regionu, te da je Vlada Srbije od tada pokrovitelj igara;
- sledeći primer jeste 5. avgusta kada se tokom javljanja uživo iz ateljea ruskog vajara u
Moskvi u kojem nastaje spomenik Stefanu Nemanji, navodi da je predsednik Vučić svojom
idejom započeo ovaj spomenik 2014. godine;
23
- sličan princip zabeležen je i u prilogu emitovanom 7. avgusta koji je za temu imao početak
izgradnje stanova za pripadnike službi bezbednosti za 500 evra po kvadratu. Usledila je
izjava minsitra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića koji kaže da se „konačno na pravi
način kruniše sve ono što je rađeno prethodnih godina, inicijativa predsednika Vučića da
ljudima kojima tražimo da rizikuju svoje živote...obezbedimo povoljan krov nad glavom“.
Za vreme istog priloga, emitovana je izjava premijerke Brnabić u kojoj govori da je „ovo
najbolji period za građevinsku industriju i to je pokazatelj sve jače ekonomije Srbije
zahvaljujući reformama pokrenutim 2014. od strane Vlade koju je tada vodio Vučić“;
- još jedan primer pristrasnih priloga zbog selekcije izjava predstavlja prilog emitovan 19.
juna povodom ponovnog polaganja maturskog ispita nakon što su procureli u javnost.
Emitovana je izjava ministra prosvete Mladena Šarćevića u kojoj se navodi da „oseća
moralnu odgovornost za testove, ali da to nije razlog za njegovu ostavku zato što je loš sistem
polaganja prijemnog uveden 2011. godine“.
Osim selekcije izgovorenog, pristrasan element se može ostvariti i selekcijom
sagovornika, ukoliko oni nisu relevantni ili nadležni za temu o kojoj se govori, a pružen im
je medijski prostor da komentarišu.
- u dnevniku od 12. avgusta emitovana su dva priloga koja se mogu okarakterisati kao
reklamni, bez naznake o tome. Jedan se tiče državljanina Srbije koji je vlasnik restorana u
Budimpešti, u kojem je restoran glavna tema priloga. U drugom prilogu se promoviše Kajak
klub iz Apatina.
Grafikon 6: Odnos novinara prema temi i subjektu
29%
71%
0%
Odnos novinara prema temi i subjektu
Pristrasno Nepristrasno Nije moguće odrediti
24
1.4. Zaključak
Kao što je navedeno u uvodu, analizom rada javnih servisa moguće je uočiti
probleme pri njihovom radu. Rezultati monitoringa ukazali su na nekoliko aspekata u kojima
ima mesta za poboljšanje u centralno-informativnim emisijama Radio-televizije Srbije:
- poboljšati balans između vlasti, opozicije i građana u smislu uloga subjekta i objekta: pri
izboru sagovornika pružiti medijski prostor opoziciji u funkciji subjekta, a građanima češće
dati glas, odnosno postavljati ih u funkciju subjekta, a ne objekta;
- prilikom izbora sagovornika napraviti ravnotežu između ženskih i muških subjekata;
- obezbediti više medijskog prostora posebnim osetljivih grupama, u funkciji subjekta;
- sankcionisati potencijalni govor mržnje političara;
- izjave relevantih aktera selektovati prema njihovoj informativnoj vrednosti i izbegavati
emitovanje izjava sa emotivnom ili manipulativnom notom, sa ciljem objektivnog
informisanja građana.
25
2. Monitoring jutarnjeg programa Radio televizije Vojvodine - Dobro jutro,
Vojvodino
Jutarnji program Radio televizije Vojvodine monitorivan je po metodi deskriptivne
analize medijskih sadržaja, a korpus je obuhvatao osam emisija tokom dva meseca trajanja
monitoringa. Cilj je bilo ispitivanje profesionalizacije, nezavisnosti i informativne uloge
javnih servisa, te analiza tema i subjekata kojima javni servis Vojvodine daje poseban značaj,
što je važno jer su to subjekti koji imaju šansu da govore javno u najgledanijim
informativnim emisijama javnog servisa.
Ipak, kod izbora sagovornika, uočeno je nepoštovanje balansiranog izveštavanja i
pravila druge strane, dok kod tema najveći problem predstavlja manjak priča o stvarnim i
svakodnevnim problemima građana, a teme većinom imaju pozitivnu konotaciju. Pristrasno
izveštavanje novinara nije redak slučaj tokom reporterskih uključenja u jutarnji program.
Na koji način javni servisi moraju ostvarivati javni interes definisano je Zakonom o
javnim medijskim servisima te je on, pored Kodeksa novinara Srbije, činio podlogu ovom
monitoringu.
2.1. Kontekst emisije
Jutarnji program Radio televizije Vojvodine Dobro jutro, Vojvodino, emituje se
svakog radnog dana od 6.30 do 8.30. Ima redovne rubrike: Listanje štampe, Servisne
informacije, Jutarnji dnevnik, Vesti i Najvažnije vesti, serijal Faces, redovna uključenja
reportera, deo za pripremljene priloge i deo za gostovanja (najčešće dva gosta po emisiji).
Emisiju najčešće vode dva voditelja - po jedan muškog i ženskog pola ili (ređe) samo jedno.
2.2. Teme
Najčešće teme jutarnjeg programa čine aktuelni kulturni događaji u Vojvodini, teme
iz oblasti obrazovanja, sporta, turizma i zdravstva obrađene afirmativno ili u formi saveta,
preporuka. Nije uočeno nepristrasno obrađivanje političkih, istorijskih, privrednih,
socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, naučnih, ekoloških i drugih pitanja po
kojima su javni servisi obavezani Zakonom o javnim medijskim servisima (2014) u članu 7
na način da se otvaraju važni problemi i pitanja za javnost. Vojvođanske teme su česte u
samom programu jer, kao što je napomenuto, to su najčešće najave događaja, a reporteri se
26
u svakoj emisiji javljaju iz nekog grada Vojvodine. Ipak, u Jutarnjem dnevniku i emisiji
Vesti manjka vojvođanskih vesti (jedna ili dve vesti po emisiji). Primećeno je da malo
prostora imaju i vesti iz oblasti poljoprivrede, dok političkih tema uopšte nema u jutarnjem
programu (izuzev Vesti i Jutarnjeg dnevnika), a kada se pojave, obrađene su potpuno
površno, bez dublje analize i problemskog pristupa. Da se primetiti da sve teme imaju
pozitivnu konotaciju ili su, eventualno, iskazane u formi saveta, preporuka, izuzev stvari za
koje postoji individualna odgovornost građana ili je u pitanju „viša sila”, odnosno gde
odgovornost nije na nadležnim organima.
2.3. Jutarnji dnevnik i Vesti
U Jutarnjem dnevniku i Vestima prilikom obrade tema nema analitičkog pristupa i
problematizovanja, nego su to često agencijske vesti, prenošenje izjava organizatora
događaja i predstavnika vlasti koji se citiraju i kada se radi o kulturnim događajima i
manifestacijama, a češći su sagovornici i od samih učesnika. Najčešće vesti su svetskih ili
nacionalnih razmera. Kao što je pomenuto, tokom informativnih emisija u okviru jutarnjeg
programa jedna ili dve vesti budu sa lokala ili Pokrajine, a dešava se da takva ne bude nijedna
vest. (Tokom emisije 23. jula polovina vesti bila je sa Kosova, jedna svetska i poslednja vest
u informativnom delu (izuzev sportskih vesti) bila je iz Vojvodine, a ona jedina nije
pomenuta u drugom izdanju Vesti). Kulturni događaji i aktivnosti Skupštine Grada ili
Pokrajine su najčešće teme vesti iz Vojvodine. U jutarnjim informativnim emisijama skoro
da nema vesti o nacionalnim manjinama i pored toga što je Vojvodina multikulturalno
područje. Manjine su generalno zastupljene u maloj meri, a i kada se govori o njima, u fokusu
su kulturne manifestacije, dok nijedna priča o problemima i preprekama nije primećena
tokom čitavog monitoringa.
2.4. Prilozi, reporterska uključenja i gostovanja
Nijedan prilog iz emisije se, prema definiciji, ne može smatrati problemskim
prilogom, prvenstveno zato što nijedan nije podrazumevao kritički stav novinara prema temi,
nije postojao problemski aspekt, niti je u bilo kakvom obliku ispoštovano pravilo druge
strane ili ravnopravno sučeljavanje različitih stanovišta, kako je to definisano zakonom.
Najčešće nije ni bilo šanse za tako nešto jer su sve teme obrađene u formi izveštaja ili se, u
najvećem broju slučajeva, radi o afirmativnim prilozima. U prilozima su česte zanimljivosti
27
i „tople ljudske priče” (poput Svetskog dana roda (24. jun), plemića u selu Svetozar Miletić
(31. jul) ili (31. jul) žene iz Omoljice kojoj su prijatelji sagradili kuću, a ona im se odužila i
napravila etno-park).
Jedna o češćih tema je i sport, a posebno kultura, odnosno, skoro uvek aktuelni
događaji u Vojvodini poput festivala, edukativnih radionica, verskih praznika i običaja.
Pohvalno je što su primećene medijske inicijative o zdravstvu, bezbednosti u
saobraćaju i ekologije o kojima se razgovara i sa gostima u studiju. Ipak, što se drugih tema
tiče, najveći problem je pristup jer ne postoji kritički osvrt nego se o svemu razgovara
afirmativno i pozitivno, izuzev, kao što je već rečeno o stvarima za koje postoji lična
odgovornost građana (saobraćajne nezgode, otpad na nepropisanim mestima) ili „više sile”
(vremenske nepogode), a ne nadležnih organa. To je primećeno i prilikom izveštavanja o
vremenskim nepogodama 24. juna u Srbiji kada je Beogradu pored samog nevremena,
naškodila i loša kanalizacija usled čega je ceo grad bio poplavljen. Iako se u jutarnjem
progamu govorilo o nevremenu, a u prilogu je o tome u Jutarnjem dnevniku reč data i
gradskom čelniku (zameniku gradonačelnika Goranu Vesiću), novinari se nisu osvrtali na
druge faktore problema i odgovornost je prebačena isključivo na „višu silu”.
O državnim aferama nema govora u jutarnjem programu ni kada ih otkriju i prenesu
drugi mediji, te javni servis nije izvestio javnost o državnoj pomoći od 21 milion evra Er
Srbiji za šta predstavnici vlasti tvrde da su dugovanja JAT-a, kao ni o letovima vladinim
avionom u Antaliju, Grčku i Tunis za šta Generalni sekretarijat Vlade Srbije saopštava da ne
zna ko je i zašto putovao. Ovo je u suprotnosti sa načelom Kodeksa novinara Srbije koje
kaže da „novinar ne sme odlagati objavljivanje bitnih informacija, osim zbog neophodne
provere tačnosti” i da je prećutkivanje činjenica koje mogu bitno da utiču na stav javnosti o
nekom događaju jednako njihovom namernom iskrivljivanju ili iznošenju laži.”
Kultura, turizam, sport i zdravstvo su najzastupljene teme kod izbora gostiju u
studiju, ali voditelji ne koriste priliku da sa gostima otvaraju važne problemske teme. Sa
sagovornicima iz javnih preduzeća priča se isključivo o aktuelnoj temi zbog koje su pozvani,
a ne razgovara se o svakodnevnim, konkretnim problemima građana (prilikom gostovanja
portparolke Javno-komunalnog preduzeća „Čistoća” 24. juna govoreno je o otpadu koji
građani ostavljaju na nepropisnim mestima, a iako je pre dve i po godine započeta separacija
otpada u centru Novog Sada uz najave da će se projekat širiti i na druge delove grada, a do
sada ništa novo nije učinjeno, voditelji nisu iskoristili priliku da o tome popričaju sa
gošćom); sa ženama koje se bave naukom ili sportom govori se afirmativno o njihovim
28
uspesima, dok pomena o preprekama gotovo da nema. Tako je i sa nacionalnim manjinama
- u fokusu su verski ili kulturni događaji, ali i ne i stvarni problemi sa kojima se suočavaju.
