UNIVERZITET U BIHAĆU

PEDAGOŠKI FAKULTET

ODSJEK: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

METODIKA NASTAVE BOSANSKOGA JEZIKA II

Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka

Pisana priprema za nastavni sat bosanskoga jezika i književnosti

Mentor: mr. sc. Nermina Delić Studentica: Maja Hairlahović

Bihać, april 2015.

Škola: OŠ „Harmani II“ Bihać

Mentor: mr. sc. Nermina Delić

Datum: 9.4.2015.

Nastavni predmet: Bosanski jezik i književnost

Razred: IXa

Nastavno područje: Književnost

Nastavna jedinica: Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka

Tip časa: Obrada novog gradiva

Nastavne metode: čitanje i rad na tekstu, verbalne (metoda dijaloga, predavačka metoda),

induktivna metoda

Nastavna sredstva i pomagala: udžbenik, ploča, kreda

Sociološki oblici rada: frontalni, individualni

Cilj obrade nastavne jedinice: Učenici će moći prepoznati sevdalinku kao posebnu vrstu

narodne lirske pjesme sa svim njenim karakteristikama. Također će usvojiti znanja o stilskim

figurama anafori i gradaciji.

Zadaci nastavne jedinice:

OBRAZOVNI- usvajanje pojma sevdalinka, kao i njenih osnovnih karakteristika uz

proširivanje znanja o narodnoj književnosti, učenje novih stilskih figura - anafore i gradacije.

FUNKCIONALNI- razvijanje emocionalnih, misaonih i stvaralačkih funkcija, te širenje

vokabulara narodnim terminima.

ODGOJNI- njegovanje ljubavi prema sevdalinci, narodnoj književnosti i tradiciji svoga

naroda uopće, razvijanje svijesti o važnosti ljubavi za život čovjeka.

2

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (oko 8')

Doživljajno-spoznajna motivacija sastoji se od ponavljanja prethodno usvojenoga gradiva vezanog za narodnu književnost, kao i podsjećanja na već obrađene narodne pjesme Smrt braće Morić i Djevojka svezala hvalisava momka.

P: Književnost se dijeli na usmenu i pisanu. Može li mi neko reći kakva je jedna, a kakva druga?

O: Usmena književnost nastaje u narodu, autor nam je nepoznat i prenosi se s koljena na koljeno, a pisana ili umjetnička književnost ima jednog autora koji nam je poznat.

P: Na prethodnim časovima ste radili neke narodne pjesme. Koje su to?

O: Smrt braće Morić i Djevojka svezala hvalisava momka.

Nakon što zaključimo u koje vrste narodnih pjesama spadaju pomenute pjesme, te ponovimo osnovna obilježja balade i romanse kao prelaznih, epsko-lirskih vrsta, započet ću razgovor o sevdalinkama.

P: Da li neko zna šta je to sevdalinka?

O: Sevdalinka je ljubavna pjesma nastala u narodu.

Zaključujem da je osnovna tema sevdalinke ljubav, te razgovaram s učenicima o tome da li ljepota utiče na razvijanje ljubavi prema nekome.

Potom najavljujem nastavnu jedinicu i zapisujem naslov na ploču.

GLAVNI DIO (oko 30')

Na početku glavnog dijela izražajno čitam učenicima sevdalinku, nakon čega slijedi emocionalno-intelektualna pauza.

Pitam učenike u kojem licu je ispjevana ova pjesma, te o čemu ona govori.

P: Šta mislite zašto je Naza pjevala o svojoj ljepoti?

O: Zato što smatra da je ljepota važna za ostvarivanje ljubavi.

Nakon konkretizacije doživljaja, prelazim na interpretaciju pjesme. Najprije tražim od učenika da samostalno pročitaju pjesmu, te u udžbenicima podvuku nepoznate riječi, koje ću potom objasniti.

P: Pjesma koju smo upravo pročitali je lirska narodna pjesma – sevdalinka. Koje je osnovno obilježje lirskih pjesama?

3

O: Osjećajnost.

P: Poznajete li još neke vrste lirskih narodnih pjesama?

O: Da/ne.

Zapisujem na ploču osnovne vrste lirskih narodnih pjesama (ljubavne, svatovske, uspavanke, tužbalice, pjesme uz rad). Naglašavam da je sevdalinka posebna vrsta lirske narodne pjesme s ljubavnom tematikom nastala u gradskim sredinama Bosne i Hercegovine, što također bilježim na ploču.

P: U kojem je licu ispjevana ova pjesma? (Odgovor potkrijepiti stihovima.)

O: U prvom licu.

P: Možete li mi reći ko je lirski subjekt u ovoj pjesmi?

O: Lirski subjekt je djevojka Naza.

Zaključujem da je u sevdalinci izravnim iskazom u prvom licu naglašen lirski subjekt (Naza).

P: O čemu nam govori djevojka Naza?

O: Govori o svojoj želji za ljepotom i ljubavlju.

P: Pronađi stihove u kojima djevojka govori o želji za ljepotom!

O: „Rabbum Bože, lipa li sam,

Još da su mi crne oči,

Crne oči i jobrve!“

Potom sa učenicima razgovaram o tome može li ljepota darovati moć onome ko je posjeduje i od njih tražim da obrazlože svoje stavove.

