PROBAVNI SUSTAV (APPARATUS DIGESTORIUS)

• PROBAVNI KANAL-usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo

• DODATNI ORGANI-zubi, jezik, žlijezde slinovnice, jetra i gušterača– svrha- uzimanje , primanje hrane i tekućine,

usitnjavanje, natapanje slinom, gutanje, razgradnja, upijanje hranjivih sastojaka i tekućine, istiskivanje neprobavljivih ostataka hrane ili fecesa

• Stijenka cijevastog organa– tunica mucosa ili sluznica

• ona je u kontaktu s hranom i produktima probave

• počinje u ustima, a završava kod rektuma

• u njoj se nalaze vrčaste stanice (proizvode sluz), arterijske, venske i limfne kapilare, žlijezde, mišićne st.,limfni čvorić

– tunica muscularis ili mišićni sloj• građena od glatkih mišićnih stanica (kružni mišići) >

peristaltika

– tunica seroza-serozna ovojnica• vanjska ovojnica utrobnih organa > u trbušnoj šupljini čini

mezenterij(duplikatura na kojoj vise organi-prolaze krvne I limfne žile)

• PODJELA ŽIVOTINJA PREMA NAČINU PREHRANE– CARNIVORA - mesojedi - pas,mačka

– OMNIVORA - svejedi - svinja

– RUMINANTIA - preživači - ovce,koze,jeleni,goveda

– HERBIVORA - biljojedi nepreživači - konj

USNA ŠUPLJINA (CAVUM ORIS)

• čine ju usne, obrazi, tvrdo nepce, meko nepce, čeljust, vilica, sjekutićna i nepčana kost

• predvorje usne šupljine - vestibulum oris (između usana, obraza i zubiju)

• usna šupljina - cavum oris (s unutrašnje strane zubiju i alveola)

USNE (LABIA ORIS)

• dva mišićno membranozna nabora koji zatvaraju ulaz u usnu šupljinu

• gornja i donja usna

> govedo - usne su relativno kratke, debele, čvrste, slabo pokretne

> mali preživači - dobro pokretne

> svinja - gornja usna je uključena u rilo (planum rostrale)

OBRAZI (BUCCAE)– čine postranu stijenku usne šupljine te oralno

prelaze u usne

TVRDO NEPCE (PALATUM DURUM)– slične građe kao zubno meso,podjeljeno na dvije

polovice

MEKO NEPCE (PALATUM MOLLE)– mišićno-sluznična pregrada koja razdvaja usnu

od ždrijelne šupljine

JEZIK (LINGUA,GLOSSA)

• mišićno - sluznični organ koji premješta zalogaj pri žvakanju i gutanju, te određuje okus hrane

– korjen - radix linguae

– tijelo - corpus linguae

– vrh - apex linguae

• smješten na dnu usne šupljine između krakova vilice (korjenom pričvršćen za jezičnu kost i vilicu)

• na sluznici se nalaze osjetne papile (osjet okusa, opipa, bola, temperature)

• u sluznici korjena jezika, mekog nepca, i ždrijela nalaze se nakupine limfoepitelnog tkiva - tonzile

ŽLJEZDE SLINOVNICE (GLANDULAE SALIVALES)

• svoj sekret - slinu izlučuju u predvorje ili pravu usnu šupljinu– zaušna slinovnica - gl.parotis

– podjezična slinovnica - gl.sublingualis

– vilična slinovnica - gl. mandibularis

ZUBI (DENTES)

• Tvrde bijele ili žućkaste tvorbe usađene u alveole

• org. za hvatanje,deranje,žvakanje hrane (obrana)

• prema vremenu izbijanja:– mlječni zubi - dentes decidui

– stalni zubi - dentes permanentes

• prema obliku i mjestu:– SJEKUTIĆI - DENTES INCISIVI (“I”)

– OČNJACI - DEN. CANINI (“C”) - dolaze u svinje i psa te muških ekvida

– PRETKUTNJACI - DEN. PRAEMOLARES (“P”)

– KUTNJACI - DEN. MOLARES (“M”)

