PRISILNA HIPOTEKA

G. MIHELI, Prisilno sudsko hipotekarno osiguranje trabine Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br. 1, 685-720 (2007)

685

PRISILNO SUDSKO HIPOTEKARNO OSIGURANJE TRABINE

Mr. sc. Gabrijela Miheli, asistentica Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci

UDK: 347.952.2 342.27 Ur.: 21. prosinca 2006. Pr.: 7. veljae 2007. Pregledni znanstveni lanak

U prvom dijelu rada autorica obrauje pojam, strukturu, sadraj i vrste prisilnih sudskih hipoteka. Razlikuje prisilne sudske hipoteke na temelju mjere osiguranja i na temelju prethodne mjere, iznosi osnovne razlikovne karakteristike te upozorava na posebne vrste prisilnih sudskih hipoteka nakon novele OZ-a 2005. godine. Nastavno, u drugom djelu rada, prikazuju se naini namirenja hipotekarnih vjerovnika, predlau nova rjeenja u postojeem reimu istih te u zakljuku navode razlozi za izmjenu i dopunu pozitivnih zakonskih odredbi u pravcu poboljanja instituta i efikasnijeg namirenja. Kljune rijei: prisilna sudska hipoteka, mjera osiguranja, prethodna mjera, OZ.

UvodU interesu je svakog vjerovnika da dunik njegovu trabinu ispuni uredno i na vrijeme. Izvjesnost budueg namirenja trabine moe se pojaati1 instrumentima stvarnopravnog osiguranja. Znaenje ovog osiguranja uoeno je jo u rimskom pravu i izraeno sentencom Plus cautionis in re est quam in persona2 (bolje je osiguranje stvar nego osoba).1 Gavella, N., Uloga hipoteke u osiguravanju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti dunikove imovine, Pravo u gospodarstvu, 1995., 7-8., str. 526., Vidjeti i Simonetti, P., Hipotekarno zalaganje nekretnina i pravo graenja, Zatita vjerovnika (zbornik radova), Zagreb, 1994., str. 1. 2 D. 50, 17, 25 Pomponius libro undecimo ad Sabinum, prema Romac, A., Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973., str. 268.

686


U suvremenim stvarnopravnim sustavima osiguranja vano mjesto zauzima zalonopravno osiguranje. Zalono pravo omoguuje vjerovniku da se po dospijeu trabine, ako ne bude namirena, namiri iz vrijednosti stvari (prava) koja je zaloena, i to bez obzira da li je stvar (pravo) u asu namirenja u vlasnitvu/suvlasnitvu zalonog dunika ili nije.3 Zaloni vjerovnik iz vrijednosti zaloga moe namiriti i svoju zastarjelu trabinu4 ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi (to je nain osnivanja hipoteka), s onim prvenstvenim redom s kojim je zalono pravo osnovano. Vanost zalonopravnog osiguranja vidljiva je i u sluaju steaja dunika, jer u toj situaciji osigurava vjerovniku razluno pravo5 koje mu omoguuje odvojeno namirenje6 i sl. U zalonopravnom sustavu posebno mjesto pripada prisilnim sudskim zalonim pravima. U ovom radu govorimo o prisilnom sudskom zalonom pravu na nekretnini (prisilnoj sudskoj hipoteci). 7

I. Openito o institutu prisilne sudske hipoteke1. Poloaj u zalonopravnom sustavu Na zalonopravni sustav poiva na naelnoj jednovrsnosti zalonog prava. Ipak, primjenom kriterija objekta, pravnog temelja i detencije mogue je u okviru jednovrsnog zalonog prava razlikovati sljedee podvrste: zalona prava na pokretninama, nekretninama i pravima, zatim dobrovoljna i nuna zalona prava te pignus i hipoteku.8 1.1. Prema izloenoj strukturi prisilna sudska hipoteka je zalono pravo iji je objekt nekretnina, to, primjenom l. 304. st. 1. Zakona o vlasnitvu

Gavella, N., op. cit., str. 527. Vidjeti l. 222. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br.: 35/05; u nastavku: ZOO/05), ranije l. 368. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br.: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96 i 112/99; u nastavku: ZOO/91). 5 Dika, M., Izluna i razluna prava, Zatita vjerovnika (zbornik radova), Zagreb, 1994., str. 39. do 44., str. 41.- 44., Vidjeti jo Erakovi, A., Izluna i razluna prava u steaju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2003., v. 24., br. 1. str. 639.-675., str. 653.-654. 6 Tako sudska praksa: Otvaranje steajnog postupka i prodaja steajnog dunika ne utjee na razluno pravo, tj. pravo posebnog, izdvojenog namirenja vjerovnika na nekretninama na temelju steenog zalonog prava. Vs RH, Rev-733/00, od 5. listopada 2000. godine, Ing. PSP br. 4/01. 7 U radu koristimo nazive prisilno sudsko zalono pravo na nekretnini i prisilna sudska hipoteka, odnosno prisilna hipoteka. 8 Ovisno ima li zaloni vjerovnik detenciju zaloga, razlikujemo pignus (ako ga ima), odnosno hipoteku (ako ne). Ranije se ovaj kriterij ravnao pokretnou odnosno nepokretnou objekta. Prema Vedri, M., Osnove imovinskog prava, Zagreb, 1971., str. 169., Gavella, N., Zalono pravo, Zagreb, 1992., str. 57.-58. Dalje u tekstu: Gavella, Zalono...3 4


687

i drugim stvarnim pravima9 implicira da se osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i ne ovlauje vjerovnika na posjed objekta prava.10 S obzirom na pravni temelj osnivanja prisilna sudska hipoteka spada meu nuna zalona prava, i to prisilna sudska zalona prava (koja zajedno sa zakonskim zalonim pravima ine skupinu nunih zalonih prava). Osnovna je karakteristika nunih zalonih prava to, za razliku od dobrovoljnih,11 nastaju bez suglasnog oitovanja volja stranka. Tako prisilna sudska zalona prava nastaju na temelju sudske odluke, a zakonska zalona prava kada postoje injenice uz koje zakon vee nastanak zalonog prava. Prisilna sudska zalona prava mogu se osnovati na nekretninama, kada govorimo o prisilnim sudskim hipotekama, koje su tema naeg rada, ali i na pokretninama i na pravima. Osnovu instituta sadri ZV u l. 311. kojim se na postupak i nain osnivanja prisilnih sudskih zalonih prava propisuje primijeniti odredbe koje ureuju ovrhu i osiguranje novanih trabina. Meutim, treba upozoriti da kao rezultat tumaenja st. 1., l. 311. u kojem de lege lata stoji da se prisilna sudska zalona prava osnivaju na temelju odluke suda u postupku prisilnog osiguranja trabine moe slijediti zakljuak da bi se ova prava mogla osnovati samo u postupku osiguranja. To je protivno nespornoj injenici da se neka prisilna sudska zalona prava osnivaju u ovrnom postupku (npr. na pokretninama) i u koliziji je sa st. 2., l. 311. prema kojem se prisilna sudska zalona prava osnivaju na nain koji ureuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. Smatramo da je u st. 1., l. 311. dolo do nomotehnikog propusta jer cjelokupni sadraj l. 311. sugerira zakljuak da je intencija zakonodavca bila da uputi na primjenu kako odredbi koje ureuju osiguranje, tako i ovrnih odredbi. De lege ferenda ovaj propust bi trebalo otkloniti. 1.2. Prisilne sudske hipoteke primjenom kriterija pravnog temelja12 na kojem nastaju mogue je podijeliti na hipoteke na temelju mjere osiguranja i na temelju prethodne mjere.13 Ove hipoteke osnivaju se u postupku9 Narodne novine br.: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, 79/06 i 141/06; u nastavku teksta: ZV. 10 Koje su stvari sposobne biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava, vidjeti l. 3. st. 1. ZV. Vidjeti i st. 2., l. 3. ZV te l. 70., l. 72., l. 86. i l. 201. OZ. O sposobnosti stvari vidjeti: Gavella, N., Gliha, I., Uvod u stvarno pravo, Zagreb, 1991., str. 79. do 108., Gavella, Zalono..., str. 69. do 82., Simonetti, P., Hipoteka (objekt, obujam, stjecanje), Zakonitost, br. 9-10, Zagreb, 1990., str. 1115. do 1120., Dalje u tekstu: Simonetti, Hipoteka ..., Simonetti, P., Rasprave iz stvarnog prava, Rijeka, 2001., str. 2. i 3. 11 Dobrovoljna zalona prava jesu: dobrovoljno ugovorno zalono pravo i dobrovoljno sudsko i javnobiljeniko zalono pravo na temelju sporazuma stranaka. 12 Gavella upozorava da je pravilnije govoriti o pravnom temelju osnivanja zalonog prava, jer se neka stjecanja podudaraju s osnivanjem (nastajanje dotad nepostojeeg subjektivnog zalonog prava na neijoj stvari), a neka ne., Vidjeti Gavella, N., op. cit., str. 99. 13 Gavella, N., Hipoteka, Informator, br. 4289-4290, 1995., str. 2. Dalje u tekstu: Gavella, Hipoteka.

688


osiguranja, temeljem ovlatenja iz l. 258. i 284. Ovrnog zakona.14 Tako OZ u l. 258. ovlauje predlagatelja osiguranja koji raspolae perfektnom ovrnom ispravom da u svrhu osiguranja novane trabine trai od suda donoenje rjeenja o osiguranju uknjibom hipoteke. Prema l. 284. 0Z predlagatelj koji raspolae imperfektnom ovrnom ispravom moe traiti predbiljebu hipoteke ako uini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine. 1.3. Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona15 iz 2005. godine osnivanje prisilnih sudskih hipoteka propisivano je u OZ-u samo u dijelu koji ureuje postupke osiguranja. Ipak, i u tom je periodu, kao i sada, postojala obveza ovrnog suda iz l. 37. st. 4. Zakona o zemljinim knjigama16 (l. 116. OZ) da, u sluaju kada su prodane samo neke od nekretnina zajednike hipoteke (st. 2., l. 37. ZZK) ijom se prodajom vjerovnik namirio, a ostali su nenamireni hipotekarni vjerovnici upisani nakon zajednike hipoteke, po slubenoj dunosti upie (osnuje)17 u korist trabina ovih vjerovnika hipoteku na neprodanim nekretninama. Ova se hipoteka osniva na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala zajednika hipoteka, ali ne preko iznosa do kojeg bi svaka pojedina nekretnina odgovarala za zajedniku hipoteku s obzirom na razmjer njezine vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih nekretnina optereenih zajednikom hipotekom. Donoenjem ZIDOZ/05, sada na temelju l. 97. OZ, ovrni sud je ovlaten u sluaju da se nekretnina nije mogla prodati ni na drugom roitu javne drabe, nakon to obustavi ovrhu, na prijedlog ovrhovoditelja odrediti osiguranje osnivanjem hipoteke iji se prvenstveni red odreuje prema prvenstvenom redu zabiljebe ovrhe. Hipoteke koje je mogue osnovati na temelju l. 37. st. 4. ZZK i l. 97. OZ imaju karakteristike koje bi dopustile da ih se odredi kao prisilne sudske hipoteke (mjeovitost pravne prirode javnopravnog i privatnopravnog karaktera,18 pravni temelj osnivanja sudsku odluku i objekt nekretninu). Prikazat emo ih u radu kao posebne oblike prisilnih sudskih hipoteka.

