PRIVREMENE SMJERNICE...• paket zdravstvenih usluga i ishrane u školi (hrana Oslanjati se na...
Transcript of PRIVREMENE SMJERNICE...• paket zdravstvenih usluga i ishrane u školi (hrana Oslanjati se na...
PRIVREMENE SMJERNICE
Ublažavanje efekata pandemije
koronavirusne bolesti (COVID-19) na
hranu i ishranu školske djece
Zahvalnica Ovaj dokument kreirale su Jutta Neitzel (WFP) i Melissa Vargas (FAO) pod stručnim vođstvom Nancy Aburto (FAO),
Victora Aguayoa (UNICEF), Carmen Burbano (WFP) i Fatime Hachem (FAO). Svojim komentarima i prilozima
doprinos razvoju dokumenta dali su Diana Carter (FAO), Michele Doura (WFP), Roland Kupka (UNICEF), Sarah
Laughton (WFP), Allison Oman (WFP), Andrea Polo Galante (FAO), Stephane Meaux (WFP), Saadhna Panday
(UNICEF), Cristina Scarpocchi (FAO), Deepika Sharma (UNICEF), Luana Swensson (FAO), Florence Tartanac (FAO),
Bing Zhao (WFP). Dodatne komentare dali su Tomas Buendia (FAO), Luisa Cruz (FAO) i Ana Islas (FAO). Zahvalnost
dugujemo i Valerie Guarnieri (WFP), Anni Lartey (FAO) i Maximu Torero (FAO).
27. mart 2020.
1
Ublažavanje efekata pandemije COVID-a-19 na hranu i ishranu školske djece
Iako se čini da novi koronavirus manje pogađa djecu (manji
broj slučajeva i uglavnom blaži simptomi), nacionalni
odgovor na pandemiju može imati važne posljedice po
ishranu djece i ishode u oblasti obrazovanja.
Skoro jedna i po milijarda djece – više od polovine svjetske
populacije učenika – ne ide u školu usljed mjera preduzetih
u okviru nacionalnih odgovora na pandemiju. Zatvaranje
škola na nivou cijele države mjera je koja je na snazi u više
od 180 zemalja svijeta. U mnogim drugim zemljama škole
su za sada zatvorene samo u pojedinim regionima, ali
postoji prijetnja da će se ta mjera proširiti na cijelu državu.
Obustava rada i zatvaranje škola širom svijeta imaće
negativan uticaj ne samo na pravo djece na obrazovanje,
već i na druga njihova prava, uključujući i pravo na
adekvatnu ishranu. Više od 350 miliona školske djece u
zemljama u kojima su škole zatvorene na teritoriji cijele
države ili pojedinih njenih djelova možda neće imati pristup
redovnim uslugama ishrane u toku pandemije.
Adekvatna ishrana je od ključnog značaja za zdravlje i
dobrobit djece školskog uzrasta. Mnoga djeca koja pripadaju
ranjivim grupama ili su izložena riziku imala su velike koristi
od programa ishrane u školi i možda već pate od deficita
nutrijenata. Ta se djeca uveliko oslanjaju na programe
ishrane u školi1 – obrok u školi nekad je i jedini koji
konzumiraju u toku dana, a u svakom slučaju znatno
doprinosi zadovoljenju njihovih dnevnih potreba za
hranjivim materijama.
Teško je predvideti koliko će dugo škole biti zatvorene, te
stoga prioritet mora biti zdravlje, sigurnost snabdjevanja
hranom i ishrana najugroženije djece. Očekivani negativni
ekonomski uticaji i potencijalni poremećaj lokalnih
sistema hrane2, kao i načini na koji domaćinstva
ublažavaju ove posljedice, mogu dodatno ograničiti
pristup djece adekvatnom kvalitetu hrane3 i ishrane.4
Pored toga, u zemljama koje imaju programe ishrane u
školi zasnovane na domaćoj proizvodnji, obustava takvih
programa prijeti da ugrozi opstanak malih
poljoprivrednika i dobavljača hrane.
Kad je riječ o zemljama u kojima škole ostaju otvorene,
mnoge porodice biće značajno pogođene usporavanjem
ekonomije i nepostojanošću cijena hrane. U takvoj situaciji
postaje još važnije obezbijediti djeci pristup hranljivim
školskim obrocima i uslugama ishrane.
Tamo gdje se usluge ishrane u školi nastavljaju,
zabrinutost izazivaju mogući nedostaci u vodovodnoj i
sanitarnoj infrastrukturi, te nemogućnost poštovanja
mjera koje se odnose na fizičku distancu i higijenu u skladu
1 Programi ishrane u školi od ključnog su značaja za garantovanje prava školske djece na adekvatnu, bezbjednu hranu i hranu bogatu hranljivim materijama bez diskriminacije, u uslovima jednakosti i pravičnosti. 2 Vidjeti: http://www.fao.org/3/ca8308en/ca8308en.pdf.
s preporukama vlada i Svjetske zdravstvene organizacije
(SZO). U nekim slučajevima, strah od infekcije može
proizvesti udaljavanje djece od škole, a time i od pristupa
ishrani u školi.
Ovaj dokument plod je zajedničkog napora Svjetskog
programa za hranu (WFP), Organizacije Ujedinjenih nacija
za hranu i poljoprivredu (FAO) i Dječjeg fonda Ujedinjenih
nacija (UNICEF) da donosiocima odluka u vladama, školskim
upravama/zaposlenima i partnerima obezbijede smjernice
za postupanje u situaciji koja traži odgovor na pitanje: kako
podržati, transformisati ili prilagoditi ishranu u školi (u
kratkom vremenskom roku) kako bi se obezbijedila
sigurnost snabdjevanja hranom i adekvatna ishrana školske
djece tokom pandemije COVID-a-19?
Za različite ciljne grupe koje su uključene u ishranu u
školi date su specifične preporuke. Poseban odjeljak
posvećen je slučajevima kad su programi ishrane u školi
zasnovani na domaćoj proizvodnji.
Ove smjernice redovno će se ažurirati, prateći razvoj
situacije i nove dostupne informacije. One su usklađene s
drugim smjernicama specijalizovanih agencija UN-a, kao
što su UNESCO i SZO, kao i sa smjernicama partnera.
Glavne preporuke sumirane su nastavku:
3 U ovoj fazi nije moguće precizno izmjeriti efekat pandemije na ishranu djece u različitim državama. Ipak, lekcije naučene iz pandemije ebole upućuju na zaključak da će dostupnost hrane i pristup hrani vjerovatno biti ugroženi. 4 Vidjeti: http://www.fao.org/2019-ncov/q-and-a/en/.