U jutarnjem programu, kao i u Jutarnjem dnevniku, tema o manjinama ili
marginalizovanim grupama je malo, a kad se obrađuju to su samo pozitivne priče. I to nije
slučaj samo sa nacionalnim manjinama niti uopšte sa manjinama jer se stvarni problemi
javnosti doslovno ne vide u programu. Primer za to je slučaj porodice Ninić iz Novog Sada
koju je, zbog kreditnog duga, privatna izvršiteljka, u pratnji policije, bravara, vatrogasaca i
Hitne pomoći pokušala nenajavljeno da prinudno iseli peti put, što je prošlo neuspešno jer
je supruga polila stan benzinom da bi sprečila upad izvršitelja, a o tome nije bilo ni pomena
u sutrašnjem izdanju jutarnjeg programa.
2.5. Akteri
Može se reći da su sagovornici relevantni za teme o kojima pričaju izuzev situacija
gde je izostajala druga strana priče, a često nije bilo ni mogućnosti za to jer se radilo o
afirmativnim prilozima ili najavama i izveštajima sa događaja; i izuzev situacija gde su
političari stavljeni u fokus vesti, umesto samog događaja (15. jul - predsednik Srbije
Aleksandar Vučić o dolasku Emanuela Makrona; 8. avgust - premijerka Srbije Ana Brnabić
prisustvovala početku izgradnje stanova za bezbednjake u Novom Sadu itd...). Reč
stručnjaka se retko čuje iako se u Kodeksu novinara Srbije napominje da je novinar dužan
da konsultuje bar dva „nezavisna izvora informacija” koji će neku informaciju potvrditi ili
osporiti.
Najzastupljeniji sagovornici u prilozima, uključenjima i tokom gostovanja su
organizatori događaja i nadležni državni ili pokrajinski organi (ređe tokom gostovanja), čime
se, stiče se utisak, ne vodi računa o tome da „izvori informacija često slede svoje interese ili
interese društvenih grupa kojima pripadaju i prilagođavaju svoje iskaze tim interesima”,
kako na to upozorava Kodeks. Tokom pomenutog izveštavanje o nepogodama u Srbiji jedini
sagovornik je bio beogradski čelnik (zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić), dok
je sa stručne strane samo preneto saopštenje (načelnik Sektora za vanredne situacije Predrag
Marić); tokom najave gradnje novog kliničkog centra u Novom Sadu u prilogu 4. jula od
četiri sagovornika nijedan nije bio stručnjak u oblasti zdravstva već su svi bili predstavnici
pokrajinskih i republičkih vlasti i finansijer projekta (pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran
Gojković, predsednik Skupštine APV Igor Mirović, premijerka države Ana Brnabić i
Selisitad Ridl iz Evropske investicione banke). Gradski čelnici su jedini pitani i kada se radi
29
o socijalnim pitanjima - o izgradnji stanova za izbegla i raseljena lica (15. avgust) govori
samo čelnik opštine u kojoj se izvode radovi (predsednik opštine Sremski Karlovci, Nenad
Milenković), koji tokom čitavog svog govora ističe pomoć države i opštine projektu, dok
novinarka potvrđuje te reči. O problemu afričke kuge svinja (15. avgust) govori samo
nadležni ministar (ministar poljoprivrede Branislav Nedimović), dok reči eksperata iz sfere
poljoprivrede nema.
Što se političkih i stranačkih aktera tiče, reč se daje samo predstavnicima vlasti. Ni u
jednom prilogu tokom dva meseca monitoringa nije se čuo glas opozicije, a može se reći da
za to nije bilo ni prilike jer u programu nema političkih tema. Jedini put kada je opozicija
pomenuta bilo je tokom vesti o zajedničkom sastanku vlasti i opozicije, ali ni tada nije imala
priliku da govori (31. jul, živi govor imao je samo Milan Antonijević iz Fonda za otvoreno
društvo koji je sazvao sastanak) niti je postojala ikakva analiza ove teme. Čak i kada se radi
o prepirkama vlasti i opozicije, izveštava se potpuno jednostrano te se stiče utisak da u
čitavoj priči postoji samo jedna strana iako je u Kodeksu novinara Srbije jasno naznačeno
da je novinar dužan da, kada je to neophodno, konsultuje što više izvora i da im omogući
iznošenje stavova. Kada se nekoliko dana govorilo o međusobnom prisluškivanju između
sadašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i bivšeg predsednika Borisa Tadića, u
Jutarnjem dnevniku (31. jul) preneta je samo izjava ministra spoljnih poslova (bivši ministar
unutrašnjih poslova Ivica Dačić) koji potvrđuje da su sadašnji predsednik države i bivši
predsednik Tomislav Nikolić bili prisluškivani u vreme kada je Boris Tadić bio na vlasti,
dok optužena strana - danas opozicioni političar Boris Tadić - nije citiran iako je u više
navrata izlazio u javnost sa demantijem ove priče, i kontra izjavom da je on prisluškivan dok
je bio na vlasti od strane Aleksandra Vučića.
Nije redak slučaj ni da je čitav prilog prenesen govor državnika, te se tako vest o
najavama novog investicionog ciklusa (24. jun) sastojala od izjava ili parafraziranih delova
govora predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Drugi deo ovog priloga odnosio se na temu
Kosova, gde je, takođe, preneta samo izjava predsednika.
Slična situacija desila se i tokom priloga o najavama premijerke Srbije Ane Brnabić
kada je u jednom prilogu (15. avgust) obuhvaćeno nekoliko tema (plan za rudnike Resavice,
nove ekonomske aktivnosti, nova radna mesta, više novca za infrastrukturu, investicije u
zdravstvo, povećanje plata i penzija), a prilog se sastoji samo od izjava i parafraza premijerke
Ane Brnabić i ministra finansija Siniše Malog koji svoj komentar daje, takođe na više tema
30
(povećanje plata i penzija, investicije u infrastrukturu i sveopšti razvoj srpske ekonomije). S
obzirom na to da se izjave predstavnika vlasti prenose često i na skoro svaku važniju temu,
jednom prilikom predsednik Srbije je u Jutarnjem dnevniku citiran u tri vesti zaredom (15.
jul), a tema svih vesti je bio isti povod - dolazak inostranog predsednika u Srbiju (francuski
predsednik Emanuel Makron). Prva vest bila je tokom uključenja reportera kada su, pored
najavljene agende, prenete izjave srpskih zvaničnika (predsednika Srbije Aleksandra Vučića
i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića), nakon čega je reakcijama na isti događaj posvećena
i jedna cela vest u Dnevniku (predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra unutrašnjih
poslova Nebojše Stefanovića), i treći put je predsednik Srbije citiran tokom vesti koja je bila
podsećanje na raniji događaj u vezi sa aktuelnim (da je predsednik Srbije ranije čestitao
nacionalni praznik francuskom predsedniku).
2.6. Odnos novinara prema temama
Primećeno je da novinari teme kao što su redovno održavanje puteva, popravke ili
rekonstrukcije predstavljaju kao stvari od izuzetnog značaja, a kako je pomenuto da su
predstavnici vlasti ili javnih preduzeća najčešće citirani, tako je i za ove teme te se stvara
utisak da je sve njihova zasluga i da su oni lično finansirali i sproveli aktivnosti.
Urbanistički radovi ili kupovina opreme za bolnice najavljuju se kao „lepe vesti”,
„veliki projekti”. Novinari u razgovoru sa predstavnicima javnih preduzeća tokom najave
radova na putevima ili ozelenjavanja grada izveštavaju uz komentare „sve to će doprineti da
bude manje nervoze, manje gužve i veća bezbednost", „u cilju bolje vrste ovog vida
saobraćaja", „svi ovi radovi će doprineti da saobraćaj bude mnogo bolji nego do sada", „grad
čini dosta toga da popravi loš procenat zelenih površina”, „najveću korist od puta imaju
stanovnici kojima je odlazak na posao olakšan”, dok je u samo jednom prilogu (31. jul)
novinar naveo nekoliko pohvala: „time (infrastrukturnim radovima) se poboljšava i
saobraćajna infrastruktura ovog dela grada”, „u narednom periodu biti završeni na
zadovoljstvo svih građana”, „značajni radovi sprovode se i u Železničkoj ulici”, „(javno
preduzeće) intenzivno radi”, „ovo je samo jedna od investicija koje ovo javno-komunalno
preduzeće sprovodi tokom letnje sezone”. Važno je istaći da je baš ovo preduzeće (JKP
Toplifikacije, Sremska Mitovica) bilo jedan od predmeta protesta „1 od 5 miliona“ tokom
zime u ovom gradu zbog „povećanja cene grejanja i loše usluge”, kako su tada naveli
organizatori protesta.
31
Stiče se utisak da reporeteri, novinari i voditelji u studiju često ne pristupaju
temama kritički već isključivo afirmativno, pristrasno i pozitivno što je u suprotnosti sa
osnovnim standardima novinarske profesije jer je novinar, pre svega, odgovoran svojim
čitaocima, slušaocima i gledaocima, a tu odgovornost, kako je naznačeno u Kodeksu, ne sme
da podredi interesima drugih, a posebno interesima izdavača, vlade i drugih državnih organa.
Analiza je pokazala potpuno suprotno što ukazuje na to da je prikriveno oglašavanje jedan
od bitnih elemenata uređivačke poitike RTV-a.
32
3. Dekonstrukcija uređivačke politike mađarske redakcije „RTV-a” od 15. juna do
15. avgusta 2019. godine
Korpus istraživanja čini osam informativnih emisija (osam dana) i dve kolažne emisije
(dva dana) praćenih u periodu od 15. juna do 15. avgusta 2019. godine. U analizi je korišćena
kvantitativno-kvalitativna analiza medijskog diskursa. Cilj ove analize je da se istraži na koji
način je mađarska redakcija Radio televizije Vojvodine pratila dešavanja u naznačenom
periodu. Primećeno je sveobuhvatno, nepristrasno, objektivno i pravovremeno izveštavanje
javnog servisa koji je pratio različita dešavanja iz cele Vojvodine, ali i Srbije i sveta.
3.1. Korpus
Ukupan broj analiziranih informativnih emisija RTV-a na mađarskom jeziku je osam
(Híradó, na sprskom Dnevnik) u periodu od 15. juna do 15. avgusta (17. i 25. jun, 3, 11, 19.
i 27. jul, 8. i 14. avgust). Ukupan broj analiziranih priloga je 136.
Kolažna emisija „Napjaink” (na srpskom Naši dani) analizirana je u istom periodu,
ukupno dve emisije - 8. jul i 5. avgust. Broj ukupno analiziranih priloga je šest.
3.2. Društveno politički kontekst
3.2.1. Dnevnik
Dana 14. avgusta najvažnije vesti na drugom programu Radio televizije Vojvodine
su: izmene budžeta u Pokrajinskoj Vladi, konkursi za nacionalne manjine, opozicija
organizuje skupljanje potpisa protiv zatvaranja škola u malim selima, Tomor Morina neće
biti izručen Srbiji.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao
je da u Beogradu ne postoji zastoj u odlučivanju o zahtevima za legalizaciju, srpski huligani
i banditi napali konzulat Kosova u Kopenhagenu.
33
Dana 8. avgusta najvažnije vesti na RTV2 su: premijerka Brnabić učestvuje u
izbornoj kampanji, Jelka Jovanović izjavila da je nemoguće voditi bojkot, ministar rada
očekuje povećanje minimalne zarade, da li se i u Srbiji pojavila svinjska kuga.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici
Strategiju nacionalne bezbednosti i Strategiju odbrane.
