Priprema dokumenata za tisak u tiskariOvaj tutorial za poetnike opisuje kako podesiti bitne parametre za dokument da bi bio prikladan za tisak u tiskari. Teite je stavljeno na izradu PDF dokumenta jer je najprikladniji format za tu namjenu. Portable Document Format (PDF) postao je meunarodni standard za poslovnu korespondenciju, razmjenu dokumentacije i izdavatvo. Ovaj format je neovisan o hardveru i operativnom sustavu. Dokument u PDF formatu moe se otvoriti na Windows platformi, Apple Macintosh kao i na Linuxu. Pritom bi trebao isto izgledati u smislu prikaza fontova i boja. PDF od svoje varijante 1.4 sadri sve informacije bitne za proces digitalnog tiska metodom Computer to plate (CTP tehnologija). Odabir fonta za dokument ovisi o njegovoj namjeni, ponekad je i striktno definiran. Kod znanstvenih radova znanstvene ustanove najee trae da dokument mora biti nainjen programom Microsoft Word i da font bude Times New Roman. Za dokumente s veim brojem stranica koje sadre puno teksta uobiajeno je koristiti serifni font, najee Times New Roman. Serifni fontovi pri itanju veih koliina teksta manje zamaraju oi. Neovisno o namjeni fonta, jedan od najbitnijih imbenika za odabir fonta treba biti itljivost. Ukoliko se tiska forma sa tekstom u maloj veliini fonta (mala broura, letak itd.) bitno je odabrati font koji je itljiv i pri maloj veliini. Dobar odabir za tu namjenu bio bi font Georgija. Ukoliko takva forma sadri dosta brojeva, font Georgija ispoljiti e optiku manu. U tom fontu pri ispisu brojeva neki brojevi izgledaju kao da su "potonuli" u odnosu na druge brojeve. Takvi "potonuli" brojevi u nizu brojeva pridonose boljoj itljivosti ukupnog broja, ali je optiki dojam te pogodnosti dvojben u estetskom smislu. Po meunarodnoj standardizaciji PDF formata svaki program za izradu PDF dokumenta, neovisno bio on komercijalan ili besplatan, mora imati ugraenu podrku za fontove Times New Roman, Courier i Helvetica (Apple Macintosh odnosno Arial na Windows platformi). Znai da odabir navedenih fontova pri tvorbi PDF dokumenta (ak i sa besplatnim softverom) jami da tako napravljen PDF dokument u tiskari ispravno prikazuje navedene fontove. Treba izbjegavati "egzotine" fontove za koje se moe pretpostaviti da bi u tiskari mogli uzrokovati greke pri prikazu teksta. Fotografije u dokumentu trebale bi biti u formatu jpeg. Rezolucija za fotografije je 300 piksela po inchu, u sluaju nude moe i nia (ipak ne treba ii ispod 200 piksela po inchu). Model boja treba biti CMYK. Znai da izvorno snimljenu fotografiju treba prevesti iz RGB modela boja u CMYK. Fotografije koje sadre gradijente ili transparencije (podruja prozirnosti) te efekte kao to su drop shadow (padajua sjena), lighting effects (efekti osvjetljenosti), te blending modovi (modovi stapanja boja za slojeve) sa izraajnim uinkom najbolje je imati na bijeloj pozadini. Ukoliko se efekti preklapaju ili je pozadina u boji, mogu biti narueni stapanjem s bojom pozadine. Vektorski crtei (pogotovo za tehniku dokumentaciju, arhitekturu i sl.) ne bi smjeli imati pretanke linije (najtanja linija hairline). Ako sami crtate u vektorskom programu, zadajte debljinu linija minimalno jedan piksel. Ukoliko vam netko radi nacrte crtaim priborom na papiru, zamolite ga da ne koristi pribor sa pretankim linijama. Pretanke linije mogu na monitoru ili na ispisu izgledati iskrzano. Na mjestima izgledaju kao da se prekida kontinuitet linije, pa tu izgledaju tokasto.

Za specijalne namjene tiska (podloga na koju e se tiskati ili specifini umjetniki izriaji), najbolje se konzultirati s tiskarom prije finalizacije dokumenta. Treba obratiti panju i na margine dokumenta. Nemojte se bojati da ete zadati preiroke margine. ak i preiroka margina dokumentu daje prozraan i elegantan izgled. Dio prostora unutarnjih margina ulazi u uvez. U sluaju potrebe, viak margina moe se obrezati. Nakon pripreme dokumenta slijedi izrada PDF-a. Kvalitetniji programi imaju opciju eksportiranja u PDF format. Ukoliko nemate tu mogunost, moete instalirati program za izradu PDF-a koji funkcionira kao virtualni printer. On umjesto ispisa na papir ispisuje u PDF format. Tada ete u izvornom programu kojim ste radili dokument na opciji File kliknuti print. Na padajuem izborniku printera umjesto oznake printera zadate opciju PDF. Umjesto ispisa na papir, nastati e PDF dokument koga imenujete i snimite. Komercijalni programi kao Adobe Acrobat takoer mogu po ovom naelu napraviti PDF iz izvornog dokumenta. Pritom na padajuem izborniku printera odaberete opciju Adobe PDF. Desno od toga kliknete na Properties koji nudi sljedee opcije:

Navesti u samo najbitnije opcije: 1. smallest file size i standard su komprimirane varijante prikladne samo za pregledavanje na monitoru, elektroniku potu i upload na internet 2. press quality za kuno printanje i tiskaru 3. high quality print za tiskaru Adobe Acrobat osim ovih navedenih osnovnih opcija omoguuje podeavanje puno parametara. Tko ih ne poznaje dobro, bolje da ih ne podeava napamet. Tada se najbolje odluiti za opciju press quality i kliknuti OK. Acrobat e nainiti PDF dokument koga imenujete i spremite.

U krajnjem sluaju moete i dokument u izvornom formatu (npr. Microsoft Word, Powerpoint) odnesti u tiskaru. U tiskari e ga po potrebi doraditi (impozicija) te prevesti u format najprikladniji za tisak. Spomenuo bih i svojstva bitna za PDF dokument ukoliko ga planirate uploudati na internet. Model boja za fotografije treba biti RGB, a ne CMYK. Rezolucija za fotografije je 96 piksela po inchu. U sluaju da imate mogunost koristiti Adobe Acrobat, na Properties zadajte opciju standard ukoliko imate vie fotografija u dokumentu. Ukoliko grafiki elementi nisu fotografije, nego npr. ilustracije, moe i opcija smallest file size. Pri izradi dokumenta neki programi koji imaju opciju eksportiranja u forme koje se mogu otvoriti internetskim preglednicima, ne rade valjane dokumente za internet. Za internetski dokument, neovisno da li je html ili pdf format, vrijede isti zahtjevi u smislu funkcionalnosti dokumenta. Kod internetskog dokumenta morate moi selektirati dio teksta ili fotografiju, te naredbom copy-paste selektirani dio prebaciti u npr. Word stranicu. Morate moi selektiranu fotografiju zasebno snimiti. Programi koji ne ine valjane internetske dokumente u ovakvom funkcionalnom smislu, naine svaku stranicu dokumenta u obliku fotografije. Tada kad elite selektirati dio teksta, selekcija obuhvati sve tekstualne i grafike elemente na toj strani, obzirom da su u fotografiji neraskidivo vezani.