P: Šta djevojka iz ove sevdalinke očekuje od ljepote? Odgovor potkrijepi stihovima.

O: „Tri bi' momka premamila

I Aliju Sarajliju

I Mehmeda kujundžiju...“

Učenike upućujem na činjenicu da upotreba prvog lica koje upućuje na lirski subjekt u pjesmi naglašava emocionalnost.

P: A šta to doprinosi ritmičnosti i melodičnosti sljedećih stihova:

„I Mehmeda kujundžiju,

Što no kuje altinluke,

4

Altinluke, altin-kupe...“

O: Ritmičnosti i melodičnosti doprinosi ponavljanje istih glasova i riječi (kujundžiju - kuje, altinluke – altin-kupe).

P: Pronađi isto i u sljedećim stihovima:

„I na ruke bilenzuke,

I na glavu almas-granu

I na čelo almas-pero.“

Nakon analize ovih stihova učenike upućujem na dvije nepoznate stilske figure (anaforu i gradaciju).

Ističem da je anafora stilska figura koja znači ponavljanje istih riječi na početku stihova, te od njih tražim da je pokušaju pronaći u pjesmi.

Naglašavam da melodičnosti stiha pridonosi i povezivanje međusobno bliskih pojmova po analogiji/sličnosti, te od učenika tražim da pronađu takve riječi u navedenim stihovima.

P: Koja je poveznica među riječima: altin-kupe, bilenzuci, almas-grana, almas-pero?

O: Navedene riječi označavaju nakit.

U pjesmi je iskazana ljubav djevojke Naze prema Mehmedu kujundžiji. Ta ljubav je predstavljena postepenim pojačavanjem početne predodžbe. Navodim gradaciju kao stilski postupak kojim se to ostvaruje.

Tražim od učenika da je prepoznaju u sljedećim stihovima:

„Tri bi' momka premamila

I Aliju Sarajliju

I Mehmeda kujundžiju,

Što no kuje altinluke,

Altinluke, altin-kupe,

I na ruke bilenzuke,

I na glavu almas-granu

I na čelo almas-pero.“

P: Kakav govor prepoznajete u ovom stihu iz pjesme: „-Rabbum Bože, lipa li sam“?

5

O: Narodni govor.

P: Kakav je stih ove sevdalinke? Iza kojeg sloga je cezura/pauza?

O: Osmerac, pauza je iza četvrtog sloga.

Zaključujem da je stih simetrični osmerac, te da se takav stih često koristio u sevdalinkama i to zapisujem na ploči.

P: Možete li pronaći još neke stilske figure izuzev gradacije i anafore?O: Epiteti: lipa, crne.P: Kako se zovu epiteti koji se javljaju u različitim narodnim pjesmama u istom obliku i značenju (rumena jabuka, lijepa djevojka...) bez obzira na konkretnu situaciju u pjesmi?O: To su stalni epiteti.

Na kraju interpretacije sevdalinke pojašnjavam da se narodne pjesme pojavljuju u raznim

varijantama u zbirkama različitih zapisivača i sakupljača narodnog blaga. Ukazujem im i na

zapis lirske pjesme Bosa Naza vodu gaza iz rukopisne zbirke Muslimanske narodne pjesme,

koje je sakupio Muharem Kurtagić.

Od njih tražim da uoče sličnosti i razlike između ove dvije pjesme, te prepoznaju stilsku

figuru u sljedećim stihovima ove pjesme:

„Tri bi grada primamila

Iz tri grada tri dizdara

Iz četvrtog kapetana.“

6

ZAVRŠNI DIO SATA (oko 7')

Završni dio sata sastoji se od sinteze dosad naučenog gradiva. Ponavljam s učenicima podjelu narodne književnosti na rodove i vrste, kao i književne pojmove usvojene na današnjem času (narodne lirske pjesme, sevdalinka, anafora, gradacija). Od učenika tražim da navedu razlike između sevdalinke s jedne, i balade i romanse s druge strane.

Plan ploče:

7

Lipa Naza vodu gaza,

sevdalinka

Narodne lirske pjesme: ljubavne, svatovske, uspavanke, tužbalice, pjesme uz rad...

Sevdalinka (tur. sevdah – ljubavna čežnja, ljubavni zanos)

-posebna vrsta lirske narodne pjesme s ljubavnom tematikom, nastajala u gradskim sredinama Bosne i Hercegovine.

Stih: simetrični osmerac (stih od osam slogova sa cezurom iza četvrtog sloga)

Anafora – stilska figura koja podrazumijeva ponavljanje istih riječi na početku stihova.

Gradacija – stilska figura kojom pjenik navodi osjećanja ili događaje u stepenima od slabijeg ka jačem i obrnuto.

LITERATURA I IZVORI

Rosandić, D. Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Verlašević, A., Alić, V. Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 9 i Radnu svesku 9, Vrijeme Zenica, NAM Tuzla, 2012.

Verlašević, A., Alić, V. Čitanka 9, Vrijeme Zenica, NAM Tuzla, 2012.

8