Priprema Za Cas
-
Upload
smiljana-arsic -
Category
Documents
-
view
1.479 -
download
19
description
Transcript of Priprema Za Cas
Smiljana M. Arsić
060210
Srpska književnost i jezik (05)
Metodička praksa 05 2009/2010. godine
Metodička priprema za obradu teksta Mostovi Ive Andrića
04. 05. 2010.
Osnovna škola Filip Filipović, Beograd, peti razred, V2
Jagoda Žunić, prof
dr Zona Mrkalj
mr Miodrag Pavlović
1
Literatura za učenike:
1) Čitanka za peti razred osnovne škole, Čarolija reči − mr Nataša Stanković-Šošo, KLETT,
Beograd, 2008. str. 168.
Literatura za nastavnike:
1) Staze, lica, predeli – Ivo Andrić, sabrana dela, Prosveta, Beograd, 1985.
2) Metodika nastave srpskog jezika i književnosti – Milija Nikolić, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2006.
3) Program i plan rada i stručno-metodičke pripreme – Aleksandar Laković, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1991.
4) Pregled južnoslovenske književnosti – Dragutin A.Stefanović, Vukašin Stanisavljević,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
5) Istorija srpske književnosti – Jovan Deretić, Sezambook, 2007.
6) Srpska književnost u književnoj kritici, književnost između dva rata – priredila Svetlana
Velmar-Janković, NOLIT, Beograd, 1972.
2
NASTAVNI CILJEVI:
Obrazovni ciljevi: Omogućiti učenicima da se, putem istraživačkih zadataka (podeljenih
na prethodnom času) upoznaju sa tekstom kod kuće i podstaći ih da ga doživljajno pročitaju.
Upoznati učenike sa imenom i delom Ive Andrića, određujući ga, prvenstveno, kao našeg prvog i
jedinog nobelovca. Razjasniti pojam Nobelove nagrade, u slučaju da učenicima nije poznat i i
upoznati ih sa njenom ulogom, značajem, vrednošću. Sugerisati na obimnost Andrićevog
književnog opusa i, u cilju ekonomičnosti i zanimljivosti ispričanog, skrenuti pažnju samo na
najvažnija dela. Motivisati učenike da dožive i užive se u svet književnog ostvarenja Mostovi
putem nastavničkog izražajnog interpretativnog čitanja. Naglasiti bitnost zahteva da se tekst prati
sa olovkom u ruci i podvlače nepoznate reči. Pojasniti učenicima nepoznate ili manje poznate
reči, sa dopuštenjem da ih oni, ako znaju, jedni drugima objasne. Informisati učenike putem
osvrta o motivu mosta kao lajtmotiva Andrićevog stvaralaštva i potkrepiti informaciju
konkretnim primerima. Podstaći učenike da uoče i shvate zašto u tekstu postoji samo jedan
glavni motiv – motiv mosta i tako otkriju ideju teksta koja se nalazi u osnovnoj nameni mostova
– oni vezuju čoveka sa čovekom i prostor sa prostorom. Izdvojiti bitne motive i ujediniti ih pod
temom: Mostovi su trajna dela neimara.težiti ka uočavanju tematskog bogatstva. Dijaloškom
metodom usmeriti učeničko zaključivanje da mostovi nose univerzalnu i neprolaznu lepotu,
vrednost, ali i neimarovu želju za večnošću. Podsetiti učenike na simbol kao stilsko izražajno
stedstvo. Navesti učenike da shvate važnost i funkcionalnost mostova kao zdanja, ali i pomoći
im da uvide i razumeju dublju simboliku koju oni nose. U cilju pospešivanja unutrašnje
očiglednosti učenika, dovesti u vezu mostove iz književnoumetničkog teksta i mostove iz
neposrednog učeničkog okruženja. Razvijati u učenicima svest da svaki predmet nosi svoju
tajnu, koja se često ne nazire pri prvom pogledu. Izvršiti jezičkostilsku analizu dela.