Narodne novine br.: 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05; u nastavku teksta: OZ. Narodne novine br. 88/05, u nastavku: ZIDOZ/05. 16 Narodne novine br.: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01 i 100/04; u nastavku: ZZK. 17 Vidjeti Josipovi, Zemljino knjino pravo, Zagreb, Informator, 2001., str. 172. Dalje u tekstu: Josipovi, Zemljino... 18 Gavella navodi da se u teoriji pravna priroda ovog zalonog prava karakterizira kao privatnopravna, javnopravna, odnosno mjeovita.,Vidjeti Gavella, Zalono..., str. 61. i tamo navedenu literaturu.14 15


689

2. Pojam i obiljeja prisilne sudske hipoteke 2.1. Prije definiranja pojma prisilne sudske hipoteke treba upozoriti na razliku izmeu ovog prava i tzv. prava namirenja19 koje u korist ovrhovoditelja ovrni sud osniva donoenjem rjeenja o ovrsi na nekretnini i zabiljebom ovrhe u zemljine knjige. Pravo namirenja, jednako kao i prisilna sudska hipoteka, za objekt ima nekretninu i osniva se na temelju sudske odluke (u ovrnom postupku) te slino kao i hipoteka, ovlauje ovrhovoditelja da se namiri iz vrijednosti nekretnine. Meutim, ovo pravo je po svom sadraju bitno drukije od hipoteke,20 pa se u ovlatenju ovrhovoditelju da se namiri iz vrijednosti nekretnine iscrpljuju sva ovlatenja koja daje njegov sadraj. Ovrhovoditelj u iju je korist osnovano pravo namirenje ne stjee ovlatenja hipotekarnog vjerovnika, niti stjee hipoteku.21 2.1. Kako bismo definirali pojam prisilne sudske hipoteke analizirat emo opi pojam zalonog prava iz l. 297. st. 1. ZV,22 pojam hipoteke iz l. 304. ZV,23 te sadraj l. 311. ZV, l. 258. i l. 284. OZ. Iz navedenih odredbi mogue je pojam prisilne sudske hipoteke odrediti kao zalono pravo na nekretnini (hipoteku) koje ovlauje predlagatelja osiguranja (hipotekarnog vjerovnika) da svoju trabinu namiri iz vrijednosti nekretnine osigurane tim pravom, ukoliko mu protivnik osiguranja (hipotekarni dunik) istu ne ispuni. Usporedimo li pojam prisilne sudske hipoteke s opim pojmom hipoteke, uoavamo da je iz definicije prisilne sudske hipoteke izostavljen uvjet dospijea trabine, to predstavlja diferentia specifica ovih pojmova.19 Prema Gavella, N., Josipovi, T., Gliha, I., Belaj, V., Stipkovi, Z., Stvarno pravo, Zagreb, 1998., str. 900. Dalje u tekstu: Gavella, et al., Stvarno 20 l. 79. OZ. 21 Prema Gavella, Zalono..., str. 143. 22 U l. 297. st. 1. ZV propisano je da je zalono pravo ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari (zalogu) koje ovlauje svog nositelja (zalonog vjerovnika) da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari (nekretnine), ma ija ona bila, a njen svagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan je to trpjeti. U pravnoj teoriji zalono pravo u subjektivnom smislu definira se kao stvarno pravo koja ovlauju svog nositelja da namiri svoje potraivanje iz vrijednosti stvari osigurane tim zalonim pravom, ukoliko mu dunik o dospijeu ne ispuni preuzetu obvezu. Gavella, N., op. cit., str. 43., Vedri, M., op. cit., str. 168. Vedri, M., Klari, P., Graansko pravo, Zagreb, Narodne novine, 2003., str. 326., Dalje u tekstu: Vedri, Klari, Graansko , Tumbri, T., Zalono pravo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/81., str. 135. Ovo je tradicionalno definiranje zalonog prava koje polazi od akcesornosti zalonog prava potraivanju koje osigurava. Gavella, N., op. cit., str. 11. O tendenciji smanjenja obiljeja akcesornosti vidjeti usporednopravnu raspravu o zemljinom dugu, Povlaki, M., Zemljini dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2005., v. 26., br. 1. str. 207.-256. 23 U l. 304. st. 1. ZV propisano je da se na nekretninama zalono pravo moe osnovati jedino kao hipoteka i to bez predaje nekretnine u posjed vjerovniku i bez ovlatenja na posjed, dok se u st. 2. odreuje da je na nekretninama zalono pravo mogue osnovati jedino kao hipoteku.

690


Posljedica je to zahtjeva da trabina bude dospjela i ovriva, kao pretpostavke osnivanja hipoteke na temelju mjere osiguranja, odnosno opravdanja hipoteke predbiljeene na temelju prethodne mjere. Naime, za razliku od hipoteka koje se osnivaju radi osiguranja namirenja trabine koja u asu osnivanja hipoteke nije ni dospjela niti je ovriva (dobrovoljne ugovorne, sudske i dr.), prisilnom hipotekom na temelju mjere osiguranja osiguravaju se trabine koje su dospjele i ovrive. Pored navedenog, valja unutar same skupine prisilnih sudskih hipoteka razlikovati hipoteke na temelju mjere osiguranja i na temelju prethodne mjere to se, posljedino, reflektira na definiranje pojma ovih hipoteka. Jer, iako su obje hipoteke prisilne sudske hipoteke, meu njima postoje bitne razlike. Prisilna hipoteka na temelju mjere osiguranja osniva se bezuvjetno ako predlagatelj osiguranja raspolae perfektnim ovrnim naslovom, i to uknjibom koja ima konstitutivni karakter. Prisilna hipoteka na temelju prethodne mjere osniva se predbiljebom ako predlagatelj osiguranja raspolae imperfektnom ovrnom ispravom, pa e uz uvjet da predbiljeba bude naknadno opravdana te samo ako/kada uistinu i bude opravdana i u opsegu u kojem bude opravdana po svome sadraju, odgovarati prisilnoj hipoteci osnovanoj uknjibom i proizvoditi iste pravne uinke.24 2.2. Za razmjere ovog poglavlja najkrae emo naznaiti osnovna obiljeja prisilnih hipoteka, a koja su, u najveem dijelu jednaka obiljejima to ih imaju sve hipoteke:25 ogranienost, ovlatenje nositelja na namirenje iz vrijednosti zaloga (ius distrahendi), akcesornost trabini koju osigurava, odreenost, neodvojivost od zaloga, nedjeljivost, jednovrsnost te prometnost i nasljedivost.26 3. Struktura prisilne sudske hipoteke 3.1. Dok dobrovoljne hipoteke nuno sadre stadij osiguranja koji zapoinje u trenutku kada je hipoteka osnovana i traje dok trabina ne dospije (ako hipoteka brisanjem ranije ne prestane)27 te, eventualno, i stadij namirenja koji nastaje u trenutku dospijea osigurane trabine,28 kod prisilnih hipoteka na temelju mjere osiguranja moe se govoriti o svojevrsnom sjedinjenju stadija osiguranja i stadija namirenja.

24 Josipovi, T., Upis hipoteke u zemljine knjige, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Godinjak 6, Organizator, Zagreb, 1999., str. 114., Dalje u tekstu: Josipovi, Upis... 25 Gavella upozorava da je pravilnije koristiti naziv obiljeja do naela zalonog prava, budui da je rije o subjektivnom pravu, a ne o segmentu pravnog poretka. Gavella, N., ibid. 26 Prema Gavella, et al., Stvarno, str. 722. do 738. 27 Prema Gavella, Zalono, str. 171. 28 Prema Gavella, N., op. cit., str. 192.


691

Naime, osiguranje osnivanjem prisilne hipoteke na temelju mjere osiguranja sud e dopustiti samo ako predlagatelj osiguranja raspolae perfektnom ovrnom ispravom, dakle takvom ispravom koja je podobna za ovrhu i koja je stekla svojstvo ovrnosti. To znai da je trabina koja je utvrena ovrnom ispravom ve u trenutku osnivanja hipoteke dospjela i ovriva, pa bi predlagatelj osiguranja umjesto osiguranja trabine mogao zatraiti ovrhu radi namirenja trabine. To istodobno znai i da je stadij osiguranja prestao, i to prije no to je sama hipoteka osnovana, a nastupio stadij namirenja, pa zbog tog razloga govorimo o sjedinjenju stadija osiguranja i namirenja. Meutim, imajui u vidu da predlagatelj ima pravni interes traiti samo osiguranje, u ovoj fazi, sve dok se ne pokrene ovrni postupak, odnosno ne donese rjeenje o ovrsi (ili dok dunik protivnik osiguranja eventualno dobrovoljno ne namiri trabinu), trabinu predlagatelja prisilna sudska hipoteka samo osigurava. Preciznije, prisilna hipoteka osigurava dospjelu i ovrivu trabinu, ali trabinu ije prisilno namirenje nije zatraeno, ve se predlagatelj zadovoljio osiguranjem te trabine. Vano je istai da predlagatelj osiguranja i u takvom nepravom stadiju osiguranja ima sva ona ovlatenja koja i inae pripadaju hipotekarnom vjerovniku u stadiju osiguranja: traiti ouvanje nekretnine i njezine vrijednosti, pravo na zatitu zaloga, ustup prvenstva, pridraj prvenstvenog reda za novu hipoteku, jednako kao i prenijeti hipoteku, odnosno opteretiti je podzalonim pravom (nadhipotekom).29 Kada je rije o hipoteci na temelju prethodne mjere, opravdanjem predbiljebe predbiljeba e se pretvoriti u uknjibu s uinkom od asa podnoenja prijedloga. Budui da e u tom sluaju vjerovnik raspolagati perfektnom ovrnom ispravom, odnosno dospjelom i ovrivom trabinom, zabiljebom ovrivosti hipotekarni vjerovnik stei e jednako pravo namirenja, pa i ovdje, od tog trenutka moemo govoriti o tzv. nepravom stadiju osiguranja. 3.2. Vjerovnik prisilne hipoteke, kao i svaki drugi hipotekarni vjerovnik, moe se namiriti tako da trai prodaju nekretnine u postupku ovrhe na nekretnini ili se posluiti, u praksi gotovo nezastupljenim, postupkom privremene uprave i namirenja iz plodova i drugih koristi koje daje zaloena nekretnina.30

Prema Gavella, et al., Stvarno, str. 818. do 824. l. 336. st. 3. ZV, Vidjeti Jeli, O., Ostvarenje prava na namirenje trabine osigurane hipotekom, Zbornik Pravnog Fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 26., br. 1., str. 367.-395. (2005.), str. 374.-375., Dalje u tekstu: Jeli, Ostvarenje29 30

692


4. Pravni interes za osnivanje prisilne sudske hipoteke 4.1. Postupak osnivanja prisilnih hipoteka na temelju mjere osiguranja i prethodne mjere, OZ ureuje u dijelu Zakona kojim normira postupke osiguranja.31 Osiguranje, se u pravilu, odreuje na temelju isprava koje nisu stekle svojstvo ovrnosti (dakle, na temelju imperfektnih ovrnih isprava), a nekad i bez njih.32 Vidjeli smo da to nije sluaj kada je rije o prisilnoj hipoteci na temelju mjere osiguranja. Aktualna sistematizacija objanjava se u teoriji svrhom osnivanja prisilne hipoteke koja je ograniena samo na osiguranje budueg namirenja u ovrnom postupku,33 a pravni interes predlagatelja osiguranja da, umjesto ovrhe, trai osiguranje, tumai se izvanprocesnim razlogom kojem je cilj da se postupak provede uz to manje intervencija u interesnu sferu dunika, tako da ga se samo upozori na ozbiljnost i izglednost namirenja u ovrsi.34 S druge strane, ureenjem ovrnog postupka na nekretnini poloaj hipotekarnog vjerovnika je po zakonu zatien u mjeri koja dovodi u pitanje njegov interes za voenje ovrnog postupka. Npr., provoenjem ovrhe ovrhovoditelj ne mora nuno i namiriti svoju trabinu, a pri tome je s obzirom na aktivnu legitimaciju duan poduzimati niz radnji u svrhu ouvanja materijalnih i procesnih prava (predujmiti sredstva i sl.). Hipotekarni vjerovnik takvih obveza nema.35 Ako sud utvruje vrijednost nekretnine na temelju sudskog ili izvansudskog sporazuma osnovom kojega je osnovana hipoteka, vrijednost navedenu u sporazumu nee uzeti kao mjerodavnu ako ima hipotekarnih vjerovnika koji se namiruju prije ovrhovoditelja. Nije nevano ni to to je tek novelirani l. 77. a. OZ ovlastio ovrhovoditelja zatraiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika nekretnine, dok je uinak uknjibe hipoteke i zabiljebe ovrivosti upravo u tome da se ovrha moe provesti protiv treega koji je nekretninu kasnije stekao. Osim

31 Zakon o izvrenju i obezbeenju iz 1930. godine institut prisilne sudske hipoteke regulirao je izvrnim odredbama. Prema Triva, S., Belajac, V., Dika, M., Sudsko izvrno pravo, Zagreb, 1984., str. 371. Dalje u tekstu: Triva, et al., Sudsko, U okviru ranijeg ureenja odluka Stola Sedmorice, Rek 284-42 od 18. rujna 1942. godine: Zakonske odredbe o odgodi ovrhe ne odnose na osnivanje prisilnog zalonog prava, jer ovo nije ovrha do namirenja. Prema ovrnom zakonu od 9. srpnja 1930. godine ovrha na nekretnini sastoji se iz tri samostalna sredstva ovrhe: a) prisilnog zalonog prava, b) prisilne uprave i c) prisilne drabe. Drugo i tree sredstvo ide neposredno za namirenjem, a prvo za osiguranjem trabine na nekretninama., Puhari, K., Zbirka rjeitaba Stola sedmorice, Komisionalna naklada Hrvatskog nakladnog d.d. Obnova Zagreb, 1945., Svezak II, str. 650.-651. 32 Prema Triva, et al., Sudsko, ibid. 33 Tako Gavella, Zalono ..., str. 142.-143., Prema Triva, et al., Sudsko., ibid. 34 Prema Triva, et al., Sudsko, str. 369. 35 Samim time to je neka osoba zaloni vjerovnik jo uvijek ne pristupa ovrsi, odnosno ne ostvaruje procesnu ulogu novog ovrhovoditelja. s u Koprivnici, G-1314/01, ING, Sudska praksa, 2002., br. 4., str. 98.