Dana 27. jula najvažnije vesti na RTV2 su: Nenad Popović ne razmišlja na isti način
kao i Vlada, Dan tolerancije u Bačkoj Topoli.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: Ministarka građevinarstva, saobraćaja i
infrastrukture Zorаnа Mihаjlović izjаvilа je dа se ne slаže sа nаjаvom predsednika Srbije
Aleksаndrа Vučićа dа želi da se povuče sа mestа predsednikа Srpske napredne stranke,
trideseti protest „1 do 5 miliona” u Kragujevcu: građani ostali dosledni tome da neće
odustati.
Dana 19. jula najvažnije vesti na RTV2 su: Ramuš Haradinaj podneo ostavku, Pokret
građana Subotice: reakcije na ponašanje Labana, otvorene dve nove fabrike u Adi, protest
„1 od 5 miliona”, Berlin želi da Srbija uđe u Evropsku uniju.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: u medijima je najviše bilo reči o Haradinaju što
je RTV2 potpuno pokrivao.
Dana 11. jula najvažnije vesti na RTV2 su: najmanje sedam turista je umrlo zbog
vremenskih nepogoda u Grčkoj, godišnjica ubistava u Srebrenici, Ivica Dačić u Londonu
izjavio da se i Srbija brine o slobodi štampe, francuski predsednik dolazi u Srbiju, radovi na
Kamenici u Onkološkom centru.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: teme dana su svugde bile Srebrenica i Grčka, o
čemu je i RTV2 izveštavao.
Dana 3. jula najvažnije vesti na RTV2 su: sutra se odlučuje o ceni pšenice, žena koja
je svojim brodom donela migrante u Italiju nije osuđena, opet su otvorene srpske prodavnice
na severu Kosova, Aleksandar Vučić je primio Engelu Eliot, Evropski parlament je izabrao
novog predsednika.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: ni ovog dana RTV2 nije izostavio ništa važno,
kao i ostali mediji, uglavnom se bavio temom Kosovo-Srbija i Evropskim parlamentom.
34
Dana 25. juna najvažnije vesti na RTV2 su: Ana Brnabić će postati član partije SNS,
u Novom Sadu je formirana grupa za pregled dokumentacije o budućim izgradnjama, izjava
Zorane Mihajlović da bi u SNS-u trebalo menjati one koji ne rade ništa, tenzija se povećava
između Amerike i Irana.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: Vučić razgovarao sa Erdoganom: Stalni
napredak saradnje Srbije i Turske, ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović
izjavila je da treba da otputuje u Brisel radi otvaranja Poglavlja 9 u pregovorima sa
Evropskom unijom.
Dana 17. juna najvažnije vesti na RTV2 su: Ana Brnabić u radnoj poseti Velikoj
Britaniji, tragedija u Filadelfiji, nemački grad birao migranta za gradonačelnika, Vučić na
sednici partije priča o tome da u partiju moraju primiti nove i mlade članove, učenici završnih
razreda počeli su testiranje.
Važne informacije o kojima nije bilo reči: Predstavnici država Višegradske grupe snažno
podržali članstvo Srbije u EU.
3.2.2 Napjaink
8. jul: Tema cele emisije je bila žetva, a propraćena je razgovorom u studiju uz dva
priloga.
5. avgust: Tema cele emisije je bio Dan tolerancije, održan u Bačkoj Topoli, ponovo
razgovor u studiju i dva priloga.
3.3. Kontekst formata emisije
Dnevnik se emituje svaki dan u 19h na kanalu RTV2, na kojem svaka nacionalna
manjina emituje svoj program. Dnevnik traje najviše 30 minuta, a u monitorovanom periodu
se desilo da je jedna emisija trajala samo 23 minuta. Prosečan broj rubrika je sedam
(poljoprivreda, privreda, politika, spoljna politika, kultura, sport i vremenska prognoza).
Tokom vesti nije bilo reklamnih blokova. U analiziranom periodu program je vodilo ukupno
četiri prezentera, tri žene i jedan muškarac.
35
Kolažna emisija „Napjaink” se emituje svakog ponedeljka od 20h na kanalu RTV2.
Emisija traje između 50 minuta i sat vremena. Svaka pojedinačna emisija posvećena je
jednoj temi o kojoj se razgovara sa gostima u studiju i puštaju prilozi. Emisiju vodi jedna
osoba, a smenjuju se četiri žene i jedan muškarac. Ni tokom ove emisije nije bilo reklama.
3.4. Analiza - Dnevnik
3.4.1. Povod
Najčešće je povod vesti bio aktuelni događaj (93%), što pokazuje da su novinari
angažovani, redovno prisustvuju dešavanjima bez obzira na to da li je tema politika,
zdravstvo, privreda ili kultura.
Može se zaključiti da novinari ne podležu senzacionalističkom novinarstvu jer je
primećemo da redakcija retko prati pseudo-događaje (3 procenta, odnosno svega četiri puta
tokom monitoringa).
Međutim, bilo bi dobro da se redakcija češće bavi raznovrsnijim temama koje nisu
vezane za događaje kao što je kriminal ili odlazak mladih.
Grafikon 1: Povod
93%
3%4%
Povod
Aktuelni događaj Pseudodogađaj Medijska inicijativa
36
3.4.2. Tema
Tema analiziranih vesti su u najvećem broju slučajeva bila svet i region (23%). Visok
procenat inostranih vesti se može opravdati činjenicom da je leto doba godine kada manjka
dešavanja, te se rubrike popunjavaju vestima iz sveta, za koje se, pritom, ne može reći da
nisu značajne.
Druga najćešća tema analiziranih tekstova je ekonomija i poljoprivreda (11%), što je
pohvalno budući da je reč o području gde se stanovnici mahom bave poljoprivredom. Često
se bave i ekonomskim temama koje su važne za obične građane.
Uočljivo je i to da se novinari dosta bave politikom (Vučić govori na sednici partije,
problemi SNS-a, Brnabić će postati član partije itd.). Kulturom sa bave u 10% slučajeva, a
nije retko da novinari odlaze na lice mesta i izveštavaju o raznovrsnim kulturnim
događajima.
Kada je tema priloga zdravstvo ili socijalna sigurnost (9%), reč je o posetama kliničkim
centrima ili o poklonima oboleloj deci.
37
Grafikon 2: Tema
24%
7%
3%
10%
11%
9%
10%
3%
2%1%
6%
4%3%
7%
Tema
Svet i region Svet - Srbija Kosovo
Politika i delatnosti vlasti Ekonomija i poljoprivreda Zdravstvo
Kultura Obrazovanje i nauka Obrazovanje manjina
Mediji i informisanje Komunalne teme Kriminal
Prošlost Drugo Crna hronika
38
3.4.3. Subjekt
Kod analize subjekata je uočljivo da u najvećem broju slučajeva govore strani ili
međunarodni subjekti (24%). Važno je istaći da su razlog za to kratke vesti iz rubrike spoljne
politike.
Sledeći najčešći subjekti su iz udruženja građana, što možemo istaći kao pozitivnu
praksu, jer su praćeni događaji od javnog značaja, a ne samo politička i spoljnopolitička
dešavanja.
Građani pričaju u 7% slučajeva, a od 13 pojavljivanja, 11 slučajeva je bilo kroz anketu.
Ovo jeste dobro jer gledaoci vole da čuju mišljenje „običnog čoveka sa ulice“.
39
Grafikon 3: Subjekt
0% 5% 10% 15%
1
SUBJEKAT41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalnemanjinePosebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnihmanjina23 - Verske institucije manjina
22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina
20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina
18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina
16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite
14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor
Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione
Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti
8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska
Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije iagencijeInstitucije državne uprave 5 - Državna administracija
Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
40
3.4.4.Pol subjekta
Kad pogledamo polnu raznovrsnost subjekata primetno je da u najviše slučajeva govore
muškarci (66%) - od 189 analiziranih subjekata 54 su žene. Kad žene govore one su u ulozi
doktorke, umetnice, anketirane ili na čelu određene organizacije civilnog društva.
U retkim slučajevima (3%) se desilo da pol subjekta nije bio identifikovan ili je bio
mešovit (na primer kad je Pokret građana Subotice reagovao na ponašanje Bogdana Labana).
Grafikon 4: Pol subjekta
28%
66%
3%3%
Pol subjekta
Ženski Muški Mešovit Neidentifikovan
41
3.4.5. Objekat
Objekti su često bili građani (41%) – kao potrošači, korisnici usluga (15%), kao učesnici
događaja ili svedoci (26%). O građanima se najčešće govori kada je u pitanju obeležavanje
važnih datuma (npr. dan sela), kad porodice u Vojvodini dobijaju sredstva za kupovinu
dobara u poljoprivredi ili kad su građani posetioci kulturnih događaja.
Političari su, takođe, prilično često objekti (zakonodavna vlast 5%, izvršna 4%,
pokrajinske i lokalne institucije vlasti 4%). O vladajućim partijama, odnosno o Savezu
Vojvođanskih Mađara i Srpskoj naprednoj stranci, priča se u 2% slučajeva, što možemo
posmatrati kao pozitivnu praksu - s obzirom na to da nije uvek reč o vladajućim partijama i
poličarima stiče se utisak da ne postoji namera da utiču na političko mišljenje građana.
O stranim objektima priča se u 19% slučajeva, u rubrici spoljna politika, kad strani
subjekti pričaju o njihovim odnosima i problemima (primeri: Iran misli da SAD nije napadao
njihov dron, politička situacija u Italiji, Amerika i Gvatemala su potpisale ugovor o
migraciji).
42
Grafikon 5: Objekat
0% 10% 20% 30%
1
OBJEKAT41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalne manjine
Posebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnih manjina
23 - Verske institucije manjina
22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina
20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina
18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina
16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite
14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor
Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione
Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti
8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska
Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije i agencije
Institucije državne uprave 5 - Državna administracija
Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast
Institucije republičke vlasti 2 - Zakonodavna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
43
3.4.6. Odnos novinara prema temi i subjektu
Što se tiče odnosa novinara prema temi i subjektu može se istaći da su novinari
izveštavali nepristrasno. Očigledno je da u vestima preovlađuju prilozi u kojima novinar
neutralno izveštava o nekom događaju ili temi (96%).
Međutim, ima i priloga u kojima novinar pozitivno govori o temi. To se desilo kada je
tema bila testiranje u školama, ali i kad je Vučić na sednici partije pričao o tome da u partiju
moraju primiti nove, mlade članove. U oba slučaja novinar nije izveštavao pristrasno, ali je
bilo primetno da su izabrani delovi izjava u kojima se oseti pozitivan stav.
O subjektima se ne piše u negativnom svetlu, što je pozitivna praksa.
Grafikon 6: Odnos novinara prema temi i subjektu
3.5. Analiza- Napjaink
3.5.1. Povod
U analiziranim emisijama Napjaink („Naši dani”) povod je bio aktuelni događaj ili
medijska inicijativa (50-50%). Od ukupno analiziranih šest priloga, tri puta je bilo reči o
96%
4%
Odnos novinara prema temi i subjektu
Nepristrasno Pristrasno
44
aktuelnom događaju, a tri priloga predstavljaju medijsku inicijativu. Prilozi su uvek
međusobno povezani. Na primer, kada je tema bila multipleks skleroza, snimljen je izveštaj
sa događaja iz Bačke Topole, a u studiju je sa gostima detaljnije obrađena tema.
Grafikon 7: Povod
3.5.2 Tema
U dve posmatrane emisije obrađene su dve teme: zdravstvo i poljoprivreda, odnosno
ekonomija. Tema emisije 8. jula je bila žetva, te se cela emisija bavila istom temom: razgovor
u studiju sa stručnjakom i sa predstavnikom udruženja građana, odnosno sa poljoprivrednim
radnikom. Tema je važna za ovu okolinu, ali je i aktuelna u ovo doba godine.
U drugoj emisiji, 5. avgusta tema emisije je bila zdravstvo, odnosno život sa multipleks
sklerozom. Tema je izuzetno važna pošto se u medijima retko priča o ljudima sa posebnim
potrebama.
