PRIMJER INTERNET PROSTORNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA U VGO SPLIT

Marjan Sikora, mr.sc.*, Damir Vidoš, dipl.ing.građ.**

*ENTER d.o.o., Split, E-mail: marjan.sikora@enter-st.hr **Hrvatske Vode VGO Split, E-mail: dvidos@voda.hr

Sažetak: Prostorna dokumentacija u vodnom gospodarstvu, te općenito informacije o prostoru i one vezane za prostor temelj su efikasnog planiranja i gospodarenja vodnim resursima. Uspješno gospodarenje, efikasno planiranje te odlučivanje o tim resursima ovisi o kvaliteti i dostupnosti prostornih informacija. Klasične metode do sada upotrebljavane u rukovanju prostornim informacijama pokazuju određena ograničenja. Računalni informacijski sustavi o prostoru omogućavaju lakše, kvalitetnije i efikasnije rukovanje prostornom dokumentacijom. U posljednje vrijeme sazrela su rješenja koja omogućavaju da se ovakvi informacijski prostorni sustavi utemelje na Internet/Intranet tehnologiji. Kako bi se ispitale mogućnosti ovakvog sustava izrađen je prototip Internet prostornog informacijskog sustava VGO Split. U sustavu su implementirane funkcije distribuiranog pregledavanja kartografskih podataka, te kreiranja izvještaja iz postojeće baze prostornih i atributnih podataka. Testiranje prototipa pokazalo je da ovakvo rješenje pokazuje brojne prednosti u odnosu na klasičan način vođenja informacija o prostoru. Iskustva pri izradi prototipa ukazuju na mogućnost daljnje razrade i proširenja funkcionalnosti sustava. Ključne riječi: GIS, Internet/Intranet, prostorni podaci, automatske meteorološke stanice

1. UVOD

Pilot projekt GIS sustava VGO Split ostvaren je u suradnji Hrvatskih voda VGO-Split i tvrtke ENTER d.o.o. Split, uz podršku tvrtke RECRO d.d., Zagreb. Cilj projekta je prikazati primjer korištenja WebGIS tehnologije za distribuciju, analizu i osvježavanje prostornih podataka putem Interneta/Intraneta. U projektu su korišteni podaci VGO Split o hidrologiji, zaštitnim zonama izvora i slivnim područjima. Za realizaciju projekta korištena je Autodesk WebGIS tehnologija. Pomoću Autodesk MapGuide sustava ostvarena distribucija prostornih i atributnih podataka putem Interneta/Intraneta, a u planu je i realizacija primjera online ažuriranja podataka sa automatskih meteoroloških stanica. 2. TEHNOLOGIJA

Za realizaciju pilot projekta korišten je MapGuide - Autodesk WebGIS sustav. MapGuide je klijent server sustav koji služi za distribuciju prostornih podataka putem mreže, bilo intraneta ili interneta. MapGuide također omogućava kreiranje web aplikacija prema zahtjevu korisnika na klijent strani i server strani koje prikazuju, kreiraju te mijenjaju prostorne i atributne podatke. Sustav je sastavljen od više komponenti, a glavne su:

1. MapGuide Server - odgovara na zahtjeve korisnika i distribuira podatke. Lako se integrira u postojeće web poslužitelje i to kao CGI, NSAPI ili ISAPI sučelje. Pomoću napredne višenitne tehnologije komunicira sa MapGuide Viewerom, te mu poslužuje tražene vektorske i rasterske podatke.

2. MapGuide Author - služi za izradu karata. Polazna je točka za kreiranje Internet GIS aplikacije. U njemu se definiraju kartografski podaci sa svim slojevima, simbolima, sustavom labeliranja i sl. U njemu se također definira i koordinatni sustav u kojem će podaci biti prikazani.

3. MapGuide Viewer – napredni pregled prostornih podataka preko standardnog Internet preglednika (thick klijent). Na strani klijenta instaliran u standardni Internet preglednik omogućava korištenje GIS podataka. Ovaj preglednik osim osnovnih funkcija poput povećavanja, pomicanja i sl. nudi i mnoge napredne mogućnosti poput mjerenja udaljenosti između dviju točaka, pretraživanje lokacije, selekcije objekata pomoću udaljenosti od neke točke/linije, ispisa karata…

4. Lite View – namjenjen osnovnom nivou korisnika koji imaju ograničen nivo pristupa podacima (thin klijent). Nije potrebna dodatna instalacija u Internet preglednik. Mogućnosti pregleda te tip podataka za pregled definiraju se i kontroliraju na serverskoj strani.