693

ovrhovoditelja na iji je prijedlog odreena ovrha, sud je na namirenje duan pozvati i hipotekarne vjerovnike i kad nisu prijavili svoje trabine. Svaka osoba koja ima pravo namirenja, a dolazi ispred ovrhovoditelja, moe predloiti obustavu ovrhe ako utvrena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomino iznos trabine ovrhovoditelja i sl.

II. Vrste prisilne sudske hipotekeMeu prisilnim sudskim hipotekama moemo razlikovati prisilne sudske hipoteke: na temelju mjere osiguranja i prethodne mjere. Posebne prisilne hipoteke bile bi one osnovane po l. 97. OZ i l. 37. st. 4. ZZK. A) Prisilna sudska hipoteka na temelju mjere osiguranja1. Nadlenost za odluivanje o prijedlogu za osiguranje i provedbu osiguranja

U postupcima osiguranja stvarno su nadleni odreivati i provoditi osiguranje opinski sudovi, izuzev ako to nije povjereno kojem drugom sudu.36 to se tie trgovakih sudova, njihova je nadlenost u odreivanju i provoenju osiguranja jednaka onoj to je imaju u predmetima u kojima su nadleni odreivati ovrhu. Dakle, budui da su trgovaki sudovi nadleni odreivati ovrhu: na temelju odluka donesenih i nagodba sklopljenih u postupku u kojemu su sudili u prvom stupnju, na temelju domaih i stranih arbitranih pravorijeka u sporovima iz svoje stvarne nadlenosti u parninom postupku, ovrhe iz l. 252. h. st. 2. OZ u sporovima iz svoje stvarne nadlenosti u parninom postupku te na temelju zadunica i bjanko zadunica radi naplate trabina u odnosima izmeu trgovaca, to bi u ovim postupcima bili nadleni i odreivati/provoditi i osiguranje.37 Postupak osnivanja prisilne hipoteke pokree se podnoenjem prijedloga pred mjesno nadlenim sudu, ija se nadlenost utvruje primjenom odredbi OZ-a o mjesnoj nadlenost za postupanje u pojedinim postupcima osiguranja. Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje osnivanjem prisilne hipoteke i provedbu tog osiguranja, nadlean je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba provesti upis.38 Mjesna nadlenost je prema OZ-u iskljuiva. Stoga, imajui u vidu da zemljine knjige vode samo opinski sudovi39 moe se kazati da l. 257. OZ (iako ureuje samo mjesnu nadlenost) neizravno predstavlja i odredbu o stvarnoj nadlenosti sudova. Naime, nadleni su odreivati i provoditil. 254. a. st. 1. OZ. l. 254. a., st. 2. u svezi st. 2. l. 33. a. OZ. 38 l. 257. OZ. 39 l. 18. st. 1. t. 2. Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 150/05; u nastavku teksta: ZS) i l. 5. st. 1. ZZK.36 37

694


osiguranje osnivanjem prisilne sudske hipoteke iskljuivo opinski sudovi.402. Pretpostavke osnivanja prisilne hipoteke na temelju mjere osiguranja

Jednako kao i za osnivanje drugih hipoteka i za osnivanje prisilne hipoteke na temelju mjere osiguranja potrebno je da se steknu za to propisane pretpostavke. Moemo ih podijeliti u dvije skupine: ope i posebne. Ope su pretpostavke one koje se trae za osnivanje svih hipoteka i tu bi spadalo: da je hipotekarni dunik vlasnik/suvlasnik nekretnine, da postoji valjani pravni temelj za osnivanje hipoteke te valjani nain osnivanja (upis hipoteke u zemljinu knjigu). 41 Posebne pretpostavke su takve pretpostavke koje se trae za osnivanje upravo prisilne sudske hipoteke na temelju mjere osiguranja, i mogu biti procesne i materijalne naravi. Procesne pretpostavke bile bi: da je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za osiguranje koji u svemu udovoljava pretpostavkama za donoenje rjeenja o osiguranju, da je rjeenje doneseno te odreen upis u zemljine knjige. to se tie materijalnih pretpostavki, tu bi u prvom redu bilo potrebno postojanje perfektne ovrne isprave. Meutim, iako je navedene pretpostavke mogue podijeliti kako smo uinili, zbog njihove meusobne interakcije izabrali smo ih prikazati na sljedei nain:2.1. Vlasnitvo (suvlasnitvo) nekretnine protivnika osiguranja

2.1.1. Protivnik osiguranja mora biti vlasnik, odnosno suvlasnik nekretnine za koju se predlae osiguranje.42 Ako protivnik osiguranja nije upisan40 Tako i sudska praksa: Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine prisilnim zasnivanjem zalonog prava na nekretnini nadlean je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba provesti upis. Kako su opinski sudovi nadleni za voenje zemljinih knjiga, to su isti i stvarno nadleni za provedbu mjere osiguranja prisilnim zasnivanjem zalonog prava na nekretnini. VTS RH br. P-3914/00, od 3. listopada 2000. godine, Informator, 2001., br. 4900. 41 Prema Gavella, Hipoteka, str. 2. 42 U tom pravcu iz ranije sudske prakse: Sporno pravno pitanje da li je tuenik zaloni dunik, u odnosu na odluku o hipotekarnom zahtjevu, javlja se kao prethodno, da li je tuenik stekao pravo (su)vlasnitva zalogom optereenih ili zalogom neoptereenih nekretnina, odnosno je li u trenutku kad je tuenik postao (su)vlasnikom predmetnih nekretnina ve postojalo zalono pravo tuitelja na tim nekretninama. Pravni temelj stjecanja prava suvlasnitva predmetnih nekretnina tuenika je pravni posao (ugovor o darovanju), pa se prema odredbi l. 33. ZOVO pravo vlasnitva stjee upisom u javnu knjigu. Budui je pravo suvlasnitva tuenika na predmetnim nekretninama (na temelju ugovora o darovanju) upisano u zemljinu knjigu dana 24. oujka 1992., to je pravilan zakljuak da je tuenik s tim danom stekao pravo suvlasnitva. U vrijeme stjecanja prava suvlasnitva predmetnih nekretnina iste su bile ve optereene zalonim pravom u korist tuitelja (zalono pravo u korist pravnog prednika tuitelja upisanoj 27. oujka 1991.). Kako zalono pravo tuitelja upisano u zemljine knjige ima stvarnopravni uinak da djeluje contra omnes, to ugovor o darovanju kojim je raniji zaloni dunik otuio zalogom optereene nekretnine, ne utjee na postojanje zalonog prava. Dosljedno tome, zaloni dunik protiv kojeg je tuitelj kao zaloni vjerovnik ovlaten istaknuti zalonopravni zahtjev je


695

kao vlasnik nekretnine, predlagatelj je duan uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasnitva protivnika osiguranja. Ovaj je zahtjev u skladu sa naelom knjinog prednika43 prema kojem se upisi u zemljinu knjigu mogu dopustiti samo protiv osobe koja je u asu podnoenja prijedloga za upis upisana kao vlasnik zemljita ili nositelj prava glede kojeg se upis zahtijeva, ili koja e bar istodobno kao takva biti uknjiena ili predbiljeena.44 Osiguranje se moe odrediti na pojedinano odreenoj nekretnini45 kao cjelini u skladu s pravilima koja ureuju pravo vlasnitvo i druga stvarna prava i zemljine knjige, i idealnom suvlasnikom dijelu nekretnine. Prisilna sudska hipoteka ne moe se osnovati na nekretnini hipotekarnog dunika razliitog od dunika iz obveznopravnog odnosa, odnosno dunika trabine za koju predlagatelj ima ovrni naslov. To zbog toga to je postojanje ovrne isprave u kojoj su utvreni trabina i osoba dunika koji duguje ispunjenje, zakonom propisane pretpostavke osnivanja prisilne sudske hipoteke. 46 Napominjemo da se, za razliku od prisilnih hipoteka, dobrovoljne hipoteke mogu osnovati na nekretninama osobe razliite od osobe dunika trabine radi ijeg se osiguranja osniva hipoteka. 2.1.2. to se tie osnivanja prisilne hipoteke na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige47 u OZ-u nema posebnih odredbi, a o ovom pitanju nita ne govori ni l . 311. ZV.tuenik.. Iz odluke Vs RH, Rev-62/02, od 6. kolovoza 2003. godina, http:// sudskapraksa.vsrh, Stranica posjeena dana 11. prosinca 2006. godine. 43 O izvanknjinom prijenosu hipotekarne trabine u svjetlu naela knjinog prednika vidjeti Ernst, H., Naelo knjinog prednika u svjetlu novih izmjena i dopuna Ovrnog zakona, u Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2005., str. 505. do 523., Dalje u tekstu: Ernst, Naelo... 44 l. 40. ZZK, u svezi l. 77. st. 1. i 2. OZ. 45 Vidjeti l. 2., st. 3. ZV i l. 2. st. 1. ZZK. O premetu hipoteke vidjeti: Josipovi, Upis ..., str. 100. do 105. U tom pravcu sudska praksa je konzistentna: Ovrhom na suvlasnikom djelu nekretnine jednog od suvlasnika nije povrijeeno naelo jedinstva nekretnine iz l. 9. ZV. To bi naelo bilo povrijeeno da je ovrha odreena samo na nekoj od zemljinoknjinih estica upisanih u jednom zemljinoknjinom uloku (zemljinoknjino tijelo). s u Bjelovaru, G1404/98, IO VS RH 1/1999., 4., prema uvela, M., Vlasnikopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljinim knjigama, Zagreb, 2005., str. 832.; Fiziki djelovi stana ne mogu biti predmet uknjibe. s u Rijeci, G-736/95, od 18. rujna 1996. godine, Ing PSP 3/97, prema uvela, M., op. cit., str. 836. Suvlasnik moe disponirati samo sa dijelom cijelog gruntovnog uloka, a ne i dijelom samo nekih estica. Stol sedmorice, rjeenje br. 319, od 20. oujka 1931. godine, Vragovi, A., Milanovi, Lj., Rjeenja Stola sedmorice, Naklada Jugoslavenske tampe d.d. Zagreb, 1935. Sveska I, str. 76. 46 U ovom pravcu iz sudske prakse Stola sedmorice od 16. travnja 1930. godine, u odluci Rv1037/29, koji je odluujui po albi radi nedoputenosti ovrhe kazao: Prisilno zalono pravo moe se osnovati samo po pravilima Ovrnog reda ( 450 O. gr. z.) i samo na obvezanikove nekretnine ( 87. O. r.)., Vragovi, A., Milanovi, Lj., op. cit., str. 246. 47 l. 136. st. 1. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova, Zemljinoknjini poslovnik, (Narodne novine: 81/97, 109/02, 123/02, 153/02 i 14/05 dalje u tekstu: PZK) odreuje to se smatra neupisanom nekretninom.