2 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece
TAMO GDJE SU ŠKOLE ZATVORENE
• Zadržati fleksibilnost i spremnost reagovanja na
promjenljive uslove u oblasti snabdjevanja
hranom, distribucije hrane i pružanja usluga
ishrane, istovremeno obezbjeđujući poštovanje
protokola u toku pandemije COVID-a-19.
• Koristiti raspoložive resurse da bi se osiguralo
snabdjevanje hranom i ishrana djece školskog
uzrasta.
• Oslanjati se na postojeće programe podrške
kako bi se obuhvatila ranjiva djeca školskog
uzrasta.
• Osigurati da potrebe ranjive djece školskog
uzrasta koje se tiču hrane i ishrane budu uzete u
obzir prilikom osmišljavanja svakog opsežnog
nacionalnog odgovora na COVID-19.
• Napraviti plan ponovnog otvaranja škola u
budućnosti, koji će sadržati specifične
kriterijume, ako je to moguće.
TAMO GDJE SU ŠKOLE I DALJE OTVORENE
• Poštovati protokol za prevenciju COVID-a-19.
• Obezbijediti optimalne usluge snabdjevanja
vodom, sanitarne i higijenske usluge, promovisati
optimalnu higijenu i druga važna ponašanja djece,
nastavnika i osoblja/volontera koji pružaju usluge
ishrane, osigurati higijenu školskih kantina i
kontrolu dobavljača hrane.
• Osigurati i kontinuirano obezbjeđivati osnovni
paket zdravstvenih usluga i ishrane u školi (hrana
u školi, dodaci mikronutrijenata, čišćenje od
parazita, prevencija malarije i oralna higijena).
• Izbjeći potencijalno pogoršanje standarda
bezbjednosti hrane.
• Obezbijediti odgovarajući nutritivni sadržaj
obroka.
• Napraviti planove o raspodjeli obroka/paketa
hrane u slučaju nepredviđenih situacija, kao
pripremu za potencijalno brzo zatvaranje škola.
3
Teme za razmatranje u situaciji kad su škole zatvorene
ZADRŽATI FLEKSIBILNOST I SPREMNOST
REAGOVANJA NA PROMJENLJIVE USLOVE U
OBLASTI SNABDJEVANJA HRANOM, DISTRIBUCIJE
HRANE I PRUŽANJA USLUGA ISHRANE,
ISTOVREMENO OBEZBJEĐUJUĆI POŠTOVANJE
PROTOKOLA U TOKU PANDEMIJE COVID-a-19
U odgovoru na globalnu pandemiju COVID-a-19
preporučuje se pristup zasnovan na ljudskim pravima,
utemeljen na međunarodnom pravu, kako bi se osiguralo
da hitne intervencije budu usredsređene na najranjivije,
uz poštovanje prava i dostojanstva svih.
Ne čini štetu (Do no harm) – najvažniji je princip kojim se
treba rukovoditi. Glavni prioritet jeste obezbijediti da sam
odgovor na pandemiju ne postane uzrok infekcije i rizik za
porodice, osoblje/volontere i dobavljače hrane. Zato je
potrebno preduzeti sve mjere predostrožnosti kako bi se
osiguralo poštovanje protokola o održavanju fizičke
distance i higijene na način koji nalažu nacionalni i
međunarodni (SZO) autoriteti u oblasti zdravlja.5
Fleksibilnost u pristupu biće od presudnog značaja za
uspjeh odgovora na brzorazvijajuće i složene uslove i mjere.
Takav pristup podrazumijeva spremnost za rad s novim
partnerima, prilagođavanje i inovativnost kad su u pitanju
mehanizmi snabdjevanja i isporuke.
Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima
vlasti na lokalnom nivou:
• Uspostavite radnu grupu za vanredne situacije na
nacionalnom nivou koja će se baviti ishranom u školi (a
koja će uključivati predstavnike resornih ministarstava
zdravlja, socijalne zaštite, prosvjete i poljoprivrede), bilo
kao dio šireg odgovora na situaciju u oblasti hrane i
ishrane ili kao nezavisno tijelo, kako bi se izvršila brza
procjena stanja i predložili mogući odgovori. Treba
nastojati da se održi učešće različitih zainteresovanih
strana i da pogođene zajednice u najvećoj mogućoj mjeri
budu uključene u rad radne grupe.
• Razmotrite davanje mogućnosti regionima i lokalnim
zajednicama da donose brze, autonomne odluke, na
osnovu sopstvenih raspoloživih resursa, kapaciteta i
potreba.
• Koristite kanale mas-medija kako bi se škole, dobavljači i
porodice informisale o odlukama i promjenama mjera i
kako bi se smanjila zabrinutost zbog distribucije hrane.
5Vidjeti:
• Ako je moguće, uspostavite mehanizme odgovornosti
(npr. telefonske linije za pomoć) kako bi se provjerilo da
li se tokom isporuke školskih obroka poštuje pravo djece
na hranu.
• Tamo gdje je to moguće, razmotrite mogućnost da
nacionalne institucije za ljudska prava, ombudsman ili
specijalno imenovani povjerenici, koristeći nadležnosti iz
sopstvenih mandata obezbjeđuju da se novi modaliteti
ishrane u školi primjenjuju u skladu s principima ljudskih
prava (kao dio odgovora na krizu izazvanu COVID-om-
19).
• Ako je to moguće, koristite mobilne i radio mreže
(komunalni radio) za informisanje o zvaničnim
smjernicama i uspješnim pristupima (npr. snimanje i
dijeljenje video-zapisa o pravilnom održavanju fizičke
distance i higijenskih standarda).
Preporuke za aktere u školi i partnere koji rade na nivou
škole, uključujući civilno društvo i privatni sektor:
• Podržite napore škola da urade brzu procjenu potreba i
utvrde područja za saradnju u pogledu snabdjevanja
hranom, pripreme i isporuke hrane.
• Razmotrite mehanizme za obezbjeđivanje suvih obroka
porodicama kako bi se osiguralo nesmetano
snabdjevanje hranom za djecu iako su škole zatvorene.
• Ako je to izvodljivo i bezbjedno, koordinišite pripremu
i/ili isporuku obroka.
• Ponudite porodicama više lokacija na kojima mogu
preuzeti obroke kako bi se izbjegla velika okupljanja.
