Prirucnik-Osnovne Radionicarskog Rada

1PRIRUNIK

OSNOVE RADIONIARSKOG RADA

PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA

2Autori:

Mirna Aleksi, menader za odnose s javnou;

Ivana Kokanovi, dipl. psiholog;

Amna Haljeta, prof. pedagogije i psihologije

Urednici:

Samir Haljeta - USRBIH

enana Meki- CRS

Saradnici:

Edisa Demi, Novi put Mostar

Elma Devedi, Zemlja djece Tuzla

Dragan Jokovi, Otaharin Bijeljina

Samir Selimovi, SOS Kinderdorf Sarajevo

Aida Omeragi, Centar za socijalni rad Zenica

Enisa Herceg, JU Dom-porodica Zenica

Denana Meki, CRS Sarajevo

Lektor:

Senada Milanovi, prof. bosanskog jezika i knjievnosti

3SADRAJ

RIJE AUTORA .......................................................................................................................... 6

1. ULOGA NEFORMALNOG OBRAZOVANJA ............................................................................. 8

2. RADIONICE........................................................................................................................... 9

2.1 ANALIZA ................................................................................................................... 11

2.2 DIZAJN ....................................................................................................................... 13

2.3 RAZVOJ ...................................................................................................................... 17

2.4 VOENJE ................................................................................................................... 19

2.4.1 Vjetine komuniciranja .................................................................................... 20

2.4.2 Facilitacija ........................................................................................................ 23

2.4.3 ta kada nastupe problemi na radionici .......................................................... 272.5 EVALUACIJA ............................................................................................................... 303. VELIKO DA I VELIKO NE ...................................................................................................... 31

4. PRIMJERI RADIONICA ........................................................................................................ 33

5. PRIMJERI EVALUACIJSKIH OBRAZACA ................................................................................ 66

6. PRIMJERI LEDOLOMACA .................................................................................................... 69

7.TRGOVINA LJUDIMA ........................................................................................................... 79

LITERATURA ........................................................................................................................... 89

PRIRUNIK ZA TRENEREPREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA

4

Trgovina ljudima je fenomen star koliko i ljudska historija, nikada nije iskorijenjena, a cijelo vrijeme je mijenjala svoje oblike i prilagoavala se drutvenim uslovima. U modernom svijetu trgovina ljudima, a posebno enama i djecom, je sveprisutna, a ljudima se trguje u svrhu seksualne eksploatacije, prisilnog rada i sluenja, prisilnog prosjaenja i vrenja krivinih djela, u svrhu zakljuivanja prisilnih brakova, pa sve do oduzimanja i trgovine organima.

Kvalitativna dimenzija problema trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini je takva da su danas, za razliku od ranijih godina, sve vie zastupljene domae rtve, ija je starosna dob sve nia, i generalno je sve tee otkriti sluajeve trgovine ljudima. Godinji izvjetaji Ureda dravnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, te izvjetaji brojnih meunarodnih organizacija koje prate stanje ovog problema, su saglasni u konstatacijama kako je Bosna i Hercegovina zemlja destinacije, tranzita i porijekla rtava trgovine ljudima, razliitog uzrasta (esto i djece), koji se eksploatiraju na razliite naine. Isto tako, pomenuti izvjetaji ukazuju na injenicu kako je dolo do svojevrsnog izmjetanja trgovine ljudima sa javnosti dostupnih lokacija (ugostiteljski objekti) ka privatnim prostorijama to svakako uslonjava cjelokupni proces borbe protiv ove pojave.

Ukupnu situaciju u vezi sa trgovinom ljudima mnogo kompleksnijom ini injenica da je to vid kriminala, esto organizovanog, kroz koji trgovci ljudima stiu enormne zarade, to ini iluzornim nade da se trgovina ljudima moe iskorijeniti. Stoga je borba protiv trgovine ljudima dugotrajan i mukotrpan proces, koji zahtijeva ukljuivanje i partnerstvo svih vladinih i nevladinih institucija i organizacija. Da bi akcije usmjerene protiv trgovine ljudima imale pozitivne rezultate, one moraju biti koordinirane i istovremeno biti usmjerene na krivino gonjenje trgovaca ljudima, na zatitu rtava trgovine ljudima i na prevenciju, posebno prevenciju meu rizinim grupama, kao to su djeca.

Preventivne aktivnosti zauzimaju kljunu ulogu u naporima institucija formalne drutvene kontrole da smanje obim i rasprostranjenost trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Do sada su one u Bosni i Hercegovini bile tematski posveene zatiti posebno ranjivih grupa, davanju podrke srodnim stratekim naporima u podruju suprotstavljanja nasilju u porodici i nasilju nad djecom, zatiti manjina i unapreenju opeg socijalno ekonomskog stanja u dravi, te podizanju svijesti o problemu trgovine ljudima kod ope i profesionalne populacije.

Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini prevenciju smatra poeljnim i odrivim procesom, usmjerenom ka stvaranju uslova koji podstiu pravilnu reakciju organa formalne socijalne kontrole u stvaranju ambijenta osnaivanja drutveno prihvatljivih oblika ponaanja i razvijanja odrivog sistema, ranog upozoravanja, na sluajeve trgovine ljudima. Takva praksa rane intervencije se moe sastojati u prepoznavanju odreenih problema u ponaanju neke osobe, poput nepohaanja kole, loeg kolskog uspjeha, promiskuiteta ili agresivnosti, odavanja alkoholu i narkoticima kao i drugih indikatora ranjivosti, kao to su problemi u porodici, potencijalno ili stvarno zlostavljanje, porodino siromatvo, bolest u porodici, disfunkcionalnost porodice i slino.

5PRIRUNIK ZA TRENEREPREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA

Akcioni plan za provedbu Strategije planira kontinuirano raditi na edukaciji i podizanju svijesti kod ope populacije, posebno djece i mladih, kao i kod ranjivih, marginaliziranih i grupa pod posebnim rizikom (nacionalne manjine, djeca koja ne pohaaju kolu) o pojavnim oblicima i tetnim posljedicama trgovine ljudima (prirunici, predavanja, forumi, emisije, tribine, okrugli stolovi, radionice i slino).

U nastojanjima da se prevencija trgovine ljudima uvede kao redovna aktivnost u kolama i da se kolskoj djeci priblii tema trgovine ljudima, u okviru Dravnog programa za suzbijanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, koji je implementirao CRS uz finansijsku pomo USAID-a, izraen je prirunik za nastavno osoblje, obuen znaajan broj nastavnika i proveden veliki broj predavanja u kolama. U okviru istog programa, izraen je i Prirunik za kolsku djecu, kao tada posljednji korak kojim su stvoreni svi potrebni preduslovi za odgovarajue predstavljanje ove teme kolskoj djeci i njeno razumijevanje.

Zahvaljui razumijevanju i podrci CRS-a i znaajnog broja partnera koji su kroz dugi niz godina borbe protiv trgovine ljudima stekli ogromno iskustvo i bili ga spremni nesebino podijeliti, nastavljene su aktivnosti na polju daljnjeg ukljuivanja trgovine ljudima u kolske programe i jaanja kapaciteta nastavnog osoblja da adekvatno predaju tu temu djeci. Kao konkretan rezultat tih aktivnosti izraen je i ovaj Prirunik za trenere Prevencija trgovine ljudima.

Uvjeren sam da e ovaj prirunik dati novi zamah jaanju prevencije trgovine ljudima meu kolskom djecom i snano doprinijeti postizanju stratekih ciljeva u borbi protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini.

Samir Rizvo,

Dravni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima


6

RIJE AUTORA

Prirunik za trenere Prevencija trgovine ljudima je nastao na osnovu praktinog iskustvenog i zajednikog rada nevladinih organizacija i trenera u oblasti prevencije trgovine ljudima u radu sa djecom i mladima iz neformalnog obrazovanja u kojem su uestvovali: Udruenje Novi put Mostar, Udruenje Zemlja djece Tuzla, Udruenje graana za promociju obrazovanja Roma Otaharin Bijeljina, Humanitarna organizacija SOS-Kinderdorf Sarajevo, Udruenje za saradnju roditelja i kola u BiH, Centar za socijalni rad Zenica i JU Dom porodica Zenica.

Naa zemlja je suoena sa problemom trgovine ljudima i zbog toga je neophodno raditi na sutinskoj prevenciji ovog problema. Cilj prirunika je irenje informacija i podizanje svijesti o ovom problemu, s posebnim fokusom na edukaciju i zatitu djece i mladih, kako bi uticali da to manji broj djece i mladih postanu rtve trgovine ljudima. Prirunik je dio projekta pod nazivom Women and girls in BiH lead secure lives free from the threat of trafficking (ene u BiH sigurne od prijetnji trgovine ljudima), u okviru nastavka zajednikih aktivnosti Udruenja za saradnju roditelja i kola u BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima i CRS-a.

Prirunik za trenere Prevencija trgovine ljudima se sastoji od etiri dijela.

U prvom dijelu se nalaze osnovne informacije o konceptima vjetina i tehnika trenerskog rada u smislu uputstava i savjeta za trenere u radu sa grupom.

U drugom dijelu predoen je radni materijal u vidu praktinih radionica namijenih djeci i mladima prilagoenih razliitim uzrastima na temu trgovine ljudima.

U treem dijelu se nalaze primjeri tehnika radioniarskih vjebi rada sa grupom, a u etvrtom dijelu osnovne informacije o problemu trgovine ljudima.

Prirunik osigurava potrebne trenerske resurse edukatorima i omoguuje im da osmisle preventivni model za obuku u borbi protiv trgovine ljudima. S obzirom na to da djeca i mladi najbolje stiu znanja kroz iskustveni rad ili rasprave u grupi vrnjaka, primjeri praktinih radionica u priruniku imaju za cilj da omogue djeci i mladima da se upoznaju sa pojmom trgovine ljudima, te da djeca i mladi razviju odgovarajue strategije i vjetine kako da se zatite da ne postanu rtve trgovine ljudima i da se pravilno suoavaju sa opasnostima u svom okruenju.

Prirunik je namijenjen svim trenerima i edukatorima koji rade s djecom i mladima, prvenstveno u neformalnom obrazovanju i onima koji izvode preventivno-edukativne radionice, ali isto tako, njime se mogu uspjeno koristiti i kole i prosvjetni radnici i svi drugi zainteresirani koji rade sa djecom i mladima.


Iskreno se nadamo i oekujemo da e saznanja iz ovog prirunika iskoristiti svi koji mogu doprinijeti da se problem trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini smanji, preventira i sprijei, a zahvaljujemo se svima koji su svojim ueem i podrkom pomogli u realizaciji ovog prirunika.


8

1. ULOGA NEFORMALNOG OBRAZOVANJA

Uenje moemo definirati kao svjestan, planiran proces pomou kojeg se postiu eljene promjene u percepciji i ponaanju. Uenje se odvija u obrazovnim institucijama, ali i izvan njih.

Formalno obrazovanje je oblik obrazovanja koji se pojavljuje uglavnom u obrazovnim institucijama i ono je propisano pravnim aktima. Karakterizira ga unaprijed definirani plan i program koji u manjem stupnju obraa panju na individualnost pojedinca, te se sporije mijenja u skladu sa potrebama drutva to je ujedno i njegova osnovna mana.

Nefleksibilnost formalnog obrazovanja razlog je velikog znaaja drugog vida obrazovanja; obrazovanja koje se odvija izvan institucionalnog konteksta, ali ipak strukturiranog i planiranog obrazovanja - neformalnog obrazovanja.

