PROCJENA RIZIKA - opcina-velika.hr akti/2019/2018.03.25... · Procjena rizika obuhvaća...
Transcript of PROCJENA RIZIKA - opcina-velika.hr akti/2019/2018.03.25... · Procjena rizika obuhvaća...
REPUBLIKA HRVATSKA
PROCJENA RIZIKA
OD VELIKIH NESREĆA
ZA PODRUČJE OPĆINE VELIKA
VELIKA, prosinac 2018.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 2 od 116
SADRŽAJ
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ................................................................................. 5
1.1. Geografski pokazatelji ......................................................................................................... 5
1.2. Društveno – politički pokazatelji ......................................................................................... 9
1.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji .............................................................................. 14
1.4. Prirodno – kulturni pokazatelji .......................................................................................... 24
Park prirode "Papuk" ................................................................................................................ 24
1.5. Povijesni pokazatelji .......................................................................................................... 26
1.6. Pokazatelji operativne sposobnosti .................................................................................. 27
2. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA ....................................................................................... 28
2.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika .................................................................................. 28
2.2. Odabir prioritetnih prijetnji koje će se analizirati u procjeni rizika .................................. 28
2.3. Karte prijetnji..................................................................................................................... 32
3. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI .... 33
3.1. Život i zdravlje ljudi ........................................................................................................... 33
3.2. Gospodarstvo .................................................................................................................... 33
3.3. Društvena stabilnost i politika ........................................................................................... 34
4. VJEROJATNOST ......................................................................................................................... 36
5. SCENARIJI ZA JEDNOSTAVNE RIZIKE .................................................................................... 37
5.1. POPLAVE ................................................................................................................................ 37
5.1.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 37
5.1.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 37
5.1.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 38
5.1.4. UZROK ............................................................................................................................ 41
5.1.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 42
5.1.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 44
5.1.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 45
5.2. EPIDEMIJE I PANDEMIJE ........................................................................................................ 46
5.2.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 46
5.2.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 49
5.2.4. UZROK ............................................................................................................................ 49
5.2.5. OPIS DOGAđAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 50
5.1.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 53
5.1.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 54
5.3. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE ........................................................................................ 55
5.3.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 55
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 3 od 116
5.3.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 59
5.3.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 60
5.3.4. UZROK ............................................................................................................................ 60
5.3.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 60
5.3.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 63
5.3.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 63
5.4. INDUSTRIJSKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA ..................................................................... 64
5.4.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 64
5.4.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 64
5.4.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 65
5.4.4. UZROK ............................................................................................................................ 65
5.4.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 66
5.4.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 71
5.4.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 72
5.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE I DRUGE NESREĆE U PROMETU .................................................... 73
5.5.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 73
5.5.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 73
5.5.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 74
5.5.4. UZROK ............................................................................................................................ 74
5.5.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 74
5.5.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 77
5.5.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 78
5.6. BOLESTI BILJA ........................................................................................................................ 79
5.6.1. NAZIV SCENARIJA ........................................................................................................... 79
5.6.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 80
5.6.3. KONTEKST ....................................................................................................................... 80
5.6.4. UZROK ............................................................................................................................ 81
5.6.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE ....................................................................................... 83
5.6.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 85
5.6.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 86
5.7. POTRES .................................................................................................................................. 87
5.7.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU ..................................................................... 90
5.1.6. VJEROJATNOST ............................................................................................................... 95
5.1.7. MATRICE RIZIKA ............................................................................................................. 96
5.8. PODACI, IZVORI I METODE IZRAČUNA .............................................................................. 97
6. MATRICE RIZIKA S USPOREđENIM RIZICIMA ........................................................................... 98
7. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ...................................................................................... 101
8. VREDNOVANJE RIZIKA ............................................................................................................ 113
9. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 115
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 4 od 116
UVOD
Procjena rizika obuhvaća metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega
se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu
ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet. Rizik obuhvaća
kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica.
Procjena rizika je cjelokupni proces koji obuhvaća:
• Identifikaciju rizika kao proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja prijetnji.
• Analizu rizika kao pregled tehničkih karakteristika mogućih prijetnji po lokaciji,
intenzitetu, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti, te procjenu
učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu
vjerojatnih rizičnih scenarija.
• Vrednovanje (evaluacija) rizika je postupak usporedbe rezultata analize rizika s
kriterijima prihvatljivosti rizika.
Procjena rizika od velikih nesreća je izrađena temeljem:
Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15),
Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje
Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 65/16),
Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za
potrebe izrade procjene rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područni
(regionalnih) samouprava,
Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Požeško-
slavonske županije, Klasa: 810-03/17-01/1, Urbroj: 2177/1-06-06/1-17-1, od 04.02.2017.
godine.
Načelnik Općine Velika kao nositelj izrade procjene rizika od velikih nesreća, osnovao je Radnu
skupinu za izradu procjene rizika, a tijekom rada na Procjeni angažirao ovlaštenika za prvu grupu
stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, ovlaštene stručnjake iz Kontrol biro d.o.o.,
u svojstvu konzultanta.
Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća na području Općine Velika temelji se na
društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima, koji uključuju:
- standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,
- prikupljanje svih bitnih podataka u jednom referentnom dokumentu,
- unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja,
osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima,
- pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata.
Procjenom će se utvrditi i spremnost sustava civilne zaštite da odgovori na moguće prijetnje
velikom nesrećom i da se odredi način preventivnog djelovanja, te reagiranja kako bi se sigurnost
lokalnog stanovništva podigla na višu razinu.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 5 od 116
1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
1.1. Geografski pokazatelji
1.1.1. Geografski položaj
Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od Požege.
Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m. Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj
županiji. Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od
Požege. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m. Općina Velika formirana je nakon
provedenih višestranačkih izbora za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave,
16.04.1993. godine.
Kao dio Požeško-slavonske županije, kojoj pripada prema teritorijalnom ustroju lokalne
samouprave, općina Velika je jedna od deset općina Županije, smještena u njenom sjevernom
dijelu. Općina Velika na sjeveru općine graniči s Virovitičko-podravskom županijom, odnosno
općinama Voćin i Čaćinci. Na zapadu i jugozapadu općina Velika graniči s područjem općine
Brestovac, na jugu graniči s područjem Grada Požega, dok je istočna granica prema općini
Kaptol.
Područje općine Velika pripada središnjem dijelu prostora Istočne Hrvatske, odnosno dijelu
prirodno-geografske cjeline Požeške kotline. Općina Velika smještena je na sjevernom dijelu
kotline, koja se postepeno uzdiže prema južnim obroncima Papuka.
1.1.2. Broj stanovnika
Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Velika ima 5.607 stanovnika.
Općina Velika je sedma po veličini od deset jedinica lokalnih samouprava Požeškoslavonske
županije s površinom od 154,20 km², što iznosi 8,53% ukupne površine Županije. Površina
Općine iznosi 154,20 km².
1.1.3. Gustoća naseljenosti
Gustoću naseljenosti na području Općina Velika je 36,36 stanovnika / km2
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 6 od 116
1.1.4. Razmještaj stanovništva
Općina Velika sastoji se od 24 naselja: Antunovac, Biškupci, Bratuljevci, Doljanci, Draga, Gornji
Vrhovci, Kantrovci, Klisa, Lučinci, Markovac, Milanovac, Milivojevci, Nježić, Oljasi, Ozdakovci,
Poljanska, Potočani, Radovanci, Smoljanovci, Stražeman, Toranj, Trenkovo,Trnovac i Velika.
NASELJA OPĆINE VELIKA BROJ STANOVNIKA
Antunovac 158
Biškupci 354
Bratuljevci 25
Doljanci 84
Draga 275
Gornji Vrhovci 10
Kantrovci 34
Klisa -
Lučinci 53
Markovac 1
Milanovac 45
Milivojevci 17
Nježić 1
Oljasi 63
Ozdakovci 5
Poljanska 96
Potočani 182
Radovanci 483
Smoljanovci 3
Stražeman 231
Toranj 173
Trenkovo 799
Trnovac 398
Velika 2.117
UKUPNO 5.607
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 7 od 116
1.1.5. Spolno – dobna raspodjela stanovništva
Broj i udio stanovnika prema dobnim skupinama i prema spolu:
DOB SVEGA muški spol
ženski spol
0-4 332 176 156
5-9 306 159 147
10-14 433 216 217
15-19 427 230 197
20-24 373 197 176
25-29 391 205 186
30-34 311 160 151
35-39 340 170 170
40-44 358 194 164
45-49 390 191 199
50-54 372 199 173
55-59 360 171 189
60-64 295 138 157
65-69 232 101 131
70-74 246 96 150
75-79 229 89 140
80-84 135 42 93
85-89 63 14 49
90-94 11 1 10
95 i više 3 1 2
UKUPNO 5.607 2.750 2.857
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 8 od 116
1.1.6. Stanovnici kojima je potrebna pomoć pri obavljanju svakodnevnih zadataka
Pregled stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kojima je potrebna
pomoć druge osobe i koji već koriste pomoć druge osobe, (prema starosti i spolu, popis 2011).
DOB UKUPNO TREBA POMOĆ KORISTI POMOĆ
Svega M Ž Svega M Ž Svega M Ž
0-4 6 4 2 4 3 1 4 3 1
5-9 3 1 2 2 1 1 2 1 1
10-14 15 10 5 5 4 1 5 4 1
15-19 16 10 6 3 3 - 3 3 -
20-24 9 7 2 - - - - - -
25-29 14 10 4 2 1 1 2 1 1
30-34 16 11 5 3 3 - 3 3 -
35-39 48 33 15 14 8 6 13 8 5
40-44 53 36 17 10 4 6 8 4 4
45-49 60 31 29 4 1 3 3 1 2
50-54 109 59 50 14 10 4 14 10 4
55-59 129 65 64 25 14 11 22 12 10
60-64 119 62 57 29 15 14 27 15 12
65-69 95 39 56 33 12 21 27 10 17
70-74 115 39 76 59 19 40 52 17 35
75-79 142 52 90 89 28 61 84 26 58
80-84 94 27 67 66 14 52 63 14 49
85 i vi 59 11 48 53 10 43 52 9 43
UKUPNO 1.102 507 595 415 150 265 384 141 243
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 9 od 116
1.1.7. Prometna povezanost
Prometna povezanost susjednim JLP(R)S i velikim urbanim i županijskim središtima
Susjedne JLP(R)S i velika urbana i
županijska središta
vrsta prometne povezanosti
cestovna željeznička zračna riječna pomorska
Grad Požega da da - - -
Brestovac da - - - -
Kaptol da - - - -
Voćin da - - - -
Ćaćinci da - - - -
Općina Velika na sjeveru općine graniči s Virovitičko-podravskom županijom, odnosno općinama
Voćin i Čaćinci. Na zapadu i jugozapadu općina Velika graniči s područjem općine Brestovac, na
jugu graniči s područjem Grada Požega, dok je istočna granica prema općini Kaptol.
1.2. Društveno – politički pokazatelji
1.2.1. Sjedišta upravnih tijela JLP(R)S
Naziv upravnog tijela JLP(R)S Sjedište
Općina Velika
Zvonimirova 1a
HR-34330 Velika
Općinsko vijeće
Načelnik općine
Jedinstveni upravni odjel
1.2.2. Zdravstvene ustanove
Na području Općine Velika djeluju sljedeće zdravstvene ustanove (prema vrsti i kapacitetima):
RB Naziv zdravstvene ustanove Vrsta Kapacitet – broj
postelja
1 Dom zdravlja Požega,
ambulanta Velika opće prakse -
2 Dom zdravlja Požega,
ambulanta Velika opće prakse -
3 Stomatološka ambulanta stomatološka -
4 Ljekarna ljekarna -
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 10 od 116
1.2.3. Odgojno – obrazovne ustanove
RB Naziv odgojno – obrazovne ustanove Broj učenika Smještajni kapacitet
Kapacitet pripremanja
prehrane
1 Osnovna škola Ivan Goran
Kovačić Velika 246 400 65 obroka
2 Područna škola Biškupci 58 60 -
3 Područni odjel Radovanci 19 30 -
4 Područni odjel Toranj 15 20 -
5 Osnovna škola "Vladimir Nazor", Trenkovo
140 250 -
6 Područna škola Mihaljevci 23 30 -
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Velikoj, matična je škola s jednom područnom školom u
Biškupcima i dva područna odjela – u Radovancima i Tornju. Školskom području prema mreži
osnovnih škola, pripadaju sljedeća naselja: Velika, Radovanci, Draga, Potočani, Biškupci,
Stražeman, Doljanci, Poljanska, Toranj, Oljasi, Krivaj, Kunovci, Marindvor, Bankovci i Štitnjak.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 11 od 116
1.2.4. Broj domaćinstava
Ukupan broj domaćinstava koja su potencijalno izložena prijetnjama na području Općine Velika
procijenjen je za svaki pojedini scenarij posebno zbog velikih specifičnosti svake od obrađenih
prijetnji, a broj izloženih domaćinstava je povezan s razmještajem stanovništva po naseljenim
mjestima, što je prikazano u sljedećoj tablici.
BROJ DOMAĆINSTAVA KOJA SU POTENCIJALNO IZLOŽENA PRIJETNJAMA
RB Prijetnja Izloženo osoba
ili domaćinstva
Moguće posljedice i razmještaj izloženih
potencijalnim prijetnjama na području Općine
1 poplava oko 220
domaćinstava
posljedice bi moglo imati oko 10 domaćinstava, u
naseljima Biškupci, Trenkovo,Trnovac i Velika i dio
naselja Radovanci, u najgorem slučaju evakuiranih
bi bilo 50 osoba te zbrinutih oko 50 osoba
2 epidemije i
pandemije
sva
domaćinstva
izložena sva domaćinstava i sve osobe na cijelom
području, zahvaćeno bi moglo biti oko 1600 osoba
dok bi oko 40 ljudi zatražilo liječničku pomoć, oko
10 bi završilo u bolnici a 2 osobe bi umrle
3
ekstremne
vremenske
pojave
sva
domaćinstva
izložena sva domaćinstava i sve osobe na cijelom
području, a posljedice bi moglo imati oko 20 ljudi
od čega 10 ozljeđenih i 10 evakuiranih
4 industrijske
nesreće oko 80 osoba
u slučaju nesreće u najgorem slučaju stradalo bi
oko 20 osoba (5 ozljeđenih i 15 oboljelih) a moguć
je i smrtni ishod za 2 osobe neposredno u središtu
eksplozije, a oko 60 osoba u okruženju bi se
privremeno evakuiralo
5
Tehničko-
tehnološke i
druge nesreće u
prometu
oko 30 osoba
u slučaju nesreće u najgorem slučaju bilo bi oko 10
ozljeđenih a moguć je i smrtni ishod za 2 osobe
neposredno u središtu nesreće, dok bi se oko 20
osoba evakuiralo
6 bolesti bilja - ugoženi su nasadi vinove loze, kao i druge biljke
(ratarske i voćarske kulture)
7 potres sva
domaćinstva
izložena sva domaćinstva na cijelom području, a
posljedice bi mogle biti: 5 poginulih, 29 teže
ozljeđenih, 59 lakše ozljeđenih, 1060 evakuiranih i
od toga 424 zbrinutih
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 12 od 116
1.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu
Broj kućanstava prema broju članova kućanstva
Broj članova kućanstva
Broj kućanstava Broj osoba
Pro
sje
čno
čla
nova
po k
uća
nstv
u
1 304 304
2 403 806
3 231 693
4 271 1.084
5 229 1.145
6 113 678
7 59 413
8 19 152
9 10 90
10 6 60
11 i više 4 51
UKUPNO 1.649 5.476 3,32
Broj kućanstava po naseljima Općine Velika
NASELJA OPĆINE VELIKA BROJ STANOVNIKA BROJ
KUĆANSTAVA
Antunovac 158 46
Biškupci 354 104
Bratuljevci 25 7
Doljanci 84 25
Draga 275 81
Gornji Vrhovci 10 3
Kantrovci 34 10
Klisa 0
Lučinci 53 16
Markovac 1 0
Milanovac 45 13
Milivojevci 17 5
Nježić 1 0
Oljasi 63 19
Ozdakovci 5 1
Poljanska 96 28
Potočani 182 54
Radovanci 483 142
Smoljanovci 3 1
Stražeman 231 68
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 13 od 116
Toranj 173 51
Trenkovo 799 235
Trnovac 398 117
Velika 2.117 623
UKUPNO 5.607 1649
1.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina - stanova
Stanovi prema načinu korištenja, popis 2011.
Stanovi za stalno
stanovanje
nastanjeni 1620
privremeno nenastanjeni 344
napušteni 67
ukupno 2031
Stanovi koji se koriste povremeno
za odmor i rekreaciju 112
u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 2
ukupno 114
Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost
iznajmljivanje turistima -
ostale djelatnosti -
ukupno -
UKUPNO STANOVA 2145
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 14 od 116
Stanovi prema godini gradnje, popis 2011. (preračunato)
GODINE GRADNJE BROJ STANOVA
prije 1919. 164
1919. – 1945. 124
1946. – 1960. 203
1961. – 1970. 421
1971. – 1980. 474
1981. – 1990. 361
1991. – 2000. 189
2001. – 2005. 103
2006. i kasnije 107
UKUPNO STANOVA 2145
1.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji
1.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja
Zaposleni starosti i spolu, podaci za Općinu Velika, popis 2011.
DOB SVEGA MUŠKI ŽENSKI
15-19 16 9 7
20-24 123 77 46
25-29 225 141 84
30-34 183 112 71
35-39 200 114 86
40-44 187 118 69
45-49 218 123 95
50-54 176 108 68
55-59 88 66 22
60-64 30 23 7
65 i više 5 5 -
UKUPNO 1.451 896 555
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 15 od 116
1.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada
Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, popis 2011.
IZVORI SREDSTAVA ZA ŽIVOT SVEGA SPOL
m ž
Prihodi od stalnog rada 1.317 807 510
Prihodi od povremenog rada 139 93 46
Prihodi od poljoprivrede 156 119 37
Starosna mirovina 487 242 245
Ostale mirovine 806 346 460
Prihodi od imovine 12 8 4
Socijalne naknade 300 131 169
Ostali prihodi 112 49 63
Povremena potpora drugih 33 19 14
Bez prihoda 2.357 1.012 1.345
Nepoznato 1 - 1
Ukupno 5.607 2.750 2.857
1.3.3. Proračun JLP(R)S
Iznos proračuna za 2019. godinu
JLS Godina Proračun (kuna)
OPĆINA VELIKA 2019 15.206.000,00
Za potrebe ove procjene uzima se proračun u iznosu 15.000.000,00 kuna radi preglednijeg
izračuna.
1.3.4. Gospodarske grane
Općina Velika raspolaže brojnim i značajnim prirodnim potencijalima koji su, uglavnom, i značajni
gospodarski potencijali. Takvu raznolikost prirodnih potencijala zahvaljuje i svom položaju na
južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, gdje se, osim južnih dijelova gorja, izdvajaju
osunčana prigorja i strma podgorja, odnosno uska prigorska zona poznata kao Velički kraj,
značajna u prirodnim i gospodarskom smislu, gdje su se i razvila naselja.
Općina Velika raspolaže sa 43,3% poljoprivrednog zemljišta, što je nešto manje od županijskog
prosjeka (49,3%), a koje se s obzirom na nadmorske visine područja i pedološke osobine tla
koriste u poljodjelske svrhe, vinogradarstvo-vinarstvo, stočarstvo.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 16 od 116
Šume i šumsko zemljište zauzimaju 51,2% ukupnog prostora općine, te su šume značajan
prirodni, ali i gospodarski potencijal za razvoj šumarstva i obrade drva, dok su značajne površine
šume unutar obuhvata parka prirode ''Papuk''.
Općina Velika poznata je po bogatstvu i raznolikosti mineralnih sirovina, na kojima se razvijala
gospodarska aktivnost, te koje imaju dugu tradiciju. Mineralne sirovine koje se gospodarski
eksploatiraju su tehnički kamen, kvarcit, tuf i tufiti i geotermalna voda. U tom smislu je i nositelj
razvoja do sada bila eksploatacija kamena, tehničkog kamena, ali je značajna i eksploatacija
tufova i tufita za potrebe proizvodnje cementa, kao i mogućnosti za eksploataciju arhitektonsko-
građevinskog kamena.
Općina raspolaže i značajnim prirodnim potencijalom termalnih izvora, magnezijsko
hidrokarbonatnog sastava i temperature 28,6°C (hipoterma), na temelju kojih se zasnivao i
dosadašnji turistički razvoj i turistička tradicija Velike kao rekreacijsko-kupališnog središta.