• DIJELOVI ZUBA– KRUNA - KORONA DENTIS -slobodan dio iznad

zubnog mesa prekriven caklinom

– VRAT - COLUM DENTIS - linija koja povezuje krunu i korjen

– KORJEN - RADIX DENTIS - dio zuba u zubnom mesu(pokriven cementom-slične građe kosti)

– ZUBNA ŠUPLJINA - CAVUM DENTIS - središnji dio zuba ispunjen zubnom pulpom (mekano tkivo dobro opskrbljeno krvnim žilama i živcima)

– najveći dio zuba izgrađen je od dentina-žućkasto - bijela vrlo tvrda supstanca

FORMULE ZUBALA

• PREŽIVAČI– 2 x (I 0/4 ; C 0/0 ; P 3/3 ; M 3/3) = 32 ZUBA– gornja čeljust – dentalna ploča

• SVINJA– 2 x (I 3/3 ; C 1/1 ; P 4/4 ; M 3/3) = 44 ZUBA

• PAS– 2 x (I 3/3 ; C 1/1 ; P 4/4 ; M 2/3) = 42 ZUBA

• MAČKA– 2 x (I 3/3 ; C 1/1 ; P 3/3 ; M 1/1) = 30 ZUBA

ŽDRIJELO (PHARYNX)

• mišićno - sluznično proširenje probavne cijevi u kojoj se križa dišni i probavni put

• nastavak usne šupljine (odvaja meko nepce)

• ima dobro razvijen limfni sustav (sprečava prodor infekta u tijelo)

• na stražnjoj se stijenci nalazi ulaz u jednjak,a ispod njega otvor grkljana - pokriven epiglotisom

• komunicira i s nosnom šupljinom (choane)

JEDNJAK ( OESOPHAGUS)

• mišićno - sluznična cijev koja se proteže od ždrijela do želuca

• kontrakcijom mišićnice aktivno sudjeluje u prijenosu hrane i tekućine u želudac

• satoji se iz dva sloja glatkog i poprečno prugastog mišićja - iznutra obložen sluznicom

• obzirom na položaj – vratni dio

– grudni dio

– trbušni dio

ŽELUDAC (VENTRICULU S. GASTER)

• prošireni dio probavne cijevi između jednjaka i dvanaesnika, oblika savijene vreće

• smješten u prednjem dijelu trbušne šupljine uz jetru i ošit

• ulaz jednjaka - cardia, a izlazak dvanaesnika iz želuca - pylorus

• prema obliku i građi:– jednostavni – ventriculus simplex (svinja, mesojed,

kopitari)

– složeni – ventriculus compositus(preživači)

• u nutrašnjost želuca prekrivena je žljezdanom sluznicom

• ispod seroze nalazi se mišićnica (2 sloja glatkih mišićnih vlakana) – oko kardije i pylorusa oblikuje snažne prstenove

• za okolinu je vezan ligamentima

SLOŽENI ŽELUDAC(VENTRICULUS COMPOSITUS)

• BURAG (RUMEN)

• KAPURA (RETICULUM)

• KNJIŽAVAC,LISTAVAC (OMASUM)

• SIRIŠTE (ABOMASUM)

• BURAG– najveći predželudac(120-220 l,govedo)

– oblika velike vreće,smješten na lijevoj strani

– ima dorzalnu i ventralnu vreću

– u unutrašnjosti se nalaze sluznicom presvučene mišićne grede-pilae ruminis, te dio presvučen orožnjalim višeslojnim epitelom (mnoštvo bradavica) – unutrašnjost hrapava i gruba

– na ulazu jednjaka u burag nema mišićnog sfinktera > omogućava preživanje

– hrana iz buraga odlazi u kapuru

• KAPURA– loptastog oblika, kranijalno od buraga

– sluznica ima oblik peterokutnih i šesterokutnih stanica koje zajedno izgledaju kao saće

– s jedne strane komunicira s buragom a s druge s knjižavcom

• KNJIŽAVAC– loptastog je oblika,s desne strane buraga, komunicira

s kapurom i sirištem

– sluznica je građena u obliku listova,različite veličine > povećavaju funkcionalnu površinu sluznice (npr. govedo 5,56 m,burag 2m)