Iako neformalno obrazovanje nije zakonski propisano i ne postoje direktno odreena pravila kako ono treba izgledati, mora postojati okvir u kome e se ono sprovoditi, kao i unaprijed razraeni ciljevi i zadaci koje e pratiti i koji e biti prilagoeni ciljnoj grupi. Upravo zbog diferencijacije edukativnog sadraja, on mora biti fleksibilan kako bi odgovarao svim polaznicima.

Trei oblik obrazovanja je informalno obrazovanje kola ivota i znanje pokupljeno usput. To je neplanirano spontano uenje pojedinca kroz interakciju sa njegovom okolinom i djelovanje medija u svakodnevnom ivotu.

Formalno, neformalno i informalno obrazovanje meusobno se nadopunjavaju i kljuni su za lini razvoj svakog pojedinca.

Uenje je kao veslanje uzvodno; im se stane

odmah se kree unatrag

Lao Tse


2. RADIONICE

Uz seminare treninzi i radionice su najei oblici neformalnog obrazovanja. Radionica je nain rada s grupom, u kojem se kroz lini angaman, kao i iskustvo svih uesnika, razvijaju odreena znanja, ponaanja i vjetine.

Trener voditelj radionice mora biti obuena i kompetentna osoba i njegova uloga nije da tek predaje polaznicima ve izmeu njih mora postojati razmjena iskustava i vjetina i uenje kroz praktian rad, tako da i oni koji ue postaju aktivni inioci procesa uenja.

Dakle, jasno je da u radionici ne postoje pasivni akteri. Iako odgovornost za uspjenost radionice lei prvenstveno na treneru, uesnici radionice su gotovo ravnopravni partneri jer radionica predstavlja razmjenu ne samo znanja i poimanja ve i emocija.

Rad trenera poinje mnogo prije odravanja same obuke, a planiranje radionice je zadatak koji see daleko vie u sutinu od pukog postavljanja pitanja samom sebi: to u raditi s grupom?

Radioniarski pristup koji podrazumijeva:

9 strukturiran scenarij, 9 konkretno strukturirane zahtjeve i upute (igre, vjebe...), 9 osobno angairanje uesnika, 9 uobliavanje doivljaja, 9 razmjenu i 9 elaboraciju i obradu,

uvjetovao je rad trenera po fazama:

9 analiza, 9 dizajn, 9 razvijanje, 9 voenje, 9 evaluacija.


10

Kruni tok radionice

11


2.1 ANALIZA

Analiza je prvi korak nuan za realizaciju kvalitetne radionice.

S KOJIM CILJEM, ZATO I TA?

Odgovorima na ova pitanja definiramo generalni cilj radionice koji se odnosi na konani oekivani rezultat obuke, situaciju koja zahtijeva obuku kao i specifine ciljeve radionice, odnosno ciljeve uenja pozitivne promjene u vjetinama, znanjima i stavovima koje e biti postignute obukom, a koji e uesnici nakon radionice moi primijeniti u praksi, kao direktan rezultat radionice.

Postavljanje ciljeva je korak u osmiljavanju radionice koji slijedi nakon ustanovljenih potreba za obukom, jer se ciljevi zasnivaju na potrebama i definiraju ono to polaznici radionice odnose sa sobom - znanja, vjetine i/ili stavove.Ciljevi obuhvaaju tematske oblasti koje se obrauju (sadraj), utiu na izbor metode koje se koristi (proces) i slue nam kao temelj da ocijenimo jesu li potrebe uesnika zadovoljene i je li obuka na odgovarajuem nivou za odreenu ciljnu grupu.

NUAN DODATNI NAPOR U PREVENCIJI TRGOVINE LJUDIMA

PORAST RIZINIH FAKTORA MEU MLADIMA

NEDOVOLJNA UKLJUENOST PREVENCIJE TRGOVINE LJUDIMA U FORMALNO OBRAZOVANJE


12

KO?

Odgovorom na ovo pitanje odreujemo sve aktere procesa obuke.

Uesnici radionice definiraju i sam proces obuke, te je osnovno pitanja kod organiziranja radionice KO SU UESNICI?: Njihov uzrast? Spolna struktura? Predznanja? Koliko je velika grupa? Iz koje sredine dolaze? Postoje li razlozi za otpor u grupi?

Na tok radionice i samu njenu metodologiju utie i veliina grupe. Ne postoje pravila o tome koliko brojna grupa treba biti, meutim, iskustveno se dolo do spoznaje da je optimalna grupa za sve oblike interaktivnog rada grupa koja broji od 12 do 16 lanova.

U ovom kontekstu posebno pitanje predstavlja odluka o trenerskom radu u timu. Trenerski rad u timu je poeljan jer nosi prednosti i za uesnike i za trenere. Svaki trener djeluje na specifian nain; njegova osobnost se ne moe iskljuiti iz obrazovanog procesa te se radom u timu osigurava nuna dinaminost i zanimljivost za uesnike. S druge strane, rad u timu trenerima omoguava isprobavanje ovih ideja, podrku i feedback, povremeni odmor i pomo ako dio radionice krene neeljenim smjerom.

Izuzetno je vana usklaenost trenera, njihovo nadopunjavanje te da u svim fazama pripreme radionice ravnopravno sudjeluju. Osim ovoga treba upamtiti:

9 Ne treba oponaati svog ko-trenera. Treba biti svoj, ali imati zajednike ciljeve;

9 Rad trenera u timu nije natjecanje - nedopustivo je nadmetati se s ko-trenerom;

9 Ravnomjerno rasporediti sesije;

9 Ustanoviti unaprijed neka osnovna pravila / je li u redu ubacivati se u sesiju koju vodi ko-trener /ako ko-trener eli pomo koji je signal...;

9 Pruiti praktinu pomo /podijeliti pisani materijal, zalijepite rezultate rada na zid...;

9 Ako nije dogovorena praktina pomo za vrijeme sesije koju vodi ko-trener, sjediti i truditi se da se ne ometa njegov rad /ne preturati po papirima za svoju sesiju dok ko-trener radi;

9 Biti drugi par oiju i uiju koji prate reakcije uesnika za vrijeme sesije koju vodi ko-trener;

9 Pruati povratne informacije (feedback) verbalno i neverbalno, i konstruktivne sugestije;

Radionica MORA biti prilagoena uesnicima

13


9 Pokazati zainteresiranost i paljivo pratiti, te davati neverbalnu podrku i ohrabrenje

Odgovor na pitanje GDJE? opisuje mjesto odravanja radionice.

U ovoj fazi pripreme radionice treneri moraju sagledati poziciju, dostupnost i pristupanost mjesta odravanja radionice , ali i , to je jo vanije, ta prostor nudi u smislu veliine, opremljenosti, osvjetljenja, udobnosti, temperature, ventilacije, nivoa buke,

Idealno bi bilo da treneri odreuju mjesto odravanja radionice. Naalost, to je zaista rijedak sluaj i mjesto odravanja radionice treneri najee ne mogu birati, te stoga moraju voditi rauna o sljedeem:

9 Obii prostor za vrijeme planiranja radionice;

9 Na dan odravanja radionice opet doi ranije;

9 Stolice postaviti tako da formiraju krug, ili barem potkovicu ili slovo V, tako da uesnici mogu vidjeti jedni druge i lake komunicirati, a ujedno da su im vidljiva sva audio-vizualna sredstva;

9 Maksimalno iskoristiti prostor.

2.2 DIZAJN

Dizajn radionice podrazumijeva identifikaciju vremena koje je potrebno alocirati za uspjeno savladavanje pojedinih tema, kao i nain i tehniku njihovog prezentiranja.

KADA? i KAKO?

Vrijeme trajanja zavisi od teme koja se obrauje, zahtjeva obuke, kao i potreba i profila uesnika. Utvrivanje vremena trajanja, grubog rasporeda, pauza i sesija, omoguava nam da utvrdimo i na koji nain e se obuka odvijati u okvirima raspoloivog vremena.

Ako se radionica odvija u prostorima kole, za oekivati je da e se duljina jedne sesije morati prilagoditi trajanju nastavnog sata koji postaje vremenski okvir za pojedinu sesiju ili moda ak i za itavu obuku.

Ako treneri nisu limitirani trajanjem nastavnog asa, satnicu trebaju odrediti na nain da se osigura aktivno sudjelovanje uesnika.

Ako je mogue, mjesto odravanja radionice upoznajte prije dizajna same radionice.


14

Odgovorom na pitanje KAKO? kreira se dizajn radionice, odreuju naini na koje e uesnici savladavati sadraj obuke. Ova faza pripreme radionice je korak u dizajniranju obuke koji podrazumijeva planiranje predstave i odravanje proba prije nego to se izae na pozornicu.

Kao i u pozoritu, i naoj predstavi je potreban scenarij. Svi elementi dizajna trebaju biti objedinjeni tako da radionica ima dinamiku, ritam, variranje tema, metoda, a poeljno i trenera.

Dakle, odreeni su ciljevi radionice, definirani akteri, zna se ko e biti uesnici na radionici, kada e se radionica odvijati i, u idealnom sluaju, u kakvim prostornim uvjetima, a treneri su svjesni svih svojih prednosti i mana - trenutak je da se odaberu metode rada, a taj izbor ovisi o rezultatima iz prethodnog dijela pripreme. Tanije, kod odabira metoda mora se odgovoriti na sljedea pitanja:

1. Koji je cilj?

Metoda se bira u skladu s ciljevima koji se ele postii. Razliite teme zahtijevat e i drukije metode.

2. Uesnici?

Treba sagledati kako e uesnici reagirati na odreenu metodu. Koji metod pouavanja najvie odgovora grupi njihove dobi, spolne strukture, predznanja?

3. Koje vjetine zahtijeva?

Prije nego se primijeni bilo koja metoda, potrebno je znati koje vjetine zahtijeva. Moemo li to izvesti? Imamo li dovoljno znanja?

4. Vrijeme, prostor, sredstva?

Odgovara li metoda koju elimo primijeniti prostoru u kojem vodimo radionicu? Hoemo li imati dovoljno vremena? Imamo li dovoljno sredstava, pribora i pomagala?

5. Odgovara li stilu voditelja?

Odgovara li nam ta metoda? Na kraju krajeva, razliiti ljudi razliite sklonosti.

Kvaliteta obuke se osigurava pauzama nakon 90 do 120 minuta rada..

15


Neke od najee koritenih metoda u radioniarskom radu su:

Brainstorming

Trener postavlja pitanje i trai brze odgovore koje pie na tabli. Ova aktivnost mora se izvoditi bez podpitanja, pojanjenja i diskusija. Nema pogrenih odgovora, a cilj je da se iznese to vie ideja.

Izlaganje (predavanje ili prezentacija)

Dobro strukturirano predavanje koje dri trener i u kojem se iznose kljune stvari na koristan i zanimljiv (zabavan) nain.

Fishbowl

Formiraju se dvije grupe: izvoaka i posmatraka. Izvoai izvode scenu ili diskutiraju o nekoj temi, dok ostali imaju posmatraku ulogu. Varijacija: neki od posmatraa postaju izvoai, na znak voditelja.

Grupna diskusija (Buzz)

Poslije predavanja, uesnike podijelimo u male grupe da razgovaraju o svojim reakcijama, iskustvima ili primjeni nauenog. Moemo traiti da svaka grupa referira 2-3 kljune stvari.

VIE ISKUSTVENOG UENJA-BOLJA NAUENOST

VIE KOMBINIRANIH METODA VEA UKLJUENOST, BOLJE RAZUMIJEVANJE, POTPUNIJE UENJE

VIE INTERAKTIVNIH METODA VEA MOTIVIRANOST


16

Debate

Dva tima zastupaju suprotne stavove o nekom problemu. Od publike se trai da glasa ili donese odluku o najuvjerljivijem argumentu.