696


U l. 309. ZV, u st. 3. i 4. odreeno je da se na takvim nekretninama hipoteka osniva polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu, odnosno predbiljebu, ali je isto predvieno za sluajeve osnivanja dobrovoljne ugovorne hipoteke, odnosno hipoteke na temelju pravnog posla.48 OZ u l. 262., a koji ureuje sluaj osnivanja dobrovoljne sudske, odnosno javnobiljenike hipoteke na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige, propisuje da e se na temelju sporazuma stranaka radi osiguranja novane trabine osiguranje provesti pljenidbom nekretnina koje nisu upisane u zemljine knjige po pravilima po kojima se provodi ovrha radi naplate novane trabine na tim nekretninama.49 De lege lata, smatramo da se izostanak normativnog ureenja ovog pitanja ne ide za tim da se ne dopustiti osnivanje prisilnih hipoteka na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige. Naime, kraj injenice da je na takvim nekretninama doputeno osnovati dobrovoljnu ugovornu hipoteku, odnosno dobrovoljnu sudsku i javnobiljeniku hipoteku, to bi tim prije, imajui u vidu reim prisilnih hipoteka, takvo ovlatenje trebalo postojati za sluajeve osnivanja ovih hipoteka. De lege ferenda bilo bi korisno dopuniti l. 259. st. 1. OZ i otkloniti svaku dvojbu oko doputenosti odnosno naina osnivanja prisilnih hipoteka na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige.2.2. Pravni temelj osnivanje prisilne sudske hipoteke

Uknjibu prisilne sudske hipoteke zemljinoknjini sud dopustit e na temelju rjeenja o osiguranju koje je donio nadleni ovrni sud ako su ispunjene pretpostavke potrebne za valjani upis.50 2.2.1. Da bi ovrni sud donio rjeenje o osiguranju, predlagatelj osiguranja treba podnijeti prijedlog za osiguranje, to ima znaenje procesne pretpostavke. Prijedlog za osiguranje mora biti perfektan,51 pa u tom smislu treba sadravati zahtjev, oznaku ovrne isprave na temelju koje se trai osiguranje, naznaku stranaka, trabinu ije se osiguranje predlae48 O stjecanju stvarnih prava na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige vidjeti: Josipovi, Zemljino , str. 356.-358., Kontrec, D., Pravni promet nekretnina koje nisu upisane u zemljinu knjigu, u Hrvatin, B., Jeli, O., Josipovi, T., Jug, J., Kontrec, D., Sessa, ., Uloga zemljinih knjiga u pravnom prometu nekretnina, Zagreb, Narodne novine, 2004., str. 39. do 54., Dalje u tekstu: Hrvatin, et. al., Uloga 49 Vidjeti l. 125. OZ. 50 U tom smislu i sudska praksa: Ovrna isprava na temelju koje se zasniva prisilno sudsko zalono pravo na nekretnini nije sudska odluka donesena u parninom postupku, ve je to odluka suda donesena u postupku prisilnog osiguranja trabine. Zato tuitelj nije ovlaten u parninom postupku traiti njegovo osnivanje uknjibom na nekretnini tuenika radi osiguranja novane trabine. s u Zagrebu, G-923/03 od 24. lipnja 2003. godine, Izbor odluka, VsRH, 1/04. 51 Prijedlog mora udovoljavati l. 35. st. 1. OZ i l. 77. OZ, u svezi l. 253. OZ.


697

te tonu oznaku nekretnine. U prijedlogu treba zahtijevati od suda da naloi zabiljebu ovrivost trabine. Ovo, iako izravno ne propisuje OZ u l. 258., proizlazi iz l. 259. st. 2. OZ. Ako predlagatelj osiguranja ne zatrai odreivanje zabiljebe ovrivosti, sud ne moe zabiljebu odrediti po slubenoj dunosti. Napominjemo da uz prijedlog treba priloiti i zemljinoknjini izvadak za nekretninu (arg. l. 77. st. 1. OZ). 2.2.2. Trabina koja se osigurava mora biti novana, jer se hipotekom, pa tako i prisilnom, osigurava namirenje iz vrijednosti nekretnine za odreenu novanu trabinu ili trabinu kojoj je vrijednost izraena u novcu.52 Trabina mora biti odreena, a takva je ako su odreeni vjerovnik i dunik pravni temelj i visina, ili najvii iznos do kojeg se osigurava zalogom.53 Konano, trabina mora biti dospjela54i ovriva. 2.2.3. Nakon to primi prijedlog, sud e provjeriti: da li je isprava temeljem koje se predlae osiguranje ovrna isprava, da li je stekla svojstvo ovrnosti te da li je podobna za ovrhu (osiguranje).55 Ovrne su isprave:

l. 301., st. 1. ZV. Usp. s l. 269., st. 2. i l. 272. ZOO/05 (ranije l. 46., st. 1. i l. 50 ZOO/91). 54 Vidjeti l. 314. do l. 318. ZOO/05., Triva, et. al., Sudsko ..., str. 150., Starija sudska praksa: Nema mjesta ovrnoj uknjibi prava zaloga za nedospjele rentovne iznose kod ovrhe na nekretnini na osnovu odluke obrtne oblasti Stol sedmorice, rjeenje br. 1159, od 27. oujka 1929. godine, Vragovi, A., Zbirka rjeidaba Stola sedmorice, Naklada Jugoslavenskog nakladnog d.d. Obnova Zagreb, 1930. Sveska III, str. 273. 55 Tako i sudska praksa: Predlagatelj osiguranja moe traiti prisilno zasnivanje zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja samo ako je ovrna isprava kojom je utvrena njegova novana trabina stekla svojstvo ovrnosti. Iz obrazloenja odluke: Odredbom l. 258. Ovrnog zakona (Narodne novine, broj 57/96, dalje OZ) propisano je da na osnovi ovrne isprave kojom je utvrena novana trabina predlagatelj osiguranja ima pravo traiti osiguranje te trabine zasnivanjem zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Odredbom l. 21. st. 1. to. 1. OZ propisano je da je ovrna isprava izmeu ostalog i ovrna sudska odluka, dok je odredbom l. 23. st. 1. OZ propisano je da je sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje ovrna ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje, koji tee od dana dostave odluke ovreniku ako zakonom nije drugaije odreeno. Iz takvog sadraja citiranih odredbi OZ proizlazi da predlagatelj osiguranja, a da bi osnovano mogao zahtijevati osiguranje svoje novane trabine zasnivanjem zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja, mora raspolagati takvom ovrnom ispravom o utvrenju njegove novane trabine koja isprava je stekla svojstvo ovrnosti sukladno odgovarajuim odredbama OZ, u konkretnom sluaju sukladno odredbi l. 23. st. 1. OZ. U prilog tome govori i sadraj odredbe l. 259. st. 2. OZ koja propisuje da e se pri uknjibi zalonog prava u zemljinoj knjizi naznaiti ovrivost trabine radi ijeg osiguranja je uknjiba odreena. Iz sadraja ve citiranih odredbi OZ jasno je da trabina ne moe stei svojstvo ovrivosti prije nego to ovrna isprava kojom je ta trabina utvrena stekne svojstvo ovrnosti. s u Rijeci, G-1000/98, od dana 10. veljae 2004. godine, http:// sudskapraksa. vsrh, Stranica posjeena dana 11. prosinca 2006. godine.52 53

698


ovrna sudska odluka i nagodba;56 ovrna upravna odluka i nagodba,57 ovrna javnobiljenika isprava te druge isprave koje su zakonom odreene kao ovrne isprave,58 ako glase na ispunjenje novane obveze. Podobna za ovrhu je takva ovrna isprava u kojoj su oznaeni vjerovnik i dunik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.59 Isprava se podnosi u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu uz potvrdu o ovrnosti (ako se podnosi sudu koji o trabini nije odluivao u prvom stupnju).602.3. Upis prisilne sudske hipoteke u zemljinu knjigu

U teoriji se pretpostavke za upis hipoteke u zemljine knjige dijele u tri skupine: one vezane uz knjinog prednika, uz isprave temeljem kojih se predlae upis te procesne pretpostavke.61 2.3.1. Prisilna hipoteka osniva se uknjibom.62 Uknjibu e zemljinoknjini sud dopustiti na temelju rjeenja o osiguranju63 ako takvo rjeenje udovoljava pretpostavkama iz l. 55. st. 1. b. ZZK, to znai da treba sadravati tonu oznaku nekretnine64 i prava na koji se odnosi upis. Prilikom upisa ograniiti e se na ispitivanje da li je upis odredio nadleni ovrni sud i da li je upis provediv s obzirom na stanje zemljinih knjiga.65 Ovrni sud66 e voditi rauna da tono oznai nekretninu, iznos osiguranja za koji se osniva hipoteka zajedno s pripadajuim kamatama67 (l. 36. st. 1.56 Vidjeti l. 22. st. 1. OZ, l. 23., st. 1. i 2. OZ te l. 24., st. 1. OZ. Iznimka, vidjeti l. 156. st. 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05; u nastavku teksta; ZPP). 57 Vidjeti l. 22. st. 2. OZ te l. 23., st. 3. i l. 25., st. 1. OZ. 58 Vidjeti l. 83. a. Zakona o radu (Narodne novine br.: 38/95, 54/95, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142,03, 30/04, 137/04-proieni tekst i 68/05; u nastavku teksta: ZR). 59 l. 26. st. 1. OZ. 60 arg. l. 35., st. 3. OZ. Usp. l. 37. st. 5. OZ. 61 Prema Josipovi, Upis ...., str. 106. do 112. 62 Vidjeti l. 30. st. 2. ZZK. 63 Gavella, Hipoteka, str. 5. 64 Vidjeti st. 2., l. 10. ZZK, Drugaije sudska praksa: Kada ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu predloi da se ovrha provede na nekretnini iz odreenog zk. uloka u kojem je upisana samo jedna zemljina estica tada je ta nekretnina dovoljno oznaena oznaivanjem broja zk. uloka u koji je upisana. S Koprivnica, G 861/00, Izbor odluka Vs RH, 2001, br. 1. 65 l. 108. st. 2. ZZK. 66 Tako i sudska praksa: Ovrni sud e odrediti prisilno zasnivanje zalonog prava uknjibom u zemljinoj knjizi ako je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik nekretnine na koju se taj prijedlog odnosi. Pri tome ovrni sud nije ovlaten ispitivati je li uknjiba zalonoga prava provedena s obzirom na stanje zemljine knjige, ve je o tome ovlaten odluivati zemljinoknjini sud u postupku upisa sukladno odredbi l. 108. st. 2. ZZK. s u Rijeci, G2271/99, od 22. oujka 2000. g.; prema Graan, T., Ovrni zakon u praktinoj primjeni, Zagreb, 2001., str. 208. i 209. 67 Vidjeti st. 2., l. 36. ZZK, U ovom pravcu i sudska praksa: Glede sporednog potraivanja tj. kamata od 30% prema pravnom pravilu paragrafa 14. st. 1. Zakona o zemljinim knjigama zalono pravo moe se upisati samo u pogledu novane svote brojno odreene. Pri trabini, na koju se imaju platiti kamate, upisat e se i visina kamata. U konkretnom sluaju temeljem


699

ZZK68)69 i sl. Ovrni sud bi trebao brinuti i o tom da li se osiguranje predlae u odnosu na nekretninu70 odreenu na nain kako to ureuju pravila koja ureuju stvarna prava i zemljine knjige.71 Ispunjenjem pretpostavki potrebnih za uknjibu hipoteka e se osnovati s uinkom ex tunc (od asa kad je zahtjev stigao zemljino knjinom sudu).72 2.3.2. Mogue je da se osiguranje zatrai za vie nekretnina, tako da sve slue kao sredstvo osiguranja jedne trabine. U tom sluaju sve se nekretnine smatraju jednim objektom hipoteke, pa govorimo o tzv. zajednikoj prisilnoj hipoteci. Upis zajednike hipoteke (pa tako i prisilne) u zemljinu knjigu provodi se u svim zemljinoknjinim ulocima u kojima su upisane nekretnine koje su njome optereene.73 Predlagatelj osiguranja u prijedlogu treba jedanugovora o zajmu u zemljinim knjigama je uknjieno pravo zaloga na nekretninama tuenika na iznos od 35.000 DEM, dok nije zalono pravo upisano glede potraivanja s naslova kamata. Kako se zalono pravo na nekretninama stjee upisom u zemljine knjige to tuiteljica budui da nije uknjieno pravo zaloga na prije spomenutim nekretninama tuenika zbog njezinog sporednog potraivanja tj. kamata, nije stekla pravo zaloga na tim nekretninama glede svoga potraivanja s naslova kamata. Iz obrazloenja odluke Vs RH, Rev-1015/00 od 25. srpnja 2001. godine, http:// sudskapraksa.vsrh, Stranica posjeena dana 11. prosinca 2006. godine. 68 Vidjeti l. 22. i 23. ZOO/05 (ranije l. 395. i 396. ZOO/91). 69 Ova se odredba, u svjetlu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva pravu Europske zajednice, u teoriji problematizira te upozorava da bi mogla predstavljati smetnju slobodnom prometu kapitala, a to je protivno pravu EU. Naime, da se njezinom primjenom iskljuuje mogunost stjecanja zalonog prava na temelju ugovora o zalogu u kojem je osigurana trabina izraena u stranoj valuti (osim kada je to posebnim zakonom doputeno). Prema Josipovi, T., Pravni promet nekretnina u Europskoj uniji, Zagreb, Narodne novine, 2003., str. 146., posebno biljeka 423. Autorica upuuje na presudu Suda Europske zajednice C-464/98 Westdeutsche Landesbank Girozentrale v. F. Stefan, od 11. sijenja 2001. godine u kojem je banka pokrenula postupak naknade tete protiv javnog biljenika, jer nije prilikom ovjere ugovora o zalogu upozorio stranke kako mora biti izraena vrijednost hipotekarne trabine. 70 Hipoteka se moe upisati na nekretnini kao jedinstvenom zemljinoknjinom tijelu ili na idealnom suvlasnikom dijelu. Kao teret idealnog dijela s kojim je neodvojivo povezano vlasnitvo posebnog dijela, moe se upisati samo ako je uspostavljeno etano vlasnitvo., Tako Josipovi, Zemljino , str. 164. i 165., Ako bi se predloilo osiguranje na samo jednoj od vie katastarskih estica, u prijedlogu bi trebao stajati zahtjev za zemljinoknjini otpisi i pripis, jer e esticu trebati otpisati iz starog zemljinoknjinog uloka i za nju otvoriti novi uloak u kojem e se u teretovnici upisati prisilno sudsko zalono pravo, o emu e odluiti zemljinoknjini sud (l. 145. do 162. ZZK)., Tako Josipovi, T., op. cit. str. 165., Simonetti, Hipoteka, str. 1119., Vidjeti i Josipovi, T., Posebni zemljinoknjini postupci, u Antoni, Lj., Bienenfeld, J., Breanski, J., Crni, J., Frkovi, S., jeli, O., Josipovi, T., jug, J., Koni, A. M., Sessa, , Nekretnine u pravnom prometu, Zagreb, 2004., str.212. do 216. 71 Upozoravamo na problematiku upisa hipoteke za nekretninu za koju je odreena privremena mjera zabrane optereenja (l. 297. st. 5. OZ), odnosno zabiljeba optereenja po l. 34. st. 1. ZV. O uincima vidjeti Ernst, H., Zabiljeba zabrane otuenja ili optereenja nekretnine na temelju pravnog posla, u Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Zagreb, 2004, str, 403.-416., str. 404.-405., 412.-415. 72 Tako Gavella, op. cit., str. 3. 73 l. 130., st. 1. ZZK.