Grafikon 8: Tema
50%
0%
50%
Povod
Aktuelni događaj Pseudodogađaj Medijska inicijativa
50%50%
Tema
Ekonomija Zdravstvo
45
3.5.3. Subjekat
U prilozima i u studiju u najviše slučajeva (40%) pričaju predstavnici udruženja građana,
a s obzirom na to da su obe teme toliko važne da je potrebno reči stručnjaka i građana
upotpuniti rečima predstavnika udruženja građana. Stiče se utisak da je tema potpuno
obrađena i da je javnost dobila svaku informaciju koju može dobiti o datoj temi.
U 15% slučajeva govore stručnjaci ili građani, a u 5% slučajeva govore sagovornici iz
zdravstvenih insitucija, iz lokalne samouprave, umetnici, predstavnici medija odnosno
novinari ili osobe sa invaliditetom.
46
Grafikon 9: Subjekat
0% 10% 20% 30% 40% 50%
1
SUBJEKAT41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalnemanjinePosebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnihmanjina23 - Verske institucije manjina
22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina
20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina
18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina
16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite
14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor
Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione
Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti
8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska
Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije iagencijeInstitucije državne uprave 5 - Državna administracija
Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
47
3.5.4.Pol subjekta
Što se tiče pola subjekta, u najviše slučajeva (70%) govore muškarci. U prvoj emisiji,
odnosno 8. jula u studiju govore isključivo muškarci o poljoprivredi, jedan stručnjak i jedan
sagovornik iz udruženja građana. Međutim, u drugoj emisiji, 5. avgusta, u studiju govore
isključivo žene. Žene kao subjekti su u ulozi predstavnica udruženja građana ili pričaju kao
ekspertkinje. U jednom prilogu priča i jedna osoba ženskog pola kao strani subjekt.
Grafikon 10: Pol subjekta
3.5.5. Objekat
Objekti su najčešće (32%) građani ili osobe sa invaliditetom, zahvaljujući činjenici
da se u prvoj emisiji govori o seljacima i o poljoprivrednim radnicima, a u drugoj emisiji se
najviše govori o osobama sa invaliditetom. Često se govori i o udruženjima građana (18%),
kad se izveštava o njihovim aktivnostima za osobe sa invaliditetom.
30%
70%
0% 0%Pol subjekta
Ženski Muški Neidentifikovan Mešoviti
48
Grafikon 11: Objekt
0% 10% 20% 30% 40%
1
OBJEKAT41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalne manjine
Posebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnih manjina
23 - Verske institucije manjina
22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina
20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina
18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina
16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite
14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor
Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione
Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti
8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska
Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije i agencije
Institucije državne uprave 5 - Državna administracija
Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast
Institucije republičke vlasti 2 - Zakonodavna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
49
3.5.6. Odnos novinara prema temi i subjektu
Odnos novinara prema temi i subjektu u 90% slučajeva je neutralan, a u 10% je
pozitivan. Što se tiče priloga o poljoprivredi novinari su profesionalni i neutralno izveštavaju
o temama i događajima.
Grafikon 12: Odnos novinara prema temi i subjektu
3.6.Zaključak
Na osnovu analize može se konstatovati da mađarska redakcija Radio televizije
Vojvodine nije bila pristrasna, primećena je težnja da se izveštava o važnim događajima iz
skoro svakog naselja u Vojvodini.
Redovno je izveštavano i o manjim dešavanjima, o festivalima ili danima sela, ali i
o značajnijim događajima. Ponekad se osetilo da nema dovoljno događaja za izveštavanje,
ali su i tada birane interesantne teme, kao što su one o tome da više od 7,5 milijardi ljudi živi
na zemlji, da više od polovine srpskih opština nema svog poslanika u Parlamentu, da se
ponovo koriste platnene pelene itd.
10%
1.4
Odnos novinara prema temi i subjektu
Pristrasno Nepristrasno
50
Kad se izveštava sa događaja, razgovara se sa osobama koje su važne za određenu
temu, interesantno je i to da se često prave ankete da bi gledaoci saznali mišljenje građana.
Bilo bi poželjno da novinari budu angažovaniji i da u emisijama bude više analitičkih
žanrova, odnosno da se teme dublje i detaljnije istražuju. Trebalo bi pitati građane za
mišljenje o politici, o evropskim integracijima ili o opštoj ekonomskoj situaciji u Srbiji.
Važno je dodati da su teme u emisiji Napjaink od javnog značaja i da je poželjno
češće govoriti o temama kao što je razumevanje osoba sa invaliditetom.
51
4. Analiza centralnih infromativnih emisija RTS-a
Analiza rada javnih medijskih servisa predstavlja mogućnost da se komunikativno
polje unapredi, da se oslobodi prostor za formiranje argumentovane javne rasprave o
značajnim društvenim temama, kao i da se odredi koje teme su odabrane kao najznačajnije
za odgovaranje na komunikativne potrebe svih građana Srbije. Značaj praćenja i konstantnog
unapređivanja rada javnih servisa proporcionalan je ulozi koju imaju u društvu, kao i
odgovornosti prema svim građanima Srbije - “Programska raznovrsnost, sadržaji za sve
društvene grupe i pojedince i to na najvišem nivou kvaliteta, pokrivanje signalom celokupne
nacionalne teritorije, uzorno, nepristrasno informisanje, obaveza da se javnost obavesti o
svim događajima i pojavama iz politike, privrede, kulture, sporta, uz proizvodnju kvalitetnih
obrazovnih, umetničkih programa i programa za manjine – to su visoki zahtevi koji na taj
način ne stoje pred ostalim medijima, ma kako se i od njih očekuje da doprinesu pluralizmu
sadržaja i konkurenciji kvaliteta.” (Veljanovski, 2016:13)
RTS, osim toga što pred sobom ima drugačiji imperativ u odnosu na druge, kako
pokrajinski javni servis tako i komercijalne, televizije, ima takođe i najgledaniji informativni
pogram17. Dnevnik u 19:30 je najgledanija informativna emisija u Srbiji, što svedoči o
značaju i neophodnosti analize uređivačke politike javnog servisa, konkretno kroz
monitorovanje centralnih informativnih emisija.
Tokom ovog istraživanja analizirano je 16 Dnevnika u okviru tri meseca (od 17. juna
do 15. avgusta). Datumi su birani po rotacionom principu, tako da iz nedelje u nedelju
analizom budu pokriveni različiti dani u sedmici. Uzorkovani datumi bili su: 17, 19, 25, 27.
jun, 5, 7, 8, 10, 16, 18, 26, 28. jul, 5, 7, 13, 15. avgust. Analizirano je ukupno 233 medijske
jedinice. Analiza nije obuhvatila sportske priloge i vremensku prognozu. Analiza je
obavljena kvantitativno-kvalitativnom metodom, za potrebe koje je napravljen poseban
kodni protokol.
Kategorije koje su bile kodirane ovim protokolom bile su: povod, tema, subjekat, pol
subjekta, geografska pripadnost teme/subjekta, objekat i odnos novinara prema temi i
subjektu. Analizirajući medijske jedinice koristeći se ovim kategorijama želelo se ustanoviti
koje su to oblasti javne sfere koje je ovaj mediji izabrao kao one od najvećeg značaja za
17http://www.rts.rs/page/rts/sr/CIPA/story/171/istrazivanja/3587680/gledanost-tv-programa-s-nacionalnom-pokrivenoscu-u-prvih-sest-meseci-2019.html (pregledano 28.08.2019.)
52
građane Srbije. Osim toga, značajno je bilo ustanoviti kojim povodom se o ovim temama
pričalo, tačnije, da li su informacije koje su građani Srbije dobijali bile unapred kreirane da
bi se o njima u medijima govorilo (pseudo-događaj) ili su praćeni aktuelni događaji koji
poseduju značajnu informativnu vrednost. Pod povodima se takođe analizirao broj i kvalitet
priloga koji su predstavljali medijsku inicijativu, odnosno priče koje je medij izabrao kao
značajne, bez konkretnog subjekta kao inicijatora događaja. Kategorije subjekta i objekta su
bile podeljene tako da pokriju sve grane vlasti, institucionalne oblasti, građane razdvojene
na tri potkategorije, kao i posebne društvene grupe, čija zastupljenost je analizirana kroz
devet potkategorija. Razvrstavanjem na ovaj način želelo se ustanoviti ko je dobio priliku da
se obrati građanima, čime se ujedno određuje i kome je ustupljeno polje uticaja, kao i to da
li postoje društvene grupe o kojima se govori, iako njima nije bio ustupljen prostor da same
nešto kažu.
4.1. Povod
Povod za izveštavanje u značajnoj meri oslikava uređivačku politiku medija.
Prilikom odabira vrste događaja o kojima će se izveštavati, RTS se uglavnom pridržavao
prakse prenošenja aktuelnih događaja, te oni čine 75% događaja o kojima se govorilo. Dobra
praksa se ogleda u tome da se o događajima pripremljenim isključivo za medije, tačnije o
pseudo-događajima govorilo u tek 10% slučajeva. Povod za izveštavanje je u 15% slučajeva
bila medijska inicijativa, odnosno, tek u 15% slučajeva mediji su se odlučili da
problematizuju određene teme, koje na drugi način verovatno ne bi došle do šire javnosti.
Osim procentualne raspodele povoda za izveštavanje, značajno je ukazati i na način
pristupanja određenim aktuelnim događajima. Tu se prvenstveno misli na kritički pristup
temi, odnosno aktuelnom događaju, ali i na selekciju događaja o kojima će se govoriti.
Uporednom analizom aktuelnih događaja objavljenih u drugim medijima u periodu trajanja
monitoringa, primetno je bilo da je RTS izostavio da prenese određene aktuelne događaje
koji su bili od javnog značaja. Ovom prilikom ćemo navesti neke od primera aktuelnih tema
o kojima se u Dnevniku nije govorilo.
Nedostajalo je medijske inicijative da se prikaže poslovanje Er Srbije, tačnije da se
prenese diskusija koja je u drugim medijima bila aktuelna, a nastala je kao posledica
autorskog teksta generalnog direktora Jat ervejza između 2001. i 2004. godine. "'Er Srbija je
od prevoza putnika prošle godine zaradila milijardu dinara manje nego godinu dana ranije,
53
oko 27 milijardi dinara', naveo je Vujović i dodao da su u meduvremenu poskupeli zakup
aviona i gorivo, pa da ta kompanija nije sposobna da bude samoodrživa.” Izvor:
https://beta.rs/ekonomija/ekonomija-srbija/115389-nin-er-srbija-za-pet-godina-dobila-
subvenciju-drzave-srbije-od-204-miliona-evra
Problem transparentnosti upotrebe aviona Vlade Republike Srbije: Iz Generalnog
sekretarijata Vlade kažu da nemaju uvid u to ko je leteo tim avionom, nakon čega su se
ministri javljali medijima da prijave svoja putovanja. Putovanje koje je ostalo nerazjašnjeno
je let na Skijatos. Izvor: Dnevnik N1 15.08.2019. U Dnevniku RTS-a nije bilo ovih
informacija ni u obliku kratke vesti.
Izgradnja sportske dvorane na Košutnjaku – sumnje na korupciju u koju je
potencijalno uključen Marko Stojčić, gradski urbanista i čovek čija firma je angažovana na
izradi projekta. Agencija za borbu ptoriv korupcije nije odgovorila na pitanja novinara
povodom ovog potencijalno spornog projekta. Izvor: Dnevnik N1 26.07.2019.