Studija sluaja

Grupa dobiva opis situacije sa svim podacima (obino je napisana neka stvarna situacija). Uesnici treba da odgovore na pitanja o emu se tu radi, da definiraju problem, to bi oni uinili, koje su opcije za rjeavanje tog problema i sl.

Igranje uloga (Role play)

Svaki lan male grupe dobiva ulogu koja moe, ali i ne mora biti unaprijed objanjena; onda ih stavljamo u situaciju gdje trebaju odigrati svoju ulogu.

Konsultacije

Sesija fokusirana samo na jednu osobu (trener i/ili mala grupa uesnika razmatra sluaj ili problem jednog lana grupe).

Igrice i ledolomci

Zabavne igrice koje stvaraju povjerenje, razvijaju identitet i samosvijest grupe, unose dinamiku i tempo.

Ova metoda rada u velikoj mjeri olakava rad trenera, ali i od njega trai odreene vjetine i prije svega aktivno sudjelovanje u odabranoj igrici. Ledolomci se koriste s razlogom; da se uesnici upoznaju, da se uvedu u temu, da se podigne energija grupe, da se formiraju grupe, da se doe do dobrovoljaca za narednu aktivnost i sl. Stoga je jako vano odabrati pravu igricu ledolomca u odreenom trenutku, a uz obvezno uvaavanje potreba uesnika.

Odabrane metode moraju uvijek omoguiti da kljune poruke radionice budu prenijete i nauene, a radionica atraktivna za uesnike. Stoga bi trener trebao da:

9 bude siguran u ispravnost izbora metode i da ima povjerenja u sebe kada je primjena metoda u pitanju;

17


9 kada god je to mogue, prvo sam iskusi metodu kao uesnik (ili da bude u timu iji su neki od lanova imali takvo iskustvo i mogu da ga radioniarski obrade sa ostatkom tima);

9 bude u stanju predvidjeti ishode, ali i da izae na kraj sa onima koje nije predvidio;

9 bude svjestan uloge koju trebaju imati njegova lina miljenja i tumaenja i da je u stanju iskoristiti interpretacije i asocijacije koje dolaze iz grupe;

9 jasno postavi ciljeve svake programske cjeline, ali da izbjegne utjerivanje uesnika u unaprijed definirane zakljuke sesije (tzv. dogmatska facilitacija);

9 nastoji da ne koristi one metode koje kod pojedinaca ili u grupi mogu izazvati osjeanja na kojima nije spreman raditi ili se ne mogu adekvatno obraditi u toku radionice (staro trenersko pravilo: Ono to ne moe zatvoriti, nemoj ni otvarati.);

9 prihvati da neki od uesnika moda nee eljeti uestvovati u odreenim aktivnostima;

9 ima paljivo pripremljenu strategiju debrifinga i davanja povratne informacije poslije aktivnosti, ostavljajui dovoljno fleksibilnosti da se prema potrebi bavi i neoekivanim ishodima.

9 bude svjestan da uenje podrazumijeva promjenu i da ponekad to moe predstavljati i neprijatno iskustvo. Uesnici mogu metodu ( trenera ) okriviti za svoju nelagodnost. Trener mora sa panjom analizirati je li tu nelagodnost izazvala sama metoda ili je ona nastala kao posljedica osjeanja i otkria do kojih je metoda dovela.

2.3 RAZVOJ

Razvoj radionice podrazumijeva identifikaciju trening materijala, pomagala i drugih detalja potrebnih za odravanje radionice.

Pisani materijali

Zadatak trenera je napraviti i sve pisane materijale za radionicu. Razlikuju se dvije vrste materijala.

U prvu skupinu materijala ubrajaju se svi oni materijali koji su namijenjeni uesnicima i omoguavaju njihovo nesmetano obavljanje svih radnih zadataka koje im dodjeljuje voditelj


18

radionice.

U drugu skupinu materijala ubrajaju se materijali koji slue voditelju za odravanje radionice: detaljan plan i program rada, evidencijska lista, pisane upute, vjebe i zadaci za rjeavanje, evaluacijski listii, razni radni materijali za samouenje, memorijski stick s PP-prezentacijama, listii, kuglice, igrae karte ili druga pomagala potrebna za formiranje grupa i sl.

Radni materijali moraju biti u kontekstu sa sadrajima, primjereni temeljnom znanju ciljne skupine, a oblikovani tako da zadovolje razliite stilove uenja i potiu motivaciju uesnika.

Dakle, materijali moraju u funkciji ostvarivanja ciljeva obuke, podravati izabrane metode i, nita manje vano, biti prilagoeni uesnicima obuke, a pri pisanju materijala za radionice vano je:

9 Koristiti jednostavne reenice i uobiajen rjenik,

9 Objasniti kljune termine i koncepte,

9 Pisati pregledati urediti,

9 Proitajte materijale naglas,

9 Finalnu verziju ponovo provjeriti.

Radioniarski pribor i audio-vizualna sredstva

Radioniarski pribor je neophodan za svaku radionicu. U fazi razvoja radionice napravite popis radioniarskog pribora /markeri i flomasteri, selotejp/ krep-traka, makaze, papir A4, papiri velikog formata, naljepnice, post-it i sl., te provjeriti audiovizualna sredstva / tabla za pisanje/ flipchart, grafoskop, video, projektor za slajdove, slike, posteri, modeli, literature. DVD pleyar) koja su potrebna za izvoenje radionikih aktivnosti.

Izbor audio-vizualnih sredstava je znaajan za odvijanje procesa obuke, jer efektno nastavno sredstvo pojaava percepciju i razumijevanje, olakava pamenje, motivira i poveava zainteresiranost, daje raznovrsnost u uenju, te omoguava treneru efikasno raspolaganje vremenom.

Moemo rei da izbor audio-vizualnog sredstva i radionikog materijala mora osigurati:

Audio-vizualna sredstva su pomona sredstva, a ne zamjena za trenera.

19


1. Uoljivost

9 Vizualni materijal mora biti lako uoljiv

9 tampani materijal mora biti itljiv

2. Jednostavnost

9 Sadraj ne smije biti nerazumljiv niti dvosmislen

9 Osnovni pojmovi i koncepti moraju biti naglaeni

3. Preciznost

9 Informacije su aurne, temeljene na injenicama, pravilno izloene i kompletne

4. Zanimljivost

9 Dizajn, boja i grafika privlae pozornost

9 Ilustracije i primjeri poboljavaju pamenje

5. Praktinost

9 Odabrana sredstva su primjenljiva i jednostavna za upotrebu

2.4 VOENJE

U ovoj fazi, nakon to je bio analitiar, pisac i organizator, trener postaje facilitator, moderator, nastavnik, ali i zabavlja, te u prvi plan dospijevaju njegove komunikacijske vjetine.

Sama radionica ima tri strukturne cjeline:

UVOD dobrodolica i predstavljanje, zagrijavanje, definiranje pravila i uvod u temu radionice;

GLAVNI DIO aktivnosti koje osiguravaju ispunjavanje ciljeva radionice;

ZAVRNI DIO zakljuak, evaluacija.

Prvi dojam se moe ostaviti samo jedanput, te je jako vano da u uvodnom dijelu trener:

9 Osigura da uesnici znaju da su dobrodoli. Poeljno je uspostaviti kontakt i prije


20

samog poetka radionice.

9 Potvrdi svoj kredibilitet - kae dovoljno o sebi da se opravdaju kvalifikacije da trener stoji ispred grupe.

9 Ako se uesnici meusobno ne poznaju, upotrijebi ledolomce ili neku drugu kratku i efektivnu metodu upoznavanja, a da bi sebi olakao daljnji rad, osigura bedeve ili naljepnice s imenima uesnika.

9 Upozna uesnike sa ciljevima i programom radionice, te zatrai informaciju o njihovim oekivanjima.

9 Zajedniki s uesnicima definira osnovna pravila ili dogovor o nainu rada. Neka od tih pravila mogu biti:

dok jedna osoba govori, svi sluaju

pravo na razliita miljenja, bez osuivanja

pravilo sudjelovanja

drimo se teme, ne skreemo raspravu u neke druge smjerove

potivanje dogovorenog vremena...

9 Provjeri zadovoljava li raspored sjedenja mogunosti nesmetanog komuniciranja kao i dostupnost audio-vizualnih pomagala.

9 Pokae uesnicima da e radionica biti dinamina, a ritam brz time to e uvodna sesija biti kratka uz koritenje razliitih metoda.

Ako je trener u uvodnom dijelu uspio zadobiti povjerenje, potovanje i stvoriti ugodnu atmosferu, stvorio je neophodne preduvjete za realizaciju glavnog dijela radionice u kojem se obrauje zadana tema na nain definiran agendom radionice.

2.4.1 Vjetine komuniciranja

Voenje radionice je komunikacijski proces te su vjetine komuniciranja izuzetno vane za uspjenog trenera. Sama komunikacija se definira kao proces razmjene verbalnih i neverbalnih poruka koji se odvija izmeu najmanje dvije osobe. Proces komunikacije odreuje kontekst komunikacije, odnosno situacija u kojoj se ta komunikacija odvija. Na komunikacijski proces u kontekstu radionice utie vie faktora: broj uesnika, uzrast, spol, predmet poruke, prethodno iskustvo, ali je najvanije postii usklaenost verbalne, paraverbalne i neverbalne

21


komunikacije.

Kod verbalne i paraverbalne komunikacije potrebno je da trener odgovori na pitanja:

1. to elim postii svojom porukom?

2. S obzirom na publiku, kojim rijeima i kako je poruku najbolje izraziti?

te da:

9 pridrava se gramatikih pravila,

9 prilagodi jezik i nivo formalnosti sluaocu,

9 izbjegava dvosmislene, nejasne, vrlo apstraktne i sloene rijei i namjerno ne iskrivljuje rijei,

9 izbjegava kratice i akronime, ni u kojem sluaju ne upotrebljava sleng,

9 ima na umu da svaka rije ima denotativno i konotativno znaenje,

9 definira to misli ako upotrebljava rijei koje imaju vie znaenja,

9 pojasni to misli ako upotrebljava rije ili frazu na neuobiajen nain,

9 ne optereuje uesnike nepotrebnim i nevanim informacijama i digresijama,

9 prui kljune informacije, izbjegava detalje i suvine rijei,

9 vodi rauna na vremenski ogranienu jednosmjernu komunikaciju MANJE JE VIE

9 koristi pravilo trojnog ponavljanja:

To to eli rei, reci triput. Reci o emu e govoriti, govori i na kraju reci o emu si govorio!

Ako se eli da onaj kome se obraa ispravno shvati ono TA je reeno, vaan je nain KAKO je to izreeno te trener treba paziti na:

9 Ritam - ne govoriti prebrzo, ali ni presporo;

9 Intonaciju - ton glasa treba biti energian, otvoren, pozivajui i iskren, a jaina glasa treba biti prilagoena veliini grupe;

9 Pauze u govoru - efektne, ali ne preeste;

9 Izgovor rijei - pravilan i jasan;

Misli komplicirano, a govori jednostavno.

A ne obrnuto

F. Nietzsche


22

9 Parafraziranje - podrite svoju poruku ponavljanjem, ali drugim rijeima;

9 Provjeru efekta - treba se neprestano odvijati.

Trea komponenta komunikacije je neverbalna komunikacija koja se sastoji od mnotva znakova od kojih svaki ima svoje znaenje. Ti znaci mogu mijenjati, potvrivati ili negirati ono to izgovaramo. Zato nain na koji neto izgovaramo, te kako pri tome izgledamo i kako se drimo, znaajno utie na poruku koju aljemo. Zato je vrlo vano obratiti panju kako na svoje, tako i na sugovornikove neverbalne znakove u koje ubrajamo:.