Vaspitni ciljevi: Podsticati učenike da uviđaju slojevitost na prvi pogled jednostavnih
predmetnosti koje ih okružuju. Skrenuti im pažnju da sva dela imaju svoju istoriju, sećanje i
uspomene. Negovati mišljenje da se istorijski točak uvek okreće, spajajući prošlost sa
budućnošću i generaciju sa generacijom. Naučiti učenike da ne potcenjuju spoljašnji izgled, već
da lepotu traže ispod nekad skromne površine. Insistirati na zaključku da su svi mostovi
podjednako vredni i funkcionalni, ma od kog materijala bili napravljeni. Nastojati da učenici
shvate vrednost ljudskog truda i rada uloženog u izgradnju mostova. Bodriti učenike da poštuju
svrhovitost mostova, ali i obavezno istaći bitnost i nezaobilaznost umetničkog u procesu
stvaranja. Razvijati kod učenika svest o autentičnosti svakog književnog dela ponaosob i svih
3
vidova čovekove duhovne aktivnosti. Razvijati kod učenika ljubav i naklonost prema
književnosti, ali i prema umetnosti uopšte. Uputiti ih na toleranciju i različite estetske
kriterijume: gde su ukusi različiti, svaki most lep na svoj način, a lepota se krije u očima
posmatrača.
Funkcionalni ciljevi: Osposobljavati učenike za aktivno učestvovanje u tumačenju
književnog dela. Pomoći im da razvijaju empatičnost, jer se mnoga dela, poput ovog, na taj način
se mogu valjano doživeti. Razvijati i nagovati kod učenika smisao za lepo i širiti estetske
kriterijume. Objasniti učenicima da u tekstu pronalaze umetnički kvalitet, skriven ispod površine
rečenica. Primenom problemskih situacija afirmisati stvaralačko mišljenje i želju za
istraživačkim radom. Podsticati kritičko mišljenje učenika i naglašavati bitnost potkrepljivanja
svojih stavova primerima iz teksta. Razvijati kod učenika misaono-retoričke sposobnosti, ali i
sposobnost samostalnog i promišljenog zaključivanja. Omogućiti učenicima da iskažu
individualnost, kreativnost i smelost u razmišljanju povodom dela, ali ne po cenu razbijanja
koncepta koji je nastavnik planirao ili udaljavanja od smisaonog jezgra dela. Razvijati kod
učenika ljubav prema književnosti. Insistirati na istini da vredno književno delo ne čini mnoštvo
likova ili motiva, već mnoštvo poruka koje se iz njega mogu spoznati. Svakim novim delom
bogatiti učenički rečnik i fundus znanja. Afirmisati nauke poput istorije ili istorije umetnosti,
koje neposredno koreliraju sa datim književnim delom. Potkrepljivati naklonost učenika prema
svim sferama umetnosti, te ne isticati književnost iznad ostalih umetnosti kao jedino vrednu i
bitnu.
4
PRIPREMNI/ISTRAŽIVAČKI ZADACI:
Na sledećem času upoznaćeš se sa delom Ive Andrića posredstvom poznatog teksta Mostovi.
Tekst koji ćeš čitati iznenadiće te bogatstvom i raznolikošću opisa mostova. Pažljivo i
skoncentrisano pročitaj tekst kod kuće. Razmisli o sledećim pitanjima nakon pročitanog teksta:
1) Često i rado Ivo Andrić je pisao o mostovima. Zašto njegovu pažnju od svih
građevina toliko okupiraju mostovi? Šta je potrebno da se napravi jedna kuća? A šta
je još potrebno za most? Promisli kome sve služi kuća, a kome most.
2) Uoči u tekstu o kakvim sve mostovima Andrić piše. Kako ih on klasifikuje? Pisac je
mišljenja da su svi mostovi od istog značaja, ma od kog materijala bili sagrađeni.
Slažeš li se ti sa njim? Obrazloži svoje mišljenje. Kojih se mostova ti sećaš? Od kog
su oni bili materijala? Kako su izgledali?
3) Primeti koji su mostovi zaneli autorovu pažnju i duh. Od kojih mostova on kreće u
svom sećanju? Razmisli, zašto baš od njih? Šta oni znače autoru? Zbog čega se nije
prvo setio slavnih evropskih mostova, već mostova iz svog zavičaja? Istraži po čijem
imenu je nazvan most koji nosi sudbinsko ime jednog mladića. U Čitanci, kraj teksta,
imaš obrazloženje. Ako te više zainteresuje priča o mostu i mladiću po kome on nosi
ime, odgovore pronađi u drugom delu Male prosvetine enciklopedije, od M-Š.
4) Zamisli slavne evropske mostove koje nam autor slikom predočava. Zašto se autoru
oni čine velikim i vrednim pomena? Čini se da mostovi jedne zemlje predstavljaju tu
zemlju. U čemu su sličnosti Španije, Italije, Turske, Švajcarske? Kako objašnjavaš
pojavu da mostovi liče na ljude i predele koji ih okružuju?