Sve navedene vesti su se ticale transparentnosti i načina rada državnih ograna, i u
tom smislu bi trebalo da budu neizostavni deo informativnog programa javnog servisa, što
istovremeno predstavlja i zakonsku obavezu, a to je „istinito, nepristrasno, potpuno i
blagovremeno informisanje“ građana. (član 4, stav 1) (Sl. glasnik RS, br. 83/2014, 103/2015
i 108/2016) Osim izostanka izveštavanja o aktuelnim događajima od opšteg interesa,
primetno je bilo da su određeni aktuelni događaji o kojima se govorilo u Dnevniku prošli
bez kritičkog osvrta novinara, iako je tema bila takva da je to zahtevala, u suprotnom je
postojala mogućnost da vest postane oruđe za manipulaciju i zatvaranje javne rasprave. Tako
se u Dnevniku od 10. jula može čuti vest da je predsednik Srbije objavio autorski tekst u
Politici, prilikom čega je prezenterka ukratko prepičala o čemu se u tekstu radi, da bi potom
usledio citat iz teksta, čime je vest bila i završena.
Deo prenesenog citata:
„Ko je za sve to zajedno, za rast i napredak ove zemlje, za punu državnu kasu, manji javni
dug, novi investicioni ciklus – apsolutni je nepismeno krezubi, neobrazovano matori idiot. I
to je jedino opravdanje, za sve njihove neuspehe, za izgubljene izbore i za činjenicu da ih
Srbija, jednostavno neće.“.
Ukoliko se ima u vidu sadržaj pročitanog teksta, brojne diskusije koje je sam tekst
proizveo u ostalim medijima, ali i činjenicu da se u tekstu direktno prozivaju politički
54
neistomišljenici, koji nisu imali priliku da daju komentar na tekst, ovakav način pristupa
temi može se oceniti kao nekritički i, u izvesnom smislu, manipulativan.
Prilozi koji su nastali kao povod medijske inicijative pokrivali su raznovrsne teme
koje su u značajnoj meri zadovoljavale komunikativne potrebe građana – uključujući teme
iz oblasti zdravstva, poljoprivrede, migrantske krize, kao i teških životnih uslova određenih
porodica koje žive u ruralnim sredinama. Međutim, čak i u situacijama kada medij sam bira
informacije koje bi trebalo da budu od javnog značaja, postoji mogćnost da se određene teme
iskoriste u propagande svrhe. Tako se u Dnevniku od 5. jula mogao videti prilog o slepom
dečaku iz Bora i njegovoj majci, kojima preti iseljenje iz stana u kom trenutno žive. Iako se
u prvom delu priloga ukazuje na značajan društveni problem, koji ima elemente medijske
inicijative, u nastavku priloga prikazan je razgovor sa gradonačelnikom Bora koji saopštava
da opština već ima u planu uređenje objekta koji je namenjen dečaku i njegovoj majci. Nakon
dva dana RTS je u Dnevniku nastavio sa ovom inicijativom, prenošenjem informacije da je
nakon urgiranja premijerke Ane Brnabić prilagođavanje kuće ubrzano kako bi bila završena
u narednih mesec dana. Dakle, iako se radi o značajnom problemu koji je zaista trebalo da
se nađe na agendi javnog servisa, on je tematski takođe poslužio u promotivne svrhe
različitim strukturama vlasti, što predstavlja odraz neprofesionalne prakse medija koji bi
trebalo da kritički posmatra aktivnosti vlasti, da ne dozvoli potencijalne zloupotrebe, a
najmanje da samoinicijativno promoviše osobe na pozicijama moći.
55
Grafikon 1: Povod
4.2. Tema
Teme za koje se opredele urednici informativne emisije javnog servisa u značajnoj
meri mogu uticati na formiranje informacionog polja na osnovu kojeg pojedinci kreiraju
stavove o sopstvenoj poziciji u domaćem kolektivu, ali i o poziciji kolektiva na globalnom
planu. „Medijska istraživanja su pokazala da, bez obzira da li publici nameću neko stanovište
o temama o kojima izveštavaju, mediji neminovno svojom selekcijom informacija neke teme
ističu kao prioritetne i javnosti ih nude (ili nameću) kao teme o kojima ona treba da razmišlja
i formira stav” (Matić, 2016:31).
Tema koja je zabeležena kao najdominantnija tokom perioda monitoringa bila je svet
i region sa 17% udela. Trebalo bi imati u vidu da ova kategorija podrazumeva događaje koji
se tiču ili regiona ili drugih, udaljenijih država. Ovakav odabir prioritetne teme delimično se
može objasniti periodom trajanja monitoringa – s obzirom na to da je rađen u letnjem period,
očekivano je da će se nedostatak aktuelnih događaja u zemlji pokrivati internacionalnim
događajima. Međutim, udeo medijske inicijative od 15% koji je prikazan na Grafikonu 1,
upravo nameće alternativu kada je u pitanju odabir tema koje bi suštinski odgovarale interesu
10%
75%
15%
POVOD
Pseudodogađaj Aktuelni događaj Medijska inicijativa
56
građana Srbije. Narednih nekoliko tema po zastupljenosti bile su politika i delatnost vlasti
(13%), Kosovo (12%) i ekonomija i poljoprivreda (12%).
Standardni format Dnevnika podrazumeva blok tema iz oblasti kulture, tako je
primećeno i tokom ovog monitoringa da vesti iz kulture zauzimaju 8% informativnog
prostora tokom analiziranog perioda. Ono što je bilo još očiglednije jeste potpuno odsustvo
informacija koje se tiču kulture manjina iako je to predviđeno kao javni interes članom 7
Zakona o javnim medijskim servisima (2014). Ovaj nalaz istovremeno govori o nevidljivosti
nacionalnih manjina pred širom javnošću u Srbiji.
Tema koja se takođe nije često pominjala u informativnim emsijama jeste ona koja
se ticala ljudskih prava i demokratije. U svega 2% informativnih jedinica moglo se zabeležiti
tematizovanje ove oblasti. Zanemarivanjem ovakvih tema, koje bi prvenstveno trebalo da
budu predmet medijske inicijative, takođe se zanemaruje i zakonska obaveza javnog servisa
koja podrazumeva „poštovanje i predstavljanje osnovnih ljudskih prava i sloboda,
demokratskih vrednosti“ (član 7, stav 2) (Sl. glasnik RS, br. 83/2014, 103/2015 i 108/2016).
„Pristup novinara medijima pruža sliku o tome do koje mere je novinar odgovoran
političkoj zajednici. On je predstavnik građanina i, kao takvom, pripada mu zadatak da hrani
pluralizam svojom delatnošu informisanja, komentarisanja i kritikovanja.” (Korni, 1999:90)
57
Grafikon 2: Tema
0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0%0, 0% 17%
11%
12%
13%12%
4%
8%
0%
3%
0%
0%
0%
2%
5%
1%
2%
2%0% 2%
6%
TEMA
1 - Svet i region 2 - Svet - Srbija
3 - Kosovo 4 - Politika i delatnost vlasti
5 - Ekonomija i poljoprivreda 6 - Zdravstvo, zdravlje, socijalna sigurnost
7 - Kultura 8 - Kultura manjina
9 - Obrazovanje, nauka 10 - Obrazovanje, nauka
11 - Mediji i informisanje 12 - Mediji i informisanje manjina
13 - Komunalne teme 14 - Crna hronika
15 - Kriminal, korupcija, pravosuđe 16 - Prošlost - ratni zločini, suđenja
17 - Ljudska prava i demokratija 18 - Nasilje u porodici/školi
19 - EU integracije 20 - Drugo
58
4.3. Ko govori u Dnevniku RTS-a
Odabir sagovornika, kao i odabir osoba čije će se mišljenje prenositi, istovremeno
podrazumeva dodeljivanje mogućnosti vršenja uticaja. Kada se analizira odabir subjekta
trebalo bi imati u vidu da će određene osobe imati prednost zahvaljujući količini i važnosti
informacija koje poseduju. Međutim, s obzirom na misiju javnog servisa da unapredi
demokratske procese u društvu, kao i da radi na inkluziji manje vidljivih ili ugroženih slojeva
stanovništva, ipak bi trebalo potražiti balans prilikom uključivanja subjekata koji će
predstavljati glas svih društvenih grupa tokom izveštavanja, jer će to neminovno uticati i na
samu temu i medijsku inicijativu.
Rezultati ovog monitoringa pokazuju da je RTS najviše prilika da govore i
komentarišu događaje dao stranim i međunarodnim akterima (zabeležno je 128 takvih
subjekata, što čini 22%). Ovaj podatak odgovara, kako periodu monitorovanja, tako i
društveno-političkom kontekstu aktuelnom u Srbiji. Naime, tokom letnjeg perioda je i
očekivano da će biti manje aktivnosti javnih aktera (Skupština ne zaseda, uglavnom se ne
donose značajne odluke na državnom nivou), ali i kada se govori o značajnim pitanjima na
nivou države, kao što su Kosovo ili EU integracije, najčešće su u te teme uključeni i
međunarodni subjekti.
Sledeći po zastupljenosti su subjekti koji pripadaju institucijama republičke vlasti
(20%), pri čemu najveću zastupljenost imaju pripadnici izvršne vlasti – premijerka,
predsednik i resorna ministarstva (18%), dok predstavnici sudske i zakonodavne vlasti
dobijaju priliku da govore u svega 2% slučajeva. Kada se uporedi procenat ukupne
zastupljenosti opozicionih subjekata, koji čine 1% i subjekata koji pripadaju vladajućim
strukturama (kada se saberu svi procenti koji uključuju kako vladajuće partije, tako i različite
državne institucije) – 30%, postaje očigledna nesrazmera i nemogućnost održavanja javnog
dijaloga. Ovaj podatak je naročito značajan ukoliko imamo u vidu podatak da su u Srbiji i
dalje aktuelni protesti opozicije, koji su počeli krajem prethodne (2018.) godine, kao i to da
je tokom monitorovanog perioda bila aktuelna inicijativa za uspostavljanje dijaloga vlasti i
opozicije u organizaciji Fakulteta političkih nauka i Fonda za otvoreno društvo18. Postojanje
ovakvih podataka daje nam mogućnost da razmatramo poštovanje Zakona o javnim
medijskim servisima (2014) koji saopštava da je javni interes koji javni servis svojim
18https://www.danas.rs/politika/najavljen-nastavak-dijaloga-vlasti-i-opozicije-o-izborima-odredjen-spisak-tema/ (pregledano 29.08.2019.)
59
programskim sadržajem ostvaruje „poštovanje i podsticanje pluralizma političkih, verskih i
drugih ideja i omogućavanje javnosti da bude upoznata sa tim idejama, ne služeći se
interesima pojedinih političkih stranaka i verskih zajednica, kao ni bilo kom drugom
pojedinačnom političkom, ekonomskom, verskom i sličnom stanovištu ili interesu;“ (član 7,
stav 4), kao i „poštovanje i predstavljanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih
vrednosti i institucija i unapređivanje kulture javnog dijaloga;“ (član 7, stav 2) (Sl. glasnik
RS, br. 83/2014, 103/2015 i 108/2016).
60
Grafikon 3: Subjekat
0% 5% 10% 15% 20% 25%
1
SUBJEKAT
41 - Drugo
Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalne manjine
Posebne društvene grupe 39 - LGBT populacija
Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni
Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti
Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri
Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi
Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci
Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana
26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije
24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnih manjina
23 - Verske institucije manjina
61
4.4. Pol subjekta
Nesrazmera prilikom odabira pola subjekta može se smatrati ustaljenom praksom
domaćih medija. Kao i u prethodnim istraživanjima koje je sprovodila Novosadska
novinarska škola, i ovom prilikom je zabeležana značajna razlika između zastupljenosti
muških (66%) i ženskih (26%) subjekata. „U informativnim emisijama javnog servisa malo
su zastupljene žene. Muškarci su bili brojniji od žena kao subjekti tri do četiri puta.“ (Matić,
2016:44). Ukoliko uporedimo ovaj podatak sa podatkom dobijenim analizom javnih servisa
2016. godine, uvideće se da se situacija nije značajno promenila. Naime, te, 2016. godine
udeo muških subjekata u večernjem Dnevniku RTS-a bio je 72%, a ženskih 21% (Valić
Nedeljković, 2016:3). Podzastupljenost žena kao subjekata jeste pokazatelj neuspešne uloge
RTS-a da ostvari javni interes u oblasti poštovanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i
demokratskih vrednosti.