9 Kontakt oima uspostaviti kontakt oima s uesnicima, ali bez zurenja. Kontakt oima potie uesnike na sudjelovanje;

9 Izraz lica izraz lica neka prati sadrajni dio poruke; smijeak e potaknuti napor da se humorom radionica uini zanimljivom, a ozbiljan izraz lica istaknuti ozbiljnost iznijetih injenica. Ne mrtiti se bez obzira na eventualni neprijatan razvoj situacije;

9 Kretnje (geste) koristiti geste primjereno. Da se uesnici ohrabre, poeljno je potvrdno klimati glavom. Izbjegavati geste koje mogu biti smetnja/ trljanje dlanova, uvijanje kose, glaenje brade, itd.

9 Osobni prostor i tjelesni kontakt potovati osobni prostor uesnika i voditi rauna o tjelesnom kontaktu. Ako se mora ui u osobni prostor uesnika, uiniti to s bone strane, a ne frontalno. Kod rukovanja vodite rauna o jaini stiska; bolje i za nijansu jae od poeljnog nego labavo.

9 Meusobni poloaj kreite se, nemojte biti statini. Pokazujte zainteresiranost blagim naginjanjem prema uesnicima.

9 Prikazivanje sebe obucite se primjereno kontekstu radionice. Izbjegavajte dodatke koji odvlae pozornost.

Ne govori bez pripreme, ali govori tako kao da taj as smilja!

Trener ne predstavlja samo sebe ve i organizaciju iz koje dolazi.

Najvanije u komunikaciji jeste da ujete

neizgovoreno!

P. Drucker

23


Komunikacija je dvosmjerni proces i uspjena samo ako je uz usklaenost verbalnog i neverbalnog prisutno i AKTIVNO SLUANJE.

2.4.2 Facilitacija

Uloge trenera

Ve je reeno da trener u dijelu voenja radionice prvenstveno ima ulogu facilitatora, to znai da on mora posjedovati odreene vjetine da bi:

1. Usmjeravao uesnike ka cilju.

2. Pruao pomo uesnicima u meusobnom razumijevanju i dogovoru.

nastavnik

organizator

pisac

glumac

moderator

facilitator

TRENERongler

zabavljac


24

3. Omoguio da svi uesnici ispolje svoje najbolje kvalitete.

4. Rjeavao konflikte pomirenjem razlika u miljenju.

Da bi ispunio navedene zadatke, trener mora koristiti etiri tehnike facilitacije:

1. Atentivne tehnike

2. Tehnike opservacije

3. Tehnike sluanja

4. Tehnike postavljanja pitanja

Atentivne tehnike se koriste da se trener predstavi na nain kojim pokazuje uesnicima radionice da im posveuje pozornost.

TREBA:

9 Biti licem okrenut prema uesnicima.

9 Uspostavljati odgovarajui kontakt oima.

9 Izbjegavati statinost i kretati se od grupe do grupe dok uesnici rade odreenu vjebu i time provjeravati i potvrivati njihov napredak.

NE TREBA:

9 Razgovarati s nastavnim sredstvima i okretati lea grupi dok im se obraamo gledati npr. u flipchart dok se obraamo uesnicima.

9 Zuriti u uesnika.

9 Ponaati se na bilo koji nain koji odvlai pozornost uesnika npr. gledati na sat dok neko govori.

Tehnike opservacije, saznavanja prije svega putem ula vida i sposobnosti opaanja, e treneru pomoi da na temelju neverbalnog ponaanja uesnika procijeni kako je proces prihvaen te hoe li se radionica nastaviti kako je planirano ili je moda potrebno primijeniti plan B - modificirati plan rada ustanovljenim potrebama uesnika.

Tehnikama opservacije uoavamo neverbalna ponaanja i njihova mogua znaenja, a neki od njih su:

25


PONAANJE MOGUA ZNAENJA

Smijeenje

Potvrdno klimanje glavom

Naginjanje naprijed

Gledanje trenera u oi

EntuzijazamRazumijevanje

Zijevanje

Prazan pogled

Cupkanje nogom

Zavaljenost u stolici

Gledanje na sat

Dosada

Mrtenje

Hvatanje za glavu

Izbjegavanje pogleda Zbunjenost

Tehnike sluanja osiguravaju primanje verbalnih informacija i potvrdu da je informacija shvaena. Ovdje se radi o AKTIVNOM SLUANJU koje podrazumijeva:

1. paljivo sluanje izgovorenog uz izbjegavanje unutarnjih i vanjskih smetnji,

2. parafraziranje onoga to je reeno ponavljanje svojim rijeima onoga to je neko od uesnika rekao.

Tehnike postavljanja pitanja obuhvataju:

1. postavljanje pitanja,

2. obradu odgovora uesnika,

3. odgovaranje na pitanja uesnika.


26

Postoji est vrsta pitanja koje trener moe koristiti:

1. Direktna pitanja pitanja koja se postavljaju odreenoj osobi u grupi, a ona mogu biti alternativna, otvorenog tipa ili sugestivna. Koriste se da bi:

prozvali osobu koja zna odgovor,

izbjegli osobu koja odgovara na svako uvodno pitanje postavljeno grupi,

ukljuili inae tihog uesnika.

2. Uvodna pitanja pitanja koja se postavljaju cijeloj grupi i na njih svako moe odgovoriti. Trener ne odreuje ko e odgovoriti na ova pitanja. Uvodna pitanja mogu biti alternativna, otvorena ili sugestivna, a koriste se da bi:

zapoeli diskusiju,

vodili diskusiju,

postavili novu temu tako da svi esnici mogu iznijeti svoja miljenja,

dobili komentar na temu.

3. Retorika pitanja pitanja koja ne zahtijevaju odgovor, a koriste se da bi potaknuli uesnike na razmiljanje, ali bez ekanja na odgovor.

4. Alternativna pitanja pitanja na koja se odgovara samo sa da ili ne, a koriste se da bi:

ponovili prethodno obraene injenice,

usmjerili uesnike u razmiljanju,

ohrabrili stidljivog uesnika da odgovori kada je trener siguran da on zna odgovor.

5 Otvorena pitanja uopena pitanja koja mogu dovesti do opirne diskusije. Ova pitanja najee poinju s upitnim rijecama/to, kada, ko, gdje ili zato. Koriste se za razvijanje ope diskusije ili da saznamo injenice. Otvorena pitanja su najpoeljnija vrsta pitanja u radionikom radu.

6. Sugestivna pitanja pitanja koja sadre odgovor u samom pitanju. Koriste se da bi:

dobili odgovor koji elimo,

usmjerili diskusiju.

Nain na koji trener postupa s odgovorima uesnika predstavlja drugi korak u procesu postavljanja pitanja. Treba:

27


9 pozitivno komentirati tane odgovore,

9 odati priznanje za trud, ak i kada odgovor nije taan,

9 minimizirati mogui osjeaj nelagode kada se da netaan ili nepotpun odgovor.

Odgovaranje trenera na postavljena pitanja, tanije, nain na koji e trener odgovoriti na postavljeno pitanje uesnika, direktno uvjetuje hoe li i oni slobodno postavljati pitanja i ubudue.

Kada odgovara na pitanja trener treba:

9 dati odgovor u sluaju ako je on jedina osoba koja moe odgovoriti ili preusmjeriti pitanje na drugog uesnika radionice ili cijelu grupu ukoliko smatra da se odgovor moe od njih dobiti,

9 odloiti pitanje za kasnije ako pitanje nije u okviru teme ili se na njega ne moe odgovoriti u okvirima datog vremena ili e se do odgovora doi kasnije u sklopu radionice ili ako mu treba vremena da pronae taan odgovor.

2.4.3 ta kada nastupe problemi na radionici

I kod radionica koje su isplanirane u detalje ponekad se stvari izmaknu kontroli. Stoga se trener uvijek mora pripremiti i za takve situacije i adekvatno reagirati.

Uesnici su nezainteresirani, pasivni

Kao to previe aktivna, nedisciplinirana grupa uesnika moe stvarati probleme u radu, tako i pasivna i previe mirna i tiha grupa moe jako oteati rad treneru.

Samo kritiniji treneri e odmah pomisliti kako su vjerovatno previe dosadni, osjetiti se nemono i tuno, ak i iritirano.

Veoma je vano prepoznati pasivnost i, naravno, imati pripremljen ledolomac kojim uvijek moemo osvjeiti rad i aktivirati uesnike.

Promjena metode rada takoer moe pomoi, brainstorming i rad u paru ili manjoj grupi potie dinamiku rada.

Vano je pokuati poveati samopouzdanje uesnika te ih potaknuti na rad sugestijama da nema tanih i netanih odgovora, da je svaije miljenje jednako vrijedno, razgovarati u grupi postavljanjem pitanja...


28

Uesnici koji ometaju rad mineri

Nona mora svakog trenera je miner ili provokator u grupi. Jedan od moguih naina reagiranja je u prvom trenutku ignorisanje - ukoliko nije previe agresivno i uestalo. Neki od minera samo ele privui panju, pa kada uvide da to svojim postupcima ne uspijevaju, odustanu.

Na niim uzrastima moemo im zadati neku ulogu, zadatak: pisanje ideja ili odgovora na flipchartu, pomaganje u mjerenju vremena. Time dobivaju na vanosti to su najvjerovatnije i eljeli, a usput treneru daje mogunost da njima vlada.

Nekada je ipak potrebno direktno, osobno im se obratiti. Naravno, neophodno je izbjegavati agresivnost u glasu i pokretima, te u tim prilikama koristiti tehnike ja-govora.

Treba izbjegavati kontakt oima s njima, ali krenuti i stati pored ili iza njih. Zamoliti ih da prestanu.

Ukoliko prethodne aktivnosti budu neuspjene, moe se ak uspostaviti sistem za upozoravanje: poslije tri upozorenja, uesnik mora napustiti radionicu. Ako se radi u timu, jedan od trenera moe minera odvesti napolje - na time-out.

Dominantni uesnici

Koliko god se bojali tiine na radionici i da e uesnici biti tihi i neaktivni, u istoj mjeri strai i agresivan, dominantan uesnik, jer ometa dinamiku grupe. Ostatak grupe se po pravilu povlai u takvim situacijama i ukoliko na vrijeme trener ne reagira, lako se moe doi u situaciju da se grupa umrtvi i izgubi motivaciju za uee u aktivnostima.

Dominantnog uesnika moe se zamoliti da pomogne u pisanju biljeki sa rasprave ili da napie vane toke na flipchartu, te da bude odgovoran za osiguravanje da svi sudjeluju (na primjer, ohrabrivanje srameljivih ljudi).

Dominantne uesnike trener nikada ne smije dovoditi u neprijatnu situaciju jer e mu moda u nastavku rada biti potrebna njihova energinost i razina sudjelovanja.

Ukoliko je nii uzrast u pitanju, moete podijeliti svakom od uesnika odreeni broj kamenia ili neega slinog: svaki put kada osoba uestvuje, stavlja kameni u odreenu posudu. Kada vie nema kamenia, nema vie priliku za replike u toj vjebi ili ak za vrijeme trajanja itave radionice.

Moda se i zaboravi ono to je trener pokuao prenijeti uesnicima radionice, ali se uvijek pamti kako se ophodio prema njima.

29


Uesnici se svaaju, raspravljaju

Aktivne i dinamine grupe esto prate rasprave ili ak svae.

Kod takvih situacija trener ne smije oklijevati s reakcijom nadajui se da e se ona smiriti sama od sebe. Vano je da ne stane ni na iju stranu, da istakne da nije ni mjesto ni vrijeme za svau, da svako moe imati svoj stav o nekom pitanju.

Kada je nii uzrast u pitanju, nekad je dovoljno i samo im skrenuti panju na neku drugu aktivnost.