5) Kojim stilskim figurama nam pisac predočava lepotu mostova? Zaključke zapiši u
svesku i pripremi se da ih saopštiš na času. Podvuci bar dve rečenice iz teksta u
kojima uočiš personifikaciju, poređenje i epitete. Razmisli koja je njihova uloga.
5
UVODNI DEO ČASA:
Interpretacija bilo kog književnog dela, u konkretnom slučaju Mostova, započinje
nastavničkim, unapred pripremljenim motivacionim razgovorom. Nastavnik ih smišljenim
dijalogom navodi da izgovore temu časa, koja je, ujedno, u ovom slučaju, i naslov dela. Na taj
način podstiče učeničko interesovanje i pobuđuje želju da se aktivno učestvuje u nastavi.
Pripremni razgovor na bi trebalo da oduzme mnogo vremena.
Razmislite, šta sve danas može da poveže ljude ako su udaljeni jedni od drugih? Koja tehnička
dostignuća? Očekuju se odgovori poput: mobilni telefoni, internet, saobraćaj. A šta može spojiti
Nikolu sa Novog Beograda i Marka sa Savskog venca? Da, sastaviće ih mostovi, kako se i zove
tekst koji ćemo danas obrađivati. Pošto sam uverena da ste se svi valjano pripremili za čas,
pročitali delo, ko će mi reći ime pisca koji je napisao tekst pod imenom Mostovi?
Nastavnik na tabli ispisuje prvo naslov nastavne jedinice, zatim i ime pisca (neobavezno i
godine rođenja i smrti). Ovim činom prelazi se na interpretaciju dela.
Pošto se učenici prvi put susreću sa imenom i delom Ive Andrića, neophodno je da se
upoznaju sa nekim osnovnim podacima o životu i stvaralaštvu pisca. Uvodni deo časa
započinjem monologom, koji se može lako pretvoriti u interaktivni dijalog sa učenicima ako su
spremni da govore o piscu. Pripremni zadaci ih nisu upućivali na takvu vrstu istraživanja, jer sam
mišljenja da je funkcionalnije da nastavnik predstavi pisca o kojem dotad nije bilo reči, te na taj
način izbegne suvoparnost izlaganja biografskih podataka. Iz istih razloga, izostalo je davanje
referata sa tom temom nekome od učenika.
Ivo Andrić nije rođeni Sarajlija, iako je tu proveo značajan deo svog života i za Sarajevo bio
doživotno vezan. Rođen je u jednom drugom bosanskom gradu, Travniku, gde je njegova
majka boravila kod rođaka. Bio je veliki partiota, koji je zbog svog patriotizma, tokom I
svetskog rata, čak godinu dana odležao u tamnici. Ivo Andrić je možda najveći pripovedač
dvadesetog veka. Ako ne najveći, a ono najpriznatiji, jer je bio i ostao jedini Srbin koji je 1961.
godine dobio Nobelovu nagradu za roman Na Drini ćuprija. Zna li neko da mi kaže kakva je to
nagrada? Kome se dodeljuje? Za kakve zasluge?
Ako reakcije učenika izostanu i niko ne objasni smisao Nobelove nagrade, nastavnik je tu
da pojasni pojam i istakne važnost i prestiž koji takva nagrada nosi:
Nobelovu nagradu dobijaju ljudi koji su svojim radom i otkrićima doprineli razvitku
čovečanstva, širenju mira i bratske ljubavi. Manifestacija dodele vrši se svake godine, počevši
6
od 1901. Dodeljuje u više kategorija, a nama je ovog puta značajna nagrada koju je naš pisac
dobio u sferi književnosti.
Upoznavši učenike sa pojmom i bitnošću Nobelove nagrade, prelazi se na upoznavanje
učenika sa stvaralaštvom Ive Andrića. Neizostavno bitna je redukcija prezentovanih dela,
imajući u vidu obimnost Andrićevog stvaralačkog opusa:
Ivo Andrić bio je plodan pisac, koji je iza sebe ostavio veliki broj dela. Naviše se istakao kao
pripovedač, iako je pisao i liriku. Spomenućemo (i zapisati na tabli) samo neka dela koja su
najpoznatija: romani – Na Drini ćuprija, Travnička hronika, Prokleta avlija, pripovetke – Deca,
Priča o kmetu Simanu, Knjiga, Most na Žepi, Aska i vuk...
