Prof. dr. Anita FilipčićGeografski odsjek PMF-a

1. položaj u umjerenim geogr. širinama

zonalna zapadna cirkulacija

2. relativna blizina Atlantika- sj. Atlantik: zimska ciklogeneza na polarnoj i

arktičkoj fronti

ciklone u zapadnoj struji važnost sekundarne

cirkulacije

3. geografska raspodjela kopna i mora- Euroazija i sjeverna Afrika- sjeverni Atlantik i Sredozemno more

utjecaj na zračne masezračne mase kao nositelji tipova vremenazašto ne nastaju u HrvatskojHrvatska kao dio Sredozemljamaritimne (m) i kontinentske (c) –

modifikatorska uloga Sredozemlja

mA – iz Sj. ledenog mora preko W Europe

cA – sa sjevera Rusije

mP – sa N Atlantika

cP – iz W Sibira preko Povolžja i uralokaspijskog područja

mT – oko Azora

cT – N Afrika i SW Azija

značenje Sredozemnog mora: termičke promjene + upijanje vodene pare

studeni – ožujak more toplije od zraka

lipanj – kolovoz more hladnije od zraka

utjecaj na stabilnost atmosfere

4. reljefpružanje

Dinarida

visina Dinarida

položaj u zavjetrini Alpa

5. Jadransko morerazličiti intenzitet za pojedine elemente

utjecaj ograničen reljefom

utjecaj kao posljedica termičkih svojstava

specifična toplina

prosjek za vodu: 2,5 puta veća specifična toplina od kopna

efekt zagrijavanja istom količinom topline

velika potrošnja topline za evaporaciju

pohrana topline u dubljim slojevima

najmanja količina zimi, minimum u prosincuraste od NW prema SErjeđe izolinije zimi jednolikija raspodjelaraste od sjevernog prema južnom Jadranu

najgušće izolinije na prijelazu između mora i planina u unutrašnjostiljeti je smanjena u NW Hrvatskoj zbog prolaza ciklonaindirektan utjecaj reljefa jer generira naoblaku (stratiformna)reljef u unutrašnjosti zimi povećava, a ljeti smanjuje radijaciju

najduže u primorju, najkraće u Gorskoj Hrvatskoju unutrašnjosti -smanjenje na Medvednicikraće na sjevernom nego na južnom Jadranu

na raspodjelu reducirane temperature utječu: 1. geografska širina globalna radijacija2. raspodjela kopna i mora3. advekcija topline

reducirane temperature u siječnjuopće pružanje od sjeverozapada prema jugoistoku

velika razlika unutrašnjosti i obalerazličiti horizontalni gradijentporast od sjevernog prema južnom Jadranukompaktnije kopno na sjevernom Jadranu više se ohladiviše temperature na obali nego na istoj širini u unutrašnjosti

reducirane temperature u srpnjuunutrašnjost nije jače zagrijana od mora, utjecaj mora je jači zimi nego ljeti

malo more ostaje i ljeti relativno toplo, pa je njegov utjecaj jači samo na pučini24 i 25 se zato ne nastavljaju na pučinurelativno hladan panonski prostor - strujanje maritimnog polarnog zraka koji zaobilazi Alpejače noćno ohlađivanje, pa zagrijavanje ne počinje od iste baze u Panoniji i na moru

jasno se diferencira panonski od ostalog prostorastvarne siječanjske temperature

0 je u zaleđu Rijeke i upodvelebitskom primorjuvrlo blizu obale, a usrednjoj i južnoj Dalmacijise udaljujeplanine kao "hladni otoci"4 je paralelna s Jadranom,ali na nju utječe i reljefdolina Neretve se nezagrijava samo zbogJadrana direktnozagrijavanje konkavnogniskog reljefa

stvarne srpanjske temperature

jaki modifikatorski utjecaj reljefa

postanakčestina ciklogeneze

srednje putanje ciklona

godišnja količina padalina

pluviometrijski režimi

crta kontinentalnosti

glavni: bura, jugo, maestral, sjeverac

broj termina s jugom

broj termina s burom

promjene ostalih elemenata

problem granice na kršu