Sami prostorni podaci mogu biti kreirani u raznim GIS formatima, kako rasterski tako

i vektorski. Od vektorskih podataka MapGuide čita direktno, bez konverzije vlastiti SDF te DWG format, zatim ESRI SHP format i Oracle Spatial podatke. Ostale GIS formate konverzijom prikazuje u SDF formatu. Čita najčešće korištene rasterske formate u GIS svijetu kako klasične tako i georeferencirane te rasterske formate sa posebnim kompresijama. Time je osigurana široka baza ulaznih podataka. Prostorni podaci također mogu biti u različitim koordinatnim sustavima, sam MapGuide prilagođava ih u ciljni koordinatni sustav. Cijeli sustav je izuzetno optimiziran, podatke šalje diferencijalno, kako bi i na sporijim Internet vezama postizao učinkovite rezultate. Pojednostavljena shema sustava prikazana je na slici 1. 3. STRUKTURA GIS SUSTAVA

GIS sustav pilot projekta obuhvatio je slijedeće skupine podataka:

• Hidrologija • Zaštitne zone izvora • Slivne površine

Hidrologija obuhvaća vodokaze i limnigrafe podjeljene u dvije kategorije – aktivne i

ukinute. Teme su tipa točka labelirane nazivima. Zaštitne zone izvora poligonska su tema u kojoj su zone različitih izvora tematski prikazani različitim bojama. Kategorija pojedinih zona označena je labeliranjem. Slivovi su također poligonska tema prikazana tematski, na način da su različiti slivovi prikazani različitim bojama i šrafurama.

Svi navedeni podaci zadržani su u izvornom SHP obliku, što je moguće jer MapGuide sustav radi direktno sa SHP podacima kao i sa izvornim podacima. Važno je naglasiti da se pri tom ne gubi niti na brzini niti na točnosti podataka. Također nema problema sa prikazom hrvatskih znakova, što je inače čest slučaj s obzirom da različiti sustavi koriste različite standarde.

Gore navedeni tematski slojevi prikazani su na kartografskoj podlozi mjerila

1:300.000. Podloga je pročišćena kako ne bi opterećivala prikaz i utjecala na čitkost podataka. Podloga se sastoji od sljedećih slojeva:

• Administrativna podjela na županije • Mreža cestovnog prometa – državne i županijske ceste • Vodotoci – velike i male rijeke, potoci, jaruge i jadransko more

Posebna pažnja poklonjena je optimizaciji podataka, kako bi se osigurao brz i ugodan

rad preko internet veze. Ciljana veza bila je ISDN linija brzine 128Kbps, a donja granica modem brzine 56Kbps. Podaci su optimizirani na dva načina. Izvršena je generalizacija, kako bi se smanjila količina podataka koju je potrebno prebaciti sa servera na klijenta. Pri tome se vodilo obzira da se ne naruši točnost i upotrebljivost podataka. Također zbog optimizacije svakom sloju podataka pridjeljen je opseg mjerila unutar kojega će biti prikazan, kako se ne bi manja mjerila opterećivala nepotrebnim detaljima. Prostorni podaci obuhvaćeni pilot projektom mogu se pregledavati na način kao što je uobičajeno u klasičnim GIS preglednicima. Na raspolaganju su alati za povećavanje i smanjivanje, pomicanje po karti, mjerenje udaljenosti. Postorni objekti se mogu na više načina selektirati (pojedinačno, unutar određenog radijusa, poligonom), te se za selektirane objekte mogu dobiti izvještaji. U izvještajima se u obliku HTML stranice dobiju ispisani atributni podaci za određenu temu. 4. AUTOMATSKE METEOROLOŠKE POSTAJE

Sliv rijeke Cetine s izgrađenim akumulacijama i hidroelektranama je od posebnog gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku. Podaci sa sliva koji opisuju meteorološke, hidrološke i energetske prilike čine temelj planiranja, razvoja i upravljanja sustavom. Planiranje razvoja i dugoročnog rada temelji se na povijesnim podacima, dok se operativno upravljanje zasniva na podacima sa sliva prikupljenim u realnom vremenu. Na temelju podataka s oko 70 postojećih kišomjernih stanica na slivu rijeke Cetine i provedenih prethodnih istraživanja, odabrano je 16 meteoroloških stanica s kojih su meteorološki podaci potrebni za razvoj hidrološkog prognoziranja u karakterističnim točkama sliva.