Ipak, ne znači da su na tabli navedena dela ujedno i najvrednija. Svako od nas gradi i
poseduje jedinstven književni ukus, u koji mu se drugi neće mešati. Zato mi ne sudimo koja su
dela dobra ili najbolja, već samo koja su poznata i manje poznata. Nikada ne smemo da
zaboravimo da je svaka knjiga vredna i lepa na svoj način.
GLAVNI DEO ČASA:
Putem niza saradničkih imperativa, pozivam učenike da otvore Čitanke. Motivišem ih
da budno i pažljivo prate moje izražajno interpretativno čitanje, te da, pošto su već upoznati sa
tekstom (u sklopu istraživačkih zadataka, prvi je bio taj zahtev – da se delo kod kuće pročita),
dok slušaju, podvlače nepoznate ili manje poznate reči.:
Sada otvorite vaše Čitanke na stanu 168, gde nalazi se tekst koji ćemo danas obrađivati.
Zamoliću vas za pažnju i tišinu. Dok ja budem čitala, vi pratite i podvlačite reči o pojmove koje
su vam nepoznati, pa ćemo nakon čitanja razjasniti. U isto vreme, razmišljajte o mostovima,
njihovoj funkciji i lepoti. Obratite pažnju na raznolikost mostova koje autor opisuje. Ako
želite, nakon mog čitanja, zatvorite oči i zamišljajte slike velelepnih mostova koje nam je
autor predstavio.
Po završenom čitanju, dopustiću učenicima par trenutaka tišine, kako bi se iz
stvaralačkih maštarija vratili u realnost časa. Potom, kroz dijalog, otkriću koje su to reči zadavale
učenicima muke da ih razumeju i objasniću ih usmenim putem. Pošto su neke reči koje bi bile
manje poznate protumačene na marginama, kraj teksta, očekujem da se može pojaviti nekoliko
nejasnoća, tipa:
7
zarudeli – pocrveneli, porumeneli, rumeni
železni – gvozdeni (postoji naselje Železnik)
brvno − deblo drveta (radi lakšeg razjašnjavanja, može se povezati sa imenicom brvnara)
zatesana − obrađena, isečena
zapreka − prepreka
skelet − kostur
Pored postupnog tumačenja nepoznatih reči, bitno je učenicima objasniti i mogućnost logičkog
zaključivanja značenja pojedinih reči, uslovljenih rečeničnim smislom. Na taj način se učenici
osamostaljuju u čitanju i razumevanju teksta. Posle pojašnjavanja nepoznatih reči, vraćam se na
predeo stvaralačkog maštanja i razmotavam klupko književne analize:
Kakve utiske je priozveo ovaj tekst u vama? Zašto je pisac s pravom izabrao mostove kao
centralni motiv mnogih svojih dela. Obrazložite svoje mišljenje. U čemu uviđate sličnosti
između mostova i kuća? A u čemu razlika? Koja je osnovna namena mostova? Kakvu ulogu
imaju mostovi?
Očekujem da će mnogi učenici govoriti o značaju mostova i opravdanosti odabira
motiva mosta kao dominantnog motiva Andrićevog stvaralaštva. Zatim, verujem da će uvideti
razliku između mostova i kuća, najpre, u njihovoj opozitnoj funkcionalnosti (kuća je dom,
zatvoreno mesto kroz koje ne prođe puno ljudi, dok most trpi svačije korake), a zatim i u gradnji.
Takođe, govoriće i o primarnoj nameni mostova – oni služe kao spone preko reke, njima ljudi
prelaze na drugu stranu... Opet, ideja da su mostovi svedoci mnogih sudbina, namerno je
osmišljena kao upućivačko pitanje, koje će svoju punu realizaciju dobiti tek u domaćim
zadacima sa istoimenom temom.
Koji je glavni motiv ovog teksta? A ko gradi mostove? Upravo, radnici, ali i umetnik. Onda,
sad kad znamo da most gradi i umetnik, šta mislite, koja je tema ovog književnog dela?
Glavni motiv zapisujem na tabli. Dalje, insistiram na pitanjima koja bi učenike dovela
do tematike, kao i do saznanja da mostovi nose i simboličku vrednost. Oni su i lepota, i snaga, i
želja neimara-umetnika da, na taj način, ostavi trag.
Znamo da se svaki graditelj trudi da njegovo delo traje dugo, da bude od najboljeg mogućeg
materijala, da bude skladno i lepo. Promislite, zašto je to tako? Zašto se neimar mostova
8
opredelio baš za izgradnju mosta koji je simbol trajanja? Ko bi umeo da mi kaže šta je to
simbol? Ako niko ne zna za stilsku figuru simbol, daću vam informativno objašnjenje. To je
reč koja označava neki konkretan pojam, a upućuje na neki misaoni, čime se konkretnom
pojmu daje šire značenje.