Svi navedeni prirodni, kao i gospodarski potencijali su valorizirani, te predstavljaju povoljne
gospodarske potencijale.
Prema podacima Registra poslovnih subjekata Republike Hrvatske na području Općine Velika
registrirano je ukupno 79 tvrtki (obuhvaćene sve tvrtke), od kojih je 57 aktivnih, što čini 72,2% od
ukupnog broja tvrtki, a 28 poslovnih subjekata (tvrtki) je podnijelo financijsko izvješće za 2012.
godinu, što iznosi 35,4% od ukupnog broja svih tvrtki.
U navedenih 28 tvrtki koje su podnijele financijsko izvješće, prema evidenciji u Registru poslovnih
subjekata bilo je ukupno 193 zaposlenih. Među tvrtkama s većim brojem zaposlenih su: ''Velički
kamen'' d.o.o. u Velikoj, sa 63 zaposlenih; ''Titan'' d.o.o. iz Trenkova sa 26 zaposlenih, na
poslovima sanitarne sanacije okoliša (razminiranje), ''Aureus Sara'' d.o.o. iz Velike, sa 12
zaposlenih; ''Kamen-Ingrad'' d.d. u stečaju iz Velike, sa 15 zaposlenih, te ''Galić'' d.o.o.; ''Ljekarne
Filipović'' i ''Hep-noc'' iz Velike, a svaki sa po 11 zaposlenih, te ''Credo'' d.o.o. iz Velike, sa 10
zaposlenih. Od navedenog broja tvrtki (28), u 7 tvrtki nema iskazanih podataka o zaposlenima ili
nemaju zaposlenih. Ostale tvrtke među navedenom skupinom imaju manji broj zaposlenih (od 1-
6 zaposlenih).
Prema podacima Općine Velika, na području pojedinih naselja u Općini nalazi se još i 36 tvrtki,
najčešće obrta, usluga i servisa, od kojih se 21 nalazi u općinskom središtu, u Velikoj.
Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 4.536 stanovnika Općine starijih
od 15 godina, 1.451 je bilo zaposlenih, što čini 32%, dok je 2.585 ekonomski neaktivnih, što čini
57% navedene populacije.
Zaposleni prema zanimanju, popis 2011.
Zanimanje Broj
zaposlenih
Zakonodavci, dužnosnici i direktori 31
Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci 116
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 17 od 116
Tehničari i stručni suradnici 177
Administrativni službenici 101
Uslužna i trgovačka zanimanja 261
Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci 80
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 226
Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači 239
Jednostavna zanimanja 179
Vojna zanimanja 30
Nepoznato 11
Ukupno 1.451
1.3.5. Velike gospodarske tvrtke
Malim poduzetnikom smatra se tvrtka čija je aktiva do 32,5 milijuna kuna godišnje, prihod ne veći
od 65 milijuna, a broj zaposlenih do 50. Kad prijeđe dva od ta tri parametra, poduzetnik ulazi u
kategoriju srednjih, čija je gornja granica aktiva do 130 milijuna kuna, prihod do 260 milijuna kuna
i broj zaposlenih do 250. Svi koji prijeđu tu granicu barem u dva kriterija smatraju se velikima.
Po navedenim kriterijima na području Općine Velika nisu registrirane velike gospodarske.
1.3.6. Objekti kritične infrastrukture
Nacionalne kritične infrastrukture su sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost i neprekidno funkcioniranje vlasti.
1. Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
Opskrba električnom energijom
U sustavu opskrbe električnom energijom razlikujemo prijenosni i distribucijski sustav.
U prijenosnom elektrenergetskom sustavu su vodovi nazivnog napona 110 kV, 220 kV i 400 kV.
Na području Općine nalazi se dio trase DV 400 kV TS Žerjavinec-TS Ernestinovo. Ovaj
dalekovod je presjeka faznih vodiča Al/Če 2x490/65 mm², prijenosne moći 1100 MVA, ukupne
duljine voda 230,8 km, od čega je 15,1 km na području Općine Velika.
U sustavu elektrodistribicije su objekti i vodovi nazivnog napona 35 kV, 10(20) kV te 0,4 kV. Sva
naselja iz sastava Općine su elektrificirana. Na području Općine su vodovi sljedećeg napona i
tipova:
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 18 od 116
Elektrodistribucijski vodovi napona i tipova
Red.
broj
Naziv napona
(kV) Tip mreže
Duljina
(m)
% od
Ukupno
1. NN 0,4 kV Zračna mreža 91.450 50,28
2. NN 0,4 kV Kabelska mreža 11.831 6,50
3. 10(20) kV Zračna mreža 51.700 28,43
4. 10(20) kV Kabelska mreža 22.100 12,15
5. 35 kV Nadzemni vodovi 4.800 2,64
Ukupno: 181.881 100,00
Izvor podataka: HEP-ODS
Opskrba plinom
Na području Općine Velika nema vodova i objekata iz sustava cijevnog transporta plina, a u
distribucijskom dijelu, položeno je 12,1 km plinovoda. Distribucijski sustav je srednjetlačni
(P=1-3 bar) i obuhvaća prema vrsti vodova:
• PE-HD d= 63 mm, 8.035 m (66%)
• PE-HD d= 90 mm, 3.010 m (25%)
• PE-HD d= 110 mm, 495 m ( 4%)
• PH-HD d= 160 mm, 602 m ( 5%)
Opskrba plinom - Udio i duljina plinovoda prema vrsti
Vrsta plinovoda Duljina
(km)
Udio
(%)
magistralni 0 0
distribucijski 12,1 100,0
Ukupno: 12,1 100,0
Izvor podataka: Plinacro-nema vodova HEP-plin
Opskrba naftom i naftnim derivatima
Na području Općine Velika nema naftovoda, a opskrbu naftom i naftnim derivatima provode
sljedeće benzinske postaje:
RB lokacija -
mjesto adresa pravna osoba
benzin
die
se
l
UN
P
lož u
lje
1 VELIKA Dr. Franje Tuđmana 7,
Velika INA d.d. da da da da
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 19 od 116
2. Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga),
U odgovoru na upit HAKOM je naveo da se na području Općine Velika nalazi sedam (7) baznih
postaja. Navedene postaje nalaze se na 6 različite lokacije uzevši u obzir da bazne postaje
različitih operatera mogu biti na istom antenskom stupu ili postojećem objektu. Po tipu instalacije
navedenih šest lokacija možemo podijeliti na :
- antenski stupovi u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih
komunikacija ( VIPnet, Tele2 ili HT)- 3
- antenski stupovi ostalih infrastrukturnih operatora- 1
- antenski prihvati na postojećim objektima- 2
3. Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)
Cestovni promet
Prostor Općine Velika smješten je uz sjevernu granicu Požeško-slavonske županije , i sa
sjeverne i južne strane okružen je slavonskim gorjem ( Papuk). Upravo takav prostorno prometni
položaj Općine utjecao je na ograničenja u razvitku prometnog sustava. Prometna prohodnost
prostora osigurana je mrežom županijskih i lokalnih cesta, koja naselja u Općini povezuju
međusobno, kao i sa širim okruženjem. Prostor Općine je sa širim okruženjem povezan s dva
prometna koridora cestovnog prometa. Jedan koridor ide spojem doline i gorskog masiva u
smjeru istok-zapad i predstavljaju ga trase županijskih cesta Ž4101, Ž4100 i Ž4113, a drugi je
okomit na njega i u funkciji je povezivanja prostora Općine s podravskim prometnim koridorom i
predstavlja ga trasa županijske ceste Ž4253.
Na području Općine nema trasa državnih cesta, a postojećom mrežom javnih cesta prostor
Općine povezan je s trasama državnih cesta izvan granica Općine, i to : trasom državne ceste
D2 na prostoru sjeverno (prijelaz preko Papuka), trasom državne ceste D69 na prostoru
zapadno, trasom državne ceste D38 na prostoru južno i trasom državne ceste D51 na prostoru
zapadno od područja Općine Velika. Mrežu javnih cesta na području Općine čine trase
županijskih cesta Ž4100, Ž4101, Ž4102, Ž4113, Ž4114, Ž4254, i trase lokalnih cesta L 41020,
L 41021, L 41022, L41023, L41024, L41025, L41026, L41027 i L41077. Ostale ceste na
području općine u kategoriji su nerazvrstanih cesta. Mrežu nerazvrstanih cesta na području
općine čine ceste u građevinskim područjima te poljski i šumski putovi, a koje nisu svrstane u
neku od javnih cesta. Trase županijskih i lokalnih cesta na području Općine su sljedeće:
Trase županijskih i lokalnih cesta
POPIS ŽUPANIJSKIH CESTA
Broj ceste Opis ceste Suvremeni
kolnik (km)
Ostali kolnik (km)
Ukupno
(km)
Ž 4100 D 69-G. Vrhovci-A.G. Grada Požege 4,23 10,90 15,13
Ž 4101 Biškupci (Ž 4100)-Kaptol-Vetovo-Kutjevo ( Ž 4030) 6,00 0,00 6,00
Ž 4102 TL Nevoljaš-Velika ( Ž 4253 ) 2,40 1,40 3,80
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 20 od 116
Ž 4113 Pasikovci ( D38 )-Milivojevci-Ž 4100 5,80 0,00 5,80
Ž 4114 Trnovac-Ž 4253 1,70 0,00 1,70
Ž 4254 Ćeralije ( D69 )-Drenovac-A.G. Grada Požege 9,31 7,60 16,91
POPIS LOKALNIH CESTA
L 41020 Ž 4100-Doljanci 0,70 0,00 0,70
L 41021 Stražeman-Biškupci (Ž4101) 1,00 0,00 1,00
L 41022 Lučinci (Ž4113)-Skenderovci-D38 2,00 0,00 2,00
L 41023 Ž 4113-Milanovac-A.G. Grada Požege 1,95 2,15 4,10
L 41024 Potočani-Ž 4101 0,80 0,00 0,80
L 41025 Radovanci-Ž 4101 0,60 0,00 0,60
L 41026 Antunovac-L 41027 2,30 0,00 23,0
L 41027 Trenkovo (D49)-A.G. Grada Požege 1,40 1,90 3,30
L 41077 Ž 4253-Gospodarska zona Velika-Ž 4101 4,50 0,00 4,50
Ukupna duljina javnih cesta na području Općine je 68,64 km, od toga je 49,34 km duljina
županijskih cesta, a 19,30 km duljina lokalnih cesta. Dio javnih cesta na području Općine nema
modernizirani kolnik i to oko 40 % trasa županijskih cesta i oko 21 % trasa lokalnih cesta.
Udio županijskih cesta je 72 %, a udio lokalnih cesta 28% u mreži javnih cesta na području
Općine Velika. Cestovna gustoća javnih cesta na području jedinice lokalne samouprave je za
županijske ceste 0,320, a za lokalne ceste 0,281.
Željeznički promet
Do naselja Velike položena je trasa željezničke pruge od značaja za lokalni promet L207
(Pleternica-Požega-Velika). Od službenih mjesta na željezničkoj pruzi Na prostoru Općine nalazi
se završni kolodvor Velika i stajalište Trenkovo. Željeznička pruga je osposobljena za osovinsko
opterećenje od 16 t, s najvećom dopuštenom brzinom od 60 km/h.
Zračni promet i terminali (putnički i teretni)
Na području Općine ne odvija se zračni promet
4. Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
Zdravstvene ustanove Na području Općine Velika prikazane su u poglavlju 1.2.2., a
proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima na području Općine nije organizirana
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 21 od 116
5. Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav općine Velika dio je vodoopskrbnog sustava Požeštine, koji se bazira na
tri gradska crpilišta (bušeni zdenci) na području grada Požega i tri otvorena zahvata na gorskim
izvorištima.
Javni vodoopskrbni sustav obuhvaća naselja uz glavne magistralne pravce Velika-Trenkovo
Požega, te Kaptol-Velika-Biškupci-Toranj-Lučinci-Sloboština i obuhvaća naselja Velika,
Trenkovo, Trnovac, Toranj, Stražeman, Radovanci, Potočani, Oljasi, Nježići, Milivojevci,
Milanovac, Markovac, Lučinci, Draga, Doljanci, Bratuljevci i Biškupci.
Naselja osobito pogođena ratnim razaranjima, a s izvedenom vodoopskrbnom mrežom (koja
nije bila dio šireg sustava) su Gornji Vrhovci, Kantrovci, Ozdakovci, Poljanska i Smoljanovci.
Trenutni izgled ovih sustava je takav da se za ova naselja smatra da nemaju izgrađen javni
vodoopskrbni sustav. Na području Općine su prisutni cjevovodi vodoopskrbnog sustava
magistralnog i distribucijskog tipa. Magistralnim priključkom mjesne mreže iz sastava općine
Velika priključene su na sustav grupnog vodovoda te međusobno.
Duljina javne vodoopskrbne mreže u općini iznosi 51.800 m. Potrošnja pitke vode u općini Velika
iznosi 116 l/stanovniku/dan.
Odvodnja otpadnih voda
Na području Općine javni sustav za odvodnju postoji samo u naselju Velika, a u svim ostalim
naseljima se individualno rješava pitanje odvodnje otpadnih i sanitarnih voda. Sanitarne vode
se iz domaćinstava upuštaju u septičke ili sabirne jame propusnog tipa te bez pročišćavanja
upuštaju u teren. Kada se zapuni teren oko takvih jama i one postanu nepropusne ili vrlo slabo
propusne, nastaju problemi za vlasnike objekata i prepumpavanje sadržaja jama u obližnje
kanale, grabe ili vodotoke.
Oborinske vode se prihvaćaju cestovnim i melioracijskim kanalima te vodotocima.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 22 od 116
6. Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
Pregled pravnih osoba koje se bave proizvodnjom, opskrbom, pripremom, kontrolom sigurnosti
hrane ili čuvaju robne zalihe.
RB Pravna osoba
pro
izvo
dn
ja
opskrb
a
pripre
ma
ko
ntr
ola
robn
e z
alih
e
nap
om
ena
1 Konzum, Velika +
2 Mery Market, Velika +
3 Mery Market, Biškupci +
4 Mlin i prekare trgovina, Velika +
5 Osnovna škola Velika +
6 Osnovna škola Trenkovo +
7 Dom za starije i nemoćne, Velika +
8 Ugostitteljstvo Stari grad, Velika +
9 Ugostiteljstvo Grbavac, Velika +
10 Udruga Veličanka, Velika +
11 Trgovina Lux, Trenkovo +
7. Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
U Općini Velika su dostupne sljedeće financijske usluge:
Rb Djelatnost Naziv pravne osobe
1 bankarstvo -
2 bankomati HPB
Zagrebačka banka
3 burze -
4 investicije -
5 sustavi osiguranja -
6 sustavi plaćanja Hrvatska pošta, poslovnica Velika
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 23 od 116
8. Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
Tablica 1.5. Pregled opasnih radnih tvari kod pravnih osoba na području Općine Velika
Pravna/privatna osoba Lokacija Vrsta opasne
tvari
INA d.d. Benzinska postaja u Velikoj
Dr. Franje Tuđmana 7 Velika
benzin diesel loživo ulje, UNP – ukapljeni naftni plin
Dom za starije i nemoćne osobe Velika
Luke Ibrašimovića 7 UNP – ukapljeni naftni plin
SRC Velika Zvonimirova loživo ulje
9. Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska
pomoć)
Rb Djelatnost Naziv javne službe
1 osiguranje javnog reda i mira Policijska uprava Požeško-slavonska Područje PP Požega
2 zaštita i spašavanje – civilna zaštita
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Požega
3 hitna medicinska pomoć Zavod za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije tim Požega
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 24 od 116
1.4. Prirodno – kulturni pokazatelji
1.4.1. Zaštićena područja
Na području Općine Velika nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti
prirode (''Narodne novine'', br. 80/13):
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
R.br. Kategorija zaštite Naziv područja Godina proglašenja
1. Park prirode Papuk 1999.
2. Spomenik parkovne arhitekture-park Trenkovo-park oko dvorca 1964.
Ukupno:
2 područja; 5557,62 ha
PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH
R.br.
Područja važna za divlje svojte i
stanišne tipove
Naziv područja Oznaka
1.* Trenkovo-rijeka Veličanka HR2000803
2. Papuk HR2000580
3. Livade na južnim padinama
Papuka HR2001117
4. Turjak-Mališčak-Pliš-Lapjak
na Papuku HR2000624
5. Vrh Papuka HR2000625
6. Međunarodno važna područja za ptice Papuk HR1000040
Ukupno: 6 područja; 6861,47 ha**
* točkasti lokalitet ** površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja Područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove i
međunarodno važnih područja za ptice
POTENCIJALNA NATURA 2000 PODRUČJA
R.br. Naziv područja Oznaka
1.* Predložena Područja od značaja za
Zajednicu (pSCI) Papuk HR2000580
2. Potoci oko Papuka HR2001329
3. Područja posebne zaštite (SPA) Papuk HR1000040
Ukupno: 3 područja; 7238,14 ha*
* površina je dobivena izuzimanjem zona preklapanja predloženih Područja od značaja za Zajednicu i
Područja posebne zaštite
Park prirode "Papuk"
Park prirode "Papuk" (proglašen Zakonom o proglašenju Parka prirode ''Papuk'', NN, 45/99.),
unutar granica općine Velika zauzima oko trećinu ukupne površine Općine. To je brdskogorski
prostor južnog dijela Papuka, čiji je najviši vrh 954 m.n.v. (krajobrazna cjelovitost: brdsko-gorski
prostor južnih obronaka Papuka). Orografski je vrlo razvijen prostor gorja, koje se obronačno
razvija u brojna brda i visove (preko 600 m.n.v., te do 791 m.n.v. visa Lipovac), s grebenima i
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 25 od 116
uvalama i brojnim izvorima, a koji strmo zatvaraju uske zavojite doline kroz koji se provlače
potoci Dubočanka, Veličanka, Radovanka, Stražemanka. Geološki je sastav različit. Uz
eruptivne i metamorfne stijene tu se nalazi i vapnenac koji na pojedinim lokalitetima (potok
Radovanka) pokazuje prepoznatljive krške odlike poniranja vode, jame i spilje. Uz Topličku goru
su i dva izvora termalne vode koji se slijevaju u otvorene bazene uz naselje Veliku. Cijeli prostor
pokriven je šumama (rjeđe manjim livadama). Nakon područja kitnjakovih šuma, u
submontanom pojasu područje je gorske bukove šume (Lamio orvalaeFagetum Ht. 38). Viši
gorski (altimontani) pojas koji obuhvaća najviše dijelove Papuka, područje je bukovo-jelovih
šuma (Abieti-Fagetum pannonicum Ht. Pp). Uvjetovano posebnim prilikama staništa,
zastupljeno je niz zajednica azonalnog značaja. Unutar ovoga prostora nalaze se i zaštićene i
ugrožene biljne vrste (tisa, širokolisna veprina žućkasti vimenjak, bijeli vimenjak, zlatan,
božikovina, ozimica, kavkaski divokozjak, lovorasti likovac, crveni likovac, crvena naglavica,
dugolisna naglavica), a također i srednjoeuropska fauna od kojih su brojne zaštićene vrste, te
lovne divljači (divlja svinja, jelen, srna i dr.).
Spomenik parkovne arhitekture - Park u Trenkovu Unutar naselja Trenkovo nalazi se
Zakonom zaštićena parkovna površina Park u Trenkovu. Konzervatorski zavod u Zagrebu pod
br. 01-194/6-1962. od 11.05.1962. godine stavio je Park i dvorac pod zaštitu, a suglasnost na
taj akt dala je (bivša) općine Slavonska Požega pod br. 06-11728/1-1963. od 03.10.1965.
godine. Park ima kulturno-povijesnu i estetsku vrijednost. Dvorac je sagrađen u 18. stoljeću.
Mikocsy (1779.) ne spominje park, nego samo otmjeni dvorac, dok Kempf (1910.) navodi da je
u Mitrovici kod Požege "sijelu veličke gospoštije" stajao "već u 18. vijeku vlastelinski dvorac s
okolnim perivojem". Park površinom ima 5,2 ha. Podignut je u pejzažnom stilu, a izmjenu
kompozicijskih grupa stabala i livadskih površina upotpunjuje odvojak potoka Veličanka, koji se
nekada ulijevao u jezero-ribnjak koji čini vrijednu estetsku komponentu Parka.