Treneru postavljeno pitanje na koje ne zna odgovor

Nekad se trener moe izvui sa: A to vi mislite o tome? i prebaciti pitanje svim uesnicima.

Meutim, niko ne oekuje da jedna osoba zna odgovore na sva pitanja. Sasvim je korektno ponuditi uesnicima da e im podatak ili odgovor biti dostavljen naknadno.

Premalo ili previe vremena

I kada trener paljivo isplanira aktivnosti i ak isproba sve tehnike, uvijek se moe dogoditi da doe do raskoraka izmeu planiranog vremena i dinamike kojom se radionica odvija. S toga je izuzetno vana fleksibilnost trenera i ubacivanje plana B.

Ako aktivnost traje due nego to je predvieno, trener je treba pokuati skratiti, s tim da uvijek ima na umu da mora ostaviti dovoljno vremena za raspravu, te zavretak ili zaokruenje teme, cjeline.

Ako ostaje previe vremena, trener ne treba pokuavati rastegnuti odreenu aktivnost. Treba napraviti pauzu ili organizirati kratku aktivnost kojom ete podii raspoloenje u grupi. Ledolomci uvijek dobro dou, te uvijek treba imati spreman ledolomac vika.


30

2.5 EVALUACIJA

U toku itave radionice trener treba podsjeati na postavljene ciljeve, a na kraju uraditi evaluaciju te na taj nain ocijeniti u kojoj mjeri su ciljevi radionice ispunjeni.

Plan evaluacije se radi se na temelju potreba i raspoloivih sredstava, a mogu se procjenjivati sljedei elementi radionice:

sadraj programa i dizajn radionice,

trenerske sposobnosti,

usvojeno znanje, vjetine i promjene stavova uesnika,

materijal i oprema,

drugi rezultati.

Dakle, evaluacija radionice obuhvata procjenu stavova uesnika o dizajnu, toku i efektima obavljene obuke, a koristi se kao osnova za izradu izvjetaja o radionici te daljeg planiranja i provoenja buduih aktivnosti.

Postoje razliite metode evaluacije od kojih svaka ima prednosti i mane:

upitnici,

verbalna procjena,

opservacija uesnika,

pretest i posttest,

razgovor/intervju i

izvjetaji u razliitim formama.

Evaluacijski upitnici koje su uesnici zamoljeni da ispune prije odlaska sa radionice mogu se nai u dva oblika. Mogu biti kratki, sa vie ponuenih odgovora gdje uesnici trebaju obiljeiti polja zavisno od zadovoljstva obrade izvjesnog aspekta radionice ili otvorenog tipa, gdje uesnici trebaju odgovoriti na nekoliko pitanja. Ovaj drugi tip upitnika dozvoljava uesnicima vie prostora za obradu dojmova, ali zahtijeva vie vremana to moe obeshrabriti uesnike da ga zavre.

Vrednovanje se moe izvriti i razgovorom, igrom ili drugom vjebom.

31


3. VELIKO DA I VELIKO NE

DA 9 Odrediti cilj

9 Izabrati teme

9 Definirati hoete li imati ko-trenera

9 Saznati ko su uesnici

9 Upoznati mjesto odravanja radionice

9 Odrediti vrijeme odravanja radionice

9 Odabrati metode koje ete koristiti

9 Pripremiti i umnoiti materijale, radioniki pribor i audiovizualna sredstva

9 Uobliiti konaan scenarij radionice s tono odreenim vremenom za svaku aktivnost

9 Vjebati, isprobavati, vjebati, isprobavati

9 Korigirati scenarij ako su u toku vjebanja uoeni nedostaci

9 Na dan odravanja radionice doi ranije i prilagoditi prostor potrebama radionice

9 Rasporediti materijale i provjeriti audio-vizualnu opremu

9 Imati na umu vanost prvog dojma

9 Osigurati da se uesnici osjeaju dobrodolim, a ako je mogue, upoznati se s njima i prije poetka radionice

9 Zajedno s uesnicima definirati pravila

9 Upoznati uesnike s ciljem radionice

9 Koritenjem prigodnog ledolomca stvoriti ugodnu atmosferu, povjerenje i zainteresiranost kod uesnika, uz obavezno osobno sudjelovanje

9 Postepeno uvesti uesnike u temu rada


32

9 Biti prirodan i iskren

9 Usaglaavati verbalnu i neverbalnu komponentu poruka

9 Biti spreman na promjenu scenarija uvaavajui feedback polaznika

9 Osiguravati sudjelovanje svih

9 Naizmjenino mijenjati dinamiku i metoda rada

9 Uraditi kvalitetnu evaluaciju

NE / NEMATI CILJ

/ NEDOVOLJNA PRIPREMA

/ PRETENCIOZNO NAPRAVLJENI MATERIJALI ZA UESNIKE

/ KANJENJE

/ LO PRVI UTISAK

/ PREDUG ILI SUHOPARN UVOD

/ STATINOST

/ NEDOSTATAK HUMORA

/ ZANEMARIVANJE VANOSTI FEEDBECKA

/ NEUSKLAENOST VERBALNOG I NEVERBALNOG

/ IZBJEGAVANJE KONTAKTA OIMA

/ NADMETANJE SA KO-TRENEROM

/ SLABA ZAVRNICA


PRIMJERI RADIONICA

33

4. PRIMJERI RADIONICA


PRIMJERI RADIONICA

34

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: Dungla

Trajanje radionice: 60-70min

Broj uesnika: 8-12

Materijal: pliane igrake ili kartice (sliice) sa raznim ivotinjama, hamer, bojice, ljepila, evaluacijski upitnici.

Cilj : upoznati djecu sa moguim opasnostima od poznatih i nepoznatih ljudi i svijeta u kojem ivimo, razviti kritiki odnos prema nepoznatim osobama i situacijama, obrada vlastitih iskustava, timska saradnja.

AKTIVNOST OPIS

Predstavljanje i uvodni

dio

10 min Predstaviti se u grupi i u par rijei uvesti djecu u planirane aktivnosti.

Igra Imena

10 minuta

Na sredinu prostorije stavi se kutija s plianim igrakama ili sliice

ivotinja (poeljno je izabrati ivotinjice koje ne bi izazvale uvredljivost

kod djece npr. cuko, maca, vjeverica, hrak, ribice, lane). Djeca

nasumino biraju jednu igraku ili sliicu. Nakon toga svako dijete

treba rei to mu se dopada kod te igrake i slae li se da ga do kraja

radionice ostali oslovljavaju s imenom te ivotinjice ili lika iz crtanog

filma.

Glavna aktivnost 1

5 min

Djeca dobivaju instrukciju da od izabranih igraaka naprave dunglu.

Ukoliko je trener izabrao sliice, unaprijed priprema hamer na kojem

je iscrtana dungla te po njemu lijepe sliice i prave zajedniko

stanite za sve ivotinje. Ukoliko ima pliane igrake od raspoloivih

materijala, u prostoru prave stanite.


PRIMJERI RADIONICA

35

Glavna aktivnost 2

15 min

Nakon to naprave stanite, ponudimo im opasne ivotinje npr.

tigar, lav, zmija,krokodil, majmun Zapoinjemo razgovor o tome

koje su to ivotinje opasne te nam mogu nauditi i kojih se trebamo

uvati.

Pustiti ih da malo diskutuju.

Kad primijetimo da su iscrpili temu, prebacujemo priu na dobre

ivotinje i kako i one nekada znaju biti opasne.

Da li si nekada uo da je cuko nekoga ugrizao, maca ogrebala, hrak

gricnuo

Ukoliko se pojavi veliki interes (graja), dozvoliti pojedinano svakom

djetetu da ispria svoj doivljaj.

Nakon toga trener treba djeci dati do znanja da opasnost ne vreba

samo od opasnih ivotinja ve i od dobrih.

Glavna aktivnost 3

10 min

Trener treba napraviti poveznicu sa realnim ivotom.

Kao to u dungli moe da ti vreba opasnost od razliitih ivotinja,

tako i u ivotu razni ljudi mogu da budu naizgled dobri, a ustvari da

ti ele nauditi.

Na primjer: kao to cuko moe biti zabavan i uvati te, moe te i

ujesti. Ili maca koja je njena i meka moe da te ogrebe

Tako i u ivotu ljudi koji su fini i njeni prema tebi mogu ustvari eljeti

da ti naude, te uvijek treba voditi rauna o tome kome vjeruje. ili

o tome kada razgovara sa ljudima, da ne dozvoli da ti ine bilo ta

to ti ne prija

Trener treba sam prilagoditi razgovor o opasnostima koje nas vrebaju

u ljudskom svijetu.

Zavrna aktivnost

Ledolomac A HA

Zavisno od velinine

grupe

5 min

Svi stoje u krugu. Sada emo se igrati naim imenima. Evo kako

emo to raditi. Onaj ko poinje igru, uinit e sljedee : desnom rukom

se lupi po lijevom ramenu i kae A , zatim lijevom rukom po desnom

ramenu HA, pa desnom rukom po desnoj nozi i kae svoje ime, a

onda lijevom rukom po lijevoj nozi i kae ime onog koga eli da pozove

da nastavi igru.

Bitno je da se igra izvodi relativno brzo jer se neminovno prave greke.

Evaluacija

5 min


PRIMJERI RADIONICA

36

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: Ne ljuti se, ovjee

Trajanje radionice: 65 min

Broj uesnika: 8-12

Materijal: igricaNe ljuti se, ovjee1, izraeni obojeni modeli od kartona iko, Teta i Djeca .

Cilj: Ispitati poetna znanja o trgovini ljudima, razviti osjetljivost djece za opasnosti, prepoznati

vrbovanje djece u svrhu trgovine ljudima, suzbijanje panike i straha, prepoznati i nauiti adekvatna

bezbjedna rjeenja u situacijama opasnosti, samozatita.

AKTIVNOST OPIS


dio

10 min

Predstavljanje i, u par rijei, uvoenje djece u temu radionice i njezine

korake.

Igrica Ne ljuti se

ovjee

15 min

Kroz igru prikazati koje su potencijalne opasnosti od trgovine ljudima

za djecu ovog uzrasta.

1 Posebna edukativna verzija drutvene igre Ne ljuti se, ovjee


PRIMJERI RADIONICA

37

Glavna aktivnost 1

20-30 min

Podijeliti uesnicima pripremljene figure napravljene od kartona koje

predstavljaju iku i Tetu i onoliko Djece koliko ima uesnika na radionici.Radionica se radi u grupama po 4-6 uesnika. Svaki od uesnika dobije

po jednu figuru i glumit e lik koji predstavlja prema uputama trenera

u nastavku aktivnosti.

Trener kroz opis ike razvije priu o njegovim osobinama (on ima lijep

auto, puno slatkia i igraaka, posjeduje svoj zabavi park). Zatim trener

predstavlja scenarij u kome iko nailazi pored Djeteta i pita uesnike

Da li e ta djeca da se provozaju sa tim ikom ako ih pozove da idu sa

njim? iko nudi etone za autie.

Pitanja trenera djeci: Da li e ta djeca uzeti etone bez pitanja

roditelja?

ta mislite kada ih iko pozove da se provozaju, da li je bolje da ide

samo jedan djeak ili da idete svi zajedno? trener razvija diskusiju:

Ova djevojica nije htjela da se vozi niti da uzme etone, jer se ona

sjetila da su joj roditelji govorili da ne uzima stvari od nepoznatih ljudi,

pa ak ni od poznatih ljudi bez odobrenja roditelja. Takoer se sjetila

da su joj govorili da se moe desiti da taj iko, koji je ljubazan i bogat,

takoer moe biti lo i nauditi djeci. Povikala je svojim drugarima To

je opasno! Ova djevojica je brzo otila u kolu (dom zdravlja, policiju,

po odabiru trenera) i glasno povikala UPOMO.