700


uloak oznaiti kao glavni, a ostale kao sporedne, a ako to propusti uiniti, glavni, odnosno sporedni uloak odredit e ovrni sud postupajui po zakonskoj presumpciji da je glavni uloak onaj koji je u prijedlogu naveden na prvom mjestu. Ako bi se nekretnine u odnosu na koje se predlae osiguranje nalazile na podruju vie katastarskih opina iz nadlenosti razliitih opinskih sudova, ovrni sud ne bi bio ovlaten odrediti osnivanje prisilne hipoteke za nekretnine sa podruja izvan svoje nadlenosti. Ovo proizlazi iz odredbi o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti u postupcima osiguranja. Smatramo da bi u takvom sluaju ovrni sud trebao primjenom pravila o glavnom i sporednom uloku, prijedlog za osiguranje u odnosu na nekretnine za koje nije nadlean postupati, dostaviti nadlenom ovrnom sudu, istodobno ga izvjeujui da je dopustio osiguranje osnivanjem prisilne hipoteke za odreenu nekretninu iz odreenog zemljinoknjinog uloka kao glavnog uloka.74 2.3.3. U rjeenju kojim e odrediti osiguranje ovrni sud odredit e da se u zemljine knjige naznai ovrivost trabine75 radi osiguranja koje je uknjiba odreena. Pravni uinak uknjibe i zabiljebe ovrivosti oituje se u tome da se ovrha na toj nekretnini moe provesti i prema treem koji nekretninu kasnije stekne. U tom sluaju ovrha e se odrediti protiv novog vlasnika na temelju ovrne isprave na osnovi koje je u zemljine knjige upisana prisilna hipoteka i zabiljeba ovrivosti te izvatka iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je ta osoba upisana nakon upisa hipoteke i zabiljebe ovrivosti.7674 Svi prijedlozi za upis promjena zajednike hipoteke podnose se zemljinoknjinom sudu glavnog uloka i prosuuju prema stanju ovog uloka (l. 135., st. 1. ZZK). Upis promjena u glavnom uloku vrijedi kao da je proveden u svim postojeim ili buduim sporednim ulocima, ali e se i u njima uvijek zabiljeiti djelomino ili potpuno brisanje zajednike hipoteke te brisanje hipoteke u pojedinom sporednom uloku (l. 136. st. 2. ZZK). Za sluaj da se u glavnom uloku brie zalono pravo, izbrisati e se i svi daljnji upisi koji se odnose na to zalono pravo, izuzev ako zajednika hipoteka postoji i usprkos brisanju iz glavnog uloka, u kojem sluaju e zemljinoknjini sud glavnog uloka upise prenijeti u sporedni uloak i s tim e se ulokom ubudue postupati kao s glavnim (st. 1. l. 137. ZZK). O ovom valja izvijestiti ostale zemljinoknjine sudove (st. 3., l. 137. ZZK). Meutim, ako taj zemljinoknjini sud ne vodi i neki sporedni uloak (a hipotekarni vjerovnik nije nita odredio) zemljinoknjini sud e ex offo odrediti koji e od sporednih uloaka odrediti kao glavni i o tome izvijestiti zemljinoknjini sud kod kojeg se taj uloak vodi te dostaviti ovjerovljene prijepise upisa koji postoje u glavnoj knjizi, kao i ovjerovljene prijepise isprava koje se na njih odnose (l. 137., st. 2. ZZK), kao i o pretvaranju glavnog uloka izvijestiti sve sudove sporednih uloaka (l. 137. st. 3. ZZK). Zemljinoknjinom sudu novog glavnog uloka ustupiti e se svi zemljinoknjini prijedlozi, o emu treba izvijestiti predlagatelje (l. 138. st. 1. ZZK). Red prvenstva ovih prijedloga prosuuje se prema asu u kojem su stigli zemljinoknjinom sudu ranijeg glavnog uloka (l. 138., st. 2. ZZK). 75 Naznaiti ovrivost znai da e sud zabiljeiti ovrivost trabine osigurane hipotekom. Prema Josipovi, T., Komentar Zakona o zemljinim knjigama, Informator, Zagreb, 1998., str. 170., Dalje u tekstu: Josipovi, Komentar 76 Hrvatin, B., Zabiljeba pravnih injenica po Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima te Ovrnom zakonu, u Hrvatin, et al., Uloga , str.118.


701

2.3.4. U dijelu prakse zastupa se stajalite da bi ovrni sud kada donese rjeenje o osiguranju, trebao po slubenoj dunosti isto dostaviti zemljinoknjinom sudu, i to prije pravomonosti rjeenja,77 a u sluaju kada odbije ili odbaci prijedlog za osiguranje,78 po slubenoj dunosti odrediti zabiljebu odbijenog79 odnosno odbaenog prijedloga za osiguranje.80 U teoriji ima drukijih miljenja prema kojima se rjeenje o osiguranju dostavlja po slubenoj dunosti, ali tek nakon pravomonosti.81 Razjanjenju ove dvojbe ne doprinosi niti ZV u st. 3., l. 311. koji odreuje da je onaj tko je na nekretnini stekao hipoteku na temelju odluke suda ovlaten ishoditi upis tog prava u zemljine knjige. Naime, iz stipulacije ove odredbe slijedilo bi da predlagatelj osiguranja treba ishoditi u zemljinim knjigama upis svoje ve steene hipoteke,82 to je protivno procesnom nalogu iz l. 38. st. 3. OZ (o dostavi rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave radi provedbe), a poglavito pravilima o osnivanju hipoteke prema kojima se hipoteka osniva upisom u zemljine knjige i tek e po upisu biti osnovana i proizvoditi pravne uinke. Smatramo da bi ovrni sud trebao po slubenoj dunosti rjeenje o osiguranju dostaviti zemljinoknjinom sudu i da e tek nakon to zemljinoknjini sud odlui, odnosno dopusti upis hipoteke, ista i biti osnovana, pa bi u ovom pravcu de lege ferenda st. 3., l. 311. valjalo izmijeniti. Napominjemo da je albu mogue uloiti i protiv rjeenja o osiguranju kao i protiv rjeenja kojim je zemljinoknjini sud odluio o upisu.83 2.3.5. Na kraju kaimo neto i o predbiljebi prisilne sudske hipoteke. Naime, u praksi se problematizira pitanje to ako u asu podnoenja prijedloga za osiguranje predlagatelj osiguranja ne raspolae ispravom podobnom za upis prava vlasnitva protivnika osiguranja, odnosno, ako

Analogno postupanu po nepravomonom rjeenju o ovrsi na nekretnini. Vidjeti l. 88. ZZK. 79 Prema nekim miljenjima upis zabiljebe odbijenog prijedloga ne bi trebalo dopustiti temeljem l. 111., st. 1. ZZK. Mi se s ovim ne slaemo. 80 Iz ranije sudske prakse: Ovrhovoditelj moe istodobno u molbi za ovrnu drabu nekretnina zatraiti i ovrnu uknjibu prava zaloga i da sud ima predbjeno dozvoliti ovrnu uknjibu prava zaloga, te odmah nakon provodenja ove dozvoliti i ovrnu drabu nekretnina ne ekajui pravomonost prve odluke kojom je dozvoljena ovrna uknjiba prava zaloga. Stol sedmorice, Rjeidba br. 6891/28 od 16. sijenja 1929. Vragovi, A., Zbirka rjeidaba Stola sedmorice, Naklada Jugoslavenskog nakladnog d.d. Obnova Zagreb, 1930. Sveska III, str. 395. 81 Dika, M., Sudsko i javnobiljeniko zalonopravno osiguranje trabina na temelju sporazuma stranaka, u Barbi, J., Buljan, V., Crni I., Dika, M., Erakovi, A., Rudjak, M., epi, N., Novo ovrno i steajno pravo, Zagreb, 1996., str. 81. 82 U ovom pravcu vidjeti Vedri, Klari, Graansko, str. 338., osobito biljeka 82. 83 O albi u zemljinoknjinom postupku vidjeti Radii, N., Odluivanje o albama u zemljinoknjinom postupku, u Bienenfeld, J., Breanski, J., Crni, J., Josipovi, J., Kaer, H., Koni, A. M., Krtali, V., Radii, N., Sessa, ., Vurai Kudeljan, M., Nekretnine u pravnom prometu, Zagreb, 2006., str. 208. do 214., Dalje u tekstu: Bienenfeld et al., Nekretnine...77 78

702


je pravo vlasnitva protivnika osiguranja samo predbiljeeno u zemljinim knjigama. Smatramo da bi u svrhu ouvanja naela knjinog prednika u prvom sluaju valjalo inzistirati na takvoj ispravi i ne dopustiti osiguranje. U drugom sluaju, imajui u vidu da se predbiljebom knjina prava stjeu pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu opravdana s uinkom od asa kada je prijedlog podnesen, pa da bi se, ako protivnik osiguranja predbiljeeno pravo vlasnitva opravda,84 stekli uvjeti za donoenje rjeenja o osiguranju, bilo bi mogue dopustiti predbiljebu. Sve uz uvjet da su ispunjene pretpostavke iz l. 57. st. 1. ZZK, dakle ako su dovoljno odreeni i ispravom dokazani i trabina i pravna osnova hipoteke.85 B) Prisilna sudska hipoteka na temelju prethodne mjere1. Osnovne karakteristike prethodnih mjera

U postupku osiguranja, ako postoje za to propisane pretpostavke, predlagatelj osiguranja moe svoju trabinu osigurati i na nain da zahtijeva od suda da donese prethodnu mjeru i odredi predbiljebu hipoteke.86 Navest emo neke ope znaajke prethodnih mjera. 1.1. Prethodne mjere su takva sredstva osiguranja ije je djelovanje vremenski ogranieno, pa je sud u rjeenju kojim odreuje prethodnu mjeru duan odrediti i vrijeme na koje se ta mjera odreuje.87 Ukoliko, nakon to istekne petnaesti dan od dana za koji je mjera odreena, ne bude udovoljeno uvjetima za ovrhu, postupak e se obustaviti i ukinuti provedene radnje.88 Vrijeme za koje se prethodna mjera odreuje moe trajati najdue do proteka

84 Tako se u starijoj sudskoj praksi navodi: Ovrna uknjiba prava zaloga ne moe se dozvoliti na dio zemljita, koji se ima tek otpisati sa imena i vlasnitva treeg lica i upisati na ime izvrenika dok to ne bude provedeno. Iz obrazloenja: Uvaiv da ovrhovoditeljica trai takoer ovrnu uknjibu prava zaloga na kat. esticu br. 1940/57 koja se navodno otpisuje na ovrenika sa imena zemljine zajednice mjesne opine D., a da t okolnost u svojoj ovrnoj molbi niim nije zasvjedoila, a niti to proizlazi iz Iksta zemljino-knjinog odjelenja, Uvaiv, da glede ove estice ovrenik nije kao zemljinoknjini vlasnik niti uknjien, niti predbiljeen, pa da stoga prvi sud nije smio glede ove estice udovoljiti zahtjevu ovrne molbe glede ovrne uknjibe prava zaloga, uvaiv, da prvosudni zakljuak u vom dijelu nije na zakonu osnovan; obnaao je povodom utoka ovrenika napadanu prvosudnu odluku u dijelu kojim se dozvoljava ovrna uknjiba prava zaloga preinaiti i ovrhovoditeljicu ovim zahtjevom odbiti. Rjeidba Stola sedmorice, od 16. svibnja 1935. Rek 751/1-1935, Rucner, J., Strohal, P, op. cit., str. 666., Primijetiti je da sud govori o uknjibi ili predbiljebi prava vlasnitva predlagatelja osiguranja. 85 Nije potrebno da isprava na temelju koje se dozvoljava predbiljeba prava zaloga, sadri pored valjanog osnova jo i pravni razlog same vjerovnikove trabine. Presuda Stola sedmorice od 18. sijenja 1939. Rev 568/1-1938, Rucner, J., Strohal, P, op. cit. str. 670. 86 Vrste prethodnih mjera taksativno se navode u l. 287. OZ. 87 l. 289. st. 1. OZ. 88 l. 290. st. 2. OZ.