Dijalog koji će dalje uslediti biće usko vezan za praćenje teksta, jer želim da učenici
uvide brojnost vrsta mostova – ali, u isto vreme, i brojnost različitih oblika lepote. Ovaj razgovor
je motivisan krajnjim ciljem – uviđanjem da se lepo pojavljuje i u naizgled ružnom i
neuglednom. Takođe, bitno je da se učenici vaspitno usmeravaju da ne osuđuju fizičku
skromnost, jer je ona, možda, uslovljena mogućnostima, poput drvenih, planinskih mostića, kao i
praktičnim potrebama.
O kakvim sve mostovima autor govori? Kakvi su oni? Od kog su materijala napravljeni?
Pored velikih, kamenih, silnih mostova našu pažnju privlače i skromni, neugledni mostići koji
se uporno bore da sastave dve strane gorskog potoka. Koji je most u najvećoj meri privukao
vašu pažnju? Zbog čega? Pronađite u tekstu treći pasus, pročitajte ga ponovo i na trenutak,
razmislite o njemu. Šta je autor na tom mestu želeo posebno da nam ukaže? Kakvu pouku iz
njegovih reči možemo da saznamo? Obratite pažnju koje mostove Andrić prvo opisuje. Ako se
prisetimo da je on dugo živeo u Bosni, kakav zaključak možemo proizvesti? Zašto su mu
sarajevski mostovi ostali u sećanju? Ko će mi sad reći, po imenu kog mladića je nazvan jedan
sarajevski most? Zašto je taj mladić vredan pomena?
Očekujem odgovore učenika koji opisuju izgled i konstrukciju različitih vrsta mostova –
kamenih, železnih, drvenih, planinskih. Takođe, insistiram na zamišljanju mostova u mašti i
iskazima koji bi potkrepili stav o tome koji im se most najviše dopadao. Takođe, bitno je istaći
da su svi mostovi lepi na svoj način i da je zato, svaki ponaosob, izuzetno vredan. Neosporno i
nimalo slučajno, Andrić je na prvo mesto stavio opise svog rodnog kraja, naglašavajući da su oni
bitni jer su uzneli njegov duh, a ne zato što se često sa njima sretao. Takođe, bitno je povezati
dve društvene grane – istoriju i književnost, objedinjene u imenu Gavrila Principa. Sa izrečenim
zaključcima vezanim za autorovu ljubav prema Bosni i kratkog pregleda sudbine Gavrila
Principa, sa polja istorije prelazimo na polje geografije. Svakako da to koreliranje sa drugim
poljima deluje stimulativno i razbuđuje učeničku čulnu imaginaciju. Ipak, mora se uzeti u obzir i
to da je kraj časa bezmalo blizu i da su učenici već zamoreni. Zato je bitno da se semantički
fokus dela obradi na početku, da bi, kako čas odmiče, gradativno opadao i rasterećivao učeničku
svest. Pitanja koja nastavnik postavlja su sve jednostavnija, zahtevi smanjeni, kako bi se
rasporedila učenička budnost do kraja časa.
9
Hajdemo sada da prošetamo preko evropskih mostova koje nam je Andrić naslikao. O
mostovima kojih zemalja on govori? Misli se da jedan narod liči na zemlju iz koje je ponikao.
U kojoj meri i po čemu liče mostovi Španije, Švajcarske, Turske i Italije na ljude i zemlju u
kojoj se nalaze? Pronađite odgovore u tekstu.
Računam sa tim da će učenici uvideti sličnost između švajcarskih, snegom pokrivenih
mostova i Alpa, turskih koji su nastali slučajno i Turaka koji su neugledni i nehajni, italijanskih i
velike kulturne zaostavštine koju je ostavio Rim.
Kraj glavnog dela časa obeležiće osvrt na stil Ive Andrića. Pošto su učenici tekst
doživeli i obradili, može se preći na etapu koja će podrazumevati znanje iz stilistike: opis
rečenice, uočavanje autentičnosti forme teksta (nema likova, dijaloga, fabule), kao i stilskih
figura. Radi uštede vremena, stilske figure će biti pregledno ispisane na panou sa ponekim
reprezentativnim primerom iz dela. Učenici su imali za zadatak da prepišu u sveske bar po dve
rečenice u kojima su pronašli stilske figure personifikacije, epiteta i poređenja, te će ih pročitati
naglas, ako ostane vremena.