– radi kao dvotaktna pumpa, usisava ingest iz kapure, a kontrakcijom potiskuje sadržaj prema sirištu

– u njemu se resorbira velika količina vode i hlapljivih masnih kiselina,kloridi,Na,K

– kroz njega prolazi jednjački žlijeb(mladunčad)

• SIRIŠTE– završni dio složenog želuca

– nalazi se ventralno ispod knjižavca,desno od kapure

– sastoji se od tijela, i piloričnog dijela

– u preživača funkcionalno odgovara jednostavnom želucu monogastričnih životinja

– u sirištu je žljezdana sluznica

TANKO CRIJEVO (INTESTINUM TENUE)

• nastavlja se od pilorusa do slijepog crijeva• visi u duplikaturi potrbušnice-mezenterij

(krvne,limfne žile i živci)• stijenku čine dva sloja glatkog mišićja,

unutrašnjost je obložena žlijezdanom sluznicom• razgradnja,resorpcija hranjivih sastojaka-crijevne

resice > enterocit-mikrovili (resorp.površ.-30x)DVANAESNIK – DUODENUMPRAZNO CRIJEVO – JEJUNUMVITO CRIJEVO - ILEUM

• DUODENUM– početni fiksni dio tankog crijeva

– u njega se ulijevaju odvodni kanali jetre i gušterače

• JEJUNUM– najduži dio tankog crijeva

• ILEUM– nastavlja se na jejunum, deblje stijenke od prijašnjih

dijelova

DEBELO CRIJEVO (INTESTINUM

CRASUM)• nastavlja se na tanko crijevo, a završava anusom

– SLIJEPO CRIJEVO – CECUM– SREDNJI DIO – COLON– ZAVRŠNO,RAVNO CRIJEVO – RECTUM

• slijepo crijevo nema neku važnu funkciju u mesoždera i sveždera – dobro je razvijeno u zečeva > važna uloga u razgradnji biljne hrane i sintezi vit. B- kompl.

• crijeva u preživača na desnoj strani čine tzv.crijevnu ploču(spiralno smještana)

• osnovna funkcija kolona je je resorpcija vode iz sadržaja te bakterijska razgradnja ostatka hrane i formiranje izmeta

• rektum – osnovna funkcija konačno formiranje izmeta i transport izmeta do anusa

• čmar ili anus – kratki završni dio rektuma– čine ga dva mišićna sfinktera:

• unutrašnji-izgrađen od glatkih mišićnih vlakana

• vanjski – izgrađen od poprečnoprugastih mišićnih vlakana, i pod kontrolom je volje

• u psa i mačke tu se uljevaju kanali analnih žlijezda

JETRA (HEPAR)

• žljezdani organ smješten uz ošit• najveća žlijezda tijela, nepravilnog oblika• porta hepatis – mjesto gdje u jetru ulaze i izlaze

krvne,limfne žile i živci• podjeljena je u režnjeve• na visceralnoj površini se nalazi žučni mjehur

( u preživača,svinje,mesojeda- ne u konja, magarca, jelena, srne, štakora)

• žuč se preko žučovoda(ductus choledochus) uljeva u duodenum na papilla duodeni

• parenhimatozni organ,izvana pokriven serozom, podijeljen na režnjiće

• parenhim je građen od jetrenih stanica-hepatociti

GUŠTERAČA (PANKREAS)

• žlijezda s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem

• smještena uz prednji dio duodenuma

• odvodni kanali se izljevaju u duodenum (egzokrini dio-probavni fermenti)

• endokrini dio-proizvodi inzulin i glukagon (nakupine stanica poznate kao Langerhansovi otočići) > cirkulacija

FIZIOLOGIJA PROBAVE

• za rast i održavanje životinjskog organizma, te za sve njegove aktivnosti (rad, proizvodnja, reprodukcija) potrebni su hrana,voda,kisik

• hrana > bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali

> izvor energije-izgradnja organizma(sinetza vlastitih tkiva)

> usitnjava se > razgrađuje do glukoze, aminokiselina, masnih kiselina,glicerola i dr. > difuzija kroz crijevnu stijenku u krv > organizam