1.4.2. Kulturno – povijesna baština
Sukladno podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog
odjela u Požegi, na području općine Velika nalaze se sljeća zaštićena kulturna dobra:
Zaštićena nepokretna, kulturna dobra na području Općine Velika
Grad/Općina/ naselje Naziv kulturnog dobra/adresa Br.reg/klasifikacija
Velika Srednjovjekovni grad Z-419 Javno
Velika Crkva sv. Augustina Z-420 Sakralno
Velika Spomen kosturnica poginulih boraca Z-2777 memorijalno
Trenkovo Spomenik parkovne arhitekture - park sa
dvorcem baruna Trenka parkovna arhitektura
Zaštićena i preventivno zaštićena arheološka nalazišta i lokaliteti
1. Velika Arheološko nalazište Pliš Z-5754
2. Radovanci Arheološka zona Štivanica-Zastranica P-4323
3. Velika Arheološka zona-Svetenica P-4195
4. Velika Arheološka zona-Barakovica P-4196
5. Velika Arheološka zona Kamenjača-Kruzi-Lučica-Matislavci
P-4186
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 26 od 116
1.5. Povijesni pokazatelji
1.5.1. Prijašnji događaji i štete uslijed prijašnjih događaja
Neželjeni događaji na području Općine Velika koji su imali karakteristike velike nesreće i za
koje je proglašena elementarna nepogoda, su bili:
Općina Velika - Proglašene elementarne nepogode u zadnjih 10 godina
mjesec i godina uzrok zahvaćeno područje
zahvaćen broj
osoba ili
domaćinstava
iznos ukupne
štete - KN
Kolovoz 2018 Tuča Područje cijele Općine
28 1.557.874,36
Kolovoz 2018 Olujni i orkanski vjetar
Područje cijele Općine
21 4.948.100,43
Travanj 2017 Mraz Područje cijele Općine
84 6.019.821,09
Srpanj 2016 Poplava Područje cijele Općine
62 5.143.431,28
Travanj 2016 Mraz Područje cijele Općine
117 3.628.921,77
Kolovoz 2015 Suša Područje cijele Općine
283 15.712,358,08
Rujan 2014 Poplava Područje cijele Općine
12 4.785.840,61
Svibanj 2014 Poplava Područje cijele Općine
103 8.071.832.09
Lipanj 2013 Tuča Područje cijele Općine
66 4.200.795,16
Kolovoz 2012 Suša Područje cijele Općine
206 3.617.178,28
Travanj 2012 Mraz Područje cijele Općine
135 6.639.986,29
Rujan 2011 Suša Područje cijele Općine
190 5.431.106,72
Lipanj 2010 Poplava Područje cijele Općine
51 3.163.180,08
Lipanj 2010 Tuča Područje cijele Općine
59 4.413.165,07
Lipanj 2009 Tuča Područje cijele Općine
43 2.357.206,03
Svibanj 2009 Tuča Područje cijele Općine
174 1.417.676,48
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 27 od 116
1.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu
Nakon nakon događaja koji su uzrokovali štetu (poplava, suša, tuča, mraz) uvedene su sljedeće
mjere prilagodbe i ublažavanja posljedica budućih srodnih događaja:
• Podignuta je svijest zajednice o mogućim ugrozama a koje se prije nisu procjenjivale kao realno moguće
• Ojačana je spremnost operativnih snaga CZ provođenjem vježbi snaga vatrali i pučanstva te spremnosti na angažiranje (posebno glede poplava),
• Organizacijski su pojačane veze učesnika u organizaciji obrane od poplava (Hrvatskih voda-Općine-komunalni nadzor-operativne snage i dr.).
• Ažurirani dokumenti civilne zaštite (procjene, planovi, analize stanja, smjernice razvoja)
1.6. Pokazatelji operativne sposobnosti
1.6.1. Popis operativnih snaga
Na području Općine Velika mjere i aktivnosti civilne zaštite provode sljedeće operativne snage
sustava civilne zaštite:
Operativne snage sustava CZ
RB Naziv Naziv ili broj članova, pripadnika,
a Stožer civilne zaštite 10 članova
b Operativne snage
vatrogastva
JVP Požega
DVD Velika
c Operativne snage
hrvatskog crvenog križa GDCK Požega
d Operativne snage HGSS HGSS Stanica Požega
e Udruge građana
Lovačko društvo ''Lapjak'', Velika
Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači ''Papuk'', Biškupci
Planinarsko društvo ''Mališćak'', Velika
Športsko-ribolovno društvo ''Veličanka'', Velika
f Postrojbe i povjerenici
civilne zaštite
Postrojba opće namjene: 29 obveznika
Povjerenici civilne zaštite: 23 povjerenika + 23
zamjenika po mjesnim odborima
4 teklića
g Koordinatori na lokaciji imenuju se sukladno nastaloj situaciji
h Pravne osobe u sustavu
civilne zaštite
Komunalac Požega d.o.o., Vukovarska 8, Požega
Tekija d.o.o., Vodovodna 1, Požega
Dječji vrtić Velika, V. Nazora 1/g, Velika
Velički kamen d.o.o., Industrijska 9, Velika
Dom za starije i nemoćne osobe Velika, L. Ibrišimovića 9, Velika
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 28 od 116
2. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA
2.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika
Identificirane prijetnje na području Općine Velika su u skladu s identificiranim i obrađenim
prijetnjama i rizicima iz Smjernica Požeško-slavonske županije, pokazateljima iz izvješća o
elementarnim nepogodama za prethodno razdoblje, Procjene ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesreća i katastrofa Općine Velika iz 2011.
godine.
2.2. Odabir prioritetnih prijetnji koje će se analizirati u procjeni rizika
Identifikacija prijetnji i odabir rizika je izrađen na temelju podataka iz Smjernica za izradu
Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Požeško-slavonske Županije, Klasa:
810-01/17-01/1, Urbroj: 2158/1-01-02-17-2, od 8. ožujka 2017. godine.
Odlukom o izradi Procjene rizika za Općinu Velika obrađuju se sljedeće prijetnje:
poplava
epidemije i pandemije
ekstremne vremenske pojave
industrijske nesreće
tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu
bolesti bilja
potres
S obzirom na pokazatelje iz Procjene ugroženosti, dosadašnje štete iz evidencije o elementarnim
nepogodama, te druge iskustvene spoznaje stručnih službi Općine, utvrđeno je da uz navedenu
prijetnju ekstremne temperature treba obraditi i sljedeće prijetnje: suša, olujno nevrijeme, tuča,
snježne oborine, poledica, magla i mraz, a objedinjenu prijetnje obraditi kao ekstremne
vremenske pojave
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 29 od 116
REGISTAR POZNATIH PRIJETNJI I RIZIKA za opčinu Velika
Redni broj rizika 1
Grupa rizika Poplave
Rizik Izlijevanje kopnenih vodnih tijela
Kratak opis scenarija
Uništena komunalna infrastruklura, zatim stambeni i javni
objekti, mogućnost ljudskih žrtava, velik broj evakuiranih
na dulje razdoblje
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena politika i stabilnost
Preventivne mjere Izgradnja nasipa na rjekama i izgradnja akumulacija
Kamenska i Šumetlica
Mjere odgovora
Operativne snage opremljene i osposobljene za
spašavanje iz vode. Kapaciteti za prihvat i zbrinjavanje
većeg broja evakuiranih osoba. Kapaciteti za dostavu
pitke vode (spremnici za vodu).
Redni broj rizika 2
Grupa rizika Epidemije i pandemije
Rizik Epidemije i pandemije
Kratak opis scenarija
Velik broj zaraženih osoba u kratkom vremenskom
periodu. Mogućnost smrtnih slučajeva kod ljudi. Otežano
funkcioniranje zdravstvenog sustava. Veliki gubici u
gospodarstvu.
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena politika i stabilnost
Preventivne mjere
Pridržavanje propisa. Preventivno cijepljenje kod ljudi.
Dosljedna kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica za
ljudsku upotrebu. Racionalna upotreba antibiotika.
Mjere odgovora
Interventno cijepljenje ugroZenih kategoria Brza i
udinkovita izolacija oboljelih. Neskodljivo uniltavanje
neispravnih namimica.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 30 od 116
Redni broj rizika 3
Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave
Rizik Ekstremne temperature, suša, olujno nevrijeme, tuča,
snježne oborine, poledica, magla i mraz
Kratak opis scenarija
ekstremne temperature, suša, olujno nevrijeme, tuča,
snježne oborine, poledica, magla i mraz uzrokuju štete u
poljoprivredi i voćarstvu, te ugrožavaju stanovništvo
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena politika i stabilnost
Preventivne mjere Pridrzavanje uputa od strane Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo. Praćenje prognoza vremena.
Mjere odgovora
Zbrinjavanje osoba s zdravstvenim tegobama. Pojačan
rad zdravstvenih ustanova. Skraćivanje radnog vremena
ili tjedna.
Redni broj rizika 4
Grupa rizika Industrijske nesreće
Rizik Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima
Kratak opis scenarija
Unisten dio komunalne infrastrukture mogućnost ljudskih
žrtava. Veći broj stanovnika evakuiran na kraće ili dulje
razdoblje. Štete u gospodarstvu. Ošteienje stambenih
objekata te građevina javnog značaja.
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Preventivne mjere
Pridržavanje propisa koji reguliraju manipuliranje opasnim
tvarima te zaštite na radu. Upotreba suvremenih sredstava
za nadzor i zaštitom nad postrojenjem. Izrađene procjene
rizika te planski dokumenti.
Mjere odgovora
Osposobljenost vlasnika postrojenja za brzu reakciju.
Pravovremeno obavještavanje odogađaju putem ŽC 112.
Osposobljene operativne snage za brzu i učinkovitu
intervenciju i sanaciju u slučaju akcidenta s opasnim
tvarima. Brza i učinkovita evakuacija
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 31 od 116
Redni broj rizika 5
Grupa rizika Tehničko-tehnološke nesreće u cestovnom prometu
Rizik Tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu
Kratak opis scenarija
Ugrožavanje života ljudi i okoliša. Djelomično ili potpuno
uništenje infrastrukture. Velika materijalna šteta. Veći broj
stanovnika evakuiran na kraće ili dulje vrijeme. Oštećenje
ili uništenje stambenih objekata, te građevina javnog
značaja
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena politika i stabilnost
Preventivne mjere Dosljedna primjena propisa koji reguliraju prijevoz
opasnih tvari te standarde zaštite.
Mjere odgovora
osposobljene operativne snage za brzu i učinkovitu
intervenciju u slučaju nesreće s opasnim tvarima.
Evakuacija i zbrinjavanje ugroženog stanovništva.
Sanacija okoliša.
Redni broj rizika 6
Grupa rizika Bolesti bilja
Rizik Štetni organizmi bilja
Kratak opis scenarija
Zlatna žutica vinove loze je najopasnija bolest vinove
loze koja se brzo širi i ubrzo poprima razmjere epidemije,
a uzrokuje velike stete u gubitku grožđa i trajnom gubitku
zaraženih trsova
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena politika i stabilnost
Preventivne mjere Nadgledanje nasada vinograda i čim se uoči bolest
spriječiti širenje uništavanjem zaraženih trsova
Mjere odgovora Suradnja s nadlžnim institucijama Ministarstva
poljoprivrede i Savjetodavne službe.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 32 od 116
Redni broj rizika 7
Grupa rizika Potres
Rizik Potres
Kratak opis scenarija U slučaju potresa većeg intenziteta za očekivati je da
će doči do znatnijeg oštećenja na starijim objektima
Utjecaj na društvene
vrijednosti
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena politika i stabilnost
Preventivne mjere
Prilikom gradnje objekata veću pozomost staviti na
kvalitetnu gradnju. Educirati stanovništvo o
potencijalnim radnjama u slučaju potresa
Mjere odgovora
osposobljene operativne snage za brzu i uainkovitu
intervenciju u slučaju potresa, evakuacija i zbrinjavanje
osoba, životinja i pokretne imovine
2.3. Karte prijetnji
Na kartama je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje odnosno njihovu lokaciju, dosege,
rasprostranjenost te ostale relevantne podatke koje se odnose na rizike za koje je potrebno
imati kartografski prikaz poput poplava ili tehničko-tehnoloških prijetnji, dok je za rizike poput
epidemija i pandemija nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji, ali se iskazuju u
kartama rizika.
Karte prijetnji su razrađene za svaku prijetnju koje obuhvaćaju neki prostor u jedinici lokalne
samouprave i oslanjaju se na podatke izračuna kategorije posljedica iz poglavlja 5 ove Procjene.
Ako je obuhvaćen prostor cijele jedinici lokalne samouprave ili čak šire ne treba ugrozu prikazati
kartama prijetnji, već tekstualno opisati kategoriju prijetnje.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 33 od 116
3. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE
DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI
Kriteriji za procjenjivanje štetnih utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti,
gospodarstvo i stabilnost i politiku, zajednički su za sve rizike i propisani su u postotnim
vrijednostima udjela u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Oznakom X će se odrediti kategorije posljedica za život i zdravlje za vjerojatni scenarij s najgorim
mogućim posljedicama
3.1. Život i zdravlje ljudi
Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi, za koje se procjenjuje kako
mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem
(poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni) u odnosu na ukupan broj
stanovnika Općine Velika.
Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi:
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba
JLP(R)S Kriterij za Općinu
Velika - osoba
1 Neznatne * <0,001 1
2 Malene 0,001 – 0,0046 1
3 Umjerene 0,0047 – 0,011 1
4 Značajne 0,012 – 0,035 2
5 Katastrofalne 0,036 ili više 3 ili više
*Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice
prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika JLP(R)S.
Podaci se uzimaju iz Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
od velikih nesreća i katastrofa Općine Velika, te dostupnih ostalih podataka iz izvješća
operativnih snaga, odnosno iz stručne procjene mogućih posljedica.
3.2. Gospodarstvo
Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu
na proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Prilog III.). Navedena
materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena
stabilnost i politika.
Iz raspoloživih podataka o ukupnoj šteti koje bi prouzročila velika nesreća (navesti podatak) ili je
realno može prouzročiti, procjenjuje se kategorija posljedica na gospodarstvo, a procijenjene
štete treba usporediti s proračunom jedinice lokalne samouprave.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 34 od 116
Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo:
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
3.3. Društvena stabilnost i politika
Postoje tri kriterija za procjenu kategorije društvene stabilnosti i politike i to:
• Oštećivanje kritične infrastrukture,
• Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja,
• Poremećaj koji izaziva prestanak rada kritične infrastrukture odnosno građevina od javnog društvenog značaja.
Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture:
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog
značaja:
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Osim financijskih efekata oštećenja kritične infrastrukture, odnosno oštećenja objekata od javnog
društvenog značaja veliku nesreću mogu izazvati i prestanak rada kritične infrastrukture u dužem
periodu, odnosno nemogućnost obavljanja javnih djelatnosti u oštećenim objektima.
Tablica za ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i
institucija od javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana:
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 35 od 116
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Ukupno se uzima kumulativna ocjena za sve kriterije koju donosi tijelo zaduženo za izradu
procjene rizika od velikih nesreća. Zbirna ocjena ne može biti manja od najmanje niti veća od
najveće ocjenjene kategorije. Ocjenjivanje se provodi korištenjem srednje vrijednosti kategorija
zaokružene na prvi najbliži cijeli broj ili korištenjem sljedeće tablice
Tablica zbirne ocjene posljedica po društvenu stabilnost i politiku:
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od javno
društvenog značaja
Prestanak rada kritične infrastrukture
ili građevina od javnog društvenog značaja na rok dulji
od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1
2
3
4
5
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 36 od 116
4. VJEROJATNOST
Državna uprava za zaštitu i spašavanje pripremila je kategorije za određivanje
vjerojatnosti/frekvencije pojave posljedica prema kojima se određuje vjerojatnost rizika. Za sve
rizike na području Požeško-slavonske županije koriste iste vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije,
prikazane u pet kategorija prema sljedećoj tablici:
Tablica Kriteriji za određivanje vjerojatnosti/frekvencije događaja
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće
Kod odabira kategorije u scenarijima prijetnji dodana je iza kriterija prazna kolona za ocjenjivanje
kategorije, pa je u odgovarajuće polje kriterija potrebno upisati oznaku X kojom se precizira
kategorija vjerojatnosti pojave razmatranih posljedica.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 37 od 116
5. SCENARIJI ZA JEDNOSTAVNE RIZIKE
5.1. POPLAVE
5.1.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodnih tijela
Grupa rizika
Poplave
Rizik
Poplava rijeke
Radna skupina
Glavni izvršitelj :
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Hrvatske vode d.o.o.
Značajke poplava i zaštite od poplava
Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih
preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na
prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima
mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i
ekološke štete.
5.1.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Negativni utjecaji poplava na kritičnu infrastrukturu se mogu promatrati kroz niz aspekata kao
na primjer:
• velika brzina kretanja poplavnog vala (bujice, pucanje nasipa i sl), • dugotrajna pokrivenost većih područja vodom koja može biti i zagađena uslijed nekog • incidenta i • indirektne štete na područjima koja nisu poplavljena uslijed prekida/poremećaja u • prometu, telekomunikacijama, opskrbi električnom energijom, opskrbi vodom i sl.
Stoga se može smatrati da poplave imaju negativan utjecaj na sve navedene grupe kritične
infrastrukture.
Utjecaj Sektor
X Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
X Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizaulnih medijskih usluga)
X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putevima)
X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 38 od 116
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska
pomoć)
X Nacionalni spomenici i vrijednosti
5.1.3. KONTEKST
Područje ugrožavanja
Područje Općine Velika, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu
vodnoga gospodarstva, pripada SEKTORU.3. – područje malog sliva "ORLJAVA-LONDŽA"
Slivno područje rijeka Orljave i Londže identično je s područjem Požeštine u kojem su tri gradska
(Požega , Pleternica i Kutjevo) i pet općinskih središta (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika).
U 203 naselja i 21.450 domaćinstava živi 99.334 stanovnika (podaci iz 2011. godine).
Ovo slivno područje (Požeština) okruženo je gorskim vijencem Psunja, Papuka, Krndije, Dilj
Gore i Požeške Gore. Najniža kota sliva je u rijeci Orljavi kod Br. Drenovca (102 mnJm) a najviši
vrh je na Psunju( 989 m.n.J.m.)
Rijeka Orljava je glavni odvodni recipijent svih voda Požeštine, od kojih je najvažnija rijeka
Londža, te brojni potoci kao Brzaja, Orljavica, Veličanka, Kaptolka, Vetovka, Vrbova,
Kutjevačka Rika i Krajna, a prima i mnoštvo bujica od kojih 37 većih, koje se uključuju u III. i V.
kategoriju razornosti. Odlukom o popisu voda I. reda (NN 97/2007.) rijeke Orljava i Londža,
retencija Londža i bujica Veličanka uključene su u vode I. reda. Svi ostali vodotoci su uključeni
u vode II. reda.
Ukupno slivno područje rijeke Orljave iznosi 1616 km 2 na ušću u rijeku Savu, a 745 km 2 na
ušću rijeke Londže(kod Pleternice), dok sama rijeka Londža ima slivnu površinu 486 km 2 .
Dužina osnovne hidrografske mreže – vodotoci I. reda iznosi oko 136 km, vodotoci II. reda 984
km, a detaljni kanali melioracijske odvodnje III. i IV. reda iznosi oko 241 km, što ukupno iznosi
1361 km.
Na branjenom području broj 3 ukupno je izgrađeno 69,622 km zaštitnih nasipa na kojima
se provode mjere zaštite obrane od poplava. Srednja godišnja količina oborina u slivu je oko
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 39 od 116
Dionica br. D.3.14.
potok Veličanka, l.o.; Požega – Velika, pkm 0+000 - 17+390 (17,390 km)
Lijevi nasip Veličanke, ukupno 3,868 km nasipa
Područje ugroženo poplavom: Požega, Novi Mihaljevci, Mihaljevci, Trenkovo, Velika
Dionica D.3.14. se odnosi na vodotok I. reda – bujicu Veličanka, od ušća u r. Orljavu u Požegi
(rkm 47+409), pkm 0+000 do iznad kamenoloma Velika upkm 17+390, (ukupna dužina vodotoka
je 21,833 km). Dionica D.3.14. se odnosi na lijevu obalu, a D.3.15. na desnu obalu p. Veličanka.
U donjem toku, kroz grad Požega, potok Veličanka je uređen, s obostranim nasipima (l.n. 1,715
km, a d.n. 1,721 km). Na ovoj dionici su i 5 vodnih stepenica, ali je cijela dionica pod utjecajem
uspora r. Orljave, te nema zadovoljavajući stupanj zaštite od velikih voda.