• Organizujte onlajn mreže i mape koristeći pritom
digitalne alate da omogućite dobru koordinaciju pristupa
i odgovora (identifikovati ključne nedostatke i dupliranje
napora).
KORISTITI RASPOLOŽIVE RESURSE DA BI SE OSIGURALO
SNABDJEVANJE HRANOM I ISHRANA ŠKOLSKE DECE
Različite države primijenile su širok spektar opcija kako
bi u najvećoj mogućoj mjeri nastavile s pružanjem
(modifikovanih) usluga ishrane u školi, često se
fokusirajući na najranjiviju djecu. U okviru specifičnog i
opsežnog odgovora na COVID-19 – u zemljama u kojima
takav odgovor postoji – treba obezbijediti da potrebe
ranjive djece školskog uzrasta koje se tiču hrane i ishrane
budu uzete u obzir prilikom osmišljavanja intervencija.
Pored nastavka ishrane u školi, trebalo bi istražiti i
modele koji će osigurati isporuku suplemenata gvožđa i
folne kiseline i čišćenje od parazita.
Pružanje usluga ishrane u školi prilagođeno novim
okolnostima uključuje:
https://www.who.int/emergencies/diseases/novelcoronavirus-2019.
4 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece
• otvorene kantine s fleksibilnim rasporedom kako bi se
izbjegla velika okupljanja i osiguralo potpuno poštovanje
smjernica koje se odnose na higijenu i fizičku distancu;
• organizovanje kućne isporuke korpi/kutija/paketa hrane
korišćenjem raspoloživih prevoznih sredstava (npr.
školskih autobusa, kamiona za dostavu, bicikala itd.);
• distribuiranje korpi/kutija/paketa hrane kroz različite
punktove za preuzimanje (npr. škole, banke hrane,
restorani);
• distribuiranje obroka „za ponijeti“ do pultova
postavljenih napolju, ili do posebnih mjesta za
raspodjelu koja omogućavaju beskontaktno
preuzimanje;
• obezbjeđivanje novca, u gotovini ili u vidu vaučera, kao
zamjene za školski obrok (ako je moguće, putem
integracije u postojeće programe finansijske podrške);
• proširivanje pristupa pravu na ishranu i razmatranje
suspenzije zakonskih uslova koji vode ka ograničavanju
ostvarivanja tog prava;
• kad je to fizički moguće i ekonomski održivo,
uspostavljanje direktne veze s malim poljoprivrednicima
radi isporuke svježe hrane domaćinstvima/lokalnoj
zajednici (vidjeti odjeljak o ishrani u školi koja je
zasnovana na domaćoj proizvodnji);
• razmatranje uspostavljanja partnerstva s
netradicionalnim partnerima, kao što su pružaoci
poštanskih usluga, kako bi se osigurala isporuka zdravih
obroka domaćinstvima – to je posebno važno u
sredinama gdje udaljenost predstavlja problem.
Iskustva stečena u toku prethodnih epidemija,
poput epidemije ebole, ukazuju na efikasnost
određenih intervencija. Jedna od njih je
preusmjeravanje hrane iz programa ishrane u školi
na sveukupni odgovor na krizu kako bi pomoć
dobilo cijelo domaćinstvo. Upotreba školskih
kantina pokazala se kao efikasan način za
dosezanje izuzetno ranjivih grupa, kao što su djeca
koja žive u domaćinstvima pogođenim ebolom i
djeca koja su ostala siročad usljed ebole, a koja
žive u porodicama koje im pružaju privremeni
smještaj. Umjesto da se podrška upućuje direktno
domaćinstvima koja su pogođena ebolom, ciljna
populacija bila su sva djeca koja su pohađala
određene škole – na taj način ishrana u školi
pomogla je zajednicama da izbjegnu/prevaziđu
stigmatizaciju i povrate povjerenje u organizacije i
vlasti.
Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima
vlasti na lokalnom nivou:
• Izvršite brzu procjenu dostupnih mogućnosti i
konsultujte se s predstavnicima lokalnih zajednica kako
bi se odredio najprihvatljiviji odgovor ili skup odgovora
na krizu. Prilikom procjene različitih opcija treba uzeti u
obzir:
- nivo sigurnosti snabdjevanja hranom i ishrane
djece;
- izvodljivost dalje distribucije hrane s obzirom na
(stroga) ograničenja kretanja;
- mogućnost promjene ambalaže ako je to
potrebno da bi se osigurala bezbjednost hrane;
- modalitete snabdjevanja i pripreme hrane;
- funkcionisanje tržišta i platnih usluga;
- izvodljivost razvoja mehanizma kojim bi se djeci
obezbijedili dodaci mikronutrijenata za
konzumiranje kod kuće, pod nadzorom roditelja
(neke zemlje su uspostavile takve modele kako bi
djeci obezbijedile suplementaciju ishrane i tokom
raspusta/odmora) – posebno važno za zemlje s
visokom prevalencijom anemije.
• Organizujte, u najvećoj mogućoj mjeri, nabavku hrane
od malih poljoprivrednika kad već postoje ugovorni
aranžmani (vidjeti odjeljak o ishrani u školi zasnovanoj
na domaćoj proizvodnji).
Preporuke za aktere u školama i partnere koji rade na nivou
škole:
• Blagovremeno informišite predstavnike lokalnih vlasti o
glavnim izazovima s kojima se suočavate.
• Osigurajte da se roba na zalihama koristi, bez obzira na
to koji je odgovor na krizu odabran, kako bi se izbjeglo
neplanirano bacanje hrane.
• Gdje je to moguće, koristite mobilne mreže za
komunikaciju i koordinaciju s porodicama.
• Obezbijedite optimalnu higijenu volontera i porodica i
njihovo odgovarajuće ponašanje u pogledu održavanja
fizičke distance, bez obzira na to koji je modalitet
odabran.
• Pri nabavci paketa hrane, opredijelite se za preuzimanje
više paketa odjednom kako bi se izbjegli dalji logistički
problemi i nepotrebni kontakti; osigurajte da mjesta za
preuzimanje paketa ima dovoljno i da su dobro
raspoređena.
• Ako je to izvodljivo i za lokalnu vlast prihvatljivo,
redovno ažurirajte bazu podataka o domaćinstvima u
kojima žive djeca školskog uzrasta kako bi se olakšalo
moguće prijavljivanje za programe finansijske podrške.
• Objavljujte primjere uspješnih pristupa (video-snimke,
slike, blogove) na zvaničnim nalozima na društvenim
5
mrežama kako bi ih i ostali akteri mogli vidjeti.