• uzimanje hrane regulira živčani sustav na osnovu prikupljenih podataka o postojećim zalihama strukturnih i energetskih tvari u životinjskom organizmu > dugoročna regulacija

• u hipotalamusu se nalaze parni centri za dugoročnu regulaciju – centar za glad ; centar za sitost

• kratkoročna regulacija – zasniva se na osnovu podataka o zalihama hrane u probavnom kanalu (periferni receptori)

• probava - proces kojim se hrana usitnjava, razgrađuje i resorbira, a obuhvaća sve aktivnosti koje se događaju u probavnom sustavu i njemu pridodanim žlijezdama

• svaki dio probavnog sustava prilagođen je za obavljanje specifične funkcije u procesu probave

• razgradnja je omogućena prisustvom enzima (žljezde probavnog trakta i žljezde koje svoje produkte izlučuju u probavni trakt)

• enzimi- omogućavaju odvijanje biokemijskih procesa u tijelu(endoenzimi-egzoenzimi)

• specifični su - djeluju samo na određeni supstrat

• sa supstratom se vežu prolazno (npr. 1 gram lab- fermenta može usiriti 5000 l mlijeka)

• izlučuju se u neaktivnom obliku - proenzim i aktiviraju u nazočnosti svojih aktivatora (npr. pepsinogen + HCl > pepsin)

• postoje i inhibitori enzima (npr. u kolostrumu krmače inhibitor tripsina > rasorpcija Ig)

UZIMANJE HRANE

• životinje uzimaju hranu na različite načine ovisno o anatomskom sklopu usana ,jezika , sjekutića…

• govedo - pase jezikom, ovce - vrlo pokretne usne, mesojedi - otkidaju zalogaj snažnim očnjacima

• govedo,konj,ovce,svinje - piju vodu tako što povlačenjem jezika stvore negativan tlak

• pas,mačka - jezik koriste kao žlicu

• ptice - nemogu stvoriti negativan tlak (osim goluba, nemaju meko nepce) - dižući kljun uljevaju vodu u jednjak

ŽVAKANJE HRANE I NATAPANJE SLINOM

• hrana se sitni(povećava se površina) i natapa slinom u ustima

• biljojedi i svejedi žvaču dugo, mesojedi kratko i odmah gutaju

• jezik mješa hranu, sudjeluje u oblikovanju zalogaja kao i procesu gutanja

• prilikom žvakanja pokreće donja vilica

• slinu izlučuju slinske žljezde

• u njoj se nalaze bikarbonati i fosfati - posebno važno za preživače > neutralizira pH buraga(60-180 l sline dnevno)

• ptijalin - slinska amilaza > počinje razgradnja škroba i glikogena

• slina vlaži sluznicu, omekšava hranu, sudjeluje u formiranju zalogaja i procesu gutanja

• ima i baktericidno djelovanje ( lizanje rana u životinja)

GUTANJE

• složeni proces u kojem se sažvakan i oblikovan zalogaj hrane prenosi iz usta preko ždrijela u jednjak i želudac

• voljna faza - jezik, kad hrana dodirne sluznicu ždrijela aktivira se refleks gutanja ( epiglotis zatvori grkljan, meko nepce zatvori nosnu šupljinu)

• jednjak pokretima peristaltike gura sadržaj u želudac - otvori se sfinkter cardie i hrana ulazi u želudac

PROBAVA U ŽELUCU MONOGASTRIČNIH ŽIVOTINJA

• hrana se probavlja djelovanjem želučanog soka

• želučani sok - nizak pH , HCl, želučana sluz– enzimi : pepsin, renin, lizozim, želučana lipaza

– HCl - aktivira pepsinogen > pepsin ; denaturira bjelančevine ; ima jako baktericidno djelovanje

– pepsin - proteolitički enzim - razgrađuje proteine

– renin-lab ferment - dolazi u sisančadi ( veće količine u sirištu mladih preživača) > gruša mljeko

– želučana lipaza - razgrađuje masti na glicerol i masne kiselina (mesojedi,glodavci)