Stoga je polje uzvodno regulacije u Požegi (uzvodno pkm 1+760) predviđeno za prirodnu
retenciju p. Veličanka na ulazu u Požegu, a „Vojna cesta“ koja se u istom profilu križa sa
vodotokom i nasip izgrađen sjevernom stranom ceste, čine drugu liniju obrane Požege od
poplava p. Veličanka. Za aktiviranje druge linije obrane od poplava (punjenje prirodne
retencije) potrebno je na mostu u pkm 1+760 izgraditi zečji nasip od vreća punjenih pijeskom (4
reda vreća). Uzvodno „Vojne ceste“ korito p. Veličanka je uređeno u smislu izgradnje nekoliko
(5 kom) vodnih stepenica, te mlinske brane u pkm 3+240 i nema nasipa.
Uzvodno mlinske brane, korito Veličanke je uređeno i ima samo desnoobalni nasip (1,848 km),
dok je lijeva obala kojom se pruža cesta Požega – Mihaljevci – Velika na nešto višem terenu.
Ova cesta do sada nije plavljena, ali je njena sigurnost manja od 50 god. velike vode.
Uzvodno ustave u Mihaljevcima (pkm 5+092) korito nije uređivano, s izuzetkom nekoliko
oštrijih krivina koje su osiguravane kamenom obaloutvrdom. Kroz Trenkovo korito Veličanke
nije uređivano, a uzvodno pkm 10+200 (gaz na poljskom putu) je i nešto pliče te se
poplavne vode razlijevaju na okolne poljoprivredne površine.
U zoni općinskog središta Velika, p. Veličanka je uređivana od pkm 11+400 do uzvodno
kamenoloma „Velika“ u pkm 17+390. Međutim, kroz samu Veliku (između pkm 13+800 i
15+150) korito nije uređivano u cjelini, nego parcijalno - uglavnom gabionske obaloutvrde na
kritičnim lokacijama. U zoni kamenoloma „Velika“ (od pkm 16+927 do 16+969) izvršeno je
zasvođenje korita pravokutnim profilom (5,0*3,0 m).
U bližoj prošlosti ova bujica je izazvala velike štete naročito prehrambenoj industriji
"Zvečevo" i stambenim objektima u Požegi, Velikoj i Trenkovu, pa su poslije katastrofalne
poplave 1972. godine izvedeni gotovi svi navedeni radovi. Sada je stanje vezano za zaštitu od
poplava znatno poboljšano , ali izgrađeni objekti svojim dimenzijama u odnosu na hidrološke
značajke sliva, ne daju dovoljnu sigurnost, pa se mora preventivno poduzimati odgovarajuće
radnje. Kada dođe do intenzivnih padalina mora se pravovremeno i stručno organizirati obrana
od bujične poplave. Ovaj vodotok ima izrazito bujične značajke, a u slivu prima i nekoliko većih
pritoka i to s desne strane potok Glogovac i Stražemanku s nekoliko pritoka, a s lijeve strane ima
pritoke Kiseli potok, Škrbičanku (lat. kanal Velčanke), Inošinac i Dubočanku (vode II. reda).
Na neuređenim dionicama, a posebno od pkm 11+200 pa nizvodno prema Požegi, korito
Veličanke je malog kapaciteta za prihvat srednjih i velikih voda. Stoga je u profilu uzvodno
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 40 od 116
Trenkova predviđeno prevođenje dijela voda Veličanke na istok, prema p. Kaptolka, na kojemu
je predviđena i koncepcijska akumulacija / retencija „Kaptolka“ uzvodno Eminovaca.
Napomena: Rukovoditelj, zamjenik i vodočuvar kontinuirano kontroliraju zaštitne objekte, a
naročito slaba mjesta na dionici, izvještavaju rukovoditelja područja i poduzimaju potrebne mjere
za zaštitu objekata.
Dionica br. D.3.15.
potok Veličanka, l.o.; Požega – Velika, pkm 0+000 - 17+390 (17,390 km)
Desni nasip Veličanke, ukupno 4,903 km nasipa
Područje ugroženo poplavom: Požega, Novi Mihaljevci, Mihaljevci, Trenkovo, Velika
Dionica D.3.15. se odnosi na vodotok I. reda – bujicu Veličanka, od ušća u r. Orljavu u Požegi
(rkm 47+409), pkm 0+000 do iznad kamenoloma Velika upkm 17+390, (ukupna dužina vodotoka
je 21,833 km). Dionica D.3.14. se odnosi na lijevu obalu, a D.3.15. na desnu obalu p. Veličanka.
U donjem toku, kroz grad Požega, potok Veličanka je uređen, s obostranim nasipima (l.n. 1,715
km, a d.n. 1,721 km). Na ovoj dionici su i 5 vodnih stepenica, ali je cijela dionica pod utjecajem
uspora r. Orljave, te nema zadovoljavajući stupanj zaštite od velikih voda.
Stoga je polje uzvodno regulacije u Požegi (uzvodno pkm 1+760) predviđeno za prirodnu
retenciju p. Veličanka na ulazu u Požegu, a „Vojna cesta“ koja se u istom profilu križa sa
vodotokom i nasip izgrađen sjevernom stranom ceste, čine drugu liniju obrane Požege od
poplava p. Veličanka. Za aktiviranje druge linije obrane od poplava (punjenje prirodne
retencije) potrebno je na mostu u pkm 1+760 izgraditi zečji nasip od vreća punjenih pijeskom (4
reda vreća). Uzvodno „Vojne ceste“ korito p. Veličanka je uređeno u smislu izgradnje nekoliko
(5 kom) vodnih stepenica, te mlinske brane u pkm 3+240 i nema nasipa.
Uzvodno mlinske brane, korito Veličanke je uređeno i ima samo desnoobalni nasip (1,848
km),dok je lijeva obala kojom se pruža cesta Požega – Mihaljevci – Velika na nešto višem terenu.
Ova cesta do sada nije plavljena, ali je njena sigurnost manja od 50 god. velike vode.
Uzvodno ustave u Mihaljevcima (pkm 5+092) korito nije uređivano, s izuzetkom nekoliko
oštrijih krivina koje su osiguravane kamenom obaloutvrdom. Kroz Trenkovo korito Veličanke
nije uređivano, a uzvodno pkm 10+200 (gaz na poljskom putu) je i nešto pliče te se
poplavne vode razlijevaju na okolne poljoprivredne površine.
U zoni općinskog središta Velika, p. Veličanka je uređivana od pkm 11+400 do uzvodno
kamenoloma „Velika“ u pkm 17+390. Međutim, kroz samu Veliku (između pkm 13+800 i 15+150)
korito nije uređivano u cjelini, nego parcijalno - uglavnom gabionske obaloutvrde na
kritičnim lokacijama. U zoni kamenoloma „Velika“ (od pkm 16+927 do 16+969) izvršeno
je zasvođenje korita pravokutnim profilom (5,0*3,0 m).
U bližoj prošlosti ova bujica je izazvala velike štete naročito prehrambenoj industriji
"Zvečevo" i stambenim objektima u Požegi, Velikoj i Trenkovu, pa su poslije katastrofalne
poplave 1972. godine izvedeni gotovi svi navedeni radovi. Sada je stanje vezano za zaštitu od
poplava znatno poboljšano , ali izgrađeni objekti svojim dimenzijama u odnosu na hidrološke
značajke sliva, ne daju dovoljnu sigurnost, pa se mora preventivno poduzimati odgovarajuće
radnje.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 41 od 116
Kada dođe do intenzivnih padalina mora se pravovremeno i stručno organizirati obrana od
bujične poplave. Ovaj vodotok ima izrazito bujične značajke, a u slivu prima i nekoliko većih
pritoka i to s desne strane potok Glogovac i Stražemanku s nekoliko pritoka, a s lijeve strane ima
pritoke Kiseli potok, Škrbičanku (lat. kanal Velčanke), Inošinac i Dubočanku (vode II. reda).
Na neuređenim dionicama, a posebno od pkm 11+200 pa nizvodno prema Požegi, korito
Veličanke je malog kapaciteta za prihvat srednjih i velikih voda. Stoga je u profilu uzvodno
Trenkova predviđeno prevođenje dijela voda Veličanke na istok, prema p. Kaptolka, na kojemu
je predviđena i koncepcijska akumulacija / retencija „Kaptolka“ uzvodno Eminovaca.
Napomena: Rukovoditelj, zamjenik i vodočuvar kontinuirano kontroliraju zaštitne objekte, a
naročito slaba mjesta na dionici, izvještavaju rukovoditelja područja i poduzimaju potrebne mjere
za zaštitu objekata.
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Požeško-slavonska županija ima površinu od 1815 km2 i 99.334 stanovnika , a nalazi se
u središnjem području Slavonije u međurječju Save i Drave. Sve vode putem glavnih
vodotoka Orljave, Londže i Pakre utječu u rijeku Savu. U području Županije postoje dva slivna
područja i to “Orljava-Londža” površine 131.894 ha (70%) - SEKTOR D.3. i dio sliva “Ilova-
Pakra” površine 56.662 ha (30%) – SEKTOR D.6.
Obrana od poplava se provodi na gore navedenim vodotocima, koji su djelomično uređeni.
Ovisno o području koje se brani, njegovom značaju te ugroženosti ljudi i imovine, određen je
stupanj zaštite od štetnog djelovanja voda. Tako je područje uz poljoprivredne površine branjeno
na 25 godišnju veliku vodu, područje u manjim naseljima i uz manje vodotoke brani se na 50
godišnju veliku vodu, a veća naselja i infrastrukture (prometnice, električni i plinski vodovi i sl.)
uz veće vodotoke brane se na 100 godišnju veliku vodu.
Definirani kriterij zaštite od štetnog djelovanja voda osiguran je otvaranjem protočnog profila
korita vodotoka, izgradnjom obrambenih nasipa i ostvarenjem inundacijskog područja, kao i
izgradnjom retencija, odnosno akumulacija.
5.1.4. UZROK
Na području Općine vodotoci su bujičnog karaktera, formiraju se na strnim obroncima planina,
koji prelaze u središnji plato blago nagnut prema samoj dolini. Dolazi do čestog izlijevanja vode
pri pojavi maksimalnih kiša. Nakon pojave takvih kiša dolazi relativno brzo do formiranja
poplavnih voda bujičnog karaktera, koji u osnovnom koritu izazivaju potoke veće od kapaciteta,
pa dolazi do izlijevanja. Na većim vodotocima (većinom u naseljima) vršeni su regulacijski radovi,
a u planu je regulirati daljnjih 2 km Veličanke, 3 km Stražemanke, 1 km Bozare i 2 km Glogovca
Ključni okidač nastanka velike nesreće je bujično djelovanje potoka Veličanka (dionice D.3.14.
lijeva obala i D.3.15. desna obala) uzrok su pojave ekstremnih kišnih razdoblja koja su se
praktično nastavljala jedno na drugo, sto dovodi do naglih porasta vodostaja. Prema statističkim
pokazateljima i dosadašnjim iskustvima procjenjuje se da su najkritičniji mjeseci za područje
Općine Velika: svibanj, lipanj, srpanj i rujan.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 42 od 116
Iz broja proglašenih elementarnih nepogodna zaključuje se da je opasnost od poplave na
području Općine jako velika. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći su najčešće
višednevne obilne padaline, pri čemu dolazi do formiranja velikih vodnih valova na većem broju
vodotoka, te bujično djelovanje potoka Veličanka. Djelovanje bujičnih voda može uzrokovati i
pojavu klizišta.
5.1.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
Poplavama je izloženo oko 220 domaćinstava u naseljima Biškupci, Trenkovo,Trnovac i Velika i
dio naselja Radovanci, a posljedice bi moglo imati oko 10 domaćinstava. Voda se na
poplavljenom području ne zadržava više dana što djelomično umanjuje štete na stambenim i
gospodarskim objektima, dok ljudskih žrtava, prema dosadašnjim iskustvima ne bi bilo.
Posljedice poplave u najgorem mogućem slučaju bile bi:
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
poginulih -
ozlijeđenih -
oboljelih -
evakuiranih do 50 osoba
zbrinutih do 50 osoba
sklonjenih -
Štetu u gospodarstvu
štete na stambenim i poslovnim objektima,
oštećenja pokretne i nepokretne imovine,
stradali bi pogonski strojevi i uređaji, mehanizacija,
ugroženost poljoprivrednih površina i nasada OPG-a,
ugrožena stoka i domaće životinje,
Oštećivanje kritične infrastrukture, otežan cestovni promet, pojava klizišta
otežana opskrbi hranom, vodom i energentima,
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja
kvarovi na instalacijama vode i struje,
poplavljeni podrumski prostori
oštećeni podovi, namještaj, vlaga u zidovima
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
ne očekuju se prekidi duži od 10 dana
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 43 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000 X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 44 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5 X
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1 X X X X
2
3
4
5
5.1.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost pojave poplave na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje raspoložive
pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija
OCJENA Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine X
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 45 od 116
5.1.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju poplava:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 46 od 116
5.2. EPIDEMIJE I PANDEMIJE
5.2.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
EPIDEMIJE I PANDEMIJE
Grupa rizika
Epidemije i pandemije
Rizik
Pojava zaraznih bolesti
Radna skupina
Glavni izvršitelj :
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije
Značajke epidemije i pandemije
Epidemiju obilježava iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti na određenom
području, a ako se proširi na veće područje nazivamo je pandemijom. Tipične epidemije
uzrokuju upalne bolesti, što se očituje većim brojem hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Starije
osobe, kronični bolesnici, dojenčad najskloniji su razvoju komplikacija. Epidemije i pandemije
mogu uzrokovati i razna oštećenja i onečišćenja vodovodnog sustava, što bi moglo zahvatiti veći
dio korisnika, a u tom slučaju predviđa se značajno ugrožavanje zdravlja stanovništva.
Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, prvenstveno zarazne, ali i bilo koje druge bolesti,
u skoro isto vrijeme na jednom području, naseljenom mjestu i većem kolektivitetu, nazivamo
epidemijom, a manifestiraju se u dva pojavna oblika:
• epidemije koje nastaju samostalno, bez povezanosti s ikakvim drugim nepogodama;
• epidemije koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potresa,
poplava, lavina, eksplozija)
Epidemije iz prve skupine predstavljaju realnu opasnost za ljude na području Općine Velika, a
njihovo širenje je moguće putem vode, hrane, zrakom i ubodima insekata. Zbog toga je vrlo bitno
pridržavati se pravila i propisa prilikom postupanja sa hranom, sanirati sve ekološke incidente
na vodenim površinama, cijepiti stanovništvo i stoku na česte bolesti.
Pregled vrsta i načina širenja epidemija
Vrs
ta
Način
širenja Bolesti
Karakteristike
bolesti Preventivne mjere
Hid
ričn
e
Vodom
-Trbušni tifus -Bacilarna i amebna dizenterija
-Paratifus
-Kolera
-Virusni hepatitis
Eksplozivni tok bolesti sa velikim brojem oboljelih u kratkom vremenskom razmaku
Sanacija vodnih objekata koji su
imali zagađenu vodu ili zabrana
korištenja iste uz dovoženje
potrebne količine pitke vode,
cijepljenje
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 47 od 116
Alim
enta
rne
Hranom
Sve vrste bolesti kao i kod hidrične epidemije -Botulizam -Trovanje stafilokokima -Salmoneloza
Početak veoma
nagao sa
eksplozivnim tokom
i vrlo velikim brojem
oboljelih koji može
obuhvatiti čak i
preko 50%
zahvaćenog
kolektiva
-Zabrana korištenja svake sumnjive
hrane,
-Osiguranje higijenskog rukovanja
hranom,
-Odgovarajuća toplinska obrada
hrane,
-Pregled osoba koje rade sa hranom na kliconoštvo,
-Sumnjive na kliconoštvo ukloniti iz
prehrambenih pogona,
-Odgovarajući način čuvanja hrane.
Aero
gene
Zrakom
-Gripa,
-Druge respiratorne
bolesti
Bolesti su izloženi
svi, a posebice ljudi
koji se u većoj
skupini nalaze u
zatvorenom
prostoru
Epidemija nije vjerojatna na području element. nepogode ukoliko ista nije bila prisutna već prije nepogode. -Potrebno je izbjegavati veće
skupine ljudi u zatvorenom prostoru,
cijepljenje, kemoprofilaksa.
Tra
nsm
isiv
ne
Insektima
(komarci, uši,
mušice)
-Pjegavi tifus
-Povratne groznica
-Malarija
-Papatači
Ukoliko na
ugroženo područje
dospije uzročnik
narečenih bolesti,
postoje povoljne
mogućnosti za
njihovo širenje i
razvoj epidemije
Uništavanje prenositelja bolesti
(komaraca, mušica, uši),
kemoprofilaksa
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo
Kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti potrebno je prije svega preventivno djelovati na
stanovništvo, floru i faunu. Na području Općine postoji ambulanta i ljekarna u naselju Velika koji
mogu djelovati preventivno, a u slučaju pojave epidemiološke i sanitarne opasnosti prometna
povezanost sa susjednim gradom Požega omogućuje brzu pomoć pri saniranju opasnosti.
Epidemiološka situacija na području Općine Velika je zadovoljavajuća zahvaljujući u prvom redu
broju stanovnika koji žive na području Općine. Rizik za narušavanje epidemiološke situacije
predstavljaju područja koja nisu adekvatno opskrbljena vodom iz javnog vodovoda.
Stočne zarazne bolesti
Na području Općine postoji dio seoskih domaćinstava koji se bave uzgojem stoke kod koje može
doći do pojave stočne zarazne bolesti. Ukoliko u kraćem vremenu dođe do oboljenja ili uginuća
većeg broja stoke, sa sličnim ili istim simptomima bolesti, na uskom području može se posumnjati
na pojavu stočne zarazne bolesti. Izvori bolesti se lako prenose putem zraka, vode i hrane te
putem izlučevina životinja te je potrebno preventivno djelovati putem veterinarskih službi kako
ne bi došlo do oboljenja koja uzrokuju značajnu ekonomsku štetu za društvo i državu.
Imajući u vidu da se uzročnici zaraznih bolesti životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga)
mogu nalaziti posvuda u prirodi (zraku, vodi, hrani), kao i u izlučevinama bolesnih životinja
(mokraća, balega, iscjedak iz nosa i usta), opasnosti po zdravlje životinja su izuzetno velike.
Kako zarazne bolesti domaćih životinja svojom pojavom čine velike ekonomske štete za društvo,
potrebno je predvidjeti način, mjesto i vrijeme za neškodljivo uklanjanje uginulih i zaraženih
životinja, odrediti pravne subjekte (veterinarske stanice i veterinarske ambulante) za realizaciju
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 48 od 116
istog, a u pričuvi imati dezinfekciona sredstva. Osobitu pozornost potrebno je posvetiti
dijagnostici i pravovremenom otklanjanju nositelja zaraznih bolesti zajedničkih ljudima i
životinjama (bedrenica, Q-groznica, vrbanac). Također, voditi nadzor nad mesom zaklanih svinja
zbog mogućnosti epidemija (trihineloza).
Deponije otpada
Komunalac Požega d.o.o. obavlja sakupljanje i zbrinjavanje otpada na odlagalište „Vinogradine“ s područja 8 jedinica lokalne samouprave Požeško-slavonske županije i to s područja gradova Požege, Pleternice i Kutjeva te općina Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika. Sakupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim komunalnim otpadom provodi se u skladu s Odlukom o sakupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom koju su donijele sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području organizirano odvozi otpad.
Najveći dio otpada čini miješani komunalni otpad koji se sakuplja u domaćinstvima, a manji postotak pripada ostalim vrstama komunalnog otpada i neopasnom proizvodnom otpadu.
Divlja odlagališta otpada su neuređeni prostori, koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formiraju ih najčešće neuki građani zbog lake dostupnosti i teže kontrole. Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže zadržava može doći do pojave raznih neželjenih utjecaja, pa i do same ekološke nesreće, ali i pojave zaraznig bolesti. Osnovni neželjeni utjecaji su:
onečišćenje tla,
onečišćenje podzemnih i površinskih voda procjednim vodama,
onečišćenje zraka uzrokovano izbijanjem požara,
neugodni mirisi,
raznošenje laganog materijala vjetrom,
buka. Ovisno o karakteristikama lokacije i sastavu odloženog otpada, te o količini vode koja se procjeđuje kroz odloženi otpad, dolazi do manjeg ili većeg onečišćenja tla i podzemnih i površinskih voda. Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalištu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj količini prisutni su metan i ugljični dioksid, dok u manjoj količini sumporovodik i drugi.
Divlja odlagališta otpada predstavljaju iznimno veliku opasnost za okoliš, prvenstveno zbog onečišćenja tla, zraka te voda, kao i mora. Kao mogući izvori zaraza direktno ili indirektno utječu na zdravlje ljudi i ostalih živih organizama, a u ljetnim mjesecima često su i izvor požara. Većina divljih odlagališta otpada sadrži otpad iz domaćinstava, ali i velike količine građevinskog, čak i opasnog otpada. Požari su pojava karakteristična za divlja odlagališta otpada. Oni onečišćuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja te izazivaju onečišćenje okoliša u obliku dima i zagađenja zraka, a dodatna opasnost je mogućnost širenja požara na okolno raslinje.