Trener zavrava diskusiju sa zakljukom da je ovoj djevojici/djeaku

stigla pomo i da je ona bila srena i nagraena..

Ledolomac Ima

li memle u tvojoj

mutikli?

5 min

Igrica gdje djeca treba da izgovore ovu reenicu, a da im se zubi ne

vide.

Evaluacija

5 min


PRIMJERI RADIONICA

38


PRIMJERI RADIONICA

39


PRIMJERI RADIONICA

40

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: Izgubio sam se...


Broj uesnika: 8-12

Materijal: pria o Ivici i Marici ili Pinocchio, set izraenih slika

Cilj: Upoznati djecu s moguim opasnostima (u rizinoj situaciji) ako se negdje izgube i nainima izbjegavanja opasne situacije, pouiti ih kako pravilno reagirati i snai se u rizinoj situaciji, objasniti mogue posljedice, kako se snai, reagirati i traiti pomo, kome se obratiti, nauiti tane podatke o sebi (mjesto, adresa stanovanja, vane brojeve telefona).

AKTIVNOST OPIS


dio

10 min


korake.

Glavna uvodna aktivnost

1itanje dijela prie

10 min

itanje odlomka iz bajke Ivica i Marica u kojem su Ivica i Marica

izgubljeni u umi, i ne znaju se vratiti kui (mlaa djeca) ili itanje

odlomka iz knjige Pinocchiou kojem je Pinocchio izgubljen na ulici

i upada u nevolje.


PRIMJERI RADIONICA

41

Glavna aktivnost 2

ta nam se moe

dogoditi ako smo

izgubljeni i sami

30 min

- kratka analiza prie i postupaka likova u situacijama u kojima su se nali

- razgovor o iskustvima uesnika u slinim situacijama- navesti mogue situacije mjesta gdje se djeca mogu izgubiti:

nepoznato naselje, prodajni centar, kulturne i javne priredbe- razgovor s djecom, iskustvo uesnika

- izvoenje zakljuaka o opasnostima koje mogu nastati u sluaju da se dijete izgubi

- prianje po nizu slika ( Djevojica ulicom hoda sama. Iz automobila joj nepoznata osoba nudi okoladu i zove je u auto. Djevojica zove u pomo, a auto odlazi. Nailazi policajac i ona mu prepriava dogaaj. Policajac je odvodi kui, a potom pozove druge policajce da potrae vozaa.)

- analiza zakljuak: Djevojica je dobro postupila. (zvala je u pomo, nije ula u auto niti je uzela okoladu, znala je svoje line podatke-adresu, opisala je policajcu automobil i sumnjivu osobu - pria je za djevojicu sretno zavrila)

- ukazivanje na opasnosti razmatranje situacije: to bi bilo da djevojica nije postupila kao u prii, da nije zvala u pomo, da nije znala line podatke...

- provjeriti i utvrditi znanje uesnika o svojim linim podacima: adresa, ime i prezime, ulica i kuni broj, ime grada, sela, telefonske brojeve-kua, broj mobitela (mama, tata, baka, djed), broj policije, SOS telefon

Objasniti uesnicima pojmove:Zlostavljati: postupati loe s nekim nanosei mu zlo, maltretirati ga, muiti.Zanemarivanje: prestati voditi brigu za nekoga, zapustiti ga i uiniti nebitnim i nevanim.Nepoznata osoba: mogua kraa djece objasniti razloge zbog kojih se djeca kradu (ucjena, prisilni rad, seksualno zlostavljanje, prosjaenje)Ako se izgubimo: - znati svoju adresu- znati vane telefonske brojeve- znati prepoznati rizinu situaciju- suzbijati paniku i strah

- znati reagirati i zvati u pomo

- uvjebati kako reagirati u takvim situacijama


PRIMJERI RADIONICA

42

Zavrna aktivnost

Igranje uloga

20 min

Uesnike podijeliti u dvije grupe, dvije situacije:

1. kada je djevojica dobro postupila

2. kako bi bilo da nije pozvala u pomo

Likovi: djevojica i djeak, sumnjiva osoba, policajac, mama

- ukazati djeci na osobe od povjerenja policajac, roditelj, uitelj...

Evaluacija

5 min


PRIMJERI RADIONICA

43

UZRAST: 5-8 godina

Radionica: Crvenkapica

Trajanje radionice: 80-85 min

Broj uesnika: 8-12

Materijal: bajka o Crvenkapici

Cilj: Pouavanje i osvjeivanje o opasnostima u rizinim situacijama susreta s nepoznatom osobom, prepoznavanje opasnosti, suzbijanje panike, straha i nepovjerenja, te razvijanje zatite i samozatite u rizinim situacijama.

AKTIVNOST OPISPredstavljanje i uvodni

dio

10 mjn


korake.

10 minitanje bajke o Crvenkapici uz izraavanje doivljaja te kratku sadrajnu

analizu prema nizu logikih pitanja

Glavna aktivnost

Susret s nepoznatom

osobom

40 min

Ukazati na probleme:

-zato je Crvenkapica dola u opasnu situaciju-kako je reagirala pri susretu s vukom-to je mogla rei i uiniti kako bi izbjegla negativne posljedice tog susretaRazgovor o djelu povezan s djejim iskustvom i predznanjem ( Jeste li se i vi susreli s nepoznatom osobom?)Uoavanje i izdvajanje bitnog:-u nepoznatoj sredini s mnogo nepoznatih ljudi ne odvajaj se od poznatih osoba i grupe u kojoj se nalazi,-nepoznatu osobu moe sresti bilo gdje,-nisu sve nepoznate osobe opasne, ali nikada ne znamo imaju li dobre ili zle namjere -uvijek budi oprezan,-ako ti se obrati nepoznata osoba za pomo ili neto eli od tebe, razgovaraj s njom pristojno i kratko na dovoljnoj udaljenosti da te ne moe dodirnuti,-ako ti se uini da je to to nepoznata osoba trai od tebe imalo opasno, brzo se udalji i potrai pomo i savjet od nekoga poznatog (od roditelja, uiteljice, policije),-pazi!!! - veina onoga to ti zvui bezazleno i privlano moe skrivati rune i opasne namjere i posljedice ako ih ponudi nepoznata i sumnjiva osoba,-nikakve ponude ili prijedloge nemoj prihvatiti od nepoznate osobe i nemoj pristati da nekamo s nepoznatim poe, a da prije toga ne potrai savjet i odobrenje od roditelja, uitelja ili osobe koju dobro poznaje.


PRIMJERI RADIONICA

44

Zavrna aktivnost

20 min

Izloene situacije na temelju prie ili iskustva pri susretu s nepoznatom

osobom uesnici dramatiziraju igranje uloga:

nepoznata osoba s dobrim bezazlenim namjerama dijete nepoznata osoba sa zlim namjerama dijete nepoznata osoba odvodi dijete

Kroz dramski prikaz ponoviti i utvrditi te donijeti zakljuke:

1. ta nepoznata osoba moe traiti od nas? (Mogui odgovori: mogu

nam ponuditi igrake, sladoled, ulaz u auto, traiti informacije o nekome ili

neemu) traimo dobre ili zle namjere osobe.

2. ta moe biti posljedica ako pristanemo na sumnjivu ponudu

nepoznate osobe? (Mogui odgovori: nestanak djeteta, trovanje hranom,

smrt).

3. to emo initi da ne upadnemo u nevolje? (Mogui odgovori:

sluati savjete roditelja, uitelja i poznatih osoba, biti oprezan, ne biti

lakovjeran).

4. Kome emo se obratiti za pomo i savjet (Mogui odgovori:

roditeljima, uiteljima, policiji).

Kako se snai, reagirati pri susretu s nepoznatom osobom? (Mogui

odgovori tj. predvieni zakljuak: biti pristojan, ali oprezan, ostati na

dovoljnoj udaljenosti da te ne moe dohvatiti).Evaluacija

5 min

CRVENKAPICA

Bila jednom djevojica po imenu Crvenkapica, jer je uvijek nosila crveni ogrta s kapuljaom.

Jednog dana majka je zamoli da odnese koaru s hranom svojoj bolesnoj baki koja lei u krevetu. Idi ravno do bakine kue, ree joj majka.

Nemoj silaziti s puteljka. uma moe biti opasna. I ne razgovaraj s nepoznatim ljudima!

Dobro, majko!, odgovori Crvenkapica.

Uskoro je srela svog prijatelja drvosjeu. Kamo ide Crvenkapice? upita on.

Nosim hranu baki jer je bolesna i lei, odgovori Crvenkapica.

Ba lijepo od tebe, ree drvosjea. No, ne zaboravi. uma ponekad moe biti opasna.


PRIMJERI RADIONICA

45

Nemoj silaziti s puteljka. I ne razgovaraj s nepoznatim ljudima!

Ne brini, odgovori Crvenkapica.

Malo kasnije Crvenkapica sretne vuka.

Kamo si krenula Crvenkapice? upita on.

Ne smijem razgovarati s nepoznatima, ree djevojica.

Ali ja znam kako se zove. Zar bih ti znao ime da sam ti nepoznat?, upita lukavi vuk.

Valjda ne bi, odgovori Crvenkapica. Ona nije imala pojma da je vuk uo kako ona razgovara s drvosjeom. I ona ree vuku tano kamo se uputila.

Vuk potri do bakine kue kako bi tamo stigao prije Crvenkapice. Zakljua baku u ormar. Onda stavi na glavu njezinu nonu kapicu i legne u krevet te podigne pokriva sve do lica. Tada stigne Crvenkapica. Odmah je primijetila da neto nije u redu s bakom.

Kako su ti velike oi, bako, ree ona.

Da te njima bolje vidim, duo, odgovori vuk slabanim starakim glasom.

A tek kako velike zube ima, ree djevojica.

Da te lake pojedem, duo! viknu vuk i skoi iz kreveta.

Jadna Crvenkapica! ula je kako vuk krgue zubima dok je trala prema vratima i zavrila u naruju svog prijatelja drvosjee koji je doao da bi provjerio je li baka bolje. Drvosjea otjera vuka i izbavi baku iz ormara. to se tie Crvenkapice, ona je dobro nauila razliku izmeu prijatelja i nepoznatih ljudi.

izdvojiti i naglasiti najbitniji element bajke - djevojica Crvenkapica susrela je nepoznatu osobu (vuka)


PRIMJERI RADIONICA

46

UZRAST: 9 - 12 godina

Radionica: Mogue opasnosti

Trajanje radionice: 60-70 min

Broj uesnika: 15

Materijal: hamer sa nacrtanom marionetom, stik-it papirii, projektor ili flip za prezentaciju,

Cilj: upoznati uesnike sa pojmom trgovine ljudima, fazama kao i moguim ivotnim situacijama u kojima im se moe dogoditi regrutovanje.

AKTIVNOST OPIS

Uvodni dio

5minU par rijei predstaviti se i dati uvodne informacije o radionici.

Ledolomac: IMENA I

PRIDJEVI

5 min

Svako treba da kae svoje ime ili nadimak i pridjev koji poinje istim

slovom. Sljedei uesnik treba prvo da ponovi sve to su prethodni

rekli, pa tek onda da kae svoje ime i pridjev.

Glavna aktivnost 1

15 min

Na zid (tablu) lijepimo unaprijed pripremljen hamer na kojem imamo

nacrtanu marionetu.

Djeci podijelimo post-it papirie na kojima piu situacije kada ih je

neko na neto pokuao nagovoriti. Ukoliko ne mogu da se sjete, piu

izmiljene primjere. Kada svi ispiu, izlaze jedno po jedno i itaju

i obrazlau to to su napisali. Trener ih potie pitanjima: ko te je

nagovorio, na to, je li bilo posljedica

Glavna aktivnost 2

10 min

Trener povezuje situacije nagovaranja sa moguim regrutovanjem u

trgovini ljudima.