Pogledajte još jednom tekst u celini. Mislim da se dosad niste susreli sa ovakvom formom
teksta. Zapazite po čemu je ona neobična. Šta ovaj tekst nema, a imale su pripovetke koje ste
dosad čitali? Zato je ovaj tekst drugačiji, a njegova književna vrsta se određuje kao zapis.
Pogledajte ponovo drugi pasus teksta. Šta je u njegovom sadržaju neobično? Izostajanje
glagola ima svoje ime i autor ga je namerno upotrebio. To stilsko izražajno sredstvo se zove
elipsa i doprinosi nebičnosti rečenice. Nju ćete učiti u kasnijim razredima, tako da niste
obavezni da je pamtite. Pored elipse, koja se još izražajna sredstva javljaju u tekstu? Neka mi
neko od vas pročita bar dve rečenice u kojima se može pronaći personifikacija, epitet i
poređenje.
ZAVRŠNI DEO ČASA:
Koje su osnovne ideje ovog dela? Ako želite, možete se potpomagati autorovim rečenicama iz
teksta. Šta i koga sve mostovi spajaju? Kakvi su oni svedoci? Koliko dugo oni prate ljudske
sudbine? Kakav zaključak smo proizveli iz trećeg pasusa teksta? Čemu je autor želeo da nas
nauči?
Zaključni deo časa zamislila sam kao sumiranje obrađenog u osnovne ideje/poruke dela.
Učenici će univerzalne ideje moći da formiraju svojim rečenicama ili potpomažući se
10
rečenicama iz dela. Na tabli ću zapisivati formulacije poput ovih: Mostovi spajaju prošlost i
budućnost, ljude i generacije; oni su nemi svedoci iščezlih vremena; lepota je u očima
posmatrača; lepotu treba tražiti ispod površine...
Samu završnicu časa osmislila sam kroz motivisanje učenika za pisanje domaćeg
zadatka na temu koji sumira sva današnja razmišljanja i zaključke o mostovima:
Naša današnja priča o mostovima završiće se vašim domaćim zadatkom. U njemu ispričajte
zamišljenu priču jednog mosta. Preko njega je prešlo mnogo ljudi, na njemu su se neki mirili,
neki smejali, a neki i tugovali. Most je nem i on taloži sećanja. Kad bi umeo da priča, šta bi ti
ispričao? Svoja razmišljanja uobliči kroz temu PRIČA JEDNOG MOSTA.
IZGLED TABLE:
11
Mostovi
Ivo Andrić (1892 – 1975)
Ivo Adrić – jedini srpski nobelovac
Najpoznatija dela:
- romani: Na Drini ćuprija, Prokleta avlija, Travnička hronika
- pripovetke: Deca, Priča o kmetu Simanu, Knjiga, Most na Žepi, Aska i vuk
Glavni motiv: most
Tema dela: Mostovi su trajna dela neimara
Nema likova, dijaloga, kompozicije
Ideje dela: Mostovi spajaju prošlost i budućnost, ljude i generacije; Mostovi su nemi
svedoci iščezlih vremena; Lepota je u očima posmatrača; Lepotu treba tražiti ispod
površine
RADNI MATERIJAL:
Ove fotografije će biti priložene učenicima uz istraživačke zadatke, u cilju motivisanja
za čitanje dela posredstvom piščeve slike. Mislim da će to biti funkcionalno i svrsishodno, jer
12
svaka od slika nosi sopstvenu motivacionu snagu: prva, koja povezuje autora i njegovo delo,
druga, koja podržava važnost i priznatost Andrićevog književnog stvaranja i treća, koja prikazuje
autora u njegovom radnom okruženju:
1.Ivo Andrić ispred mosta 2.Na dodeli Nobelove nagrade 3. Andrić u svojoj radnoj sobi
Umanjen izgled panoa na kome će biti prikazana stilska izražajna sredstva koja se javljaju
u datom tekstu, sa reprezentativnim primerima. Pano će biti pokriven, sve dok ne dođe trenutak u
kome će se govoriti o stilskim izražajnim sredstvima:
PERSONIFIKACIJA:
uvučen u se; ne zna za predaju ili izdaju; oni stoje još jednako
EPITET:
životni nagon; veliki kameni mostovi; tanki železni mostovi; drveni mostovi; seoski konji
POREĐENJE:
kao daščice ksilofona; kao mravi; kao kameni pršljenovi; kao dobra i ćutljiva tvrđava
SIMBOL
ELIPSA
13