• Obezbijedite stručnu pomoć kolegama u Vladi u vezi sa
upravljanjem donacijama hrane od strane različitih
aktera, a u svjetlu nutritivnih potreba djece.
Primjeri odgovora država6
• Vlada Kostarike je prvobitno donijela odluku da
školske kantine ostanu otvorene i nakon
zatvaranja škola, ali je kasnije odlučila da
uspostavi centre za distribuciju paketa s hranom
za porodice. Ovi paketi sadrže kvarljivu, svježu
hranu nabavljenu od malih poljoprivrednika.
• U Kolumbiji je Ministarstvo prosvjete dalo
autonomiju regionima da donose odluke o
intervencijama koje se tiču ishrane u školi u skladu
sa sopstvenim kapacitetima i potrebama.
• U Kerali, u Indiji, nastavnici komuniciraju s
porodicama da bi sakupili ili distribuirali pakete s
hranom u svojim lokalnim zajednicama.
• Vlada Velike Britanije objavila je preliminarne
smjernice za ranjivu djecu školskog uzrasta,
promovišući različite pristupe – od davanja
vaučera za supermarkete porodicama, do držanja
nekih školskih kantina otvorenim za potrebe djece
čiji roditelji rade u zdravstvu, policiji i dostavnim
službama.
Nutritivni sadržaj obroka ili paketa s hranom koji se
obezbjeđuju jedan je od važnih prioriteta.
Kad je opredjeljenje da obroci/paketi sadrže kuvana jela,
treba uzeti u obzir sljedeće preporuke:
• Osigurajte da hranljiva vrijednost obroka bude ista ili
pojačana u odnosu na onu koja se obezbjeđuje u okviru
redovnih školskih obroka.
• Ako je izvodljivo, uključite svježe voće i povrće, a pri
nabavci dajte prednost kupovini od lokalnih i malih
proizvođača.
• Izbjegavajte, u mjeri mogućeg, davanje obroka ili
prehrambenih proizvoda niske hranljive vrijednosti koji
ne zadovoljavaju nutritivne potrebe djece (npr. sokovi u
tetrapaku s niskim sadržajem voća i visokim sadržajem
šećera, pakovanja šećera, zapakovane grickalice s
visokim sadržajem zasićenih masti, šećera i soli itd.).
• Ako porodicama obezbjeđujete više obroka
istovremeno, osigurajte da oni znaju kako da ih sačuvaju
kod kuće i da imaju mogućnosti za to (npr. u pogledu
skladištenja).
6 Ovi odgovori se konstantno razvijaju i s vremenom može doći do različitih izmjena. Vidjeti: https://www.presidencia.go.cr/comunicados/2020/03/mep-garantiza-el-derecho-a-la-alimentacion-entregando-paquetes-de-comida/;
Kad je opredjeljenje da se dijele korpe/kutije/paketi s
hranom, važno je imati na umu sljedeće preporuke:
• Uključite hranu visoke nutritivne vrijednosti, kao što su
suve mahunarke, UHT mlijeko, jaja, voće i povrće.
• Izbjegavajte prehrambene proizvode niske hranljive
vrijednosti.
• Obezbijedite porodicama jednostavne informacije o:
a) lokalnim propisima koji se odnose na smanjenje rizika
od zaraze, i b) potrebi da ishrana djece bude prioritet u
domaćinstvu (npr. da se obezbijedi da djeca konzumiraju
planiranu i odgovarajuću hranu).7
Ako se opredijelite za transfer novca ili vaučera, važno je
da poštujete sljedeće preporuke:
• Osigurajte da novčani iznos bude dovoljan da obezbijedi
obroke slične ili više nutritivne vrijednosti u odnosu na
one koji se redovno dijele u školama.
• Koristite edukaciju i poruke u vezi sa ishranom kako bi se
novčani transferi što bolje upotrijebili za promovisanje
poboljšanja u ishrani.
• Ako je moguće, dajte prednost ženskom članu
domaćinstva da bude primalac transfera.
• Ako je moguće, odaberite beskontaktne mehanizme
prenosa da bi se mogućnosti za širenje virusa svele na
najmanju mjeru.
OSLANJATI SE NA POSTOJEĆE PROGRAME PODRŠKE
KAKO BI SE OBUHVATILA RANJIVA DJECA ŠKOLSKOG
UZRASTA
Ako programi ishrane u školi nisu dovoljno fleksibilni, a
logistika ili resursi ne omogućavaju alternativna rješenja za
distribuciju hrane djeci, mogu se istražiti druge mogućnosti
koje bi podržale ishranu djece, pristup hrani i njenu
dostupnost. Moguće je iskoristiti postojeće programe
podrške koji imaju procedure za postupanje u
nepredviđenim situacijama tako što će se njihov obuhvat
proširiti i uključiti ranjivu djecu školskog uzrasta.
Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima
vlasti na lokalnom nivou:
• Utvrdite koliko su ranjiva djeca školskog uzrasta dobro
pokrivena glavnim socijalnim programima podrške u
zemlji.
• Oslanjajte se na postojeće školske baze podataka kako
biste identifikovali i podržali najranjiviju djecu.
• Razmotrite preraspodjelu finansijskih sredstava
namijenjenih za ishranu u školi u budžete nacionalnih
programa podrške – uz uslov da oni uključuju ranjivu
https://www.gov.uk/ government/publications/covid-19-free-school-meals-guidance/covid-19-free-school-meals-guidance-for-schools. 7 Vidjeti: https://www.unicef.org/coronavirus/easy-affordable-and-healthy-
6 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece
djecu školskog uzrasta.
• Utvrdite mjere bezbjedne registracije i razmotrite
različite modalitete transfera prije nego što donesete
informisanu odluku o tome da li da se dijeli novac ili
vaučeri za hranu.
• Razmotrite proširenje obuhvata intervencija na djecu
koja ranije nisu koristila programe ishrane, ali će
vjerovatno biti pogođena krizom.
Mehanizmi socijalne zaštite, u aktuelnoj vanrednoj situaciji
izazvanoj pandemijom COVID-a-19, suočavaju se s raznim
problemima u funkcionisanju, što uključuje kašnjenja, nivo
pokrivenosti, operativne i finansijske kapacitete, a nedavno
su definisane smjernice koje im mogu pomoći u
prevazilaženju tih problema.8
U jednoj opštini u Brazilu transfer novca
porodicama obavlja se preko kartice koja se u
redovnim okolnostima koristi za nabavku školskog
materijala. Novčani iznos koji se porodici na taj
način obezbjeđuje varira u zavisnosti od broja
obroka koje dijete obično dobija u školi.