Grafikon 4: Pol subjekta
66%
26%
4%4%
POL SUBJEKTA
Muški Ženski Mešoviti (grupni) Neidentifikovan
62
4.5. Objekat
U skladu sa temom, ali i subjektima uočenim tokom monitoringa, strani i
međunarodni akteri su ponovo najzastupljeniji i u kategoriji objekta – 26%. Iako ponovo za
njima slede institucije republičke vlasti (9%), razlika u zastupljenosti je ovog puta
značajnija. Kosovski subjekti takođe imaju 9% udela kao objekti priloga, a ovaj podatak nam
može biti značajan za razmatranje odnosa zastupljenosti aktera vesti u ulozi subjekta i u ulozi
objekta. Tačnije, ovakav podatak je značajno posmatrati i analizirati kako bi se ustanovilo
da li postoje osobe koje se pojavljuju kao predmet govora, a da same nemaju priliku da
govore. Kosovski subjekti kao akteri imaju uočljivu razliku u odnosu mogućnosti da nešto
kažu (1%) i situacija kada se o njima govori (9%).
Primetno je takođe da većina osetljivih društvenih grupa nije prešla 0%, što znači da
se o njima govorilo jednom ili nijednom, a u pitanju su grupe: penzioneri i stari, nezaposleni,
osobe sa invaliditetom, LGBT populacija. Ovakva praksa održavanja medijske nevidljivosti
osetljivih društvenih grupa može se odraziti na dodatno pogoršavanja njihovog (već lošeg)
društvenog položaja.
63
Grafikon 5: Objekat
0% 5% 10% 15% 20% 25%
1
OBJEKAT
41 - Drugo Posebne društvene grupe 40 - Pripadnik nacionalne manjine
Posebne društvene grupe 39 - LGBT populacija Posebne društvene grupe 38 - Osobe sa invaliditetom
Posebne društvene grupe 37 - Nezaposleni Posebne društvene grupe 36 - Penzioneri i stari
Posebne društvene grupe 35 - Studenti Posebne društvene grupe 34 - Đaci
Posebne društvene grupe 33 - Tinejdžeri Posebne društvene grupe 32 - Deca
Građani 31 - U drugoj ulozi Građani 30 - Kao vox populi
Građani 29 - Kao učesnici događaja, svedoci Građani 28 - Kao potrošači, korisnici usluga
27 - Udruženja građana 26 - Stručnjaci
25 - Sportske i rekreativne institucije 24 - Institucije nacionalnih manjina/saveti nacionalnih manjina
23 - Verske institucije manjina 22 - Verske institucije
21 -Mediji i novinari manjina 20 - Mediji i novinari
19 - Obrazovne i naučne institucije manjina 18 - Obrazovne i naučne institucije
17 - Kulturne institucije i umetnici manjina 16 - Kulturne institucije i umetnici
15 - Institucije socijalne zaštite 14 - Zdravstvene institucije
Ekonomski subjekti 13 - Javni sektor Ekonomski subjekti 12 - Privatni sektor
Partije (organi stranke i poslanici) 11 Opozicione Partije (organi stranke i poslanici) 10 Vladajuće
9 - Kosovski subjekti 8 - Pokrajinske i lokalne institucije vlasti
Institucije državne uprave 7 - Policija i vojska Institucije državne uprave 6 - Nezavisne institucije i agencije
Institucije državne uprave 5 - Državna administracija Institucije republičke vlasti 4 - Sudska vlast
Institucije republičke vlasti 3 - Izvršna vlast Institucije republičke vlasti 2 - Zakonodavna vlast
1 - Strani i međunarodni subjekti
64
4.6. Odnos novinara prema temi i subjektu
Ovom kategorijom želelo se ispitati da li su novinari bili pristrasni ili nepristrasni
prema temi ili prema subjektu. Istovremeno postojala je varijabla nije moguće odrediti, koja
nije zabeležena nijednom tokom monitorovanja uzorka. Tokom analize uzorka uočeno je da
su novinari i novinarke bili nepristrasni u 84%, dok su pristrasni bili u 16% slučajeva. Odnos
novinara prema temi ili subjektu može biti uslovljen različitim faktorima – uređivačkom
politikom, količinom i vrstom informacija koje novinar poseduje, kao i ciljem koji želi da
postigne. Takođe, određene teme zahtevaju pristrasan odnosno pozitivan odnos (kao što su
kulturne manifestacije), sem u slučajevima kada im se pristupa na kritički način (recimo
transparentnost, organizacija, i tome slično). Kako se u Dnevniku priče iz kulture ne
tematizuju na ovakav način, većina medijskih jedinica u kojima je označen pristrasan odnos
novinara, odnosio se upravo na pozitivan odnos prema temama iz kulture.
Slikovit primer pristrasnog odnosa novinarke prema temi koja nije bila iz oblasti
kulture emitovan je u Dnevniku od 10.07.2019. kada je prezenterka prilog najavila rečima
„Nova provokacija Prištine“. Povod je bio zabrana ulaska na Kosovo ministru Vulinu i
lekarima sa VMA. Donošenje vrednosnog suda o postupku jednog od aktera u prilogu, u
ovom slučaju, podrazumeva opredeljenost i podršku akterima koji stoje na suprotnoj strani.
Iznošenje vrednosnog stava pre emitovanja priloga sprečava nakon toga gledaoce da imaju
objektivan pristup kada analiziraju prezentovane informacije.
Primer kako uređivačka politika može da stvori očiglednu pristrasnost medija prema
temi odnosno subjektu mogla se zapaziti u Dnevniku od 7. jula.
Osvrćući se na slučaj ubistva Olivera Ivanovića, povodom sumnji da su ljudi iz Srbije
umešani u ubistvo, predsednik Srbije je izjavio sledeće:
"Mala smo mi zemlja da bismo po nekima imali prava na istinu. Mnogi misle da
moramo da budemo osuđeni na njihove istine. A ja vas i danas pitam ko je ubio 11 ljudi u
Niš ekspresu? To pravosudno nije potvrđeno, a svi znaju ko je. A ko čuva te ljude? A zašto
ih čuva? A u čijim kampovima su ti ljudi obučavani? Ili to neki mali Vučić iz neke male
Srbije ne sme da pita? Pošto tih 11 ljudi iz Niš ekspresa po mnogima u različitim zemljama
sveta i nisu neki ljudi, to su Srbi znate. A za mene su to najvažniji ljudi na svetu."
Izostavljanjem kritičkog pristupa, medij je građanima prepustio da sami uoče više
različitih manipulativnih strategija izrečenih ovom izjavom (zamena teza, izazivanje
65
sažaljenja, demagogija), istovremeno dopuštajući u nastavku izjave osobi na poziciji moći
da manipulativnom strategijom asocijacije ponovo pokuša da utiče na mišljenje građana o
značajnom društvenom problemu, kao i da učvrsti sopstvenu poziciju, upoređivanjem
sopstvene pomoći s poklonom s neba.
„Za nas je od presudnog značaja bilo da obezbedimo više robe u prodavnicama. I
nadam se da ste juče i prekjuče mogli da vidite više robe nego što je bilo prethodnih dana.
Znači, negde je nešto s neba došlo."
Prenošenjem manipulativnih izjava predsednika Srbije, bez kritičkog otklona javni
servis je onemogućio građanima da slobodno formiraju stavove o značajnim društvenim
temama. Odnos medija prema temi ili prema subjektu šalje značajnu poruku, jer se
institucionalizovanjem pozicija netransparentnog uticaja istovremeno u značajnoj meri
smanjuje mogućnost ostvarivanja javnog dijaloga i argumentovane diskusije o značajnim
društvenim temama, što takođe predstavlja zakonsku obavezu javnog servisa. (član 7, stav
4) (Sl. glasnik RS, br. 83/2014, 103/2015 i 108/2016).
Grafikon 6: Odnos novinara prema temi i subjektu
84%
16% 0%
ODNOS NOVINARA PREMA TEMI I SUBJEKTU
1 - Nepristrasno 2 - Pristrasno 5 - Nije moguće odrediti
66
4.7. Zaključak
„Narastanje potreba za komuniciranjem u savremenom svetu proizlazi iz
sveukupnog razvoja čovečanstva i možda je ovo jedna od retkih oblasti u kojoj potrebe u
nerazvijenim zemljama i narodima nisu manje od onih u razvijenom svetu. To na prvi pogled
izgleda drugačije, jer su sredstva komuniciranja u razvijenim zemljama usavršenija,
mnogobrojnija i više se koriste.” (Veljanovski, 2005:40).
Vreme u kom se informacija pretvorila u jedan od najvrednijih resursa predstavlja
istovremeno i vreme kada mediji postaju moćniji nego ikada ranije. Iako se uloga i značaj
javnog servisa i dalje preispituje, njegovo postojanje može imati nedvosmiselno pozitivne
uticaje na društvo, ukoliko bi bilo u skladu sa zakonom i opštom misijom javnih servisa.
Rezultati ovog monitoringa su nam pokazali da postoje segmenti u radu javnog
servisa koji bi se mogli unaprediti. Rad javnog servisa je regulisan zakonom upravo da bi se
mogla pratiti transparentnost rada i ispunjavanje onoga što je svim građanima zagarantovano
– pravo da njihove komunikativne potrebe budu zadovoljene, kako bi slobodno mogli da
formiraju stavove o značajnim društvenim pitanjima. Članovi zakona za koje je ovom
analizom ustanovljeno da nisu u potpunosti ispunjeni, tačnije oblasti rada javnog servisa koje
je moguće unaprediti su sledeće:
1. Unapređivanje dijaloga koji bi bio u javnom interesu svih građana Srbije, što bi
podrazumevalo i balansirano izveštavanje i dijalog različitih grupacija i političkih
oponenata.
2. Uključivanje osetljivih društvenih grupa u informativne programe. Osim uključivanja
većeg broja ženskih subjekata, naročito je potrebno povećati informisanost o ostalim
osetljivim kategorijama, kao što su nezaposleni, stari, LGBT populacija.
3. Postojanje više medijske inicijative kada su u pitanju teme od javnog interesa. Kao što je
uočeno, tokom perioda monitoringa u drugim medijima se mogla čuti problematizacija tema
koje bi trebalo da budu u interesu svih građana, a o kojima RTS nije izvestio građane u
najgledanijoj informativnoj emisiji.
4. Više kritičke analize nedvosmisleno manipulativnog govora osoba na najvišim pozicijama
moći.
67
5. Monitoring jutarnjeg programa Radio-televizije Srbije - Jutarnji program
5.1. Kontekst emisije
Jutarnji program je emisija kolažnog tipa koja se emituje na Radio-televiziji Srbije
svakog radnog dana od 6.05 do 11.00 časova i vikendom od 6.05 do 9.00 časova. Sa
emitovanjem Jutarnjeg programa, RTS je započeo 3. marta 1986. godine19. Emisija se sastoji
iz različitih celina između kojih se emituju prilozi i uključenja reportera. Celine koje se
pojavljuju u Jutarnjem programu su: Beogradske vesti, Vesti, Jutarnji dnevnik, Vremenska
prognoza, Stanje na putevima, E-jutro, Zanimljiva medicina, Pregled dnevne štampe i
razgovor sa gostima emisije.
2.2. Teme
Ponuda tema koje se obrađuju generalno u jutarnjem programu je raznovrsna. Uticaj
na izbor tema imaju aktuelni događaji, ali one su najčešće iz sfere društva, turizma i
zdravstva. Teme iz politike su pretežno vezane za informativne celine unutar jutarnjeg
programa, ali se mogu naći i u kolažnom delu emisije, kroz razgovore s gostima ili
prelistavanje dnevne štampe. Teme najčešće prate aktuelna dešavanja, a medijski inicirane
problemske priče se pojavljuju veoma retko, u formi izuzetka od pravila. S obzirom na izbor
tema, može se reći da je sadržaj prikazan u jutarnjem programu raznolik, ali površan.