5.2.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Utjecaj Sektor
Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 49 od 116
Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putevima)
X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć)
Nacionalni spomenici i vrijednosti
5.2.3. KONTEKST
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Mogućnost pojave epidemije predstavlja realnu opasnost za stanovništvo bilo kojeg područja, pa
tako i za Općinu Velika, iako do sada na području Općine Velika nije zabilježena nepogoda većih
razmjera od epidemiološke i sanitarne opasnosti za život stanovništva.
S epidemiološkog stajališta negativne posljedice mogu se očekivati i zbog: veća okupljanja
stanovništva; improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi, oskudna opskrba pitkom
vodom, oskudna i nekvalitetna prehrana, improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari
i nedostala osobna higijena, držanja, zbrinjavanja i postupanja sa domaćim životinjama. Isto tako,
neadekvatno odlaganje komunalnog otpada može biti uzročnik raznih zaraza.
5.2.4. UZROK
Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Epidemija zarazne bolesti je porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva,
vremenu, mjestu i zahvaćenom stanovništvu, te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s
komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja
od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava
većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. Ključni uzroci pojave
epidemije su:
novi mutirani virus
nedostatak prirodnog imuniteta kod ljudi
ograničavajuće mjere prevencije za širenje bolesti dišnim putem
nedostatak cjepiva
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 50 od 116
Okidač koji uzrokuje veliku nesreću
Zaraženo područje je ono na kojem postoji jedan izvor ili više izvora zaraze i na kojem postoje
uvjeti za širenje zaraze među stanovništvom. Ugroženo područje je područje na koje se može
prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.
Epidemiju mogu izazvati i razni mutirani virusi koji se prenose na više načina (sa životinje na
čovjeka, a nakon toga virus se počne širiti među ljudima, prijenos dišnim putevima). Prirodni
imunitet kod ljudi ne postoji ako se radi o novoj vrsti virusa.
5.2.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
U situaciji pojave određene epidemiološke i sanitarne ugroze posljedice po stanovništvo
očitovale bi se u značajnom padu životnog standarda i prekidu uobičajenog načina života, a što
bi se posljedično manifestiralo:
u nehigijenskim uvjetima smještaja,
u nedostatnoj opskrbljenosti pitkom vodom,
u prehrani koja ne zadovoljava ni minimalne potrebe,
u uvjetima koji onemogućavaju provođenje aktivnosti opće higijene,
improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari,
oboljeli dio stanovništva nije u mogućnosti obavljati redovne poslove na radnom mjestu,
kao ni kod kuće (poljoprivreda),
u pojavnosti bolesti sa mogućim komplikacijama i invaliditetom te sa smrtnim ishodom.
masovnim migracijama i masovnim okupljanjem stanovništva
Nepoduzimanje preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno prehrambenih artikala i vode,
kao i nepravovremeno i nedovoljno efikasno djelovanje na nastalu epidemiološku ili sanitarnu
ugrozu u konačnici rezultira teškim dalekosežnim posljedicama. Dodatni negativni utjecaj na
svijest stanovništva, uz sve ranije naznačeno, izazvao bi eventualno mogući nedostatak
dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprečavanje i saniranje posljedica zaraze
Virus influence je izrazito zarazan virus koji izaziva epidemijsko obolijevanje tijekom
uobičajene sezone gripe. U slučaju epidemije-pandemije gripe predviđa se značajno veće
obolijevanje stanovništva Općine nego inače, s obzirom na nepostojanje prethodne imunosti
na takav pandemijski soj. Za očekivati je značajno veća stopa bolovanja radno aktivnog
stanovništva, kao i veći stupanj komplikacija i smrtnih ishoda kod skupina stanovništva koje
imaju najlošiji kvalitet života.
Tijekom epidemije-pandemije pratila bi se dinamika obolijevanja i umiranja na tjednoj osnovi,
kao što se i inače prati kretanje sezonske gripe. Tijekom epidemijskog događaja od 9 tjedana
ukupno bi oboljelo više stotina osoba od kojih bi pomoć od strane liječnika primarne
zdravstvene zaštite zatražilo njih 20%. Zbog razvoja komplikacija bolesti 3% oboljelih
zahtijevalo bi bolničko liječenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana mogle bi umrijeti
pojedine osobe. Od gripe i njenih komplikacija umrle bi pojedine osobe s područja Općine
(smrtnost od 0,2%).
Pojavu epidemije koja prijeti katastrofom ili velikom nesrećom pratiti će veliki broj oboljelih
(preko 1.600 oboljelih u slučaju pandemije gripe u Općini), koji jedno vrijeme neće moći
obavljati redovne zadaće, pa je tijekom pojave bolesti, zbog mnogih izostanaka biti upitna i
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 51 od 116
funkcija kritične infrastrukture Općine. Takova zarazna bolest traži u velikom postotku i
liječničku skrb, od kojih će mnogi biti sa teškom kliničkom slikom, što zahtjeva bolničko
zbrinjavanje (preko 40 će ih biti sa teškom kliničkom slikom), komplikacije bi moglo mati oko
10 osoba a moguć je i smrtni ishod za 2 osobe. Zbrinjavanje traži poseban napor medicinskog
kadra i funkcije kritične infrastrukture Općina Velika.
Posljedice epidemije-pandemije u najgorem mogućem slučaju bile bi:
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
zahvaćeno osoba 1600
zatražilo pomoć liječnika 40
komplikacije – bolničko
liječenje 10
smrtni ishod 2
Štetu u gospodarstvu izostanak radnika s posla
naknade za bolovanje
Oštećivanje kritične infrastrukture ne očekuje se
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja ne očekuje se
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
ne očekuju se
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 52 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 53 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5 X
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1 X X X X
2
3
4
5
5.1.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost pojave epidemija i pandemija na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje
raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina X
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 54 od 116
5.1.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju epidemije i pandemije:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 55 od 116
5.3. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE
5.3.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE
Grupa rizika
Ekstremne vremenske pojave
Rizik
Ekstremne temperature, tuča, olujno i orkansko nevrijeme, poledice, snježne
padaline, mraz, suša
Radna skupina
Glavni izvršitelj:
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Značajke ekstremnih vremenskih pojava
Prirodne katastrofe svake godine imaju znatan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj svake
zemlje. Vremenski i klimatski ekstremi ne mogu se izbjeći, ali njihova pravovremena i točna
najava može znatno ublažiti nerijetko katastrofalne posljedice na cjelokupno društvo..
Klimatske osobine prostora općine Velika, dio su klimatskih osobina šireg prostora Istočne
Hrvatske, koje karakterizira homogenost klimatskih osobina čemu su doprinijele reljefne osobine.
Cjelokupan prostor Istočne Hrvatske ima obilježja umjereno-kontinentalne klime, koju
karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom
Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu
umjerenih širina 2 . Osobine ovakve klime čini srednja mjesečna temperatura zraka viša od 10ºC
tijekom četiri mjeseca godišnje, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini se kreće
između -3ºC i +18ºC. Ukupne količine oborina kreću se od 700-900 mm godišnje, dok su vjetrovi
promjenjivog smjera, a prevladavaju slabi vjetrovi.
Međutim, s obzirom na reljefnu raščlanjenost prostora Općine i Županije, na klimatske prilike
kako užeg, tako i šireg prostora, utjecali su reljefni oblici i nadmorske visine, te su uočljive
mikroklimatske razlike između gorskog okvira i zavale. Gore su hladnije i vlažnije u odnosu na
zavalu, što je pogodovalo i razvoju guste mreže tekućica.
Za detaljniju analizu klimatskih osobina prostora općine Velika poslužila su mjerenja
meteoroloških elemenata na području postaje Velika, dok su za temperaturu zraka korišteni
podaci za meteorološku postaju Požega.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,5ºC, u razdoblju od 1954.-1983. godine. U
godišnjem hodu temperature zraka izdvaja se jedan maksimum i jedan minimum. Najtopliji
mjesec je srpanj, s prosječnom temperaturom od 20,5ºC, dok je najhladniji siječanj, s
prosječnom temperaturom od –1,1ºC.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 56 od 116
Ukupna godišnja količina oborine za Veliku iznosi 768,7 mm. U godišnjem hodu oborine javljaju
se dva para ekstrema. Primarni maksimum oborine javlja se u lipnju (94,7 mm), a sekundarni u
studenom (65,8 mm), dok se primarni minimum oborine javlja u listopadu (53,5 mm), a
sekundarni u veljači (47,9 mm). Ovakav raspored oborina ukazuje na prodor maritimnih
utjecaja duboko u kontinent.
Ekstremne temperature
Toplinski valovi predstavljaju temperaturne ekstreme koji se pojavljuju na nekom području u
određenom vremenu. Na području Općine Velika karakteristike toplinskih valova su temperature
više od 35oC. Tijekom srpnja i kolovoza moguće je de dođe do toplinskih valova na području
Općine Velika. Temperature veće od 35oC s malim postotkom vlažnosti zraka mogu kod
stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teže zdravstvene posljedica pa
čak i smrt.
Ako temperatura premašuje postignutu granicu dulje od 4 dana podiže se stupanj rizika na višu
razinu. DHMZ u navedenom razdoblju, stalno prati temperature i u slučaju kada postoji 70%
vjerojatnost da temperatura prijeđe prag (oko 30,0°C), izvještava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski
zavod za javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih
temperatura.
Prosječno je 3-5 dana sa ovako izraženim vremenskim i temperaturnim karakteristikama u
najtoplijim ljetnim mjesecima na području Općine Velika koje mogu imati posljedice po
stanovništvo. Učinak visoke temperature bez značajnije izraženosti vlage u zraku (ispod 50 %)
osim kod ljudi izazivaju i „šokove“ kod biljaka čije se manifestiranje očituje kroz smanjenje prinosa
i lošu kvalitetu plodova.
Stupnjevi rizika od toplinskih valova za maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka te za bio
meteorološki indeks se izračunavaju za fiziološku ekvivalentnu temperaturu. Kritična temperatura
(heat cut point) je temperatura iznad koje se pojavljuje povećana smrtnost, umjerena opasnost –
smrtnost 5% viša od prosječne, velika opasnost – smrtnost 7,5% viša od prosječne i vrlo velika
(ekstremna) opasnost – smrtnost 10% viša od prosječne.
Posljedice nastale visokim temperaturama naročito bi se manifestirale kod osoba koje i inače
imaju zdravstvenih problema i osoba starije životne dobi (u Općini Velika oko 10 %), ali i ostalih
građana na način da dolazi do psihofizičkih poteškoća, koje se dalje manifestiraju kroz smanjene
mogućnosti obavljanja redovitih poslova, pogoršanje raspoloženja, ali i do pojačane pojave
otežanog disanja, srčanih problema pa i do smrti nastale kao direktna posljedica visokih
temperatura. Posljedice po biljni svijet javljaju se kao „temperaturni šokovi“, a manifestiraju se
sušenjem lista biljke, smanjenjem (do 50%) i lošijom kvalitetom ploda te do ugibanja
jednogodišnjih biljki.
Suša 75B
Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu,
vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg
zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 57 od 116
opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-
sustave i ljudske aktivnosti.
Suše predstavljaju veliki problem za poljoprivrednu proizvodnju, a naročito su izražene u periodu
vegetacije biljaka ili u fazi formiranja i narastanja plodova. Također kao posljedica dugotrajne
suše može doći i do problema u vodoprivredi jer dolazi do smanjenja količine podzemnih
vodotoka odakle se uglavnom crpi voda za opskrbu stanovništva i gospodarskih objekata.
Posljedice dugotrajne suše mogu biti višestruke. Najblaži oblik jest onaj kada dolazi do smanjenja
uroda (i do 50%) ili lošije kvalitete nastale uslijed nedostatka vode. Kao teži oblik javlja se potpuno
ugibanje jednogodišnjih poljoprivrednih nasada, te teža oštećenja trajnih nasada (sušenje
dijelova stabla) naročito izraženo na ovom području kod različitih voćki. Također u slučaju
dugotrajnih suša tlo i biljke su u povećanoj opasnosti uslijed prodora opasnih tvari u zemljinu
površinu.
Olujno nevrijeme B7
Dosadašnja analiza strujanja za Požeško-slavonsku županiju, gdje spada i Općina Velika,
izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije
diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujna vjetra izvan termina
motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8
Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen
vjetra jačine ≥ 6 Bf odnosno ≥8 Bf. Prema 20-godišnjem razdoblju u Županiji se jak vjetar
prosječno javlja 21 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje
olujno nevrijeme su svibanj, lipanj, kolovoz. Operativne snage bile bi dostatne za otklanjanje
posljedica uzrokovanih ovom ugrozom.
Tuča
Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg.
Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka i može biti praćena olujnim i orkanskim
nevremenom, i najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena
od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim
pljuskom. Svojim intenzitetom tuča i olujno nevrijeme nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj
imovini, kao i poljoprivredi.
Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice
relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5
do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Glavna
karakteristika tuče je nepravilnost u pojavljivanju tako da može proći i nekoliko godina da je na
jednom mjestu nema, a zatim je jedne godine bude na pretek. Kod toga veća je vjerojatnost da
pogodi ista područja pa su neka više ugrožena od pojave tuče.
Najveća opasnost od tuče javlja se u mjescima: svibanj, lipanj, kolovoz. Operativne snage bile
bi dostatne za otklanjanje posljedica uzrokovanih ovom ugrozom.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 58 od 116
Snježne oborine
Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao
što je npr. Cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi
(dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja
snijega, maksimalna visina novog snijega i maksimalna visina snježnog pokrivača tijekom godine
po mjesecima.
Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača je u
zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača), ali se njegovo javljanje ne može se isključiti niti
u studenom, te ožujku i travnju. S obzirom da se padanje snijega očekuje svake godine snježni
pokrivač može prouzročiti neprohodnost cesta, prekid isporuke električne energije, nemogućnost
pružanja zdravstvene pomoći ugroženom stanovništvu te nemogućnost dopreme prehrambeni
proizvoda odsječenom stanovništvu.
Osim kraćih (2-4 sata) prekida prometa na području Općine nije bilo većih poteškoća u odvijanju
prometa. U slučaju kvara na dalekovodu koji napaja trafostanice na području Općine Velika bez
električne energije ostaju stanovnici u vremenu od 2 do 8 sati. Postojeće snage na području
Općine su dostatne za uklanjanje posljedica ove ugroze.
Poledica0B
Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i
površinskog leda Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama
ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke
pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi
republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih
kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru
na zemlji meteorološkog naziva poledica.
Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo
te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane
pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom
poledica. Na području Općine Velika sva naselja su kratkotrajno ugrožena poledicom. Najvažnije
kod ove ugroze je na vrijeme upozoriti stanovništvo o mjestu pojave poledice. Osim manjih
prometnih nesreća, može doći do otežane opskrbe električnom energijom u vremenu od 2 do 8
sati. Postojeće snage su dostatne za ublažavanje posljedica ove nepogode.
Magla i mraz
Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili
ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje
vodoravnu vidljivost ispod 1 km. Pri temperaturama iznad ledišta magla se zadržava samo uz
visoku relativnu vlagu zraka. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti
žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. Prema jačini magla se može podijeliti na:
slabu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 1 km,
umjerenu, s vodoravnom vidljivošću manjom od 500 m i
jaku, s vodoravnom vidljivošću manjom od 50 m.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 59 od 116
Najčešća pojava magle je tijekom zimskih mjeseci i kao takva uz poledicu i snježne padaline
stvara poteškoće u prometu. Najčešće se magla javlja u mjesecima: veljača, listopad, studeni,
prosinac.
Mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz
hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led
(depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka.
Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju. Mraz uglavnom pogađa
životinje, biljke, vodu i tlo. Trajan mraz tijekom zime dovodi do zimskog sna prirode. U umjerenom
zemljopisnom pojasu koriste se sljedeće formulacije za opisivanje temperatura:
slab mraz: 0 ° C do -4 ° C
umjereni mraz: -4 ° C do -10 ° C
jaki mraz: -10 ° C do -15 ° C
vrlo jaki mraz: ispod -15 ° C
Od nizinskih predjela u Republici Hrvatskoj, najviše je mraza na zapadu, između 40 i 72 dana
godišnje, na istoku Slavonije javlja se u prosjeku 42 puta godišnje, a u području uz rijeku Savu u
godini je prosječno 61 dan s mrazom. Mraz na ovom području također se javlja najčešće u
mjesecima: ožujak, travanj, listopad, studeni.
5.3.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Utjecaj Sektor
X Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putevima)
X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć)
X Nacionalni spomenici i vrijednosti
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 60 od 116
5.3.3. KONTEKST
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Ekstremnim vremenskim pojavama je izloženo cijelo područje Republike Hrvatske. Opasne
vremenske i klimatske pojave postaju velike nesreće kad prekidaju normalno odvijanje života,
uzrokuju žrtve, štetu većeg opsega na imovini, infrastrukturi i okolišu, a posebno štete u
voćarstvu i poljoprivrednim kulturama, i to u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice
da ih sama otkloni ili sanira.
5.3.4. UZROK
Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Ekstremne vremenske pojave iako teško predvidive, mogu se u sve većem broju slučajeva
prognozirati, pa je moguće preventivnim mjerama znatno umanjiti moguće posljedice. Stoga je
nužno svakodnevno pratiti stanje vremena i najave pojedine ekstremne vremenske pojave kako
bi mogli pravovremeno poduzeti sve moguće preventivne mjere.
Okidač koji uzrokuje veliku nesreću
Ekstremne temperature, suša, tuča, olujno i orkansko nevrijeme, poledice, mraz i snježne
padaline su ekstremne vremenske pojave koje se mogu realno očekivati svake godine i koje pri
tome nanose velike materijalne štete na imovini, poljoprivredi i dovode u opasnost sve sudionike
u prometu te do prometnih nesreća sa raznim posljedicama. Nekada svaki od ovih čimbenika
djeluje zasebno, a u nekim slučajevima, na pojedinim lokacijama, moguća je ugroza od više
ili čak svih navedenim rizika zajedno.
5.3.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
U posljednjih 10 godina na području Općine Velika ekstremne vremenske pojave su bile uzrok
više proglašenih elementarnih nepogoda, iz čega se može zaključiti da je vjerojatnost pojave
ove nepogode velika. Ekstremne vremenske pojave predstavljaju potencijalnu opasnost i veliku
mogućnost nastanka posljedica za materijalna dobra, ali i ljudske živote. Posljedice ekstremnih
vremenskih pojava u najgorem mogućem slučaju bile bi:
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
poginulih -
ozlijeđenih 10
oboljelih -
evakuiranih 10
zbrinutih -
sklonjenih -
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 61 od 116
Štetu u gospodarstvu
štete na gospodarskim i poslovnim objektima ,
oštećenja pokretne i nepokretne imovine,
ugroženost poljoprivrednih površina i nasada,
ugrožena stoka i domaće životinje,
Oštećivanje kritične infrastrukture,
otežan cestovni promet ,
otežana opskrba hranom, vodom i energentima,
nemogućnosti obavljanja redovitih djelatnosti u
smislu odlaska na posao
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja
kvarovi na instalacijama vode i struje,
ugrožen sustav odvodnje i kanalizacije
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
ne očekuju se prekidi duži od 10 dana
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000 X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 62 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5
2 Malene 50-150 X
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1
2 X X X X
3
4
5
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 63 od 116
5.3.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost ekstremnih vremenskih pojava na području Općine Velika s obzirom na
dosadašnje raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće X
5.3.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju ekstremnih vremenskih pojava:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3 X
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3 X
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 64 od 116
5.4. INDUSTRIJSKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA
5.4.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
INDUSTRIJSKE NESREĆE S OPASNIM TVARIMA
Grupa rizika
Industrijske nesreće
Rizik
Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima
Radna skupina
Glavni izvršitelj:
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Značajke industrijske nesreće s opasnim tvarima
Opasna tvar je kemijska tvar, smjesa ili pripravak, koja je prisutna kao sirovina, proizvod,
nusproizvod, ostatak ili poluproizvod uključujući i tvari za koje se može opravdano pretpostaviti
da će nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna
dobra i okoliš.
Pri radu sa opasnim radnim tvarima u redovnom tehnološkom procesu, uz postupanje po
uputama za siguran način rada i pridržavanje mjera zaštite, te redovitom i propisnom održavanja
uređaja, objekata i radne opreme, ne bi smjelo dolaziti do nastanka velike nesreće, no ipak kod
svakog tehnološkog procesa pri kojem se koriste opasne radne tvari može doći do neželjenih
događanja ili nesreća.