– mukozni sekret - štiti sluznicu

• u mesojeda želučani sok se izlučuje povremeno, a u preživača i svinje stalno

• u želucu počinje razgradnja bjelančevina (HCl,pepsin,lab-ferment) dok masti najvećim dijelom ostaju nepromijenjene

• škrob se razgrađuje dok nizak pH ne inaktivira amilazu iz sline

• želudac se prazni kontinuirano povećanjem intragastričnog tlaka i pojavom peristaltičkih kontrakcija stijenke želuca > pylorus > dvanaesnik

PROBAVA U PREDŽELUCIMA

• stijenka predželudaca pokrivena je višeslojnim pločastim epitelom i u njoj nema žlijezda koje luče probavne sokove > probavu vrše bakterije, praživotinje, gljivice > mikropopulacija buraga

• njenom enzimatskom aktivnošću razgrađuju se ugljikohidrati, bjelančevine, masti

• celulozu i dr.polisaharidi (membrana biljne stanice) - razgrađuju celolitičke bakterije (celulaza) preko glukoze do nižih masnih kiselina - mravlja, octena propionska, maslačna

• kis. se u buragu odmah neutraliziraju (slina-Na bikarbonat) - resorbcija u krv > jetra

• škrob - hidroliziraju amilolitičke bakterije do glukoze

• razgradnju masti obavljaju samo one bakterije koje posjeduju lipazu > glicerol i nezasićene(više) masne kiseline

• bjelančevine- hidroliza do a.k. > dio se pretvara u niže masne kiseline

• dio a.k. proteolitičke bakterije prevedu u amonijak kojeg iskorištavaju bakterije za sintezu svojih a.k., a dio odlazi u jetru

• u buragu se UH,M i B uglavnom razgrađuju do nižih masnih kis. koje se neutraliziraju i resorbiraju u krv

• m.o. neprestano sintetiziraju vlastite bjelančevine upotrebljavajući N iz amonijaka ( oslobođen razgradnjom bjelančevina, iz ureje i dr. dušičnih neproteinskih spojeva)

• bakterije kad dođu u sirište razgrađuju se i predstavljaju važan izvor proteina za životinju

• rumino -hepatički krug dušika- višak amonijaka se resorbira > jetra >sinteza ureje > krv >žlj. slinovnice > burag ili > krv > difuzija kroz stijenku buraga

• m.o. u buragu sintetiziraju vit. K, B-kompleksa, vit.C

• MOTORIKA PREDŽELUDACA

– hrana se u buragu miješa kontrakcijama ventralne i dorzalne buragove vreće te dvofaznim konrakcijama kapure (snažna muskulatura buraga i kapure)

– općenito na dvije kontrakcije buraga dolazi jedna kapure - miješanjem hranjivi sastojci nastali djelovanjem mikropopulacije dolaze u izravan kontakt sa sluznicom predželudaca i bivaju lako resorbirani

• PREŽIVANJE (RUMINATIO)– složeni proces kojim se u četri faze hrana vraća iz

buraga u usnu šupljinu, temeljito žvače, usitni, natopi slinom i ponovno guta:

• REGURGITACIJA – jednjak zbog negativnog tlaka usisa bolus te antiperistaltikom jednjaka hrana se vraća u usta

• REMASTIKACIJA – ponovno žvakanje

• REINSALIVACIJA – ponovno natapanje slinom

• REDEGLUTACIJA – ponovno gutanje

– RUKTUS – evakuacija plinova iz buraga (ugljičnog dioksida, metana) nastalih probavom- npr. govedo može dnevno stvoriti 900 l CO2

PROBAVA U SIRIŠTU

• iznutra je presvučeno žljezadnom sluznicom

• u njemu se izlučuje pepsinogen > pepsin, HCl, sluzavi sekret

• sirišni sok ubija mikrofloru predželudaca > izvor kvalitetnih bjelančevina

• nakon rođenja luči malo HCl > prolaz Ig

• lab-ferment – koagulira kazein > nastaje mliječni ugrušak koji se odvaj od sirutke (albumini, globulini, laktoza > dvanaesnik)

• snažnim kontrakcijama hrana se mješa

• procesi probave koji se odvijaju u sirištu gotovo su jednaki onima koji se odvijaju u želucu monogastričnih životinja