703

petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.89 1.2. Osiguranje prethodnom mjerom, jednako kao i mjerom osiguranja kojom se osniva prisilna hipoteka, moe se odrediti samo za novane trabine predlagatelja osiguranja. O novanim trabinama smo govorili ranije, pa upuujemo na taj dio rada. 1.3. Prethodnim mjerama mogu se osigurati trabine koje nisu ovrive, odnosno koje nisu dospjele, ako su utvrene imperfektnim ovrnim ispravama.90 Koje su to isprave zakonodavac taksativno navodi u l. 284. OZ: odluka suda ili upravnog tijela koja nije postala ovrna, nagodba zakljuena pred sudom ili upravnim tijelom, ako trabina koja je u njoj utvrena jo nije dospjela i javnobiljenika odluka ili javnobiljenika isprava,91 ako trabina koja je u njima utvrena, jo nije dospjela. Ove isprave u teoriji se razlikuju ovisno o tome da li se na temelju njih moe odrediti prethodna mjera s potrebom/ili bez potrebe da predlagatelj osiguranja dokae da postoji opasnosti da bi se u sluaju da sud ne odredi osiguranje onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine. Tako govorimo o apsolutnim i relativnim imperfektnim ovrnim ispravama:92 Apsolutne su one uz ije se postojanje vee presumpcija postojanja opasnosti da e protivnik osiguranja u sluaju da sud ne odredi prethodnu mjeru, onemoguiti ili znatno oteati osiguranje trabine predlagatelja osiguranja, dok su relativne one uz ije se postojanje takva opasnost ne presumira.93 Navedeno razlikovanje apsolutnih i relativnih uinaka imperfektnih ovrnih isprava noveliranim st. 3., l. 285. OZ dobilo je novo znaenje. 1.3.1. Naime, apsolutna podobnost isprava uz ije se postojanje vee predmnjeva postojanja opasnosti radi koje valja odrediti prethodnu mjeru, naputena je po st. 3. l. 285. OZ, pa e sud i kad takve isprave postoje odbiti prijedlog za odreivanje prethodne mjere, odnosno ukinuti odreenu prethodnu mjeru i obustaviti postupak, ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da opasnost ne postoji ili da je prestala, dakle teret dokazivanja je na strani protivnika osiguranja. Ako protivnik osiguranja ne bi uspio,

st. 2. l. 289. OZ. Prema Triva, S., Belajec, V., Dika, M., Sudsko izvrno pravo, Zagreb, 1984., str. 374., Dalje u tekstu: Triva et. al., Sudsko , Autori navode da se prethodne mjere mogu odrediti i na temelju pravomonih i na temelju nepravomonih odluka, ali pod uvjetom da nisu ovrne. U ovom pravcu Stol Sedmorice dana 5. sijenja 1926. godine zauzeo je stajalite prema kojem se prethodna mjera moe odrediti i na temelju tek objavljene presude koja strankama jo nije dostavljena. Triva, et al., str. 375. 91 Ovo je novina uvedena Novelom OZ/05. 92 Vidjeti poblie, Triva, et al., Sudsko , str. 377., Rudjak, M., Prethodne i privremene mjere osiguranja potraivanja, Zatita vjerovnika (zbornik radova), Zagreb, 1994., str. 45. do 61., str. 47.- 48., dalje u tekstu: Rudjak, Prethodne 93 Prema Triva, et al., str. 377.89 90

704


vrijedit e predmnjeva da opasnost postoji ako je odreivanje prethodne mjere zatraeno/odreeno na temelju: a) platnog naloga, odnosno rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i eka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor, b) presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je doputeno ponavljanje kaznenog postupka, c) odluke koja se mora ovriti u inozemstvu, d) presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena alba, e) nagodbe zakljuene pred sudom ili upravnim tijelom, ako trabina koja je u njoj utvrena jo nije dospjela, koja se pobija na nain predvien zakonom te f) javnobiljenike odluke ili javnobiljenike isprave, ako trabina koja je u njima utvrena jo nije dospjela, koja se pobija na nain predvien zakonom.94 Smatramo da je u interesu predlagatelja osiguranja i kada raspolae jednom od imperfektnih kvalificiranih ovrnih isprava u prijedlogu za osiguranje navesti razloge kojima e uiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja u sluaju da sud ne odredi prethodnu mjeru onemoguio ili znatno oteao osiguranje trabine. To zato to je naputena apsolutnost ovih isprava i protivniku osiguranja doputeno dokazivati suprotno. 1.3.2. Ukoliko predlagatelj osiguranja ne raspolae nekom od naprijed navedenih isprava, ali ipak raspolae imperfektnom ovrnom ispravom na temelju koje je mogue odrediti prethodnu mjeru, treba uiniti vjerojatnom opasnost da bi bez odreivanja te mjere ostvarenje njegove trabine bilo onemogueno ili znatno oteano. U teoriji se takvi razlozi dijele na subjektivne i objektivne. Meu objektivnima navode se oni koji proizlaze iz statusa dunika, a koji bi mogli utjecati na to da trabina bude uredno namirena (primjerice insolventnost, vei broj parninih, odnosno ovrnih postupaka koji se vode protiv dunika i sl.), a kao subjektivni radnje ili proputanja dunika koja mogu dovesti u pitanje samo namirenje, odnosno urednost namirenja.95 Teret dokazivanja uvijek je na strani predlagatelja osiguranja.2. Pretpostavke za osnivanje prisilne hipoteke na temelju prethodne mjere:

Jednako kao i za odreivanje mjere osiguranja i za odreivanje prethodne mjere, i za predbiljebu hipoteke potrebno je da se steknu tzv. ope i posebne pretpostavke.

94 95

l. 285. st. 1. OZ. Prema Triva, et. al., Sudsko , ibid.


705

2.1. Protivnik osiguranja mora biti vlasnik, odnosno suvlasnik nekretnine na kojoj se predlae predbiljeiti hipoteku, a to se dokazuje podnoenjem izvatka iz zemljinih knjiga uz prijedlog za osiguranje.96 2.2. Postojanje prijedloga za osiguranje koji e biti perfektan u smislu l. 35. st. 1. OZ i l. 77. OZ, i koji i u ovom sluaju ima znaaj procesne pretpostavke. Podnosi se nadlenom sudu, a mjesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za ovrhu na temelju ovrne isprave na temelju koje je osiguranje predloeno. Bit e to sud na ijem se podruju nekretnina nalazi, a koji bi bio nadlean odrediti ovrhu (na temelju ovrne isprave na osnovi koje se predlae i osiguranje). to se tie provedbe, predbiljebu hipoteke moe provesti samo onaj opinski sud koji vodi zemljine knjige za nekretninu za koju je odreena predbiljeba. Predlagatelj mora raspolagati jednom od imperfektnih ovrnih isprava u kojoj je utvrena trabina radi ijeg se osiguranja predlae odreivanje prethodne mjere, a koja mora biti novana, jer se osiguranje prethodnom mjerom, jednako kao i mjerom osiguranja, moe odrediti samo za novane trabine. Nadalje, predlagatelj osiguranja mora uiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez odreivanja prethodne mjere ostvarenje trabine bilo onemogueno ili znatno oteano, odnosno ako predlagatelj osiguranja raspolae nekom od isprava iz l. 285. st. 1. OZ na protivniku osiguranja je teret dokazivanja da takva opasnost ne postoji ili da je prestala. U rjeenju kojim se odreuje prethodna mjera mora (najmanje) biti naznaen: 97 iznos trabine koja se osigurava s kamatama i trokovima, mjera osiguranja predbiljebom hipoteke za pojedinano odreenu nekretninu ili njen idealni dio i vrijeme za koje se ona odreuje. Glede vremena na koje se prethodna mjera odreuje, propisano je da prethodna mjera moe trajati najdue do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. Pri tome razlikujemo sljedee situacije: a) Ako je proteklo petnaest dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu, a prije isteka vremena za koje je prethodna mjera odreena, a predlagatelj osiguranja nije podnio prijedlog za ovrhu, sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje (dakle, i naloiti brisanje predbiljeene hipoteke po pravomonosti). b) Ako protekne petnaest dana, a nakon isteka vremena za koje je prethodna mjera odreena, a ne bude udovoljeno uvjetima za ovrhu, sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. c) Ako vrijeme na koje je prethodna mjera odreena protekne prije no96 O knjinom predniku kao materijalnopravnoj pretpostavki upisa i posljedici publicitetnih uinaka zemljinoknjinog upisa vidjeti Ernst, Naelo...., str. 507. i 508. 97 l. 289. st. 1. OZ.

706


to je isprava na temelju koje je prethodna mjera odreena postala ovrna, sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja (a koji mora podnijeti prije isteka vremena na koje je prethodna mjera odreena) produiti to vrijeme, uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera odreena. 2.3. Na temelju rjeenja kojim je odreena prethodna mjera osiguranja predbiljeit e se hipoteka na nekretnini protivnika osiguranja. Predbiljeba je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem naknadno budu opravdana. Zemljinoknjini sud dopustit e predbiljebu na temelju rjeenja o osiguranju koje je donio ovrni sud uz uvjet da takvo rjeenje, i u ovom sluaju, udovoljava l. 55. st. 1. b. ZZK, pri tome se, primjenom l. 108. st. 2. ZZK, ograniavajui samo na ispitivanje je li upis odredilo za to nadleno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljine knjige. 2.4. Za opravdanje predbiljebe potrebno je da trabina predlagatelja osiguranja dospije i postane ovriva, u kojem sluaju e predlagatelj raspolagati perfektnom ovrnom ispravom. Kada predlagatelj stekne takvu ispravu, slobodno mu je, postupajui po l. 259. st. 3. OZ, traiti od suda da se u zemljinoj knjizi zabiljei ovrivost trabine. Bude li predbiljeba opravdana i na zahtjev predlagatelja osiguranja zabiljeena ovrivost trabine u zemljinoj knjizi, imat e uinak kao da je hipoteka osnovana uknjibom.98 Ako predbiljeba ne bi bila opravdana u roku od petnaest dana nakon to je isteklo vrijeme za koje je mjera odreena, odnosno za koje je produljeno njezino trajanje, sud e ex offo donijeti rjeenje o ukidanju (brisanju) predbiljebe i obustavi postupak osiguranja. C. Posebni oblici prisilne sudske hipoteke Uvodno smo naveli kako smatramo da i hipoteke na temelju l. 37. st. 4. ZZK i l. 97. OZ imaju obiljeja prisilnih sudskih hipoteka. Iako se, za razliku od prisilnih hipoteka na temelju mjere osiguranja i prethodne mjere, osnivaju u ovrnom postupku, jednako kao i ove hipoteke nastaju bez suglasnog oitovanja volja stranaka usmjerene na osnivanje hipoteke, na temelju odluke suda kao pravnom temelju (to njihovu prirodu omoguuje okarakterizirati kao mjeovitu javnopravnu i privatnopravnu), a po svom sadraju i ovlatenjima za hipotekarnog vjerovnika odgovaraju prisilnim hipotekama.

98

Rudjak, Prethodne, str. 50.