Npr:

Sve ovo o emu smo priali moe nas odvesti u neke opasne situacije.

Nekad e nam ljudi ponuditi druenje,susret, posao, privlane

poklone, traiti od nas da neto uinimo za pare.a da svi ti fini gesti

imaju lou posljedicu za tebe.

Pronai primjere regrutiranja iz prakse pa na tim primjerima djeci

ukazati rizike regrutiranja te mogunost spreavanja/izbjegavanja

opasnih situacija.


PRIMJERI RADIONICA

47

Glavna aktivnost 3

15 min

Djeci ukratko prezentirati pojam i faze trgovine. Moe da se napravi

kratka prezentacijatabelarni prikaz faza trgovine obavezno koristiti

bilo u prezentaciji ili na flipu.

Zavrna aktivnost

VOR

10 min

Sada emo svi stati u krug i uhvatiti se vrsto za ruke. Lagano

kreemo jedni prema drugima a zatim se upetljavamo tako to se

provlaimo jedni drugima ispod ruku drei se vrsto i dalje. Kada

se sasvim zapetljamo, polagano poinjemo s raspetljavanjem. Vrlo je

vano da jedni drugima ne isputamo ruke sve dok se ne vratimo u

poetni poloaj.

IliObjasnite da je za ovu igru jako vano pratiti upute i sluati jedne

druge, kako se niko ne bi povrijedio na bilo koji nain. Objasnite im da

e svi stajati u krugu, pruit e prema sredini kruga obje ruke i zatim

zatvorenih oiju paljivo krenuti prema sredini kako bi se primili za

ruke jo s dvije osobe (svakom rukom za drugu osobu po mogunosti).

Neka otvore oi. Njihov zadatak je da bez putanja ruku razveu nastali

vor i ponovno formiraju krug. Neka se polako i paljivo pokuaju

raspetljati sve dok ne formiraju krug, ali ne smiju pustiti ruke jedne

drugima. Ako grupa jako dobro napravi ovu vjebu, moete napraviti

varijacije: bez prianja, ili samo aptanje itd.

Evaluacija

5 min


PRIMJERI RADIONICA

48

UZRAST: 9-12 godina

Radionica: Scenariji sluaja


Broj uesnika: 8-12

Materijal: pripremiti papirie za izjanjavanje o trgovini ljudima, scenarije sluaja trgovine ljudima, broure o prevenciji i informacije o prijavljivanju sluajeva

Cilj: ispitati znanja i stavove o trgovini ljudima, saznati izvore informacija o temi, putem scenarija sluajeva upoznati uesnike o opasnostima i posljedicama trgovine ljudima, kako se snai u rizinoj situaciji, kako potraiti ili pruiti pomo, te kako reagirati pri susretu s nepoznatom, ali i sumnjivom osobom, saznati efekt uenja o trgovini ljudima

AKTIVNOST OPIS

Predstavljanje i uvodni dio

10 mjn

Predstavljanje i, u par rijei, uvoenje djece u temu

radionice i njezine korake.

Ledolomac: Kua, stanar i

zemljotres

10 min

Trener objasni uesnicima da mogu da budu kua u

parovima diui ruke spojene licem u lice ili mogu biti

stanari kue. Kada trener izda naredbu Kua trai stanara,

prvo dvoje koje su blizu, prave Kuu i trae najbliu osobu

koja je Stanar. Kada trener izda naredbu Stanar trai

kuu, Kue stoje, a stanari u krug trae kuu koja im je

najblia. Kada trener izda naredbu Zemljotres, sve se kue

rue i stanari ih naputaju, te svi formiraju nove Kue ili

Stanare.

Uvodno upoznavanje uesnika I

komunikacija

5 min

Trener inicira upoznavanje putem predstavljanja svih

uesnika sa nekom od vjebi predstavljanja...

Glavna aktivnost 1

Uvodna evaluacija o predznanju o

trgovini ljudima

10 min

Uesnicima se podijele papirii i olovke na kojima upisuju

anonimno ta je po njihovom miljenju trgovina ljudima.

Po zavretku trener prikuplja papirie i stavlja ih u kutiju.

(traiti da navedu izvore informacija iz kojih su saznali o

trgovini ljudima).


PRIMJERI RADIONICA

49

Glavna aktivnost 2

Prezentacija scenarija sluajeva

25-30 min

Kroz scenarije sluaja trgovine ljudima, opisima konkretnih

sluajeva i procesa trgovine ljudima upoznati uesnike ko

su rtve i kako se postaje rtva trgovine ljudima, prevencija

i zatita, metoda vrbovanja i eksploatacije.

Podijeliti broure i navesti izvore informisanja o trgovini

ljudima i prijavljivanje.

Diskusija

10 min

Trener na kraju radionice ita kartice uesnicima i komentira

sa uesnicima o onome sto su saznali tokom radionice i trai

da se izjasne ponovo o trgovini ljudima i donesu zajednike

zakljuke.

Evaluacija

5 min

Prilog: scenariji sluajeva str.58.


PRIMJERI RADIONICA

50

UZRAST: 13 16 godina

Radionica:Pitanje-odgovor

Trajanje radionice: 60 70 min

Broj uesnika: 15

Materijal: flipchart ili tabla, post-it papirii, eir ili kutija,vea koverta, projektor ili flip.

Cilj : upoznati uesnike sa osnovnim pojmovima vezanim za trgovinu ljudima, te da prepoznaju mogue naine regrutiranja u kojoj se mogu nai u svakodnevnom ivotu.

AKTIVNOST OPIS


dio

10 mjn


korake.

Ledolomac

IME I POKRET

5min

Svako treba da kae svoje ime ili nadimak i da uradi neki pokret koji

ga najbolje opisuje nprples, ubacuje u ko,svira klavir, bere jabuke,

tipka poruke, slika. Sljedei uesnik treba prvo da ponovi sve to su

prethodni rekli i uinili, pa tek onda da kae svoje ime i izvede svoj

pokret.

Glavna aktivnost 1

10 min

Brainstormingom traiti od uesnika da prvo asociraju pojam trgovine, a potom istom tehnikom pojam trgovine ljudima ( ukoliko procijenite

da je grupa zrela, poeti odmah od pojma trgovina ljudima ).

Glavna aktivnost 2

20 min

Uesnicima podijelimo post-it papirie i traimo od njih da anonimno

napiu sva pitanja koja im padaju na pamet a vezani su za problem

trgovine ljudima. Kako zavravaju papirie sa pitanjima, trebaju ih

ubacivati u unaprijed pripremljenu kutiju, kovertu ili najbolje eir.

Kada svi zavre, trener izvlai papiri po papiri i zajedno pokuavaju

da odgovore na pitanja.

Glavna aktivnost 3

15 min

Trener uesnicima prezentuje unaprijed pripremljenu prezentaciju

o osnovnim pojmovima, fazama trgovine ljudima, kako sve mogu

izbjei rizike regrutovanja, te gdje sve mogu potraiti pomo.


PRIMJERI RADIONICA

51

Zavrna aktivnost HOD

5 min

Svi uesnici staju u jednu liniju. Jedan od uesnika dobija zadatak da

pree na drugi kraj prostorije nekim specifinim hodom ili plesnim

korakom. Svi ostali uesnici trebaju istim korakom da mu se pridrue

na drugoj strani prostorije. Igra se ponavlja dok svi uesnici ne izvedu

svoj hod.

Evaluacija

5 min


PRIMJERI RADIONICA

52

UZRAST: 13-16 godina

Radionica: Ko eli da ide...


Broj uesnika: 8-15

Materijal: broure, flayeri

Cilj: da uesnici saznaju koliko mogu brzo donositi opasne odluke, stavljanje uesnika u situaciju izazova u praksi, utvrditi neprihvatljive modele ponaanja. Kroz diskusiju razviti znanja i informacije o trgovini ljudima i razmijeniti mogue primjere vrbovanja osoba.

AKTIVNOST OPIS


10 mjn

Predstavljanje i, u par rijei, uvoenje djece u temu radionice

i njezine korake.

Glavna uvodna aktivnost 1

Trik pitanje

10 min

Po ulasku u uionicu voditelji radionice se lano predstavljaju

uesnicima kao da su ispred svjetske organizacije mladih i da

su zadueni ispred BiH da skupe jednu grupu mladih volontera

za odlazak u udaljeno mjesto u BiH zbog zajednikih slika koje

ce obii svijet. Sve je plaeno, organizator moe dati honorar,

ali ono to je vano je da hitno moraju da krenu iz kolskih

klupa, istog momenta!

Oni koje ele mogu se odmah javiti roditeljima, a ko ne eli,

moe da se javi tokom putovanja. Ko su dobrovoljci neka dignu

dva prsta??? Nakon eventualnog prijavljivanja uesnika da

uestvuju, uesnicima se kroz diskusiju ilustruju posljedice

takvih odluka, odnosno koje su opasnosti od lako donesenih

odluka, i razgovara se o motivima za prijavljivanje na ovakvo

putovanje.

Glavna aktivnost 2

Prezentacija: Mogui oblici

vrbovanja u svrhu trgovine

ljudima

20 min

Oblici trgovine ljudima i kako se ona odvija, predstaviti dva- tri

razliita primjera.

Podijeliti eventualno edukativne materijale uesnicima.

Opisati oblike vrbovanja u svrhu trgovine ljudima, predstaviti

primjerima najee oblike vrbovanja za ciljani uzrast.


PRIMJERI RADIONICA

53

Glavna aktivnost 3

Diskusija

10 minUesnici daju primjere, odnosno razmjenjuju iskustva o

vrbovanju sa ueem trenera koji vodi diskusiju.

Ledolomac Imitiranje

5 min

Sd m hdti u krug li n psbn nin. Imitirm

hd ki vm km

Primjeri:

- Hd fudblr kd s vr s utkmic

- Hd rbta

- Hd pinic

- Hd dtt d dvij gdin

- Hd n k s vr s pic

Evaluacija

5 min


PRIMJERI RADIONICA

54


Radionica: Anina pria


Broj uesnika: 8-15

Materijal: Anina pria, olovke za sve uesnike, prazne ceduljice, dva hamer papira (crveni i zeleni), dva markera.

Cilj: Da uesnici shvate da svako moe biti rtva nasilja i trgovine ljudima, osnaiti uesnike da trae informacije i otvoreno govore o nasilju i trgovini ljudima, osnaiti uesnike da trae i pronalaze pouzdane izvore informacija i slube koje im mogu pomoi.

AKTIVNOST OPIS


dio

10 mjn


korake.

Glavna aktivnost 1

40 min

SVE TO ZNAM I NE ZNAM O TRGOVINI LJUDIMA???

Uesnici na podijeljene ceduljice piu ta sve znaju o trgovini ljudima,

a s druge strane piu pitanja koja ih interesiraju, a u vezi su sa ovom

temom. Nakon toga nastavnik prikuplja ceduljice, ita ih, a jedan

uesnik pie na crveni hamer papir ta uesnici znaju o trgovini

ljudima, a drugi uesnik na zeleni papir pie pitanja koja uesnike

interesiraju u vezi sa ovom temom.

Trener pokuava povezati ono to je napisano na crvenom hameru

sa onim to se nalazi na zelenom, uz obavezno pojanjavanje i

eventualne nadopune, odnosno ispravke onoga ta je navedeno i to

onim redom kojim je to napisano.

Glavna aktivnost 3

10 minitanje prie. Diskusija i isticanje faza trgovine ljudima.

Glavna aktivnost 2

10 minOD KOGA JO MOGU SAZNATI?

npr. policija, centar za socijalni rad, kola...