5.4.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Utjecaj Sektor
X Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
X Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putevima)
X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 65 od 116
X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć)
X Nacionalni spomenici i vrijednosti
5.4.3. KONTEKST
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Nastanak industrijske nesreće s opasnim tvarima moguć je ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj
koncentraciji opasnih tvari te udaljenosti gospodarskih objekata od naseljenih područja, odnosno
pogona (postrojenja) koji obavljaju profesionalnu djelatnost vezanu uz opasne tvari. Takva
nesreća može prerasti u veliku nesreću i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života
i zdravlja ljudi, okoliša, kao i okolnog gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične
infrastrukture.
5.4.4. UZROK
Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed
kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost te može doći do
povezivanja u uzročno posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavlja
dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu
opasnost.
Tijekom tehnološkog procesa moguće rizične situacije koje uzrokuju povećane opasnosti od
nesreće su:
Ljudski faktor
nepažnja prilikom dopreme i pretakanja opasnih tvari
rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten
način
uporaba otvorenog plamena ili alata koji iskri, pušenje na
mjestima koja nisu za to predviđena
nošenje odjeće koja stvara statički elektricitet u blizini lako
zapaljivih tvari.
nepoštivanje propisa o rukovanju i održavanju postrojenja
nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom remonta postrojenja.
neprikladno pohranjivanje manjih količina zapaljivih tvari.
nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima.
nepridržavanje sigurnih radnih postupaka pri redovnom radu.
Poremećaji
tehnološkog procesa
neispravnost uređaja i/ili opreme
oštećenje i propuštanje spremnika cijevi i opreme uslijed
korozije, mehaničkog oštećenja materijala i zastarijevanja
neredovito ispitivanje i kontrola sustava zaštite
izlaganje spremnika i opasne tvari izvorima topline
kvarovi većeg opsega na postrojenju
požar u dijelu postrojenja ili pogona
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 66 od 116
Namjerno razaranje
organizirani kriminal
terorizam
sabotaže
psihički nestabilne osobe
Prirodne nepogode
jačeg intenziteta
potres
poplava
suša
olujno i orkansko nevrijeme
snježne oborine
udar groma
Događaj koji uzrokuje veliku nesreću
Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih
neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u postupcima rukovanja tehnološkim
procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne)održavanjem. Uslijed kvara, ljudske pogreške ili
prirodne nepogode dolazi do neželjenih posljedica koje mogu izazvati požar, eksploziju ili
isuštanje opasne tvari u zrak ili tlo.
5.4.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
Za zapaljive tvari, najveća količina u nekom procesu vjerojatno će izazvati najveću udaljenost do
granice opasnosti, ali može biti i varijacija, ovisno o toplini izgaranja i udaljenosti do ograde. I za
otrovne i za zapaljive tvari, udaljenosti kod najgoreg slučaja treba smatrati samo približnima.
Scenariji ispuštanja zapaljivih tvari nešto su složeniji od onih za otrovne tvari, jer se posljedice
ispuštanja i odgovarajuća granica opasnosti mogu razlikovati. U najgorem slučaju, odgovarajuća
posljedica je eksplozija oblaka pare, s granicom opasnosti koja se odnosi na iznos tlačnog vala.
Za scenarije koji uključuju požare, a ne eksplozije, treba uzeti u obzir granice opasnosti koje se
ne odnose na tlačni val nego za toplinsko zračenje. Pravilnikom su određene granice opasnosti
za požare, koje se temelje na razini toplinskog zračenja koja može izazvati opekline drugog
stupnja, pod pretpostavkom izloženosti u trajanju od 60 sekundi, i na donjoj granici zapaljivosti,
koja je najniža koncentracija u zraku na kojoj neka tvar može gorjeti.
Zapaljeni oblaci pare (buktinje) mogu nastati uslijed raspršenja oblaka zapaljive pare, uz
naknadno zapaljenje oblaka. Takav požar se onda od mjesta zapaljenja širi prema mjestu
ispuštanja pa može predstavljati ozbiljnu opasnost od toplinskog zračenja za sve koji se zateknu
u području oblaka pare. Modeli za zapaljene oblake pare mogu se izrađivati s pomoću metoda
procjene udaljenosti do koncentracije jednake donjoj granici zapaljivosti.
Zapaljena lokva, s mogućim učinkom toplinskog zračenja, mogla bi nastati uslijed izlijevanja
zapaljive tekućine. Granica opasnosti za ovu vrstu požara, kako navodi pravilnik, je razina
toplinskog zračenja od 5 kW/m2 u 60-sekundi; 60-sekundna izloženost ovolikoj razini topline
moglo bi uzrokovati opekline drugog stupnja, a razina toplinskog zračenja od 12,5 kW/m2 u 60-
sekundi moglo bi uzrokovati visoku smrtnost.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 67 od 116
Eksplozija ekspanzijom pare kipuće tekućine (BLEVE), iz koje može nastati buktinja kojom se
oslobađa velika toplina, može nastati ako se posuda koja sadrži zapaljivi materijal rasprsne
uslijed izloženosti vatri. Toplinsko zračenje izazvano buktinjom primarna je opasnost; tu su i
djelići posude i tlačni val izazvan eksplozijom. Da bi došlo do eksplozije oblaka pare, obično je
potrebno ubrzano ispuštanje velike količine tvari, turbulentni uvjeti strujanja (uzrokovani burnim
ispuštanjem ili zakrčenjem u području ispuštanja, ili oboje), kao i drugi čimbenici. Eksplozije
oblaka pare općenito se smatraju malo vjerojatnima. Izgaranje u obliku usporene eksplozije
(deflagracija) oblaka pare, kod čega dolazi do manje brzine plamena nego kod detonacije i učinci
eksplozije izazivaju manju štetu, vjerojatnije je od detonacije.
Benzinske postaje
Najgori mogući slučaj, za benzinske postaje, predstavlja istjecanje benzina iz podzemnog
spremnika i/ili autocisterne na površinu, zapaljenje i/ili eksploziju. Takva pretpostavka je
nemoguća u slučaju podzemnih spremnika, ali je moguća u slučaju izlijevanja benzina iz
autocisterne prilikom punjenja podzemnog spremnika. Istakanje naftnih derivata odvija se pod
nadzorom radnika benzinske postaje i vozača, sukladno izrađenim Priručnicima za poslovanje
benzinskih postaja i Organizacijskoj uputi o provođenju mjera zaštite na radu, ekološke zaštite i
zaštite od požara.
Pretpostavka je da će prilikom pretakanja benzina iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) u spremnik,
doći do istjecanja goriva zbog odspajanja istakačkog crijeva. Prosječni protok benzina prilikom
istakanja autocisterne u spremnike benzinske postaje iznosi 450 l/min, što znači da u roku od 10
minuta može isteći oko 3.375 kg benzina. Period od 10 minuta je dovoljan da radnik benzinske
postaje i/ili vozač zaustave daljnje istjecanje. Navedena količina benzina bi stvorila «lokvu»,
površine od oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m.
U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati
eksploziju spremnika autocisterne s preostalom količinom benzina (oko 19 t benzina). Naime,
uslijed izloženosti spremnika autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog
povećanja tlaka te na kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku
nastaje eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je
vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice eksplozije
autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m.
Benzinska postaja INA d.d. - Dr. Franje Tuđmana 7, Velika
Lokacija: Dr. Franje Tuđmana 7, Velika
Ugroženi objekti za
radijus ugroženosti
310 m:
oko 30-tak obiteljskih kuća i gospodarskih zgrada,
ugroženo oko 80 osoba (stanovnici, prolaznici)
ugrožena je i prometna infrastruktura te prilazni pravci
zagađenje okoliša (zraka, tla)
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 68 od 116
Radijus ugroženosti Benzinska postaja INA d.d. u slučaju eksplozije cisterne
pri punjenju spremnika
Napomena: Za izradu tablice koristili su se raspoloživi podaci pravnih osoba - operatera koji
koriste opasne tvari u obavljanju svoje djelatnosti, a za nedostajuće podatke izvršena je
preliminarna iskustvena procjena pri čemu se za slične situacije mogu pretpostaviti i slične
posljedice u slučaju velike nesreće koja bi uključivala opasne radne tvari. U obzir se uzela i
lokacija operatera i okruženje u kojem se nalazi, te se razmatrao najgori mogući slučaj. Za
procjenu broja ugroženih uzele su se u obzir osobe koje bi u slučaju nesreće mogle biti zatečene
na lokaciji postrojenja (zaposlenici, stranke, stanovnici koji žive unutar radijusa ugroze).
Život i zdravlje ljudi
U slučaju velike nesreće može doći do posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i
okoliš (tlo, voda, zrak) unutar i izvan područja postrojenja, odnosno lokacije pravne osobe.
Utjecaj i moguće posljedice mogu biti višestruke budući da opasne radne tvari u slučaju
nesreće i katastrofe mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna sredstva i okoliš, sa vrlo
velikim posljedicama. Za potrebe ove procjene uzimaju se u razmatranje najgori mogući
događaji koji nastaju u nesrećama s opasnim tvarima, a prema raspoloživim procjenama koje
su izradili operateri koji u poslovanju koriste opasne radne tvari.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 69 od 116
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
poginulih 2
ozlijeđenih 5
oboljelih 15
evakuiranih 60
zbrinutih -
sklonjenih -
Štetu u gospodarstvu
štete na gospodarskim i poslovnim objektima ,
oštećenja pokretne i nepokretne imovine,
ugroženost poljoprivrednih površina i nasada,
Oštećivanje kritične infrastrukture,
otežan cestovni promet ,
otežana opskrba hranom, vodom i energentima,
prekid opskrbe naftnim derivatima
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja kvarovi na instalacijama vode i struje,
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
ne očekuje se
Gospodarstvo
U slučaju nesreće s opasnim tvarima procjenjuje se da bi nastale direktne štete (na pokretnoj i
nepokretnoj imovini, na sredstvima za proizvodnju i rad, trošak sanacije, oporavka, asanacije,
troškovi spašavanja, liječenja, gubitak dobiti, gubitak repromaterijala), kao i indirektne štete
(izostanak radnika s posla, gubitak poslova i prestanak poslovanja, gubitak prestiža i renomea,
nedostatak radne snage, pad prihoda, pad proračuna).
Kritična infrastruktura
U slučaju velike nesreće ili katastrofe s opasnim tvarima a uzimajući u obzir raspoložive
podatke i parametre, očekuju se umjerena oštećenja kritične infrastrukture.
Ustanove/građevine javnog društvenog značaja
U slučaju velike nesreće ili katastrofe s opasnim tvarima a uzimajući u obzir raspoložive
podatke i parametre, očekuju se malene posljedice i oštećenja na ustanovama/građevinama
javnog društvenog značaja
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 70 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000 X
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 71 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5 X
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1 X
2 X X X
3
4
5
5.4.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost industrijske nesreće s opasnim tvarima na području Općine Velika s obzirom
na dosadašnje raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 72 od 116
5.4.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju industrijske nesreće s opasnim tvarima:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3 X
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 73 od 116
5.5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE I DRUGE NESREĆE U PROMETU
5.5.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
Tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu
Grupa rizika
Tehničko-tehnološke i druge nesreće u cestovnom prometu
Rizik
Tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu
Radna skupina
Glavni izvršitelj:
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Značajke tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu
U cestovnom prometu postoju mogućnost tehničko-tehnološke nesreće uz pojavu požara,
odnosno eksplozije na kamionima koji prevoze opasne i štetne tvari, te iznenadnih zagađenja
okoliša uz prometnice uslijed prometnih nezgoda.
Prilikom cestovnog prijevoza može doći do prevrtanja autocisterne s benzinom i izlijevanja
30.000 litara benzina na prometnicu i okolni teren, pri čemu postoji mogućnost nastanka
buktajućeg požara ispuštene lokve goriva, prijenos požara na druge objekte kao i stradavanje
ljudi, štetne posljedice mogu imati i materijalna dobra i okoliš.
Pri prometu i radu sa opasnim radnim tvarima u redovnom procesu, uz postupanje po uputama
za siguran način rada i pridržavanje mjera zaštite, te redovitom i propisnom održavanja vozila za
transport opasnih tvari, ne dolazi do nastanka velike nesreće, no ipak kod svakog rukovanja i
procesa pri kojem se koriste opasne radne tvari može doći do neželjenih događanja ili nesreća.
5.5.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Utjecaj Sektor
Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putevima)
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 74 od 116
Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć)
X Nacionalni spomenici i vrijednosti
5.5.3. KONTEKST
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Nastanak tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu s opasnim tvarima realno je moguć.
Posledice mogu biti značajne ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj koncentraciji opasnih tvari koje
se prevoze, udljenosti objekata od mjesta nesre. Takva nesreća može prerasti u veliku nesreću
i katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša, kao i okolnog
gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične infrastrukture.
5.5.4. UZROK
Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Prijevoz naftnih derivata vrši se kamionima cisternama kapaciteta do 30.000 litara. U slučaju
prometne nesreće može doći do izlijevanja, eksplozije i zapaljenja opasnih tvari te direktnog
stradavanja ljudi i imovine. Također, uslijed zapaljenja može doći do nastanka požara koji može
nastati na stambenim i gospodarskim objektima, te do nastanka onečišćenja tla, zraka, vodotoka
uz prometnicu. Razmatrajući najgori mogući slučaj može se pretpostaviti da bi do istog došlo
ukoliko bi se nesreća kamiona cisterne s 30.000 litara benzina dogodila u naselju Velika. U tom
slučaju došlo bi do razlijevanja benzina na prometnicu i okolni teren, stvaranje lokve koja je
lakozapaljiva i nastanka požara. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja, može doći do eksplozije
oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika autocisterne.
Događaj koji uzrokuje veliku nesreću
Pretpostavka je da prilikom kretanja prometnicom zbog greške nekog od sudionika u prometu
može doći do prometne nesreće koja bi imala za posljedicu prevrtanje autocisterne i do istjecanja
goriva na mjestu priključka na crijevo za istakanje, gdje je protok goriva prilikom istakanja
autocisterne 450 l/min benzina.
5.5.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
Uslijed izloženosti spremnika autocisterne prevrtanju i udarcima, može doći do naglog povećanja
tlaka unutar autocisterne i puknuća, odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku
nastaje eksplozija i požar u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave je vatrena
kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje.
U zoni ugrožavanja od udara od prekomjernog tlaka i od posljedica nastanka vatrene kugle, može
doći do oštećenja stambenih objekata, poslovnih objekta, Osobe koje bi se našle na otvorenom,
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 75 od 116
u blizini nastanka nesreće, pretrpjele bi teško ozlijeđivanje, uz mogućnost smrtno stradalih
osoba.
Saobraćajna nesreća na cesti u naselju Velika, prouzročila bi prevrtanje autocisterne s gorivom
što bi izazvalo izlijevanje goriva, stvaranje zapaljive lokve, zapaljenje, pojavu buktajućeg požara
i moguću eksploziju autocisterne. Obzirom da je takav izuzetno rijedak i nije dosad zabilježen
vjerojatnost se procjenjuje kao mala.
Život i zdravlje ljudi
U slučaju velike nesreće može doći do posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i
okoliš (tlo, voda, zrak). Utjecaj i moguće posljedice mogu biti višestruke budući da opasne
radne tvari u slučaju nesreće i katastrofe mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna
sredstva i okoliš, sa velikim posljedicama.
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
poginulih 2
ozlijeđenih 10
oboljelih -
evakuiranih 20
zbrinutih -
sklonjenih -
Štetu u gospodarstvu štete na gospodarskim i poslovnim objektima ,
oštećenja pokretne i nepokretne imovine,
Oštećivanje kritične infrastrukture, prekid ili otežan cestovni promet ,
otežana opskrba hranom, vodom i energentima,
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja
ako je nesreća blizu građevine mogu se pojaviti
kvarovi na instalacijama vode i struje,
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
ne očekuju se prekidi duži od 10 dana
U slučaju tehničko-tehnološke i druge nesreće u prometu s opasnim tvarima procjenjuje se da
bi nastale štete na poslovnim objektima koji bi bili u blizini nesreće, a očekuju se umjerena
oštećenja kritične infrastrukture i manje posljedice i oštećenja na ustanovama/građevinama
javnog društvenog značaja.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 76 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 77 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5 X
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1 X
2 X X X
3
4
5
5.5.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost tehničko-tehnološke nesreće u prometu na području Općine Velika s obzirom na
dosadašnje raspoložive pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 78 od 116
5.5.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju tehničko-tehnološke nesreće u prometu:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3 X
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 79 od 116
5.6. BOLESTI BILJA
5.6.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
Bolesti bilja - unos i širenje zlatne žutice vinove loze
Grupa rizika
Bolesti bilja
Rizik
Štetni organizmi bilja
Radna skupina
Glavni izvršitelj:
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Značajke bolesti bilja
S obzirom na broj poljoprivrednih površina na području Općine Velika na poljoprivrednim
kulturama moguća je pojava biljnih nametnika (bolesti, štetnici i korovi) na gotovo svim biljnim
kulturama. Razvoj biljnih štetnika naročito je povećan nakon pojave elementarne nepogode
(suša, tuča, oborina). Napad na biljne kulture izrazito je moguć na monokulturama na većem
području kada štetnici prelaze sa jedne biljke na drugu. Posebnu pozornost, kako bi se spriječilo
širenje, potrebno je obratiti prilikom tretiranja štetnika i korova da ne bi došlo do predoziranja u
količini i jačini tretiranog sredstva (kemijskih reagensa – otrova).
Sve biljne vrste, u većoj ili manjoj mjeri, napadaju biljni nametnici (bolesti, štetnici i korovi). Ovi
napadi su mogući na gotovo svakoj biljnoj vrsti, ali bi njihov intenzitet bio znatno jači na kulturnom
bilju, pogotovo ako se uzgaja u monokulturi gdje bi se bolesti i štetnici lakše širili s jedne biljke
na drugu. Jačem širenju biljnih bolesti i štetnika proizvodnjom u monokulturi, doprinosilo bi i to
što se isti zadržavaju na biljnim ostacima i lakše se šire na narednu sjetvu iste kulture.
Pogotovo bi se intenzivnim načinom biljne proizvodnje, uz primjenu većih količina gnojiva,
posebno dušičnih, kao i uzgoj u gustom sklopu, pojačavao napad mnogobrojnih bolesti i brojnih
štetočina kojima bi pogodovao razvoj nježne vegetativne biljne mase. Napad biljnih bolesti
naročito bi se povećavao iza elementarnih nepogoda (tuče, jakih kiša i velikog snijega) poslije
kojih bi nastali ulazni otvori pogodni za prodor bakterija i raznih gljivičnih oboljenja.
Osim naznačenog, a kako bolesti, štetnici i korovi ne poznaju granice između pojedinih površina
pod biljem i prelaze s jedne biljke na drugu, moguća je pojava istih na području Općine i njihovim
širenjem iz drugih Općina, gradova, županija, regija i država. Stoga je potrebno obratiti posebnu
pozornost pri tretiranju štetnika i korova da ne bi došlo do predoziranja, kako u jačini sredstava
(otrova), tako i u količini. U slučaju pojave neke od bolesti prevenciju i praćenje provode nadležne
poljoprivredno sanitarne i inspekcijske službe.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 80 od 116
Unos i širenje zlatne žutice vinove loze
Vinovu lozu, kao i sve kulturne biljke, napadaju i oštećuju brojni štetni organizmi koji uzrokuju
smanjenje uroda i kakvoće grožđa, a time i vina i drugih proizvoda od grožđa, a neki
mogu uništiti pojedine trsove, pa i cijeli vinograd. Zlatna žutica vinove loze – fitoplazma
Flavescence dorée (FD) svakako je najopasnija bolest vinove loze u Europi, ne samo
fitoplazmatska, nego bolest uopće. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi i ubrzo poprima
razmjere epidemije te pričinjava velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.
Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Hrvatskoj potvrđen je 2009., a u Vukovarsko-srijemskoj
županiji 2013. godine. Pojava ove opasne bolesti za koju je svojstveno epidemijsko širenje
vektorom američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball, 1932), čija je nazočnost zabilježena
2003. i u vinogradarskoj podregiji Podunavlje, u vinogradima Vukovarsko-srijemske županije
koju karakterizira velik broj hektara posađenih vinogradima, ukazuje na visok fitosanitarni
rizik. Obzirom da karantenski štetni organizam može prouzrokovati ogromne gospodarske
štete, katastrofe izazvane fitoplazmom FD predstavljaju biološku prijetnju, odnosno realan
potencijalni rizik propadanja ove važne kulture za RH. Širenje zlatne žutica vinove loze
može uzrokovati materijalnu štetu velikih razmjera, gubitak izvora prihoda i usluga, socijalne
i ekonomske poremećaje ili ekološku štetu
5.6.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Utjecaj Sektor
Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putevima)
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
X Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć)
Nacionalni spomenici i vrijednosti
5.6.3. KONTEKST
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 81 od 116
Ukupne poljoprivredne površine na području općine Velika čine ukupno 6.342,5 ha, što čini udio
od 43,3% ukupne površine Općine. U odnosu na udio poljoprivrednih površina na razini upanije,
koji iznosi 49,3%, općina Velika ima nešto manji udio poljoprivrednih površina od prosjeka
Županije.