Prilikom izveštavanja, nedostaje kritički osvrt ili analiza situacije. Teme su prikazane
afirmativno, i zbog toga ne zadovoljavaju komunikacione potrebe gledalaca.
5.3. Jutarnji dnevnik i vesti
Jutarnji dnevnik i Vesti su sastavni deo jutarnjeg programa. Vesti se emituju na
svakih pola sata i traju, u proseku, oko četiri minuta, dok se Jutarnji dnevnik prikazuje u 8.00
i traje 30 minuta. Način obrade tema u ovim emisijama je informativan, u najužem značenju
19 Radio-televizija Srbije. Onlajn izdanje. Jutarnji program, dostupno na: http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-
1/1846074/jutarnji-program.html
68
te reči. Ovo bi mogla da bude odlika Vesti, ali ne i Jutarnjeg dnevnika u kome nedostaje
kritički pristup temi o kojoj se izveštava. Najčešći izvori vesti su aktuelnosti, izjave
zvaničnika i predstavnika vlasti. Takođe veliki deo informacija datih u informativnim
programima čine i agencijske vesti, kao i vesti iz sveta.
Vesti najčešće ostaju iste kroz emitovanje jutarnjeg programa i menjaju se izjavama
gostiju jutarnjeg programa (15.8. gost Jutarnjeg programa bio je direktor Kancelarije za
Kosovo i Metohiju Marko Đurić, i isečci njegovog gostovanja emitovani su u vestima u 10
časova).
Prilozi objavljeni u Jutarnjem dnevniku takođe žanrovski velikom većinom
potpadaju pod izveštaje pre nego pod priloge (složeniji format sa više aktera i sagledavanja
uzroka i posledica). Oni su najčešće u formi proširenih vesti koju pored teksta pročitanog u
studiju, čini izjava sagovornika. Takav je bio i slučaj sa poplavama koje su zadesile Beograd,
kada je veliki deo grada bio pod vodom i svakodnevni život u potpunom kolapsu.
U slučaju dnevnika od 15. jula, kada je predsednik Francuske Emanuel Makron
došao u dvodnevnu posetu Srbiji, u Dnevniku je pročitana objava sa instagram profila
„Budućnost Srbije“ koji zvanično prati aktivnosti predsednika Aleksandra Vučića, o značaju
dolaska francuskog predsednika. Obaveznu celinu svakog Dnevnika čine i gosti u studiju
koji sa novinarem pričaju o nekoj aktuelnoj temi. Ovde je primećeno da su intervjui koje su
novinari vodili bili odmereni i profesionalno odrađeni, i da sagovornici nisu samo „pušteni
da pričaju“.
5.4. Prilozi i reporterska uključenja i gostovanja
Većina emitovanih priloga, ali i reporterskih uključenja u Jutarnjem programu, kao
što je već rečeno je iz sfere društva, turizma, zdravstva i sporta. Žanrovski posmatrano, jako
mali broj priloga zaista su prilozi u kojima su poštovana načela uspostavljanja problema kao
i traženja rešenja za uočeni problem. U najvećem broju slučajeva, u pitanju su zanimljivosti,
izveštaji sa turističkih lokacija i priče o interesantnim ljudima i događajima u Srbiji.
Velika pažnja posvećena je manifestacijama koje se dešavaju po Srbiji. Prednjače
vesti o manifestacijama i festivalima koji se događaju u Srbiji, kao i edukativnim
69
radionicama i kampovima za decu. Takođe velika pažnja je poklonjena i temama iz
zdravstva, kroz priloge u kojima se najčešće priča o novim dostignućima i istraživanjima u
medicini, kao na primer prilog o napretku na polju transplantacije organa životinja u ljude.
Ovaj prilog je propraćen i gostovanjem predsednika Nacionalnog komiteta za bioetiku
Zvonka Magića.
Jedini primer kritičkog pristupa temi u jutarnjem programu, zabeležen je 31. jula
kada je u rubrici „TV pošta“ prikazan prilog o trudinici koja nije primala doprinose od svog
poslodavca, već je pare od svoje plate davala njemu kako bi ih on uplaćivao kao doprinose.
U ovom prilogu bila je primetna novinarska profesionalnost pri izveštavanju, a takođe je ovo
i jedini prilog u kome su institucije zapitane za mišljenje, to jest za razrešenje problema.
Da uticaj na izbor tema koje će se nekog dana obraditi u jutarnjem programu imaju
aktuelna dešavanja, najbolje pokazuje emisija emitovana na dan posete Emanuela Makrona,
francuskog predsednika. Naime, tog dana, osim informacija koje su date u informativnim
emisijama (Vesti i Jutarnji dnevnik) ostatak jutarnjeg programa bio je ispunjen sadržajem u
duhu te posete. Nekoliko puta su se reporteri javljali sa informacijama o stanju na putevima
u Beogradu. Jedan prilog unutar emisije bio je o obnovi spomenika zahvalnosti Francuskoj
u Beogradu. Takođe, tog dana u emisiji su, u različitim terminima bila i tri gosta, iz sfere
nauke i kulture koji su iz svojih perspektiva pričali o prijateljstvu Srbije i Francuske.
Suštinski ovo i nije bilo najbolje uredničko rešenje, mada se na prvi pogled čini logičnim,
jer na implicitnom nivou predstavlja prikriveno oglašavanje i propagandu državne politike.
Stalni deo jutarnjeg programa čini i E-jutro koje donosi najnovije informacije iz sveta
tehnologije, kao i recenzije najnovijih društvenih igara (8.8. gledaocima je predstavljena
video igra „Sinking city“). Ovo je primećeno kao dobra praksa, jer se ovim sadržajima i
temama pristupilo na način jasan i mlađoj publici i prezentovane su moderno i informacijski,
i u grafičkom smislu.
Takođe, jedan od prvih priloga koji se emitovao svakog jutra, u periodu monitoringa,
iz rubrike je „reporter amater“. Bračni par Dobrila i Dobrivoje Pantelić su redovni reporteri
amateri jutarnjeg programa RTS-a. Svakog dana se emituje jedna njihova priča, i one uvek
imaju veze sa nekom društvenom pojavom u Srbiji. Na ovaj način je RTS u program uključio
građane, dakle one koji su njegovi osnivači. Time RTS šalje jasnu poruku auditorijumu da
je javni servis okrenut i posvećen razumevanju komunikativnih potreba građana i građanki.
70
Prelistavanje štampe unutar jutarnjeg programa, takođe, uvek je tematski usmereno
ka gostu koji dolazi, pa se tako kada je gost bio Dragomir Anđelković iz Centra za savremenu
politiku (4.7.), razgovor vodio oko dnevno-političkih tema. Sa druge strane, kada je u studiju
bio Ivan Karl, sekretar za kulturu Beograda, razgovor se vodio oko, tada aktuelnog, Bir festa
i kulturnih događaja u Beogradu.
Treba navesti da se, u toku monitoringa, samo dva puta izveštavalo o nasilju nad
ženama. Prvi put, bio je to prilog sa izjavom aktivistkinje Autonomnog ženskog centra o
broju slučajeva nasilja nad ženama (15.07). Drugi put bio je 15. avgusta u reporterskom
prilogu o kursu samoodbrane za žene koji organizuje SOS kutak Vranje. Ovo je primer dobre
prakse, s obzirom na to da se o nasilju nad ženama izveštava tek nakon što se ono desi, a
ovde je reč o edukativnim primerima koji informišu o stanju problema.
5.5. Akteri
S obzirom na prirodu priloga koji se emituju u jutarnjem programu, za sagovornike
su birani adekvatni ljudi. Ipak, s obzirom na to da je većina priloga afirmativnog karaktera,
bez izveštavanja o pravom problemu ili pojavi, sagovornici to najčešće i oslikavaju. Na
primer, u prilogu o prodaji Kuršumlijske banje (31.07.) sagovornici su bili Rodoljub Vidić,
predsednik opštine Kuršumlija, i predsednik MZ Kuršumlijska banja Ljubiša Bradić koji su
o ovom potezu pričali pozitivno, ali iz iste pozicije. Prilogu koji se bavi temom koja je od
velikog značaja za jedan deo publike, novinar je trebao pristupiti iz više različitih uglova,
što ovde nije učinio.
Takođe, kada je reč o temama iz politike, primetno je da akteri pripadaju isključivo
vladajućoj strukturi u Srbiji. Nijedna monitorovana jedinica nije za sagovornika imala
predstavnika opozicije, čak i kada se pričalo o sastancima opozicije sa vlašću, a jedini
sagovornik je bio predstavnik Fonda za otvoreno društvo Milan Antonijević. O opoziciji je
bilo reči samo još dva puta, u toku monitoringa. U emisiji od istog dana, gostujući analitičar
Milovan Drecun rekao je da „opozicija ima i previše prostora u određenim medijima“.
Takođe, u istoj emisiji emitovana je izjava premijerke Ane Brnabić da su sastanci opozicije
i vlasti nevažni. Time što se opozicija ne uključuje u priloge koji ih direktno dotiču, ali i u
bilo kom drugom slučaju, pokazuje se jednostranost političke prisutnosti na RTS-u.
71
Osim navedenog, istakao se i slučaj promene uloge gosta u emisiji. Naime, 23. jula
kao komentator u listanju štampe pojavio se istoričar Predrag Marković. On je sa novinarom
komentarisao dnevno-politička dešavanja u Srbiji, sa osvrtom na istorijska dešavanja. Ipak,
kada su došli do teksta o proslavi rođendana Socijalističke partije Srbije, Marković je počeo
da hvali ministra spoljnih poslova Ivicu Dačića i njegove poteze da zemlje povuku priznanje
Kosova. Između ostalog, Marković je u toku svog izlaganja rekao da je i on član SPS-a, što
je njegovo prethodno izlaganje stavilo pod upitnik objektivnosti.
5.6. Odnos novinara prema temama
Primećen je različit odnos novinara prema temama. Najčešće, pri izveštavanju o
društveno-političkim temama, novinari su bili neutralno postavljeni. Oni nisu pokazivali
svoj lični stav o temi, i držali su se uloge provodnika informacija. Ipak, bilo je i drugih
slučajeva. Tokom emitovanja emisije uoči već pomenutog dolaska francuskog predsednika,
voditeljka jutarnjeg programa je u više navrata naglašavala važnost ove posete i „dug vek
srpsko-francuskog prijateljstva“. Takođe, prilikom gostovanja Marka Đurića u jutarnjem
programu, intervju koji je trajao devet minuta sastojao se samo od dva pitanja novinara, koji
je pustio Đurića da priča bez prekida.
Još jedan primer pristrasnog izveštavanja novinara, markiran je 23. jula. Tokom
celokupnog trajanja emisije jutarnjeg programa, jedna novinarka se povremeno uključivala
uživo iz turističkog kompleksa Zornića kuća. Njena uključenja su obilovala komentarima o
lepoti okruženja i odlikama ovog privatnog turističkog kompleksa, sa osvrtima na različite
stvari poput ponude hrane, aktivnosti za razonodu i slično. Ova uključenja su više ličila na
plaćeno PR oglašavanje nego na novinarski prilog. Podsećamo da zakon jasno utvrđuje kako
mora biti odvojen reklamni blok i jasno označen u odnosu na ostale sadržaje, u protivnom je
reč o prikrivenom oglašavanju.
5.7. Zaključak
Jutarnji program RTS-a odlikuje se raznolikošću tema kojim se bavi, ali ne i načinom
njihove obrade. Temama se pristupa iz pozitivnog ugla, bez dubljih analiza i istraživanja
72
problema. Načelno posmatrano, komunikacijske potrebe širokog dela publike jesu pokrivene
izborom tema, ali ipak način na koji su one obrađene ne ostavlja mnogo informacija publici.