OSIGURATI DA POTREBE RANJIVE ŠKOLSKE DECE KOJE SE
TIČU HRANE I ISHRANE BUDU UZETE U OBZIR PRILIKOM
OSMIŠLJAVANJA SVAKOG OPSEŽNOG NACIONALNOG
ODGOVORA NA COVID-19
U situaciji aktuelne pandemije i očekivanog globalnog pada
ekonomije, mnoge vlade uvode dodatne mjere kako bi što
uspješnije rješavale problem povećane ranjivosti
stanovništva.
Da bi u vremenu krize školska djeca dobila neophodnu
podršku, važno je da svaki novoosmišljeni program među
svoje prioritete uključi obezbjeđivanje adekvatnog
snabdjevanja hranom i zadovoljenje nutritivnih potreba ove
uzrasne grupe. U tom procesu treba imati u vidu razne
faktore: prvobitno, redovno stanje u pogledu sigurnosti
snabdjevanja hranom i pothranjenosti, rodna pitanja,
društvene norme koje utiču na ponašanje u pogledu hrane,
socioekonomsku ranjivost.
Primjeri zemalja koje su nedavno proširile
nacionalni odgovor na pandemiju COVID-a-199
• Ministarstvo za socijalno uključivanje u Peruu
preraspodijelilo je budžetska sredstva i
opredijelilo 30 miliona sola za pomoć
stanovništvu, a prije svega najugroženijim
grupama.
• U Indoneziji će najsiromašnija domaćinstva,
eating-tips-during-coronavirus-disease-covid-19-outbreak. 8 Vidjeti: http://www.fao.org/3/ca8308en/ca8308en.pdf. 9 Vidjeti: https://rpp.pe/peru/actualidad/coronavirus-en-peru-covid-19-estado-de-emergencia-preguntas-y-respuestas-delgobierno-sobre-la-medida-vicente-zeballos-noticia-1251843 , https://www.straitstimes.com/asia/se-
njih oko 15,2 miliona, dobiti ukupno 4,56
triliona rupija. Svako domaćinstvo će
mjesečno dobijati i bezgotovinsku pomoć u
hrani u vrijednosti od 50.000 rupija (vrijednost
uvećana za 33 procenta). Ukupna pomoć
domaćinstvu na mjesečnom nivou tako će
iznositi 200.000 rupija – podrška koja je
planirana za period od šest mjeseci, počev od
marta 2020.
• Tajlandska vlada odobrila je ekonomski paket od
400 milijardi bata kako bi ublažila negativni
uticaj epidemije. Paket će obuhvatiti sve
sektore, a osmišljen je tako da od njega ima
koristi 14,6 miliona radnika s niskim primanjima,
koji čine 22 procenta ukupnog stanovništva
Tajlanda. Pomoć će na ovaj način dobiti 50.000
seoskih fondova širom zemlje, 7,2 miliona
poljoprivrednih domaćinstava i tri miliona malih
i srednjih preduzeća (što čini 99 procenata svih
poslovnih preduzeća).
NAPRAVITI PLAN PONOVNOG OTVARANJA ŠKOLA U BUDUĆNOSTI, KOJI ĆE SADRŽATI SPECIFIČNE KRITERIJUME, AKO JE TO MOGUĆE
Iako postoji neizvjesnost u pogledu trajanja perioda
zatvorenih škola, važno je da državne vlasti koje se bave
ishranom u školama razmotre plan za vrijeme kad dođe
do njihovog ponovnog otvaranja. Kao glavne ciljeve
pritom treba postaviti procjenu šteta i potreba,
kompenzaciju najvažnijih nedostataka i pružanje podrške
onima koji su možda bili zapostavljeni.
Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima
vlasti na lokalnom nivou:
• Zatražite od škola, lokalnih zajednica i dobavljača da
naprave listu izazova s kojima su se suočili i
mogućnosti koje su iskusili tokom vanredne situacije
kad je riječ o ishrani u školi.
• Sakupite i dokumentujte navedene izazove i
mogućnosti.
• Budite upoznati sa situacijom na terenu, informišite
se koja područja nisu uspjela da obezbijede
kontinuitet ishrane u školi u bilo kom obliku.
• Osmislite plan koji će po mogućnosti sadržati
specifične kriterijume za postepeno ponovno
uspostavljanje ishrane u školi i programa koji se
odnose na snabdjevanje vodom, sanitaciju i higijenu
(WASH).
• Pripremite nastavnike, roditelje, učenike i lokalnu
zajednicu za ponovno otvaranje škole i nastavak
usluga ishrane i zdravstvenih usluga u školi.
asia/coronavirusindonesia-rolls-out-measures-to-minimise-the-outbreaks-impact-on-economy , https://thethaiger.com/coronavirus/400-billion-baht-stimulus-announced-to-boost-thai-economy.
7
Teme za razmatranje u situaciji kad škole ostaju otvorene
POŠTOVATI PROTOKOL ZA PREVENCIJU COVID-a-19
Prvo – i najvažnije: sve škole treba da budu obaviještene o
nacionalnoj i lokalnoj situaciji u vezi s epidemijom COVID-a-
19 i da se pridržavaju mjera i protokola za smanjenje rizika
od širenja virusa, u skladu s nalozima nacionalnih i
međunarodnih (SZO) zdravstvenih autoriteta.10
OBEZBIJEDITI OPTIMALNE USLUGE SNABDJEVANJA
VODOM, SANITARNE I HIGIJENSKE USLUGE I PROMOVISATI
OPTIMALNU HIGIJENU I DRUGA VAŽNA PONAŠANJA DJECE,
NASTAVNIKA, OSOBLJA I VOLONTERA KOJI PRUŽAJU
USLUGE ISHRANE
Adekvatna dostupnost vode, sanitarnih i higijenskih usluga
osnovni je uslov za bezbjednost onih koji rade u oblasti
ishrane u školi i onih koji koriste usluge te ishrane. Vlasti na
lokalnom nivou moraće da izvrše potrebna budžetska
izdvajanja kako bi se osigurala ispravna voda, sapun,
dezinfekciona sredstva i optimalne usluge u školama.