Obradive površine su zastupljene s ukupno 5.615,7 ha što čine udio od 38,3% ukupnog teritorija
Općine, a što je niži udio od županijskog prosjeka koji iznosi 43,13%. Obradive površine općine
Velika čine udio od 88,5% ukupnih poljoprivrednih površina Općine. U strukturi obradivih
poljoprivrednih površina oranice i vrtovi čine 73,3%, voćnjaci 4,7%, vinogradi 8,7%, a 13,3% je
pod livadama.
5.6.4. UZROK
Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Simptomi zlatne žutice na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema jeseni
sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove
trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Fitoplazmom zaraženi trsovi
pokazuju čitav niz svojstvenih simptoma:
Rubovi lišća počinju se uvijati prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, lisna
plojka požuti kod bijelih, a pocrveni kod crvenih sorata vinove loze, dok dijelovi
lista nekrotiziraju. Lišće je uslijed nagomilavanja šećera krto pa se kod stiskanja rukom
drobi, za razliku od zdravog lista koji se gužva. Zaraženo lišće razvija se ranije, ali otpada
kasnije od nezaraženog.
Patološke promjene vidljive su i na mladicama. Skraćeni su internodiji pa je lišće gušće
raspoređeno. Odrvenjavanje mladica je poremećeno, odnosno mladice potkraj ljeta
ili početkom jeseni ne odrvenjavaju, već ostaju zelene pa se tijekom zime smrzavaju
i propadnu.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 82 od 116
Cvatnja i oplodnja najčešće su poremećene. Bobe, ili često cijeli grozdovi, smežuraju se
i suše, za razliku od zdravih grozdova, što se odražava na bitno smanjenom urodu
i kakvoći grožđa
Fitoplazma FD živi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok produkata fotosinteze
iz lista u korijen trsa. Pojednostavljeno, začepljuje sitaste cijevi floema, uslijed čega dolazi
do nagomilavanja asimilata u lišću, što uzrokuje pojavu već opisanih simptoma. Iako su
opisani simptomi bolesti karakteristični, pouzdana detekcija i relevantna identifikacija FD
moguća je samo molekularnim metodama laboratorijske analize (PCR).
Događaj koji uzrokuje veliku nesreću
Kako izravnih mjera suzbijanja fitoplazmi nema, mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje FD
propisane Naredbom moraju se dosljedno i sustavno provoditi na području VSŽ, jer u suprotnom
obzirom na ukupne površine vinograda i zastupljenost sorata vinove loze u županiji te obzirom
na infekcijski potencijal i proširenje bolesti i vektora u RH i susjednoj Srbiji, ovaj karantenski štetni
organizam mogao bi uzrokovati propadanje vinograda katastrofalnih razmjera.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 83 od 116
5.6.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
Život i zdravlje ljudi
Eventualni izolirani ekscesi u smislu lokalne pojave simptoma zaraze vinove loze fitoplazmom
FD neće posredno ili neposredno utjecati na život i zdravlje ljudi na području VSŽ. U
potencijalnim žarištima zaraze potrebno je obvezatno provesti mjere eradikacije bolesti
sukladno Naredbi.
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
poginulih -
ozlijeđenih -
oboljelih -
evakuiranih -
zbrinutih -
sklonjenih -
Štetu u gospodarstvu ugroženost vinove loze
Oštećivanje kritične infrastrukture -
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja -
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
ne očekuju se prekidi duži od 10 dana
Gospodarstvo
Očekivana realna simptomatologija i patologija fitoplazme FD i njenog vektora američkog cvrčka
(S. titanus) u vinogradima u smislu pojave pojedinačnih zaraženih čokota fitoplazmom FD
koji će biti uklonjeni i uništeni te nadomješteni zdravim sadnim materijalom neće smanjiti tržišnu
vrijednost vinograda i negativno utjecati na gospodarstvo.
Društvenas stabilnost i politika
Eventualni izolirani slučajevi pojave zaraze vinograda fitoplazmom FD neće imati negativan
učinak na društvenu stabilnost i politiku.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 84 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1 X
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000 X
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000 X
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 85 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5 X
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1 X X X X
2
3
4
5
5.6.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost bolesti bilja na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje raspoložive
pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 86 od 116
5.6.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju bolesti bilja:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2 X
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1 X
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 87 od 116
5.7. POTRES
5.7.1. NAZIV SCENARIJA
Naziv scenarija
POTRES NA PODRUČJU OPĆINE VELIKA
Grupa rizika
Potres
Rizik
Potres na cijelom području Općine
Radna skupina
Glavni izvršitelj :
Radna skupina općine Velika određena Odlukom općinskog načelnika
Ostale institucije i osobe uključene u izvršenje
Značajke potresa
Potres je kratkotrajna vibracija tla prouzročena poremećajima i pokretima u zemljinoj kori i lito
sferi kod koje dolazi do naglog oslobađanja energije u unutrašnjosti Zemlje. Zbog svoje jačine
potres može prouzročiti katastrofalne posljedice na zemlji, odnosno uništiti sva materijalna dobra
i kompletne civilizacije. Područje Općine Velika predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti
koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Potres izaziva razne velike posljedice kod ljudi
te promjene u ponašanju, a također i velike posljedice na zgradama i infrastrukturi što direktno
ovisi o stupnju potres i njegovom trajanju. U tablici su opisane moguće posljedice za seizmičnost
od VI do VIII stupnja po MCS skali.
Stupanj
intenziteta Opis
VI Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se
uplaše i bježe na otvoreno. Pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz
nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti,
knjige padaju. Moguće je pomicanje teškog namještaja, mala zvona mogu zazvoniti.
Oštećenje 1. stupnja na pojedinim zgradama B tipa i na mnogim zgradama A tipa. Na
pojedinim zgradama tipa A oštećenje 2. stupnja. U pojedinim slučajevima u vlažnom
tlu moguće su pukotine širine do 1 cm; u brdskim predjelima pojedini slučaj odrona.
Primjećuju se promijene izdašnosti izvora.
VII Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama.
Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. U mnogim
zgrada tipa C oštećenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B oštećenja 2. stupnja.
U mnogim zgradama tipa A oštećenja 3. stupnja, u pojedinim četvrtog. U pojedinim
slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i
kamenim zidovima. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja
mulja. Promjena izdašnosti izvora. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju
postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama
rijeka.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 88 od 116
VIII.
Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaja osobe u automobilima u
pokretu. Ponegdje se lome grane i stabla. I teži namještaj se ponekad pomiče. Neke
viseće svjetiljke su oštećene. U mnogim zgradama tipa C oštećenja 2. stupnja, u
pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4.
stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja.
Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde.
Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu
dosežu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušni
zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost
izvora.
Prema dosadašnjim procjenama i seizmološkim kartama područje općine Velika se nalazi u
seizmičkom području VII. stupnja seizmičnosti po ljestvici Mercalli-Cancani-Sieberg.
Sljedeće karte prikazuju stupanj potresa za povratne periode od 100, 200 i 500 godina:
Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100 godina
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 89 od 116
Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200 godina
Potresi za povratni period od 500 godina
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 90 od 116
5.7.2. UTJECAJ NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Od mogućih posljedica zbog utjecaja na infrastrukturu i strateške objekte urbanog
područja pogođenog potresom posebno treba istaknuti:
• izravna oštećenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost zbog sekundarnih posljedica, primjerice odrona ili klizišta, mogu otežati prometnu povezanost i usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje i evakuaciju, raščišćavanje ruševina, pregled oštećenja građevina itd.).
• oštećenje ili rušenje objekata koji predstavljaju kritične točke prometne infrastrukture, posebice mostova, nadvožnjaka, potpornih zidova itd. mogu prekinuti važne prometne tokove.
• oštećenja industrijskih objekata uz izravne troškove zbog oštećenja građevina i opreme mogu zbog odgode spremnosti za rad uključivati dodatne posljedice za zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, a u pojedinim slučajevima moguće su i dugoročne posljedice zbog potencijalnih opasnosti za okoliš.
• prekidi u telekomunikacijskoj mreži zbog oštećenja stanovništvu i hitnim službama mogu otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva.
• opasnost od oštećenja bolnica i domova zdravlja s odgovarajućom zdravstvenom opremom može dodatno ugroziti najranjivije stanovništvo i otežati mogućnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za zbrinjavanje ozlijeđenih.
• oštećenje javnih objekata društvene namjene poput kazališta, muzeja i sportskih objekata može ugroziti sigurnost velikog broja ljudi i dugoročno utjecati na uobičajen odvijanje društvenih aktivnosti.
• posebice treba obratiti pozornost na oštećenja vrtića, škole i visokoškolskih institucija, a oštećenje vjerskih objekata i kulturno-povijesne baštine može dovesti do nenadoknadivih gubitaka i dodatno demoralizirati stanovništvo.
• u slučaju oštećenja građevina u kojoj se odvijaju poslovi državne uprave postoji opasnost od zastoja u državnoj administraciji i narušavanja političke stabilnosti, a od posebnog je značaja sigurnost i raspoloživost hitnih službi, uključujući vatrogastvo i policiju.
Sažetak u tablici utjecaja na infrastrukturu otkriva da očekivane posljedice potresa mogu
obuhvatiti sva područja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te značajno utjecati na
državno upravljanje i ljudske živote.
Utjecaj Sektor
X Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport
energenata i energije, sustavi za distribuciju),
X Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,
informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)
X Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne
građevine)
X Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
X Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 91 od 116
X Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
materijali)
X Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska
pomoć)
X Nacionalni spomenici i vrijednosti
5.7.3. KONTEKST
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Područje je Općine Velika ugroženo od potresa snage VII. stupanj MCS, odnosno EMS-95 skale
(štetan potres) obzirom na petstogodišnje povratno razdoblje. Glede učinka potresa snage
VII. stupanj MCS na kućanstva i stanovništvo najveća bi razaranja podnijela kućanstva od
nepečene cigle i zidana kućanstva bez armirano-betonske deke, dakle kućanstva starije
izvedbe, a gotovo bi zanemarive štete nastale na armiranobetonskim zgradama i zgradama
s armirano betonskom dekom i serklažima, dakle zgrade novije izvedbe.
Na području Općine Velika od 1964. godine izgrađen je, obnovljen i rekonstruiran veliki broj
objekata sukladno propisima za građenje u seizmičkim područjima (cca 65% na području
Države). Veliki broj takvih objekata se nalazi u najvećim naseljima Općine, kao Velika,
Trenkovo, Radovanci, Trnovac i Biškupci. Sukladno Procjeni imamo oko 5% kuća tipa A (kuće
od nepečene cigle), te oko 60% kuća tipa B (zidane kuće od cigle ali bez monte i horizontalnih
ukrućenja) i 35% kuća tipa C (zidane kuće sa armirano-betonskom montom i horizontalnim
armirano-betonskom serklažima).
Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture
Razina sigurnog i udobnog života građana bitno ovisi o elementima kritične infrastrukture pa je
njezino funkcioniranje važno omogućiti i u razdoblju neposredno nakon prirodne katastrofe.
Posebno su značajni energetika, opskrba vodom. Općina Velika je s obzirom na geografski
položaj posebno osjetljiv u pogledu protočnosti prometa, pa je sigurnost objekata na kritičnim
točkama cestovnog prometa od velike važnosti.
Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti
Prostor općine Velika pripada širem području prirodno-geografske cjeline Požeške kotline,
kao dijelu Požeško-slavonske županije, odnosno šire geografske regije Istočne Hrvatske. U
fizičko-geografskom smislu Požeško-slavonska županija je dio megaregije panonskog bazena,
odnosno složeni dio makroregije slavonskog gromadnog gorja, karakterističnog gorsko-
zavalskog reljefa 1. Područje Požeške kotline je složene geološke građe i reljefno jako
raščlanjeno. U građi reljefa razlikuju se gorski masivi, prigorja i podgorja, te nizinsko-brežuljkasti
prostor.
U tektonskom pogledu ovo područje leži unutar tektonske jedinice Papuk. Najstarije
strukture su nastale u vrijeme progresivne metamorfoze. U drugoj fazi deformacije stijene
su izoklinalno borane s osi bora pravca pružanja istok-zapad.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 92 od 116
Najveće deformacije ovog kompleksa nastale su, izgleda, za vrijeme hercinske orogeneze.
Laramijska i alpinska orogenetska faza posebno je izražena na sklopu mezozojskih stijena.
U petoj fazi dolazi do većih izdizanja u odnosu na sedimentacijske prostore Dravske potoline i
Požeške kotline.
Na prostoru Papuka izdvojena je kao posebna tektonska jedinica Velika, s naslagama gornjeg
paleozoika i mezozoika. Najvažnija faza deformacije za ovu tektonsku jedinicu pada u vrijeme
hercinske orogeneze pri formiranju radlovačkog metamorfnog kompleksa.
Od značajnijih rasjeda na ovom području nalazi se Pakračko-Kutjevački rasjed, pravca pružanja
istok-zapad, od uzdužnih te nešto zapadnije od područja Općine rasjed Okučani-Čačinci-
Donji Miholjac, od poprečnih. Ovi rasjedi spadaju u grupu regionalnih rasjeda koji se
protežu i nekoliko stotina kilometara. Markirani su nešto širom zonom rasjeda.
5.7.4. UZROK
Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Potres je prirodna pojava nepredvidivog karaktera. Potres je prirodna sila čije djelovanje čovjek
svojim znanjem odnosno tehnološkim dostignućima ne može spriječiti. Mogu se samo poduzeti
mjere da se kretanje tla i razorno djelovanje na ljude i ljudsko nasljeđe što je moguće više ublaži.
Okidač koji bi uzrokovao veliku nesreću
Unatoč suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predviđanje potresa koje bi omogućilo
pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih građana nije moguće. Razvijene države u
seizmički aktivnim područjima ipak ne odustaju od pokušaja kratkoročnog upozoravanja na
pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem minimalne vremenske prednosti u slučaju
katastrofalnog događaja.
5.7.5. OPIS DOGAĐAJA I POSLJEDICE
Ocjenjivanje kategorije posljedica
U slučaju potresa VII. stupnja po MSC biti će, sukladno navedenom, 17 kuća sa vrlo ozbiljnim
oštećenjima čija obnova neće biti moguća (kuće od nepečene cigle), a 252 kuće će biti sa
značajnim oštećenjima, čija obnova će biti dugotrajna, a dijelom i neće biti isplativa (50 kuća od
nepečene cigle). Za stanovnike u navedenim objektima (njih 800) trebati će kroz duže razdoblje
osigurati privremeni smještaj, a za neke i trajno osigurati nužan smještaj (oko 100 osoba
smještenih u teže oštećenim kućama od nepečene cigle). Zgrade sa umjerenom štetom (njih
740) mogu se relativno brzo dovesti u funkciju, a zgrade sa lakom i malom štetom (njih oko 320)
su praktički i nakon potresa uporabljive.
Očekivana bi stradavanja ljudi bila bi sukladno Procjeni oko 88 ozlijeenih osoba, od čega oko
teško ozlijeđenih 29, te nekoliko mrtvih. Pored toga treba računati sa oko 1060 osoba koje
se nemaju gdje vratiti jer su im kuće privremeno neuporabljive, a njih 34 treba i trajno zbrinuti
jer su im kuće opasne za uporabu i ne mogu se sanirati, ali i sa oko 50 kuća koje se neće isplatiti
popravljati (stare značajno oštećene kuće izrađene od čerpića).
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 93 od 116
Ako računamo s mogućnošću samostalnog zbrinjavanja oko 40% ovih stanovnika ipak će
organizirano trebati zbrinuti oko 424 stanovnika od kojih ima djece školskog i predškolskog
uzrasta koja trebaju nastaviti svoje školovanje, puno rekonvalescenata – otpuštenih teško
ozlijeđenih osoba nakon medicinskog zbrinjavanja, invalida te starijih osoba koje se teško kreću
i trebaju pojačanu zdravstvenu skrb pa bi imali prioritet kod zbrinjavanja u prizemne čvrste
objekte. Kod toga, sukladno Procjeni treba računati da će duboko zatrpanih biti oko 60
osoba, umjereno zatrpanih oko 60 osoba, a plitko zatrpanih oko 120 osoba, te da će do 5 osoba
smrtno stradati, oko 29 će biti teže, a 59 lakše ozlijeđenih.
S obzirom na intenzitet potresa, gustoću naseljenosti i vrstu gradnje objekata procjenjuje se da
bi posljedice potresa u najgorem mogućem slučaju mogle biti:
Kategorija društvene vrijednosti Moguće posljedice
Život i zdravlje ljudi (poginuli,
ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani,
zbrinuti i sklonjeni)
poginulih 5
teže ozlijeđenih 29
lakše ozlijeđenih 59
evakuiranih 1060
zbrinutih 424
sklonjenih -
Štetu u gospodarstvu
štete na gospodarskim i poslovnim objektima,
oštećenja pokretne i nepokretne imovine,
stradali bi pogonski strojevi i uređaji, mehanizacija,
ugrožena stoka i domaće životinje,
Oštećivanje kritične infrastrukture,
otežan cestovni promet,
otežana opskrbi hranom, vodom i energentima,
nemogućnosti obavljanja redovitih djelatnosti u smislu
odlaska na posao
Štete/gubici na građevinama od
javnog društvenog značaja
kvarovi na instalacijama vode, plina i struje,
poplavljeni podrumski prostori
ugrožen sustav odvodnje i kanalizacije
oštećeni podovi, namještaj, vlaga u zidovima
Prestanaka rada kritične
infrastrukture i institucija od javnog
društvenog značaja za period duži
od 10 dana
mogući su prekidi duži od 10 dana kod značajnijih
oštećenja vodovoda, električne mreže ili plinovoda
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 94 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica za život i zdravlje ljudi
Život i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S Ocjena
1 Neznatne 1
2 Malene 1
3 Umjerene 1
4 Značajne 2
5 Katastrofalne 3 ili više X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu Velika -
kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000 X
Ocjenjivanje kategorije posljedica za oštećivanje kritične infrastrukture
Društvena stabilnost i politika
Oštećena kritična infrastruktura
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000 X
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog šteta na građevinama od javno društvenog značaja
Društvena stabilnost i politika
Štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
Kategorija Posljedice Kriterij – štete u %
proračuna JLP(R)S
Kriterij za Općinu
Velika - kuna Ocjena
1 Neznatne 0,5 – 1 75.000 - 150.000
2 Malene 1 – 5 150.000 - 750.000
3 Umjerene 5 – 15 750.000 - 2.250.000
4 Značajne 15 – 25 2.250.000 - 3.750.000
5 Katastrofalne >25 više od 3.750.000 X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 95 od 116
Ocjenjivanje kategorije posljedica zbog prestanaka rada kritične infrastrukture i institucija od
javnog društvenog značaja za period duži od 10 dana
Društvena stabilnost i politika
Prestanak rada kritične infrastrukture ili građevina od javnog društvenog značaja na
rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Kriterij - pogođen broj građana Ocjena
1 Neznatne < 5
2 Malene 50-150
3 Umjerene 150-500
4 Značajne 500-2500 X
5 Katastrofalne >2500
Zbirna ocjena posljedica po društvenu stabilnost i politiku
Društvena stabilnost i politika
Zbirna ocjena kategorije posljedice velike nesreće
Kateg. Oštećena kritična
infrastruktura
Štete/gubici na
građevinama od
javno društvenog
značaja
Prestanak rada kritične
infrastrukture ili građevina od
javnog društvenog značaja na rok dulji od 10 dana
Zbirna ocjena
za kategoriju
društvene
stabilnosti i
politiku
1
2
3
4 X
5 X X X
5.1.6. VJEROJATNOST
Za mogućnost pojave potresa na području Općine Velika s obzirom na dosadašnje raspoložive
pokazatelje može se procijeniti vjerojatnost:
Kategorija Vjerojatnost/frekvencija OCJENA
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe X
2 Mala 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51 – 98% 1 događaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 96 od 116
5.1.7. MATRICE RIZIKA
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (život i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izrađene su matrice rizika za
prijetnju potresa:
Život i zdravlje ljudi
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Gospodarstvo
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Kritična infrastruktura
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Građevine od javnog društvenog značaja
PO
SL
JE
DIC
E
5 X
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 97 od 116
5.8. PODACI, IZVORI I METODE IZRAČUNA
Procjena posljedica od katastrofa napravljena je prema raspoloživim dokumentima uprava,
zavoda, institucija i službi Republike Hrvatske koje se u svojoj redovitoj djelatnosti bave i civilnom
zaštitom. U izradi scenarija i procjeni posljedica pojedine prijetnje koja može uzrokovati veliku
nesreću koristili su se i svi podaci stručnog službi Općine Velika , kao dosadašnja iskustva, te
raspoloživa stručna literatura.