707

1. Prisilna sudska hipoteka na temelju l. 97. OZ

Novelom OZ iz 2005. godine, u l. 97. OZ, zakonodavac je za sluaj da se nekretnina ne proda ni na drugom roitu javne drabe, ovlastio ovrhovoditelja da na tom roitu zatrai da sud odredi osnivanje hipoteke radi osiguranja trabine zbog ijeg je namirenja ovrha odreena. Pri tome se prvenstveni red takve hipoteke rauna od dana stjecanja prava na namirenje (tj. od dana kada je doneseno rjeenje o ovrsi i odreena zabiljeba ovrhe). Izrijekom je propisano da e sud ovu hipoteku osnovati primjenom l. 257. do 260. OZ, dakle primjenom odredbi koje ureuju osiguranje osnivanjem prisilne sudske hipoteke. Za osnivanje hipoteke na temelju l. 97. OZ potrebno je da se steknu tzv. ope i posebne pretpostavke. Ove su pretpostavke u preteitom dijelu identine pretpostavkama potrebnim za osnivanje prisilne hipoteke na temelju mjere osiguranja (vlasnitvo/suvlasnitvo nekretnine protivnika osiguranja, nain osnivanja, postojanje prijedloga za osiguranje, i sl.), pa upuujemo na ono to smo naveli kad smo govorili o prisilnoj hipoteci. Ovdje emo raspraviti samo pravni temelj hipoteke na temelju l. 97. OZ, a to je rjeenje suda kojim je odreeno osiguranje. Da bi sud donio rjeenje o osiguranju i odredio uknjibu hipoteke, pored redovnih materijalnih i procesnih pretpostavki potrebno je: a) da se nekretnina nije prodala u tijeku ovrnog postupka (do najkasnije na drugom roitu javne drabe, a to ukljuuje da je za tu nekretninu ranije doneseno pravomono rjeenje o ovrsi i odreena zabiljeba ovrhe, na temelju perfektne ovrne isprave u kojoj je utvrena dospjela i ovriva trabina ovrhovoditelja), b) da se obustavi ovrni postupak na nekretnini (l. 97. st. 2. OZ), c) da se odredi brisanje zabiljebe ovrhe. Rjeenjem o osiguranju sud e odrediti uknjibu hipoteke i zabiljebu ovrivosti99 i naloiti da se hipoteka i zabiljeba ovrivosti upiu s onim prvenstvenim redom od dana ovrhovoditeljeva stjecanja prava na namirenje, dakle s danom zabiljebe ovrhe. Retroaktivnost upisa hipoteke i zabiljebe ovrivosti u slubi su svojevrsnog nepravog ouvanja naela knjinog prednika. Naime, ako je tijekom ovrnog postupka (a nakon zabiljebe ovrhe) dolo do promjene vlasnika nekretnine (l. 79. st. 4. OZ) i ovrha se nastavila protiv novog vlasnika, u asu podnoenja prijedloga za osiguranje predlagatelj osiguranja/ovrhovoditelj (koji je pokrenuo ovrhu temeljem perfektne ovrne isprave protiv ranijeg vlasnika i zabiljebom ovrhe stekao pravo namirenja protiv novog vlasnika) nema takav naslov i spram novog zemljinoknjinog99 Iako se ne spominje zabiljeba ovrivosti ova bi zabiljeba slijedila iz primjene odredbi o osiguranju osnivanjem prisilnog sudskog zalonog prava na nekretnini, ali samo uz uvjet da se i predloi takva zabiljeba.

708


vlasnika. Tako e hipoteka biti osnovana temeljem ovlatenja iz l. 97. OZ, de facto, retroaktivno u skladu sa zemljinoknjinim stanjem kakvo je bilo u asu zabiljebe ovrhe. U praksi se problematizira da li bi ovrni sud trebao saekati pravomonost rjeenja o obustavi ovrhe, odnosno brisanju zabiljebe ovrhe,100 pa tek onda odluiti o osiguranju, ili to moe uiniti istodobno te da li rjeenje o osiguranju dostaviti po pravomonosti ili ranije zemljinoknjinom sudu. Ima miljenja da je u svrhu ouvanja prvenstvenog reda korisno istim rjeenje odluiti i o obustavi ovrhe (i brisanju zabiljebe ovrhe po pravomonosti obustave) i odrediti osiguranje uknjibom hipoteke i zabiljebom ovrivosti s prvenstvenim redom zabiljebe ovrhe, i takvo rjeenje dostaviti zemljinoknjinom sudu radi plombiranja, ali o ovom pitanju u praksi nema konsenzusa.2. Prisilna sudska hipoteka na temelju l. 37. st. 4. ZZK

I vjerovnik zajednike hipoteke namiruje se iz optereenih nekretnina prodajom u postupku ovrhe (l. 74. do 125. OZ). No, u sluaju kada temeljem ovlatenja iz l. 37., st. 2. ZZK izabere svoju trabinu namiriti prodajom samo nekih nekretnina zajednike hipoteke, a budui zemljinoknjino pravo u tom sluaju glede zajednikih hipoteka predvia drukiji reim (l. 116. OZ), namirenje e se provesti primjenom l. 37. st. 4. ZZK.101 Naime, ako nakon namirenja vjerovnika zajednike hipoteke ostanu nenamireni vjerovnici hipoteka upisanih na tim nekretninama nakon zajednike hipoteke, u korist trabina ovih hipotekarnih vjerovnika sud e po slubenoj dunosti upisati hipoteku na neprodanim nekretninama na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala zajednika hipoteka, ali ne preko iznosa do kojeg bi svaka pojedina nekretnina odgovarala za zajedniku hipoteku s obzirom na razmjer njezine vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih nekretnina optereenih zajednikom hipotekom. Na tom mjestu zadravaju tako upisane hipoteke svoj dosadanji meusobni odnos u prvenstvenom redu. Za osnivanje102 hipoteke na neprodanim nekretninama na kojima je bila upisana zajednika hipoteka ponovo se zahtijevaju ope i posebne pretpostavke, identine onima koje se trae za osnivanje svake hipoteke, uz iznimku da ovdje sud postupa ex offo, dakle bez postojanja prijedloga. Pravni je temelj osnivanja ove hipoteke rjeenje o dosudi u kojem e sud odrediti uknjibu prisilne hipoteke s prvenstvenim redom zajednike hipoteke (l. 101. st.1. OZ) te odrediti da se upie zajedno s pravom vlasnitva kupcaOvo po pravomonosti rjeenja o obustavi u smislu l. 88. st. 3. ZZK. Vidjeti Dika, M., Ovrha na nekretnini, u Hrvatin, B., Barbi, J., Josipovi, T., Koketi, B., Matko Rudjak, J., Dika, M., Gojela, B., Majeti, J., Barac, Z., Antoli, A., Lonar, V., Nekretnine u pravnom prometu, Zagreb, 1998., str. 163. 102 Prema Josipovi, Zalono, str. 172.100 101


709

nakon to rjeenje postane pravomono i kupovnina bude poloena. Imajui u vidu da se rjeenje o dosudi donosi prije no to sud odlui o namirenju, poglavito kada se ima u vidu l. 110. OZ prema kojem osoba koja se namiruje moe najkasnije na roitu za diobu drugome osporiti postojanje trabine, visinu i red namirenja, u primjeni ovog instituta u praksi je za oekivati ozbiljne potekoe.

III. Prijenos prisilne sudske hipoteke i nadhipoteka1. Prijenos prisilne sudske hipoteke Prisilna sudska hipoteka, jednako kao i sve hipoteke, na novog se vjerovnika prenosi samo103 zajedno s trabinom koju osigurava,104 i to bez: posebnog pravnog temelja (dakle, na pravnom temelju na kojem se prenosi trabina) i posebnog naina osnivanja (to ne znai da novi hipotekarni vjerovnik svoju hipoteku ne treba upisati u zemljine knjige).105 Da bi novi hipotekarni vjerovnik mogao izvravati hipotekarna ovlatenja injenica prijenosa trabine, a s njim i hipoteke, mora biti upisana u zemljinim knjigama (l. 320., st. 2. ZV), ali isprava kojom se prenosi trabina na novog vjerovnika ne mora imati obiljeja zemljinoknjine isprave, niti u njoj mora biti sadrano ovlatenje za upis (clausula intanbulandi). Naime, budui nije rije o konstitutivnom upisu hipoteke (kako se u praksi negdje pogreno dri), ve se publicira izvanknjina

103 Tako sudska praksa: Jednom osnovano zalono pravo ne moe se prenijeti s jednog zaloga na drugi. Iz obrazloenja odluke: Slijedom takvih utvrenja pravilno je sud prvog stupnja naao tubeni zahtjev neosnovanim pa je utoliko i pravilno primijenio odredbu iz l. 299. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP) na konkretni sluaj. Naime, nije izmeu stranaka sporno da je osnovano zalono pravo na stanu u Rijeci radi osiguranja trabine koju tuenik, kao vjerovnik, ima s naslova otplate kupoprodajne cijene za predmetni stan. Prema tome, jednom tako osnovano zalono pravo - hipoteka ne moe se odvojiti od zaloga, u konkretnom sluaju od nekretnine, a to je stan u Rijeci koji optereuje. Bez pristanka zalonog vjerovnika, a to je u konkretnom sluaju tuenik, zalono se pravo ne moe prenijeti s nekretnine u Rijeci na nekretninu nalazeu se u Hreljinu. To je rezultat naela neodvojivosti zalonog prava od zaloga to izriito propisuje odredba iz l. 299. ZVDSP-a Odredba l. 447. ZOO-a propisuje situaciju preuzimanja duga, pa iako ta odredba sadri postupanje za sluaj preuzimanja duga prilikom otuenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka, ona ne zadire niti moe zadirati u stvarnopravni uinak jednom osnovanog zalonog prava koji njemu daju odredbe Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.. s u Rijeci, G-1580/98, od dana 10. veljae 2004. godine, http:// sudskapraksa.vsrh, Stranica posjeena dana 11. prosinca 2006. godine. 104 Vidjeti odredbu i komentar uz l. 97. st. 1. i 2. ZOO/05 (ranije l. 447. ZOO/91), Kaer, H., Radolovi, A., Slakoper, Z., Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 2006., str. 124. i 125. Autori navode da odredba regulira na koji nain onaj tko je bio hipotekarni dunik otuenjem zaloene nekretnine prestaje biti i osobni dunik. 105 Vidjeti l. 319. ZV. Gavella, et al., Stvarno, str. 817.

710


promjena hipotekarnog vjerovnika,106 upis hipoteke u zemljine knjige izvrit e se temeljem isprave iz koje je je ta injenica razvidna i s istim prvenstvenim redom.107 Jednako je i u sluaju da je prenesen samo dio hipotekarne trabine odreen razlomkom ili iznosom (l. 35. st. 3. ZZK), kada e u zemljinim knjigama biti upisane dvije hipoteke s istim prvenstvenim redom. 2. Nadhipoteka Nadhipoteka se moe osnovati, izmeu ostalog, i kao prisilna sudska hipoteka na hipoteci (bilo dobrovoljnoj bilo prisilnoj) na temelju sudske odluke i na nain kako se osniva prisilna sudska hipoteka.108 Budui da za podzalog vrijedi na odgovarajui nain ono to i za zalog,109 primjenom l. 35., st. 5. ZZK (odgovarajua primjena odredbi o upisu hipoteke na nadhipoteku) podzalono pravo (nadhipoteka) upisati e se u zemljine knjige uknjibom u teretovnici. Osnivanje nadhipoteke110 doputeno je glede cijele trabine kao i pojedinog dijela trabine odreenog razlomkom ili iznosom (l. 35. st. 3. ZZK), jednako kao i prijenos hipotekarne trabine.111 U teoriji se upozorava da akcesornost hipoteke nalae obvezu hipotekarnom duniku da nakon upisa nadhipoteke, hipotekarnom vjerovniku moe namiriti trabinu samo uz suglasnosti nadhipotekarnog vjerovnika.112106 Prema Josipovi, op. cit., str. 174., Ovo ne znai da novi hipotekarni vjerovnik ne treba zatraiti upis svog izvanknjinog prava., U tom pravcu starija sudska praksa: Hipotekarna trabina moe se ustupom prenijeti samo upisom u zemljinoj knjizi. Vanknjini ustupovnik u ovom sluaju nije ovlaten na tubu protiv ustupljenog dunika Zakljuak Stola sedmorice, od 28. oujka 1940. Rek 214/1-1940, Iz obrazloenja: Istie se da cesionar ne bi mogao s uspjehom traiti naplatu ustupljene trabine jer ne bi mogao udovoljiti zakonskom propisu ( 1369 O.g.z.) da duniku omogui brisanje obveze u zemljinoj knjizi. Rucner, J., Strohal, P, op. cit., str. 181. 107 U tom pravcu sudska praksa: Novi stjecalac nekretnine optereene zalonim pravom u korist neke osobe, ne moe traiti da se u njegovu korist prenese i zalono pravo, ako na njega nije prela i trabina osigurana zalonim pravom u korist te osobe. Iz obrazloenja: Kada trabina osigurana hipotekom prijee na drugu osobu, na tu osobu ujedno prelazi i hipoteka kojom je trabina osigurana (l. 319. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima). Zalono pravo moe se prenijeti samo pod pretpostavkom da se prenosi trabina osigurana zalonim pravom, a obzirom da to u konkretnom predmetu nije sluaj nema ugovora o cesiji - ustupu kojom bi se novana trabina prenijela na novog vjerovnika u smislu l. 437. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, nisu niti ispunjeni uvjeti da se prenese samo zalono pravo koje je u odnosu na trabinu koja je osigurana hipotekom sporedno pravo. s u Bjelovaru, G2298/00, od dana 14. veljae 2001. godine, http:// sudskapraksa.vsrh, Stranica posjeena dana 11. prosinca 2006. godine. 108 l. 316., st. 1. ZV, Vidjeti Josipovi, Upis , str. 122., Gavella et al. Stvarno, str. 849. 109 l. 303. st. 3 . ZV. 110 l. 35., st. 3. ZZK. 111 Josipovi, Zemljino , str. 172.-173. 112 Prema, Simonetti, Hipoteka ...., str. 1120. Vidjeti tamo navedenu literaturu.