Odabrane su sljedeće meteorološke stanice: Vinalić, Brana Peruča, Crni Lug, Čaprazlije, Bili Brig, Vidimlije, Livno, Glamoč, Tomislavgrad, Grabovica, Kupres, Sinj, Trilj, Brana Prančevići, Imotski i Šestanovac.

Na automatskim meteorološkim stanicama mjeriti će se ukupnu količinu oborina, temperaturu zraka, relativnu vlažnost zraka, brzinu i smjer vjetra. Vrijeme odašiljanja podataka na koncentratorske točke je svaki puni sat uz mogućnost odašiljanja podataka po pozivu iz centra upravljanja. Neke od navedenih stanica postoje od ranije, sada se predviđaju za automatski rad i u tom smislu će pojedine biti izmještene sa ranije mikrolokacije ili dopunjene na novoj mikrolokaciji. Već sada postoje podsustavi i lokalne mreže na objektima hidroelektrana koje će poslužiti kao koncentratorske točke. Centri za upravljanje nalaziti će se u prostorima Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih voda. Pomoću podataka prikupljenim na ovim postajama, moguće je daleko kvalitetnije nego do sada upravljati raspodjelom voda i balansirati prostore akumulacija, tako štititi područje od poplava, preraspodijeliti proizvodnju

energije i na taj način sačuvati druge resurse, a time i okoliš. Razvojem mreže postaja, te motrenjem, bilježenjem, obradom podataka, prognozom i statistikom pojava nakon odluka cijeli sustav postaje transparentan za upravljenje. Postaje dakle služe za upravljanje vodama, obranu od štetnog djelovanja (poplave) i za korištenje voda (energija, navodnjavanje). Automatske meteorološke stanice biti će uključene u pilot projekt GIS sustava, na način da će biti ubačene kao poseban sloj podataka. Automatske meteorološke stanice imaju mogućnost generiranja .csv datoteka sa mjernim podacima. Ove će se datoteke u pravilnim vremenskim razmacima prebacivati na server, tako će atributni podaci vezani uz objekte automatskih meteoroloških stanica pomoću Data Authoring Kita biti automatski osvježavani. Pomoću JavaScript tehnologije biti će realizirani upiti, pomoću kojih će se dobiti izvještaj sa vremenskim pregledom podataka dobivenih sa mjernih stanica. 5. ZAKLJUČAK

Pilot projekt GIS sustava VGO Split izrađen je kako bi pokazao mogućnosti korištenja Internet GIS tehnologije u radu VGO Split. Projektom su obuhvaćeni podaci o hidrologiji, zaštitnim zonama izvora i slivnim područjima VGO Split. Ovi podaci su korisnicima stavljeni na raspolaganje na najfleksibilniji način – putem standardnog Internet preglednika. Korištenjem MapGuide tehnologije u web stranici su postavljeni GIS podaci gore navedenih tema koji se mogu pregledavati sa svim alatima klasičnih GIS preglednika – pomicanje karte, povećavanje i smanjivanje, uključivanje/isključivanje pojedinih tema i grupa tema, kreiranje upita i pregledavanje izvještaja s atributnim podacima. Ovakav način vođenja prostorne dokumentacije ima velike prednosti u odnosu na klasični oblik, te svim djelatnicima koji imaju potrebu za time omogućava brz i fleksibilan uvid u prostorne podatke sustava. U nastavku pilot projekta predviđeno je dodavanje automatskih meteoroloških postaja, sa automatskim osvježavanjem podataka, kako bi se moglo iskoristiti mnoštvo podataka koje ove postaje nude.

Slika 1. Shema MapGuide sustava

Slika 2. Hidrologija

Slika 3. Zaštitne zone izvora

Slika 4. Slivovi

Slika 5. Kartografksa podloga sa administrativnom podjelom, cestovnim prometom i vodotokovima