Najznačajniji dokumenti iz kojih su se koristili podaci pri izradi procjene su:
Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Požeško-slavonske
županije, veljača 2017. godine,
Popis stanovništva 2011.godinu, Državni zavod za statistiku,
Provedbeni plan obrane od poplava za branjeno područje B.16, Hrvatske vode, ožujak
2014. godine, Hrvatske vode,
Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. godina,
Plan zaštite i spašavanja za Općina Velika, 2013. godina,
Aničić: Civilna zaštita I i II (1992),
Karte potresnih područja RH za PP 100,200,500 godina,
Podaci stručnih službi Općine Velika (o stanju u prostoru, infrastrukturi, o proglašenim
elementarnim nepogodama).
Podaci Operativnih snaga Civilne zaštite (DVD Velika, Udruge)
Internet stranica http://Velika.hr/
Podaci pravnih osoba - operatera koji koriste opasne radne tvari
Podaci pravnih osoba u čijoj su nadležnosti elementi infrastrukture (HEP ODS, HAC)
Općenito se može reći da korištena metodologija, dostupnost podataka, nesigurnosti i
vizualizacije ukazuju da je opisana procjena rizika od katastrofa samo procjena, te se u osnovi
može zaključiti da je metodologija zadovoljavajuća.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 98 od 116
6. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA
Za prikazivanje rezultata procjene rizika (kombinacije posljedica i vjerojatnosti) koristi se matrica
rizika. Ocjena složenosti matrice ukupnog rizika je dobivena na osnovi rezultata metode težinskih
koeficijenata. Osim financijskih šteta značajan utjecaj na gospodarstvo i društvenu stabilnost i
politiku (kritična infrastruktura, građevine javnog društvenog značaja i štete po stanovnike
izazvane zbog gubitka usluga i javnih servisa) imaju i posljedice uzrokovane negativnim
posljedicama na stanovništvo. Radi toga je težinskom koeficijentu stanovništva dodijeljena
vrijednost četiri (4), odnosno na gospodarske posljedice i na društvenu stabilnost i politiku jednak
utjecaj imaju koliko financijske štete toliko i ugroženost stanovništva. Matrica rizika sastoji se od
dvije osi, vertikalna - posljedice i horizontalna - vjerojatnosti, svaka s pet vrijednosti što u
konačnici daje matricu od dvadeset i pet polja. Navedenih dvadeset i pet polja dijeli se u četiri
skupine
nizak (označava se zeleno),
umjeren (označava se žuto),
visok (označava se narančasto) i
vrlo visok rizik (označava se crveno).
Matrice se zbog lakšeg pregleda izrađuju za sve tri društvene vrijednosti te matrica za ukupni
rizik. Ukupni rizik izračunava se zbrajanjem rizika društvenih vrijednosti
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 99 od 116
Pregledna tablica posljedica i vjerojatnosti, te grupe rizika za pojedine scenarije:
scenariji
(prijetnje)
Posljedice
Posljedice
UKUPNO
(a+b+c+d)
4
VJERO-
JATNOST Grupa rizika
Živ
ot i zdra
vlje
Gospodars
tvo
Dru
štv
ena
sta
biln
ost
i
polit
ika
a b c P V
poplava 5 5 1 4 4
VRLO
VISOKI
RIZIK
epidemije i
pandemije 5 2 1 3 2
VISOKI
RIZIK
ekstremne
vremenske
pojave
5 5 2 4 5
VRLO
VISOKI
RIZIK
industrijske
nesreće 5 3 2 4 1
UMJEREN
RIZIK
tehničko-
tehnološke
nesreće u
prometu
3 2 2 3 1 UMJEREN
RIZIK
bolesti bilja 1 2 1 2 5 UMJEREN
RIZIK
potres 5 5 5 5 1 UMJEREN
RIZIK
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 100 od 116
Matrice s uspoređenim rizicima
Analizirani rizici prikazani u odvojenim matricama uspoređuju se u zajedničkoj matrici koja se
kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika.
PO
SL
JE
DIC
E
5
4
3
2
1
1 2 3 4 5
VJEROJATNOST
Za usporedbu se koristi identična matrica koja se koristi i za prikazivanje pojedinačnih rizika
potres
poplava
estremne
vremenske
pojave
epidemije i
pandemije Teh-tehn.
Nesreće u
prometu
Industrijske
nesreće
Bolesti
bilja
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 101 od 116
7. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
7.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE
Analiza na području preventive sastoji od slijedećih elemenata:
1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja
za sustav civilne zaštite
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti i usvojenosti sektorskih
strategija i planova, procjena te ostalih dokumenta smanjenja rizika od velikih nesreća
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti sustava ranog
upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava
civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica
neposrednih i nastupajućih prijetnji.
3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca,
pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o
identificiranim prijetnjama i rizicima i optimalnom postupanju u provođenju obveza iz
njihovih nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji.
4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja,
planskog korištenja zemljišta
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja,
izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta kao bitnog
nacionalnog resursa, utjecaja provođenja legalizacije bespravno izgrađenih građevina na
sigurnost zajednica te primjene posebnih građevinskih preventivnih mjera/standarda u
postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnu dokumentaciju te u postupcima
izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola.
5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine
perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe
financiranja provođenja preventivnih mjera.
6. Baze podataka
Procjena kvalitete doprinosa za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite koju daje GIS
civilne zaštite te drugi izvori i baze podataka kao što su službena statistika, dokumenti i
studije, prvenstveno provedena znanstvena istraživanja i druge baze podataka i podloge za
potrebe sustava civilne zaštite.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 102 od 116
Temeljem analize stanja civilne zaštite na području preventive za Općina Velika ocjenjuje se
stupanj spremnosti:
Opisni dio sustava CZ općine Velika na području preventive
Općina Velika, Županija i Republika Hrvatska imaju usvojene konceptualne i provedbene
dokumente na svim razinama. Općina ima usvojenu Procjenu ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesreća i katastrofa, Plan zaštite i spašavanja
(s Planom civilne zaštite-kao sastavnim dijelom), te uspostavljen sustav civilne zaštite (snage,
sredstva, procedure), koji je sada u fazi usklađivanja prema važećem Zakonu o sustavu CZ (NN
82/15) i provedbenim propisima.
Općina Velika ima uspostavljen sustav ranog upozoravanja putem ŽC112 Požega, ali i
operativnih centara stalno spremnih snaga (MUP, Zavod za hitnu medicinu, DVD-i). Suradnja s
drugim jedinicama lokalne i područne samouprave je dobra, osobito susjednim DVD-ima).
Procjenjuje se da je stanje svijesti stanovnika općine glede ugroza i organiziranja u sustavu
civilne zaštite dobro, ali opterećeno stalnim padom broja stanovnika na području.
Općina ima dobro uređeno stanje u prostornom planiranju odnosno izradi prostornih i
urbanističkih planova a zemljište se planski koristi. U Općini je razmjerno malo (u odnosu na
druge) bespravno izgrađenih objekata.
Fiskalna situacija u općini Velika je stabilna i sukladna periodu razvoja i stanja društva u cjelini.
Nema izraženih problema u osiguranju financijskih potreba za potrebe sustava CZ, osobito u
potrebama za preventivom. Perspektiva osiguranja financijskih sredstava je dobra kao i
spremnost za prenamjenu drugih sredstava za potrebe CZ u slučaju potrebe.
Baze podataka od značaja za sustav CZ su nedostatne u ovom trenutku i neprilagođene
potrebama izrade kvalitetnih scenarija i analiza. To se posebno odnosi na utvrđivanje
vrijednosnih faktora građevina u području Općine, statističkih pokazatelja koji, kada se i
prikupljaju ili prate, nisu rađeni za razinu općina, dostupnosti tih podataka jedinicama lokalne
samouprave i drugo. I dok pojedini operateri (Hrvatske vode) imaju dokumentaciju sustava CZ i
transparentno je predstavljaju i daju javno i Općini (obaveza), drugi je ili nemaju ili je nedostupna.
Uporabljivost zemljopisnio obavijesnog sustava DUZS-a - ZeOS kao baze GIS civilne zaštite za
izradu novih dokumenata CZ koji se traže, tek će se utvrditi pri izradi novog Plana djelovanja CZ.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 103 od 116
Tablični prikaz spremnosti sustava CZ općine Velika na području preventive
PODRUČJE PREVENTIVE
Vrlo niska
spremnost
Niska
spremnost
Visoka
spremnost
Vrlo visoka
spremnost
4 3 2 1
Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite
X
Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
X
Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela
X
Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta
X
Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive
X
Baze podataka X
Područje preventive - ZBIRNO X
Ukupno se za područje općine Velika u području preventive u sustavu CZ procjenjuje
stanje visoke spremnosti.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 104 od 116
7.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA
Analiza na području reagiranja sastoji se od slijedećih elemenata
1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih
kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti,
osposobljenosti i uvježbanosti:
- svih čelnih osoba svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za provođenje
zakonom utvrđenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite na razinama
njihove odgovornosti,
- spremnosti svih stožera civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja te - spremnosti
koordinatora na mjestu izvanrednog događaja.
Odgovornost je mjerljiva uz analiziranje provođenja formalnih obveza propisanih Zakonom o
sustavu civilne zaštite i provedbenih propisa, osobito izrade i usvajanja procjena, planova i drugih
dokumenata na području civilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata
njihovog rada/doprinosa u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim
razinama u stvarnim situacijama.
Osposobljenost se procjenjuje na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog
obrazovanja za izvršavanja zakonskih obveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada
u realnim situacijama.
Uvježbanost se procjenjuje na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih
vrsta vježbi civilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima.
2. Spremnost operativnih kapaciteta
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti operativnih kapaciteta sustava
civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih
njihovim štetnim utjecajima u velikim nesrećama, zbirni je prikaz stanja spremnosti najvažnijih
operativnih snaga sustava civilne zaštite po predmetu analize i to na svim razinama sustava, od
lokalnih do državne, osobito po stanju:
- Popunjenosti ljudstvom
- Spremnosti zapovjednog osoblja
- Osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
- Uvježbanosti
- Opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
- Vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
- Samodostatnosti i logističkoj potpori
3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih
kapaciteta
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih
kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja
transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.
Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni rizika.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 105 od 116
7.1. ANALIZA SUSTAVA NA PODRUČJU REAGIRANJA
PODRUČJE REAGIRANJA – POPLAVE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA – POPLAVE X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 106 od 116
PODRUČJE REAGIRANJA – EPIDEMIJE I PANDEMIJE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA EPIDEMIJE I PANDEMIJE
X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 107 od 116
PODRUČJE REAGIRANJA EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE
X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 108 od 116
PODRUČJE REAGIRANJA – INDUSTRIJSKE NESREĆE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA INDUSTRIJSKE NESREĆE
X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 109 od 116
PODRUČJE REAGIRANJA – TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE U
PROMETU
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA
TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE NESREĆE U PROMETU
X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 110 od 116
PODRUČJE REAGIRANJA BOLESTI BILJA
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA BOLESTI BILJA
X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 111 od 116
PODRUČJE REAGIRANJA – POTRES
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Stupanj odgovornosti X
Stupanj osposobljenosti X
Stupanj uvježbanosti X
Spremnost operativnih kapaciteta
Stupanj popunjenosti ljudstvom X
Stupanj spremnosti zapovjednog osoblja X
Stupanj osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
X
Stupanj uvježbanosti X
Stupanj opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
X
Vrijeme mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
X
Samodostatnost i logistička potpora X
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
Transportna potpora X
Komunikacijski kapaciteti X
ZBIRNO ZA - POTRES X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 112 od 116
7.3. ZBIRNA ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE
Vrlo niska
spremnost Niska
spremnost Visoka
spremnost
Vrlo
visoka
spremnost
4 3 2 1
Područje preventive - ZBIRNO X
Područje reagiranja - ZBIRNO X
SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE - ZBIRNO X
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 113 od 116
8. VREDNOVANJE RIZIKA
Vrednovanje rizika posljednji je korak u procesu procjene rizika te predstavlja osnovu za odabir
mjera obrade rizika odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje rizika od velikih
nesreća. Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi
se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable). Rizici se razvrstavaju u tri
razreda:
Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno
da li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzimati određene mjere kako bi se sukcesivno umanjio.
U procesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po specifičnim rizicima koriste se analize rizika i
scenariji koji su sastavni dio Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
samostalno odlučuju što je prihvatljivo, a što nije, drugim riječima JLP(R)S su te koje će odlučiti
što su odlučujući faktori pri odabiru prioritetnih rizika.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 114 od 116
REZULTAT VREDNOVANJA RIZIKA
Scenariji (prijetnje)
Posljedice
UKUPNO
VJERO-
JATNOST Razred rizika
P V
poplava 4 4 NEPRIHVATLJIV
epidemije i
pandemije 3 2 TOLERIRAN
ekstremne
vremenske pojave 4 5 NEPRIHVATLJIV
industrijske nesreće 4 1 TOLERIRAN
tehničko-tehnološke
nesreće u prometu 3 1 TOLERIRAN
bolesti bilja 2 5 TOLERIRAN
potres 5 1 TOLERIRAN
1. Prihvatljivi su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje
dodatnih mjera.
2. Tolerirane: Tolerirani rizici su svi:
a. Umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju
korist/dobit;
b. Visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično ili
troškovi uvelike premašuju korist/dobit.
3. Neprihvatljive: Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u
iznimnim situacijama.
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 115 od 116
9. ZAKLJUČAK
Prema Smjernicama za izradu Procjene rizika od velikih nesreća zaključkom treba:
Obrazložiti proces izrade Procjene, sastav radne skupine, koje je teškoće skupina imala i
validnost rezultata sukladno tome,
Obrazložiti koje su prijetnje uzete kao prioritetne i navesti razloge tog odabira,
Obrazložiti koji se rizici smatraju neprihvatljivim i koje se radnje moraju obaviti da bi
postali barem tolerantni,
Obrazložiti koji se rizici smatraju tolerantnim i koje aktivnosti kontrole bi trebalo
uspostaviti da ne prerastu u netolerantne, odnosno s kojim bi se dugoročnim mjerama
mogle svesti na prihvatljive,
Navesti koje mjere bi trebalo poduzeti za poboljšanje sustava civilne zaštite u području
preventive i reagiranja sustava na prijetnje velikom nesrećom.
Prijedlog zaključaka izrađuje tijelo zaduženo za izradu procjene rizika od velikih nesreća te
predlaže izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da predloži
predstavničkom tijelu donošenje procjene rizika od velikih nesreća.
Zaključak po Procjeni rizika za općinu Velika
Općina Velika je temeljem Smjernica Požeško-slavonske županije izradila Procjenu rizika od
velikih nesreća na području Općine. U postupku su korišteni svi raspoloživi službeni izvori
podataka, uključujući službenu državnu statistiku, službene baze podataka koje za svoje
potrebe vode središnja tijela državne uprave i tijela vlasti, nadležne institucije kao i podaci
iz službenih dokumenata, kako je to Smjernicama DUZS i sugerirano. U procesu izrade ove
Procjene rizika za Općinu bilo je značajnih teškoća u pribavljanju i korištenju podataka, posebno
onih koji su usmjereni na samo lokalno područje Općine.
Osim Hrvatskih voda čiji su podaci dostupni i metodološki usklađeni, sve ostale baze/izvori vrlo
ograničeno su upotrebljivi, pri čemu se posebno ističe nepostojanje podataka o građevinskim
objektima, vremenu gradnje i primijenjenim propisima o gradnji i drugi, te su podaci tek grubo
procjenjivani. Identifikacija prijetnji i odabir rizika je izrađen na temelju podataka iz Smjernica za
izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Požeško-slavonske Županije,
a kao prioritetne smatraju se, sukladno Kriterijima, prijetnje koje su u državnoj procjeni rizika za
područje Požeško-slavonske županije ocjenjene visokim ili većim rizikom, a to su:
• poplave
• epidemije i pandemije,
• ekstremne vremenske pojave
• industrijske nesreće
• tehničko-tehnološke nesreće u prometu
• bolesti bilja
• potres,
Sukladno procjeni rizika i njegovom vrednovanju neprihvatljivi rizici na području Općine Velika
su: poplave i ekstremne vremenske pojave.
Budući da se ne može utjecati na pojavu velikih padalina i poplave kao i na na pojavu ostalih
ekstremnih vremenskih pojava, aktivnosti se moraju usmjeriti na mjere koje će smanjiti nivo
posljedica i to:
OPĆINA VELIKA – Procjena rizika od velikih nesreća
Stranica 116 od 116
U dokumentima prostornog planiranja utvrditi uvjete građenja u zonama plavljenja po posebnim propisima,
Utvrditi potrebe izgradnje i/ili rekonstrukcije zaštitnih vodnih građevina,
Ugraditi moguće putove evakuacije sa ugroženog područja,
Redovitim čišćenjem bujičnih kanala kod naselja i ispod prometnica osigurati protočnost
voda,
Stožer CZ je potrebno obučiti kako bi mogao izvršiti svoju upravljačku zadaću u
poduzimanju mjera zaštite i spašavanja, Postojeći operativne snage CZ adekvatno opremiti i obučiti za planirane zadaće po
pojedinim prijetnjama,
Uputiti stanovništvo Općine o ponašanju u slučaju ugrožavanja te o pružanju
samopomoći i uzajamne pomoći.
Za navedene mjere koje prelaze mogućnosti provedbe od strane Općine, mora se zatražiti pomoć
od viših razina lokalne samouprave i nadležnih pravnih osoba.
Sukladno procjeni rizika i njegovom vrednovanju tolerirani rizik imaju sljedeće prijetnje:
epidemije i pandemije, industrijske nesreće, tehničko-tehnološke nesreće u prometu,
bolesti bilja i potres.
Obzirom na utvrđene prijetnje i postojeće rizike a s ciljem poboljšanje sustava civilne zaštite u
području preventive i reagiranja sustava na prijetnje velikom nesrećom Općina Velika treba
nastaviti poduzimati sve raspoložive propisane mjere kako bi ojačala organizaciju i materijalnu
osnovu Operativnih snaga CZ kao glavnog oslonca u kriznim situacijama.
Zaključak o smjerovima vođenja politika za smanjenje rizika odnosno negativnih
posljedica postojećih prijetnji, načina praćenja rizika i upravljanja rizicima
Procjena rizika od velikih nesreća izrađena je sukladno Smjernicama za izradu procjena rizika
od velikih nesreća za područje Požeško-slavonske županije, pa su svi dobiveni rezultati
usporedivi međusobno za područje cijele Županije. Izlazni podaci i zaključci su jednostavno
prezentirani da ih mogu razumjeti i stanovništvo u području ugrožavanja i izvršno tijelo koje mora
koordinirati mjere odgovora na prijetnju, te predstavničko tijelo koje određuje politike upravljanja
rizicima.
Na osnovu izrađene Procjene moguće je stoga usvajanja novih planskih dokumenata sustava
CZ o prioritetnim rizicima čime se omogućava provođenje preventivnih mjera, mjera samozaštite
ugroženog stanovništva te dobra koordinacija organizirane provedbe mjera za otklanjanje
posljedica od strane izvršnog tijela i same provedbe od strane snaga civilne zaštite, ako dođe do
ugrožavanja.
Na završnom sastanku radne skupine Općine glede izrade Procjene rizika sagledane su i
perspektive razvoja postrojbe CZ i Povjerenika/zamjenika CZ u Općini, te je s bzirom na
zahtjevnost ustrojavanja opremanja i uvježbavanja postrojbe CZ na bazi volontera (odabir,
intervju, opremanje, osposobljavanje, zdravstveni pregledi…) i upitnu upotrebljivost takve
postrojbe, razmotrena mogućnost da se ista dalje ne razvija, već da se zadaće preusmjere (kod
izrade budućeg Plana djelovanja CZ) na ostale raspoložive operativne snage CZ, a da se
povjerenici i njihovi zamjenici ustroje, opreme i osposobe sukladno propisima.