PROBAVA U TANKOM CRIJEVU

• na pristigli sadržaj (himus) djeluje gušteračin sok, crijevni sok, žuč

• tu se vrši razgradnja na najelementarnije sastojke

• žuč - proizvode st.jetre, sadrži žučne kiseline,žučne boje (bilirubin, biliverdin - nastaju razgradnjom hemoglobina), mucin– emulgira masti, aktivira pankreasnu lipazu i pomaže resorpciji

masti i vit.topljivih u mastima

• crijevni sok - proizvod duodenalnih (Brunnerovih žlj.)koje izlučuju sluz i crijevnih ili Lieberkunovih žlj.(bogat fermentima)– peptidaze ; -nukleotidaze ; -crijevna amilaza; -oligaze ; -crijevna

lipaza

• pankreasni sok-sok gušterače– Na-bikarbonat; - amilaza ; -maltoza; -pankreasna lipaza ;

-proteolitički fermenti (tripsinogen, himotripsinogen, karboksipeptidaza)

• bjelančevine – djelovanjem tripsina-himotripsin (gušterača),aminopeptidaza (sluznica t.crij.),dipeptida i tripeptida razgrađuju se na slobodne aminokiseline > resorbirane u t.crij. odlaze krvlju u jetru i dr.organe

• škrob razgrađuje pankreasna amilaza te pankreasna maltoza sve do glukoze i fruktoze

• masti se razgrađuju pomoću pankreasne lipaze uz djelovanje žuči( aktivira lipazu i emulgira masti)

• u monogastričnih životinja razgradnja masti odvija se isključivo u crijevu > žučne kiseline razbijaju krupne kapljice masti > djelovanje lipaze > glicerol i masne kiseline

• svi razgradni produkti vrlo lako i brzo se resorbiraju kroz sluznicu tankog crijeva u krv, koja ih portalnom venom odvodi u jetru

PROBAVA U DEBELOM CRIJEVU

• mesojedi – dolazi već probavljen sadržaj, hranjive tvari su već uglavnom resorbirane– upija se voda i neke soli, a preostali sadržaj dobro se

promješa sa sluzi i nastaje feces > defekacij (pražnjenje crijeva)

– na preostalim neprobavljenim tvarima mogu se razmnažati m.o. koji razgrađuju te tvari truljenjem i proizvode plin

• biljojedi – debelo crijevo je bolje razvijeno, a naročito slijepo crijevo (konj,kunić,zec)– nastavak probave enzimima iz tankog crijeva – prisutna

je i bogata populacije mikroorganizama > razgradnja celuloze > niže masne kiseline

• hrana se miješa i pokreće u crijevima pomoću kontrakcija mišićnog dijela stijenke crijeva - peristaltika– segmentacija- mješa sadržaj kontrakcijama kružne muskulature

na određenom odstojanju– pendularni pokreti-pomiču sdržaj naprijed-nazad, kao kod

njihanja– peristaltički pokreti - od usta do anus, poput valova– pokreti crijevnih resica

• RESORPCIJA U PROBAVNOM KANALU - skup procesa kojim hranjivi proizvodi probave prolaze kroz sluznicu probavnog kanala u krv ili limfu

• ovisi o topljivosti neke tvari, a u resorpciji sudjeluju procesi motorike probavnog trakta,difuzija,osmoza, aktivan transport kroz sluznicu i dr.

• u želucu monogastričnih životinja procesi resorpcije nisu znatnije zastupljeni

• u predželucima se resorbiraju proizvodi fermentacije UH kao što su niže masne kiseline i neki anorganski ioni

• najveći dio hranjivih tvari se resorbira u tankom crijevu i to naročito u dvanaeisniku i jejunumu (crijevne resice)

• u debelom crijevu biljojeda resorbiraju se produkti fermentacije celuloze

• u rektum dolaze samo one tvari koje se nemogu resorbirati kao i različiti ekskreti koji svi zajedno čine feces i u takvom obliku napuštaju probavni trakt

• KOPROFAGIJA- kunić ,zec

• ždrebad matere,slon, pas(problem)