Da bi se spriječilo širenje infekcije, biće potrebno prepoznati
veliki značaj edukacije i povesti računa o slanju poruka o
pravilnim mjerama fizičkog distanciranja, higijenskim i
sanitarnim mjerama. Postoji mogućnost da se u okviru
odgovora na COVID-19 škole koriste kao platforma za
podsticanje javnozdravstvene pismenosti. Takav pristup može
doprinijeti i dugoročnijoj mobilizaciji zajednice, senzibilizaciji
stanovništva i jačanju otpornosti na nove epidemije. Planovi
edukacije, informativne i komunikacione kampanje treba da
budu usmjerene na učenike, osoblje, porodice i zajednice.
SZO je u saradnji s partnerima razvio ključne informacije i
smjernice za škole.11
Preporuke za aktere u školama i druge partnere koji rade
na nivou škole:
• Razvijte i aktivirajte infografike, materijale i
platforme za prevenciju koronavirusa, prilagođene
uzrastu i kulturološki osjetljive, namijenjene školskoj
upravi, nastavnicima, učenicima,
roditeljima/starateljima, zajednici i onima koji su
zaduženi za poslove u vezi sa hranom.
• Kreirajte materijale koristeći jednostavan jezik i
slike, izložite ih u različitim prostorijama škole, u
učionicama, kuhinji, kantini, trpezariji itd.
10 Vidjeti: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019. 11 Ključne poruke i aktivnosti za prevenciju i kontrolu COVID-a-19 u školama:
• Održavajte edukativne sesije o pravilnoj primjeni
higijenskih mjera (pranje ruku, čišćenje i
dezinfekcija), fizičkoj distanci i drugim ključnim
ponašanjima (npr. pravila u slučaju kašljanja i
kijanja), a posebnu pažnju posvetite suzbijanju
stigmatizacije (borba protiv vršnjačkog nasilja i
diskriminacije).
• Ustanovite rutinu redovnog pranja ruku bezbjednom
vodom i sapunom.
• Održavajte informativne sesije s nastavnicima,
direktorima, prodavcima hrane u blizini škole,
roditeljima/starateljima o tome kako prepoznati
simptome infekcije izazvane virusom COVID-19 i šta
preduzeti u slučaju sumnje na infekciju.
• Ojačajte edukaciju o hrani i ishrani namijenjenu
učenicima i porodicama, fokusirajući se na zdrave
načine ishrane i mogućnosti poboljšanja ishrane kod
kuće.
• Uspostavite mehanizme za upućivanje između škola
i domova zdravlja za slučaj da se pojavi sumnja na
infekciju.
• Osigurajte bezbjednu udaljenost između djece koja
čekaju u redu za hranu, ili borave u prostorijama za
jelo i na sličnim mjestima.
• Opominjite djecu da ne dijele s drugima pribor za
jelo, hranu i sl.
• U slučaju prekida osnovnih usluga ishrane, obratite
se lokalnim vlastima.
PREVENIRATI POTENCIJALNO POGORŠANJE STANDARDA BEZBJEDNOSTI HRANE
Iako je malo vjerovatno da se virus prenosi putem hrane,
neophodno je osigurati da osoblje, a posebno oni koji su u
kontaktu s hranom, poštuju osnovne preporuke o
bezbjednosti hrane prilikom pripreme jela. Time se
sprečava pojava drugih bolesti koje se prenose putem
hrane i koje bi dodatno opteretile već postojeću složenost
odgovora na COVID-19.
Preporuke za aktere u školama i partnere koji rade na
nivou škole:
• Osigurajte da osobe koje su u kontaktu s hranom
poštuju nacionalno zakonodavstvo u oblasti
bezbjednosti hrane i principa pravilne higijene, kao i
prakse kojima se osigurava bezbjednost hrane prilikom
njenog skladištenja, pripreme i distribucije.
https://www.who.int/docs/default- source/coronaviruse/key-messages-and-actions-for-covid-19-prevention-and-control-in-schools-march-2020. pdf?sfvrsn=baf81d52_4.
8 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece
• Istaknite na vidnim mjestima informativni materijal o
pravilima skladištenja hrane i higijene prilikom
pripreme hrane, što uključuje svakodnevno čišćenje i
dezinfekciju površina na kojima se priprema hrana,
kuhinje, prostorija za jelo i pribora za kuvanje i jelo.
• Osigurajte da osobe koje su u kontaktu s hranom
imaju pristup zalihama i materijalima za čišćenje i
dezinfekciju i nadgledajte pravilno postupanje prilikom
obavljanja tih aktivnosti. Po potrebi, obezbijedite
zaštitni materijal (maske i rukavice).
• Ustanovite obavezu redovnog pranja ruku za osobe
koje pripremaju obroke i za školsku djecu koja jedu u
prostorijama škole.
• Osigurajte primjenu posebnih mjera za privremeno
isključenje/ograničenje pristupa mjestima na kojima se
proizvodi ili priprema hrana za osoblje koje ima neku
zaraznu bolest (posebno ako imaju simptome
groznice). Ako postoji osoblje koje je odgovorno za
provjeru zdravstvenih potvrda i uslova koji se tiču
bezbjednosti hrane u školi, ono treba da bude
upoznato sa zakonskim obavezama i da primjenjuje
zakonom propisana rješenja.
OBEZBIJEDITI ODGOVARAJUĆI NUTRITIVNI SADRŽAJ
OBROKA I NASTAVAK ZDRAVSTVENIH USLUGA I USLUGA
ISHRANE
Treba poštovati i nadzirati nacionalne ili lokalne
standarde ishrane predviđene za školske obroke. Ako
takvi standardi ili smjernice ne postoje, a uslovi i resursi
to dozvoljavaju, treba razmotriti sljedeće mogućnosti:
• Uraditi široku procjenu trenutnog nutritivnog sastava
školskih obroka sa ciljem da se obezbijedi najmanje
30% ukupnih potreba za energijom i proteinima i (ako
je moguće) 50% ključnih mikronutrijenata (npr.
gvožđa, vitamina A, cinka).
• Koristiti što je više moguće hranu bogatu
mikronutrijentima (mlijeko, hrana životinjskog
porijekla kao što su jaja, sušena riba) i obogaćene
namirnice (npr. ulje obogaćeno vitaminom A, jodirana
so, obogaćeno brašno ili pirinač).
• Ako je moguće, redovno obezbjeđivati voće i povrće.
• Ako je moguće, obezbijediti dodatne namirnice imajući
u vidu da može doći do dijeljenja hrane među
članovima domaćinstva.