711

IV. Postupak namirenja trabine osigurane prisilnom sudskom hipotekomRadi namirenja trabine koja je osigurana prisilnom hipotekom, hipotekarni vjerovnik moe traiti prodaju nekretnine u ovrnom postupku ili privremenu upravu nad nekretninom i namirenje iz plodova i drugih koristi koje ona daje. Dok institut privremene uprave nije zaivio, pa se gotovo i ne primjenjuje, ovrni postupak na nekretnini trpi brojne prigovore od kojih su najei oni na raun dugotrajnosti, sloenosti i sl. Kao jedno od moguih rjeenja predlae se odrediti i izvansudsku prodaju nekretnine posredstvom javnih biljenika. Polazei od toga to se za osnivanje prisilne hipoteke trae jednake pretpostavke kao i za ovrhu, sugerira se alternativno propisati prodaju primjenom pravila koja ureuju prodaju predmeta osiguranja za koji je izvren fiducijarni prijenos prava vlasnitva. Tako bi se, uz stanovitu mjeru prilagodbe, mogla slijediti pravila o unovenju predmeta osiguranja iz l. 274. f. i g. OZ. U ovu svrhu ovlastilo bi se predlagatelja osiguranja da (primjerice istekom est mjeseci od pravomonosti rjeenja o osiguranju ili dulje) moe otuiti nekretninu putem javnog biljenika,113 a na tu prodaju glede naina provedbe i prodajne cijene na odgovarajui nain primijenila bi se pravila o prodaji predmeta osiguranja kao predmeta ovrhe u ovrnom postupku.114 Nakon provedene drabe, poto bi kupovnina bila poloena, javni biljenik sklopio bi u formi javnobiljenikog akta u ime predlagatelja osiguranja s kupcem ugovor o prodaji nekretnine,115 u kojim bi bila sadrana brisovna klauzula temeljem koje bi kupac bio ovlaten prigodom upisa svoga prava vlasnitva u zemljinim knjigama ishoditi brisanje prisilne hipoteke i zabiljebe ovrivosti. Ima ideja da se ova prodaja provede i primjenom l. 277. OZ,116 pa da je na dispoziciji predlagatelju osiguranja (ali i protivniku osiguranja, ako u odreenom roku zatrai unovenje predmeta osiguranja) odluiti

113 Po uzoru na st. 1. l. 274. f. OZ., Istiemo da i sada, temeljem l. 92. st. 3. OZ sud moe zakljukom o prodaji odravanje roita za prodaju povjeriti javnom biljeniku. 114 Po uzoru na l. 274. g. st. 1. i 2. OZ, Napominjemo da se u ovrnom postupku nekretnina moe prodati za najniu cijenu od jedne treine njezine utvrene vrijednosti, pa bi se moglo dogoditi da nakon prodaje trabina ne bude namirena u cijelosti, to protivnika osiguranja dovodi u loiju poziciju nego u sluaju iz l. 277. OZ prema kojem najnia cijenu po kojoj se predmet osiguranja moe prodati ne smije biti nia od osigurane trabine, uveane za kamate i trokove predlagatelja osiguranja koji e predvidivo dospjeti odnosno nastati do isteka roka do kojeg javni biljenik mora prodati predmet osiguranja te predvidivi porez i druga javna davanja. Mogue bi bilo revidirati ovu odredbu u navedenom smislu. 115 Vidjeti l. 274. g. , st. 3. OZ. 116 Koji ovlauje predlagatelja osiguranja da zatraiti od protivnika osiguranja nakon dospijea osigurane trabine, preko javnog biljenika, da ga u roku od trideset dana obavijesti, zahtijeva li da se prenesena nekretnina unovi preko javnog biljenika, uz upozorenje o pravnim posljedicama neoitovanja (gdje se dio odredbe o dospijeu predlae zamijeniti zakonskim rokom, primjerice u roku od 6 mjeseci od pravomonosti rjeenja o osiguranju osnivanjem

712


koji e nain prodaje nekretnine izabrati, jednako kao to je sada sluaj s ovlatenjem na namirenje fiducijarnog vjerovnika. 1. Postupak ovrhe na nekretnini 1.1. Ovrha na nekretnini provodi se zabiljebom ovrhe, utvrivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.117 Postupak se pokree prijedlogom za ovrhu pred mjesno nadlenim sudom (na ijem se podruju nekretnina nalazi) uz koji valja priloiti izvadak iz zemljine knjige118 (jer e ga u protivnom sud odbaciti119). Postupajui po perfektnom prijedlogu za ovrhu sud e donijeti rjeenje o ovrsi i naloiti da se u zemljinoj knjizi upie zabiljeba ovrhe.120

prisilnog sudskog zalonog prava). Slijedei dikciju ove odredbe, u obavijesti bi protivnik osiguranja bio duan odrediti: najniu cijenu (ne bi smjela biti nia od osigurane trabine, uveane za kamate i trokove koji e predvidivo dospjeti odnosno nastati do isteka roka za prodaju te predvidivi porez i druga javna davanja), imenovati javnog biljenika te priloiti njegovu izjavu da je voljan obaviti prodaju i da e od iznosa dobivenog prodajom prethodno namiriti trabinu predlagatelja osiguranja s kamatama i trokovima te porez na promet. Po primitku predlagatelj osiguranja bio bi duan: u roku od 15 dana ovlastiti javnog biljenika da proda nekretninu, uz uvjete odreene u obavijesti te poduzme radnje kojima se omoguava razgledavanje nekretnine, kao i predujmiti trokove prodaje koje je odredio javni biljenik, Ako javni biljenik ne bi uspio prodati nekretninu u roku od tri mjeseca (ili u nekom duljem roku) od dana kad ga je predlagatelj osiguranja na to ovlastio, smatralo bi se da se protivnik osiguranja odrekao prava traiti prodaju nekretnine, a o neuspjehu prodaje javni biljenik bi bio duan predlagatelju osiguranja izdati potvrdu u roku od osam dana. Ako protivnik osiguranja ne bi postupi na opisani nain, odnosno ako javni biljenik ne bi uspio prodati nekretninu smatralo bi se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik nekretnine za cijenu koja odgovara iznosu osigurane trabine s kamatama i trokovima te porezom, pa bi se u navedenim sluajevima predlagatelju osiguranja izdala potvrda o tome da je postao punopravni vlasnik nekretnine, temeljem koje bi bio ovlaten traiti brisanje prisilne sudske hipoteke na toj nekretnini. Prodaju nekretnine bio bi ovlaten traiti i protivnik osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila o unovenju nekretnine od strane predlagatelja osiguranja. 117 Pravomonost rjeenja o ovrsi nije pretpostavka za zabiljebu ovrhe na nekretninama u zemljinoj knjizi. S Bjelovar, G 177/01, Izbor odluka, 2001, br. 1. 118 Ovrni sud nije ovlaten utvrivati je li ovrenik stekao pravo suvlasnitva nekretnine temeljem samog zakona i bez upisa u zemljinu knjigu, pa ni u sluaju ako se radi o stjecanju po osnovi brane steevine ovrenika i upisanog vlasnika. s u Rijeci, G-1893/02, Ing, PSP, 2003., br. 3., str. 57. 119 Ovako Sessa, ., Ovrha na nekretninama, u Crni, I., Dika, M., Erakovi, A., Hrvatin., B., Jeli, O., Markovi, N., Matko Rudjak, J., Sessa, ., Novo ovrno pravo, Zagreb, 2004., str. 200. 120 Za upis zabiljebe ovrhe moraju se ispuniti sve pretpostavke koje se moraju ispuniti za provedbu svakog zemljinoknjinog upisa. Josipovi, Komentar , str. 169. Ovo stajalite u cijelosti slijedi i sudska praksa: Za valjan zemljinoknjini upis osim formalnopravnih uvjeta trebaju postojati i materijalnopravni uvjeti koji opravdavaju takav upis. Postojanje materijalnopravnih uvjeta za upis prava vlasnitva pretpostavlja postojanje valjane pravne osnove stjecanja tog prava, pa kad takva osnova ne postoji, ne moe niti doi do valjanog


713

Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene vlasnitva niti drugih stvarnih prava na temelju dobrovoljnih raspolaganja ovrenika. Zabiljebom ovrhe ovrhovoditelj stjee pravo namirenja,121 a nakon zabiljebe ovrhe ne moe za namirenje druge trabine na toj nekretnini voditi poseban postupak.122 Vrijednost nekretnine sud moe utvrditi na tri naina: po slobodnoj ocjeni,123 prema podacima porezne uprave; te iz sudskog ili izvansudskog sporazuma na temelju kojega je steeno zalono pravo.124 Nakon to utvrdi vrijednosti nekretnine, sud e donijeti zakljuak o prodaji nekretnine u kojem e odrediti nain i uvjete prodaje.125 1.2. Prodaja nekretnine najee se obavlja usmenom javnom drabom (na kojoj kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno

upisa. VS RH, Rev-2185/97, IO VS RH, 2/1998., 5., prema uvela, M., op. cit., str. 853., O zabiljebi ovrhe vidjeti Crni, J., Koni, A. M., Institut zabiljebe u zemljine knjige kao uvar vladavine prava, u Bienenfeld, et al., Nekretnine..., str. 191. do 194. i tamo navedenu sudsku praksu. Vidjeti l. 88. ZZK, 121 Ovako i sudska praksa: Nakon zabiljebe ovrhe ovrhovoditelj stjee pravo na namirenje i u sluaju kada trea osoba kasnije stekne vlasnitvo na temelju sudske odluke zbog ega je doputen upis promijene prava koji nije utemeljen na raspolobi ovrenika nakon zabiljebe ovrhe. s u Koprivnici, G-1363/01, ING, Sudska praksa, 2002., br. 4., str. 96., Zabiljebom ovrhe u zemljinim knjigama stjee se mogunost odvojenog namirenja ovrhovoditelja prema pravilima ovrnog, a ne steajnog prava, za sluaj otvaranja steajnog postupka nad ovrenikom.Meutim,valja utvrditi kada su po propisima zemljinoknjinog prava nastali pravni uinci zabiljebe. Naime, pravni uinak zabiljebe ovrhe nastaje kada prijedlog, nalog suda za upis stigne zemljinoknjinom sudu to se u zemljinim knjigama evidentira zemljinoknjinom plombom u smislu l. 98. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine, broj 91/96dalje ZZK), ali svakako ovo pod pretpostavkom da ovaj upis bude odobren o zemljinoknjinom sudu (l. 70. st. 2. ZZK). Iz obrazloenja odluke Vs RH Gzz-54/01 od dana 2. listopada 2001. godine, http:// sudskapraksa.vsrh, Stranica posjeena dana 11. prosinca 2006. godine., Iz obrazloenja odluke Stola sedmorice od 18. rujna 1942. Rek 277-42: Zemljinoknjina zabiljeba o dozvoli prinudne drabe u svrhu namirenja neke zalogopravno uknjiene trabine ima uinak da se draba moe provesti proti svakoj osobi, koja kasnije stekne to zemljite, ali uinak ove zabiljebe prema nekoj odredjenoj osobi ovisna je o tome, da li sama uknjiba prava zaloga ima uinak prema toj osobi. Ukoliko je sama uknjiba prava zaloga bez djelovanja prema takvoj treoj osobi, utoliko je isto tako bez djelovanja prema toj osobi takodjer i zabiljeba drabe. Za to odlunu vanost ima pitanje dobre ili zle vjere uknjienog vjerovnika odnosno ovrhovoditelja., Puhari. K., op. cit., str. 628. 122 Kada nakon zabiljebe ovrhe ovrhovoditel

PRISILNA HIPOTEKA

Documents

Transcript of PRISILNA HIPOTEKA