73
Zaključak
Permanentni nezavisni monitoring sadržaja javnih servisa jedan je od snažnih
mehanizama za kontrolu, a time i unapređivanje uređivačke politike, profesionalnih
standarda i poštovanja etičkih kodeksa i Zakona o javnim medijskim servisima (2014).
Posebna uloga javnog servisa u medijskom sistemu Srbije prepoznata je u medijskim
zakonima, ali čini se da je auditorijum nije dovoljno svestan, i zbog toga su eksterni
monitorinzi značajni kako bi građanima ukazali na važnost javnog servisa kao takvog, ali i
na stepen ispunjavanja javnog interesa u sadržajima javnih servisa. Podsetimo da je u
Zakonu o javnim medijskim servisima (2014) u članu 7 jasno definisano šta jeste javni
interes. U dijalogu sa građanima i građankama, a na osnovu eksternih monitoringa i internih
analiza i planova, javni servis bi mogao u otvorenoj i iskrenoj debati da sazna šta građani
očekuju kada je reč o ispunjavanju njihovih komunikativnih poreba.
Tromesečni monitoring informativnih sadržaja RTV-a (dnevnici u 17.00 i 22.00 kao
i jutarnji program na srpskom i centralna informativna emisija i politički magazin na
mađarskom jeziku) i RTS-a (Dnevnik u 19.30 i jutarnji program) pokazali su i ove 2019.
godine da oba javna servisa u monitorovanom periodu i uzorkovanim emisijama nisu
dosledno sledili javni interes, niti načela profesionalnog novinarskog kodeksa. Uočen je
tokom poslednjih nekoliko godina monitoringa jasan trend porasta neprofesionalizma,
prikrivenog oglašavanja i kršenja etičkih profesionalnih normi.
I ovogodišnji (2019) monitoring kao i prethodni, pre svega izborni iz 2017. i 2016,
pokazali su da oba javna servisa već dugo imaju ista, pre svega dva, ključna problema:
nezavisnost i nedostatak finansijskih sredstava. Oba trenda su u ozbiljnom porastu u odnosu
na prethodne monitoringe, posebno je sve očiglednije gubljenje uređivačke i novinarske
nezavisnosti.
Prvi i izrazito značajan problem koji se kosi i sa medijskim zakonima i sa etičkim
profesionalnim kodeksom novinara Srbije je permanentni pritisak političkih centara moći na
uređivačku politiku koji ograničava nezavisnost javnih servisa. Pritisci se ogledaju u
odabiranju događaja (pretežno su to oni koji su organizovani od vlasti sa fokusom na
delatnost SNS i sporadično njihovih koalicionih partnera). Uočeno je odsustvo izveštavanja
74
sa važnih zbivanja, naravno onih koji ne odgovaraju vladajućim političkim centrima moći,
a istovremeno su karakterisala društvenu praksu u periodu monitoringa. Javnom servisu koji
je zadužen da prati javni interes i balansirano izveštava i o političkom diverzitetu to ne bi
smelo da se događa. Čak i kada je u pitanju medijska inicijativa reč je u suštini o prikrivenom
oglašavanju i prikazivanju vlasti u pozitivnom svetlu. Zatim, subjekti informacija su gotovo
uvek oni iz vlasti, retko je prisutan „glas” i druge strane. Prevalentno, nekritičko, direktno
citiranje predsednika države u svim mogućim situacijama, često onima kada je u pitanju
politički marketing, a ne događaj vredan medijske pažnje, i ređe ministara iz vladajuće
koalicije, a gotovo potpuni izostanak opozicije i njenih čelnika.
Emisije poput jutarnjeg programa svedene su na ugodan „prostor” za ćaskanje uz
„jutarnju kafu” samo o prijatnim stvarima.
Svoj prostor u javnim servisima samo veoma sporadično dobijaju građani u raznim ulogama,
marginalizovane grupe su i kao subjekti i kao objekti informacija prisutni „na nivou
statističke greške”. Rodna neravnopravnost je nalaz koji dominira u svakom dosadašnjem
monitoringu. Kada su žene subjekti u informacijama, one su to samo zato što su u ulozi
predsednice vlade ili ministarke. Prisutna je i horizontalna i vertikalna rodna diskriminacija.
Valja podsetiti da se pod horizontalnom segregacijom podrazumeva kada se muškarcima i
ženama dodeljuju različite novinarske aktivnosti i zadaci u odnosu na pol kojem pripadaju.
Na primer, muškarci su informativno‐politički i sportski novinari, a žene novinarke u kulturi
ili se bave temama iz oblasti zdravstva i obrazovanja. Vertikalna segregacija je kada
muškarci dominiraju na bolje plaćenim pozicijama dakle menadžerskim i uredničkim. Javni
servis Srbije i dalje u neznatnoj minutaži u odnosu na celokupan program emituje na jezicima
manjina – to je, sudeći po monitoringu, isključivi zadatak RTV.
Javni servisi tako sve više liče na servis vlasti, a sve manje na servis građana koji su
ga osnovali i koji ga između ostalog i finasiraju. Pretplata očigledno nije dovoljna, pa su
javni servisi prisiljeni da tragaju i za različitim vrstama prihodovanja, što je njihov drugi
osnovni problem. Nedostatak sredstava za realizaciju izrazito kompleksnog programa koji
se zahteva od javnih servisa direktno utiče na njihovu (ne)samostalnost.
Ekspertski tim kao rezultat ovog monitoringa izdvaja ključnu preporuku za bolju
praksu u narednom periodu, a to je beskompromisno ostvarivanje uređivačke i novinarske
nezavisnosti, jer je upravo to osnovna odlika javnog servisa kao takvog, bez obzira što je reč
75
o izuzetno kompleksnom zahvatu koji uključuje ne samo zaposlene u RTV-u i RTS-u već i
mnoge spoljašnje činioce.
76
Literatura, dokumenti i izvori:
1. Korni, Daniel, Etika informisanja (1999). Beograd: Clio.
2. Matić, Jovanka, Analiza informativnih programa republičkog i pokrajinskog javnog
servisa (2016). U: Ostvarivanje javnog interesa u javnim medijskim servisima u Srbiji. Novi
Sad: Novosadska novinarska škola 27-49.
3. Milinkov, Smiljana, Novinarke u Vojvodini: obrazovanje, profesionalni status i rodni
identitet (2016). Novi Sad: Pokrajinski zavod za ravnopravnost polova.
4. Službeni glasnik Republike Srbije. (2014). Zakon o javnim medijskim servisima. "Sl.
glasnik RS", br. 83/2014, 103/2015 i 108/2016. Dostupno na:
https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_javnim_medijskim_servisima.html
5. Službeni glasnik Republike Srbije. (2014). Zakon o javnom informisanju i medijima.
„Sl. glasnik RS“, br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016. Dostupno na:
https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_javnom_informisanju_i_medijima.html
6. Valić Nedeljković, Dubravka (2016). Žena na programima javnih servisa. Novi Sad:
Novosadska novinarska škola
7. Veljanovski, Rade, Javni RTV servis u službi građana (2005). Beograd: Clio.
8. Veljanovski, Rade, Javni servis: misija, evropski pogled, regulatorni osnov (2016). U:
Ostvarivanje javnog interesa u javnim medijskim servisima u Srbiji. Novi Sad: Novosadska
novinarska škola 7-21.
Dokumenti:
1. Deklaracija Komiteta ministara o upravljanju javnim medijskim servisima, usvojena 15.
02. 2012. prevod Savet Evrope.
2. Deklaracija Komiteta ministara o zaštiti uloge medija u demokratiji u kontekstu medijske
koncentracije (2014) Zbornik odabranih pravnih instrumenata Saveta Evrope u vezi sa
medijima, Savet Evrope, Beograd.
77
3. Kodeks novinara Srbije, Savet za štampu, Beograd: 2015. Dostupno na:
http://www.savetzastampu.rs/doc/Kodeks_novinara_Srbije.pdf
4. Politička deklaracija i Rezolucija ka novom poimanju medija, Prva konfrencija ministara
nadležnih za medije i nove komunikacione usluge u zemljama članicama Saveta Evrope,
Rejkjavik 2009. godine.
5. Preporuka CM/Rec(2007)2 Komiteta ministara državama članicama o medijskom
pluralizmu i raznovrsnosti medijskog sadžaja (2014) Zbornik odabranih pravnih
instrumenata Saveta Evrope u vezi sa medijima, Savet Evrope, Beograd.
6. Preporuka CM/Rec(2012)1 Komiteta ministara državama članicama o upravljanju javnim
medijskim servisima (2014) Zbornik odabranih pravnih instrumenata Saveta Evrope u vezi
sa medijima, Savet Evrope, Beograd.
7. Preporuka R(96)10 o garantovanju nezavisnosti javnog servisa radiodifuzije (2006)
Zbornik pravnih instrumenata Saveta Evrope u vezi sa medijima, Drugo dopunjeno izdanje,
Savet Evrope, Beograd.
Internet izvori:
1. Dnevni list „Danas“. Onlajn izdanje. „Najavljen nastavak dijaloga vlasti i opozicije o
izborima, određen spisak tema“ dostupno na: https://www.danas.rs/politika/najavljen-
nastavak-dijaloga-vlasti-i-opozicije-o-izborima-odredjen-spisak-tema/
2. Dnevni list „Danas“. Onlajn izdanje. „Zelenović: Napad na Đilasa i njegove saradnike
delo aktivista SNS-a“, dostupno na: https://www.danas.rs/politika/zelenovic-napad-na-
djilasa-i-njegove-saradnike-delo-aktivista-sns-a/
3. Nedeljnik „Vreme“. Onlajn izdanje. „Slučaj 'diploma': Novi jadi doktora Stefanovića“,
dostupno na: https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1703729&print=yes
4. Novosadska novinarska škola, Monitoring. Dostupno na: http://www.novinarska-
skola.org.rs/sr/monitoring/
78
5. Radio-televizija Srbije. Onlajn izdanje. Jutarnji program, dostupno na:
http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/1846074/jutarnji-program.html (pristupljeno
4.9.2019)
6. Radio-televizija Vojvodine. Onlajn izdanje. „EPS najveće privredno društvo, NIS
najuspešnije“, dostupno na: http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/aktuelno/eps-najvece-
privredno-drustvo-nis-najuspesnije_1045608.html
7. Televizija N1. Onlajn izdanje. „Advokati N1 podneli krivičnu prijavu protiv Gorana
Vesića“, dostupno na: http://rs.n1info.com/Vesti/a495330/Advokati-N1-podneli-krivicnu-
prijavu-protiv-Gorana-Vesica.html
8. Televizija N1. Onlajn izdanje. „Đilas o gubicima u EPS-u“, dostupno na:
http://rs.n1info.com/Biznis/a497842/Djilas-o-gubicima-u-EPS-u.html
9. Televizija N1. Onlajn izdanje. „Posledice slovenačke prijave po Er Srbiju“, dostupno na:
http://rs.n1info.com/Biznis/a497964/Posledice-slovenacke-prijave-po-Er-Srbiju.html
10. Televizija N1. Onlajn izdanje. „Vesić rekao da ima uvid u interne mejlove N1“,
dostupno na: http://rs.n1info.com/Vesti/a492661/Vesic-rekao-da-ima-uvid-u-interne-
mejlove-N1.html
11. Segmenti jutarnjeg programa mogu se naći na Jutjub kanalu Radio televizije
Vojvodine. Dostupno na:https://www.youtube.com/user/RTVojvodine
12. Svi monitorovani „Dnevnici“ su dostupni na: http://www.rts.rs/page/tv/sr/series/20/rts-
1/35/dnevnik.html
13. Dnevnici televizije N1 su dostupni na: https://rs.n1info.com/