• Planski predvidjeti potencijalne poremećaje u
snabdjevanju hranom kako bi se moglo prilagoditi
novim okolnostima – obezbijediti
uravnotežene/hranljive školske obroke i pripremiti se
se za nedostatke/prekide u snabdjevanju.
U zemljama s visokom prevalencijom anemije ili drugim
pokazateljima nedostatka mikronutrijenata naglasak treba
staviti na sljedeće mjere:
• Podržavati dodavanje mikronutrijenata ishrani, kako
je primjereno kontekstu.
• Promovisati čišćenje od parazita kao preventivnu
mjeru kako bi se ublažio rizik od glista koje se
prenose putem zemlje.
• Promovisati djelotvornu edukaciju o ishrani i
posebnu pažnju pokloniti prednostima pravilne
ishrane, praksama zdrave ishrane i aktivnog života.
NAPRAVITI PLANOVE O RASPODJELI OBROKA/PAKETA
HRANE U SLUČAJU NEPREDVIĐENIH SITUACIJA, KAO
PRIPREMU ZA POTENCIJALNO BRZO ZATVARANJE ŠKOLA
Pošto se situacija brzo mijenja, važno je da nadležni za
ishranu u školi na različitim nivoima kreiraju planove za
nepredviđene situacije. Ti planovi će se realizovati u
slučaju da dođe do iznenadnog zatvaranja škola uz vrlo
kratko prethodno upozorenje.
Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima
vlasti na lokalnom nivou:
• Počnite s procjenom izvodljivosti različitih
mogućnosti, kao što je navedeno u prethodnim
preporukama.
• Procijenite resurse i kapacitete potrebne za najgori
scenario.
• Identifikujte partnere od kojih možete očekivati
finansijsku i logističku podršku.
• Uključite, u najvećoj mogućoj mjeri, predstavnike
lokalnih zajednica u donošenje odluka.
• Razmotrite načine na koje se novi modaliteti i
programi ishrane u školi mogu uskladiti s principima
ljudskih prava.
Preporuke za aktere u školama:
• Redovno se informišite o situaciji na nacionalnom i
lokalnom nivou u pogledu COVID-a-19.
• Komunicirajte s lokalnim vlastima o glavnim
izazovima i uočenim mogućnostima u vezi sa
ishranom u školi.
• Identifikujte i prikupite glavna pitanja porodica i
roditelja i odgovorite na njih koristeći najbolje
dostupne informacije.
9
Ideje i preporuke za sprovođenje programa ishrane u školi koji
su zasnovani na domaćoj proizvodnji tokom vanredne situacije
izazvane pandemijom COVID-a-19
Ako je program ishrane u školi zasnovan na domaćoj
proizvodnji12, vlade treba da se potrude da izbjegnu
suspendovanje postojećih ugovora s malim
poljoprivrednicima i organizacijama i obezbijede alternativne
mehanizme za isporuku njihove hrane.
U većini slučajeva, snabdjevanje poljoprivrednim
proizvodima u okviru programa ishrane u školi regulisano
je posebnim ugovornim aranžmanima s ministarstvima
prosvjete na centralnom ili lokalnom nivou, a odnosi se
uglavnom na žitarice i mahunarke (zavisno od države),
koje se nabavljaju svakog tromjesečja ili semestra.
Međutim, zatvaranje škola može negativno uticati na
život i prihode lokalnih malih poljoprivrednika, lišavajući
ih gotovo sigurnog tržišta. U takvoj situaciji najvažnija je
uloga države, koja treba da pruži podršku malim
poljoprivrednicima da zadrže tržište i stvore alternativne
tržišne mogućnosti niskog rizika.
Preporučene aktivnosti odnose se na funkcionalne
intervencije duž lanca snabdjevanja, a predložene su za
javne ustanove na lokalnom i centralnom nivou. One se
mogu prilagoditi različitim operativnim mehanizmima
programa ishrane u školi koji se snabdjevaju s lokalnog
nivoa. Svrha predloženih intervencija jeste da omoguće
malim dobavljačima da maksimalizuju proizvode ili
cijene, odnosno da smanje rizik u proizvodnji i
marketingu, ili pak da ostvare kombinaciju ta dva cilja.
Preporuke za donosioce odluka u vladama i u organima
vlasti na lokalnom nivou:
• Omogućite participatornu procjenu rizika i planiranje u
vanrednim situacijama na više nivoa, osiguravši pritom
potpunu uključenost lokalnih zajednica i školskih
odbora, uz mogućnost delegiranja nekih zadataka i
odgovornosti na lokalni nivo radi skraćenja vremena
isporuke hrane.
• Kad je to moguće, procijenite i primijenite alternativne
usluge podrške, kao što su logistika i prevoz, kako biste
obezbijedili distribuciju hrane školama pod novim
okolnostima i u skladu s mjerama koje podrazumijeva
odgovor na COVID-19.
• Olakšajte komunikaciju i donošenje odluka o glavnim
izazovima i mogućnostima za ishranu u školi koja je
zasnovana na domaćoj proizvodnji (broj zatvorenih
škola i implikacije na isporuku prehrambenih
proizvoda; uspostavljanje alternativnih modaliteta
12 Vidjeti: http://www.fao.org/3/ca0957en/CA0957EN.pdf.
distribucije hrane; lokacije distributivnih punktova; planovi
za pristup ulaznim resursima za proizvođače, u slučaju
nužde itd.).
• Uradite brzu procjenu potreba malih porodičnih
poljoprivrednih gazdinstava za poljoprivrednim ulaznim
resursima i pripremite plan za brzo reagovanje na te
potrebe, u koordinaciji s programima distribucije
ulaznih resursa u vanrednim situacijama.
• Opredijelite poseban budžet za prioritetnu kupovinu
hrane od malih proizvođača – u okviru programa
ishrane u školi zasnovanog na domaćoj proizvodnji ili
bilo kog drugog programa socijalne zaštite koji se tiče
distribucije hrane. Konkretno, nastavite povezivanje s
trgovcima, organizacijama poljoprivrednika i zadrugama
kako bi oni uspostavili vezu između malih
poljoprivrednika i škola i pružili im dodatnu podršku,
ako je potrebno.