Diskusija

5 minKomentar trenera i grupe. Zajedniki zakljuci.


PRIMJERI RADIONICA

55

Evaluacija

5 min

Anina pria

Zovem se Ana i imam 16 godina. Prije tri mjeseca sam upoznala momka koji mi se ba dopao. Moji

me smaraju da moram uiti, zavrim kolu i upiem faks, a ne mogu od njih, jer se svaaju po cijeli

dan. S njim mi je super, on me jedini razumije. Prole sedmice sam se upoznala s njegovim najboljim

drugom Lukom koji ivi i radi u Italiji i ba je cool. Ponudio nam je da doemo kod njega i pokuamo da

se snaemo. Kae da posla ima, a plate su super. Obeao je da e nam pomoi u poetku. Moj momak

bi da ide, ali samo ako ja poem s njim. Kae: Moemo da probamo, nemamo to izgubiti. Mislim da

je u pravu, a i konano u se rijeiti svih problema koji me pritiu... Uostalom, ta moji imaju od toga

to su zavrili faks?

Nakon nekoliko dana, bez znanja roditelja, s lanim papirima (pasoima) otili smo sretni

i zadovoljni u Italiju... Ubrzo nakon dolaska rekao mi je da ima smrtni sluaj, da se mora hitno na

nekoliko dana vratiti u Banju Luku i da e ubrzo doi...

Sutradan sam se probudila i u na stan doao je Luka. Mislila sam da se ali kada mi je ujutru

rekao da u morati raditi na ulici kao prostitutka. Pitala sam ga kakva je to neslana ala i traila da

odmah pozove mog momka. Rekao mi je da sam budala, da me je momak prodao njemu za 1 000 eura

i da sada moram to da mu otplatim, kao i robu koju mi je kupio. Ni danas ne vjerujem da je to istina.

Poela sam da se svaam i da vritim, a tada me je pretukao.

Rekao je da, ako ikada pokuam pobjei, zna gde je moja porodica, osvetit e se. Znala sam da se

ne ali. Svaki put kada sam htjela da se ujem sa svojima, prijetio je da e im rei ta radim u Italiji, da

e im poslati moje fotografije. Svaki put kada sam mislila da mogu pobjei, pitala sam se gdje i kako?

Nikoga ne poznajem, ne znam jezik, a kod sebe nikada nisam imala novca za put. Uostalom, ovde sam

ilegalno, sigurno bih dospjela u zatvor... Prodao me.


PRIMJERI RADIONICA

56


Radionica:Moj izbor


Broj uesnika: 15

Materijal: 10 papira A4 formata i paket markera, isjeckani oglasi, flipart, hameri sa ispisanim fazama,evaluacijski upitnici .

Cilj : da uesnici u svakodnevnim ivotnim situacijama prepoznaju rizine ponude, te da se upoznaju sa osnovnim pojmovima trgovine ljudima. Takoer, u ovoj radionici trebaju spoznati koliko je vano imati jasnu informaciju o svemu onome ta inimo.

AKTIVNOST OPIS

Uvodni dio

5 minPredstaviti se i u par rijei objasniti korake radionice..

Uvodna aktivnost

TKO CRTA

15 min

Uesnici se podijele u parove, te se dogovore ko e biti osoba A

i B.

Osobe A se pozovu van i da im se zadatak: kad se vrate u dvoranu,

doi e do svog para koji imaju papir i flomaster. Njihov zadatak

je da nacrtaju grad u sumrak, drei jedan flomaster zajedno s

svojim parom. Samo ne smiju verbalno komunicirati sa svojim

parom od trenutka kako uu u dvoranu. Osobe B koje ostanu

unutra dobiju slijedei zadatak: kad se njihovi parovi vrate u

dvoranu, doi e do njih, a oni e imati papir i flomaster. Njihov

zadatak je da nacrtaju morski krajolik u podne, drei jedan

flomaster zajedno s svojim parom. Samo ne smiju komunicirati

sa svojim parom od trenutka kako uu u dvoranu. Potom parovi

sjedaju zajedno i da im se jedan flomaster, uz uputu da drei

olovku zajedno trebaju nacrtati sliku na zajednikom papiru, bez

verbalne komunikacije.


PRIMJERI RADIONICA

57

Glavna aktivnost 1

15 min

Povezati uvodnu aktivnost sa trgovinom ljudima.

npr. Kao i u ovoj igri koju smo sada igrali i u stvarnom ivotu moe nam

se desiti da krenemo pogrenim putem, zavrimo u nekim rizinim

situacijama ukoliko ne znamo jasno i precizno ta nam neko nudi

Tu uesnike podijeliti u parove te im podijeliti unaprijed

pripremljene oglase, pozive na druenje sa neta, pozive agencija za

putovanjem,druenjem, manekenstvom

Traiti od uesnika da u tim materijalima identifikuju mogue

opasnosti.

Glavna aktivnost 2

20 min

Okrenemo flip naopako. Na flipu napiemo: Na netu sam pronala

oglas Od uesnika traimo da jedno po jedno izlazi i pie po

jednu reenicu kojom nastavlja zapoetu priu. Usput ne smiju da

komuniciraju. Proces traje dok neko ne misli da nema vie nita da

se doda.

Potom itamo priu i traimo faze i elemente trgovanja ljudima.

Glavna aktivnost 3

20 minUnaprijed pripremiti na hamerima ispisane faze trgovine ljudima, te

dok itamo priu objanjavati teorijski fazu po fazu.

Zavrna aktivnost

ledolomac JEDAN

JEDAN zove DVA DVA

5 min

Uesnici sjede u krugu. Svaki uesnik dobije po jedan broj od jedan

do koliko ima uenika. Trener pone jednolinim ritmom da udara

rukama po koljenima i govori svoj broj jedan-jedan zove dva-dva,

zadatak osobe sa brojem dva preuzima ritam te govori svoj broj i zove

neki novi. Iz igre ispada onaj koji pogrijei. Ta osoba ispada, a ona koja

ju je pozvala mora pozvati neku drugu. Igra se zavrava kad ostane

dvoje.

Evaluacija

5 minPismeni upitnik


PRIMJERI RADIONICA

58


Radionica: Film


Broj uesnika: 8-15

Materijal: film Sestre Bojana Maljevi iz 2011, youtube, prezentacija.

Cilj: upoznati uesnike o opasnostima i posljedicama trgovine ljudima putem vizualnog materijala, izazivanje stavova i osjeaja o tuim negativnim iskustvima, uenje o samozatiti

AKTIVNOST TRAJANJE OPIS


10 mjn

Predstavljanje i, u par rijei, uvoenje djece u temu

radionice i njezine korake.

Ledolomac: Intervju

20 min

Pdijlit s u prv tk d budt s nkim kg

dbr n pznt ili s kim s n druit tlik st.

sb im zdtk d u tku 3 minut szn t

vi stvri sbi B. Ztim mijnjm ulg. Kd

i B bv intrvu, vrm s u krug i prdstvljm

svg pr. Pri tm ustm i gvrim u prvm licu.

Glavna aktivnost

Prezentacija sa isjecima iz filma

Sestre

60-80 min

Trener priprema materijal iz filma Sestre sa isjecima

za ovaj uzrast bez scena explicitnog sexa, nasilja..

Nakon svake scene, vrbovanja, transportovanja,

exploatacije.. trener pokree diskusiju sa uesnicima

radionice o onome to je vieno na prethodnoj sceni.

Upozorenje za trenera: film je mogui okida emocija i

retraumatizacije...


PRIMJERI RADIONICA

59

Ledolomac:Pisanje tijelom 10 min

Zamolite uesnike da ustanu i osigurajte da nisu preblizu

jedni drugima.

Recite im neka se pretvaraju da su im lijeva ili desna

ruka olovke ili hemijske i neka napiu svoja imena ili

brojeve od 1 do 10 u zraku koristei ruke. Zatim im

recite da zamijene ruku i sa drugom opet napiu ime

ili brojeve u zraku. Recite uesnicima da sada koriste

jedno od svojih stopala za pisanje imena ili brojeva u

zraku. Nakon toga neka koriste svoje glave za pisanje

imena ili brojeva u zraku.

Evaluacija

5 min

Opaska:

Poslednjih nekoliko godina snimljeno je vie domaih i stranih igranih filmova na temu trgovine ljudima.Treneri bi mogli da pronau filmove sa ovom tematikom i naprave spisak preporuenih filmova.

Neki od filmova su:

Taken, 2008.

Sestre, 2011.

Dvije djevojice

Trener treba da podstakne uesnike da, dok gledaju ove filmove, obrate panju na karakteristike procesa trgovine ljudima, rtava i trgovaca o kojima su razgovarali, kao i o tome ta se deava sa rtvom kada izae iz lanca trgovine ljudima, sa kakvim problemima se suoava i kakva pomo joj je potrebna. Trener takoer treba da ima u vidu da neki od ovih filmova sadre scene eksplicitnog seksa i nasilja i da nisu pogodni za sve starosne grupe srednjokolaca, te da vrlo paljivo upotrebljava filmove.


PRIMJERI RADIONICA

60


Radionica: Moja pria...


Broj uesnika: 8-15

Materijal: kartice sa priama, papiri

Cilj: upoznati uesnike o opasnostima i posljedicama trgovine ljudima, upoznati push i pull faktore koji utiu na donoenje odluka, upoznati mogue naine vrbovanja, uenje o samozatiti

AKTIVNOST OPIS


dio

10 mjn


korake.

Ledolomac: Priam ti

priu..

10 min

Trener kae: Svi zajedno emo ispriati priu tako to u ja da kaem

jednu rije, slijedei e da ponovi moju rije i doda novu, i tako redom.

Svako u krugu, kada na njega doe red, ponovi sve to je prije njega

reeno i dodaje novu rije. Na kraju dobijamo malu priu. Ponimo !

Glavna aktivnost 1

Rad u grupama

35-40 min

Trener dijeli uesnike u 4 grupe. Svaka grupa dobiva karticu sa priom

o jednoj osobi koja je postala rtva trgovine ljudima (prilog). Ove prie

daju potpune informacije o ivotnoj situaciji osoba, kao i o nainu na

koji je vrbovana od strane trgovca ljudima.

Uesnici imaju zadatak da proitaju priu u grupi i da pokrenu razgovor

bavei se pitanjima:

U kakvoj situaciji je ivjela osoba iz prie?

Kakav zavretak moe imati pria?...

Glavna aktivnost 2

Crtanje

30 min

Kada odgovore na pitanja, uenici imaju zadatak da navedu i grafiki

prikau faktore koji su vukli osobe iz pria da donesu odluke koje su

mogle rezultirati ili su rezultirale time da one postanu rtva trgovine

ljudima i one faktore koje su ih odvraali od tih odluka. To mogu da

urade npr. prikazivanjem strelica suprotnog smjera na papirima.


PRIMJERI RADIONICA

61

Glavna aktivnost 3

Diskusija

10 min

Trener sumira aktivnost.

Vano je istai da je mnogim mladim ljudima svojstveno da lako

stupaju u komunikaciju, lako sklapaju poznanstva, kontakte, naroito

preko raznih drutvenih mrea, otvoreni su za nova iskustva i sl.

Postoji ogroman rizik da prilikom stupanja u kontakt sa novim ljudima,

postanemo i rtva trgovine ljudima.

Mladima je svojstveno da misle da su dovoljno odrasli i iskusni da

prepoznaju zlonamjerne ljude i da mogu sami da se zatite. Najee

jeste tako, ali ne uvijek.

Ledolomac:Gardijev

vor

10 min

Uesnici formiraju krug i kreu se prema centru, zatvoreni

Prirucnik-Osnovne Radionicarskog Rada

Documents

Transcript of Prirucnik-Osnovne Radionicarskog Rada