Dodatne intervencije osmišljene su prvenstveno da bi
omogućile povezivanje s alternativnim tržištima
proizvoda kroz:
• organizovanje poslovnih konsultacija s proizvođačima,
kupcima i trgovcima radi identifikovanja alternativnih
kanala prodaje;
• uvođenje ad hok podsticaja i subvencija, uključujući
ulazne resurse, za glavne organizacije poljoprivrednika
ili pojedinačne poljoprivrednike;
• osmišljavanje ad hok finansijskih mehanizama s
lokalnim institucijama za finansiranje i
mikrofinansiranje kako bi se olakšao pristup kreditima
organizovanim i pojedinačnim proizvođačima, kao i
malim pružaocima usluga (npr. logistike i drugih usluga
podrške).
Pored toga, mora se uzeti u obzir da se u nekim
kontekstima i mali dobavljači mogu suočavati s
poteškoćama u izvršavanju postojećih ugovornih
aranžmana. U takvim slučajevima, važno je usvojiti
fleksibilan pristup, prije svega, da bi se obezbijedila
hrana za djecu školskog uzrasta, a zatim i da bi se
podržali lokalni i mali dobavljači. Takav pristup može
uključivati:
• zamjenu jednog proizvoda drugim koji ima sličnu nutritivnu vrijednost;
• prihvatanje manjih količina bez kazni koje predviđa ugovor; i
• reviziju rasporeda isporuka.
10 Ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na hranu i ishranu školske dece
Aktivnosti Svjetskog programa za hranu, Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu i UNICEF-a u toku vanredne situacije izazvane pandemijom COVID-a-19 Svjetski program za hranu (WFP) radi na podršci
programima putem kojih pomoć dobija 87 miliona
ljudi, smanjujući korišćenje negativnih mehanizama
za prevazilaženje poteškoća, pomažući da se umiri i
stabilizuje stanovništvo i pomno prateći potencijalne
promjene u potrebama kako bi se izvršilo
prilagođavanje, uspostavljanje, priprema i širenje
obuhvata, ako je to potrebno. Kancelarije WFP-a u
različitim državama trenutno analiziraju hitnost
programa kako bi na najbolji način podržale
najranjivije stanovništvo. Razvijene su i distribuirane
smjernice za podršku zaposlenima koji rade u
okruženju COVID-a-19. Svjetski program za hranu
takođe sarađuje s vladama i partnerima kako bi se
obezbijedilo da djeca školskog uzrasta i njihove
porodice, tokom vanrednog stanja izazvanog
koronavirusom, nastave da dobijaju podršku koja
zadovoljava njihove potrebe za hranom i hranljivim
materijama. Osim toga, ova organizacija obezbjeđuje
analizu i druge vrste tehničke podrške vladama u
osmišljavanju i sprovođenju širih nacionalnih
odgovora na krizu, koji podrazumijevaju i potrebne
intervencije u oblasti socijalne zaštite usljed
socijalno-ekonomskog uticaja pandemije.
Kao dio odgovora na COVID-19 i u skladu sa svojim
mandatom da obezbjeđuje dostupnost hrane i ishranu,
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu
(FAO) angažovana je na pružanju podrške zemljama s
niskim i srednjim prihodima kako bi se pripremile i
mogle da ublaže uticaj pandemije na dostupnost hrane,
ishranu i sredstva za život stanovništva, posebno
najranjivijih (uključujući djecu školskog uzrasta i
poljoprivrednike). FAO prikuplja, organizuje i dijeli
informacije o mogućnostima odgovora na krizu i o
najboljim praksama nacionalnih vlada i preduzeća,
koracima koje su preduzeli kako bi se umanjio rizik od
poremećaja u prehrambenim sistemima njihovih
država. Tačnije, ova organizacija vodi diskusije (i
značajno im doprinosi) o ublažavanju uticaja COVID-a-
19 na globalnu trgovinu hranom, na lance vrijednosti,
tržišta, otpad od hrane i socijalnu zaštitu. Pored toga,
FAO pruža smjernice za održavanje zdrave
ishrane tokom pandemije, namijenjene kako potrošačima tako i donosiocima odluka.
UNICEF ima stalne programe saradnje u okviru 141 zemlje i
teritorije, uključujući humanitarne programe u 36 zemalja,
usmjerene na unapređenje i ostvarivanje dječijih prava. Da bi
odgovorio na sadašnju krizu izazvanu novim koronavirusom,
UNICEF iznova određuje prioritete i prilagođava svoje
programe, preusmjeravajući operativnu podršku i resurse. U
trenutnoj fazi odgovora, UNICEF nastoji da obezbijedi uslove
da žene i djeca, uključujući one u okruženju humanitarne
krize i one koji su najviše marginalizovani, i dalje imaju
pristup osnovnim uslugama u oblasti zdravlja, obrazovanja,
snabdjevanja vodom, sanitacije i higijene (WASH), socijalne
zaštite, dječje zaštite i ishrane. Kad je riječ o obrazovanju,
trenutni fokus UNICEF-a jeste da osigura da sva djeca dobiju
neki oblik podrške u učenju dok su njihove škole zatvorene,
te da se sva djeca koja su išla u školu vrate kad se škole
ponovo otvore. U oblasti ishrane UNICEF je usredsređen
prvenstveno na zaštitu i promociju usluga i praksi koje
podržavaju optimalnu ishranu, rast i razvoj djece. Ova
organizacija će u svim svojim programima sarađivati s
partnerima na pružanju jasnih i praktičnih smjernica svojim
lokalnim kancelarijama i vladama zemalja. Te smjernice se
odnose na akcije za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-
19, uključujući i prelazak na pojednostavljene pristupe i
protokole za pružanje usluga.
WFP, FAO i UNICEF aktivno su angažovani u okviru
Globalnog klastera za ishranu, koji je aktivirao ključne
partnere iz UN-a, civilnog društva i akademske
zajednice. Cilj je usmjeriti donosioce odluka iz različitih
sektora na nivou države da osiguraju da ranjive grupe,
uključujući i djecu školskog uzrasta, budu prioritet
tokom pandemije COVID-a-19. Ove organizacije takođe
učestvuju u odgovoru Globalne koalicije za obrazovanje
na COVID-19.
11
Fotografije
UNICEF Montenegro / Duško Miljanić
April 2020.
Svjetski program za hranu
Via Cesare Giulio Viola 68/70, 00148
Rome, Italy
wfp.org
Organizacija Ujedinjanih nacija za
hranu i poljoprivredu
Viale delle Terme di Caracalla
00153 Rome, Italy
fao.org
UNICEF
3 United Nations Plaza,
New York, NY 10017,
USA
unicef.org
Nezvaničan prevod: Predstavništvo UNICEF-a u Beogradu
Lektura: Sanja Mijušković, Podgorica, Crna Gora