1

Primjena Kolektivnog ugovora

Članak 1.

Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem

tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda.

Upit - Da li su zdravstvene ustanove, ustanove koje su osnovane rješenjem Ministarstva zdravstva? Te na koji način utvrditi koje ustanove su osnovane rješenjem Ministarstva (npr. da li su ustanove za kućnu njegu zdravstvene ustanove)? Zaključak br.71:U smislu Kolektivnog ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove su ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Upit - Da li kolektivni ugovor (od 1.1.2005.) u zdravstvu vrijedi i za zdravstvene radnike koji su zaposleni u zakupu? Tumačenje je različito, pa Vas molim Vaš stručan odgovor. Zaključak br. 199: Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05 i 20/06) propisano je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda. Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovoga Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od dana potpisivanja sporazuma. Upit - Ugovorni sam doktor stomatologije u zakupu od 01.01.2000. godine. Sa medicinskom sestrom imam sklopljen ugovor o radu poštujući tada važeći Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

2

Zanima me da li me obvezuje novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja jer u čl. 1. stoji da se na radnike u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači RH i županije, te u čl. 99. gdje se utvrđuje obveza Ministarstva zdravstva i sindikata da će preuzeti obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika zaposlenih kod zakupaca u domu zdravlja. Znači li to da radnopravni status nije riješen Kolektivnim ugovorom? Ako sam u obvezi poštivati novi Kolektivni ugovor zanima me:

a. da li plaću mogu korigirati imajući u vidu visinu novčane naknade koja je ugovorena sa HZZO-om kako piše u čl. 33. Odluke o osnovama za sklapanje Ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2005. godinu., tj. da li mogu uvećavati ili umanjivati plaću prema odnosu visina glavarine /standard po timu?

Zaključak broj 301:Člankom 1. Kolektivnog ugovora određeno je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kao i radnika Zavoda. Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovog Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od dana potpisivanja sporazuma. Člankom 33. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 2006. godinu, privatni zdravstveni radnici u zakupu doma zdravlja obvezni su, prilikom određivanja plaća svojih radnika, usklađivati obračun plaća s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, razmjerno visini novčane naknade koja je ugovorena između Zavoda i privatnih zdravstvenih radnika za ugovorene i izvršene zdravstvene usluge. Upit - Zamoliti ćemo Vas tumačenje je li se prava iz rada i po osnovi rada uređena Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja trebaju provoditi na radnike u Psihijatrijskoj bolnici Lopača. Psihijatrijska bolnica Lopača, Dražice, Lopača 11, je zdravstvena ustanova čiji je osnivač grad Rijeka. Obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, na temelju sklopljenog ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Temeljem članka 36. i 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Psihijatrijska bolnica Lopača je uvrštena u mrežu javne zdravstvene službe. Stoga, držimo da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja da se prava i obveze iz rada i po osnovi rada, uređene u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, provode i na radnike Psihijatrijske bolnice Lopača. Zaključak broj 362: Uvidom u sudski registar utvrđeno je da je osnivač grad Rijeka te se primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora.

3

Osnivanje i ovlasti povjerenstva za tumačenje

Članak 18.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u

koju svaka imenuju po tri predstavnika i njihove zamjenike.

Sjedište povjerenstva je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora: - daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje

ugovorne strane, - prati izvršavanje ovoga Ugovora, - izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Upit - Na koji način Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u RH i da li je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste? Zaključak br. 210: Člankom 18. stavkom 3. Kolektivnog ugovora propisano je da Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

– daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

– prati izvršavanje ovoga Ugovora, – izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora.

Radni tjedan

Članak 30.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju

drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.

Upit - Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni

4

rada a kojim se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedan dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje.

Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti a ne da se rad organizira u ovom slučaju osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 sati rada tjedno.

Da li radnik može raditi šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada?

Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedam i pol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne? Zaključak br.55: Obveza je ravnatelja sukladno članku 57. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) te članku 30. Kolektivnog ugovora da u okviru redovnog tjednog radnog vremena organizira rad u zdravstvenoj ustanovi. 4. Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni rada, a kojima se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedna dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje. Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti, a ne da se rad organizira u ovom slučaju sa osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada, odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta

5

stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili je započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Da li radnik može raditi i šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada, odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada? Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedamipol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne? Odgovoreno. Zaključak broj 55. 6. Da li radnici i poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena ? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Zaključak br. 226: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Ako radnik odradi više od redovnog fonda sati za jedan mjesec, npr. 170 sati, a redovni fond je 168 sati, taj višak sati tj. 2 sata uvećavaju se u omjeru 1 : 1,5, odnosno radnik je ostvario 3 slobodna sata. Što učiniti u slučaju ako radnik odredi manje sati, npr. 165 sati a ne potrebnih 168. Zaključak br. 252: Kolektivnim ugovorom nije ugovorena preraspodjela radnog vremena, a za organizaciju rada odgovoran je poslodavac. Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje puni mjesečni fond sati. Upit - Predmet: Smjenski rad - odnos Pravilnika o radnom vremenu i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, tumačenje traži se Upitom od 30.05.2005. godine zamolili smo da nam dostavite tumačenje odnosa normi stavka 2., članka 30. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» 09/05) (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) kojim je određeno da je tjedno radno vrijeme raspoređeno na pet dana u tjednu od ponedjeljka do petka i članka 6. Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljeni ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO. Naime člankom 6. Pravilnika o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO propisan je način rada ordinacija primarne zdravstvene zaštite u kojima rade radnici koji ne obavljaju kućne posjete na način da

6

se rad obavlja u smjenama od 7.00 do 14.30 i od 13.00 do 20.30 sati uz odrađivanje razlike sati (2,5 sati tjedno) subotom do 40 satnog tjednog radnog vremena. Rad djelatnika Službe za školsku i sveučilišnu medicinu financira se iz sklopljenog Ugovora između Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba i HZZO, koji ugovor Zavodu nameće obvezu organizacije radnog vremena sukladno navedenom članku 6. Pravilnika. Kako Kolektivni ugovor i Pravilnik na različit način definiraju smjenski rad isto nam stvara probleme u organizaciji radnog vremena i dovodi do otpora djelatnika Službe za školsku i sveučilišnu medicinu kod zahtjeva za podržavanjem rasporeda rada sukladno Pravilniku. Stoga molimo tumačenje da li je Služba za školsku i sveučilišnu medicinu dužna organizirati rad u smjenama sukladno Pravilniku da bi djelatnici ostvarili pravo na naknadu za smjenski rad bez obzira na drugačiju regulativu u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak broj 329: Organizacija radnog vremena u zdravstvenim ustanovama nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 31.

Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika

od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.

Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su poslovi: – s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja, – intravenozna aplikacija citostatika, pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena. Za poslove iz stavka 1. ovoga članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35

sati tjedno. Upit - Može li se radniku koji ostvaruje pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno odrediti da još 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) radi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima? Zaključak br.48:Radnik koji ostvaruje pravo sukladno članku 31. Kolektivnog ugovora na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno ne može još 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) raditi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima. Upit - Ako liječnici specijalisti radiolozi i inženjeri medicinske radiologije sada rade 35 sati tjedno, a ne rade s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja 2/3 radnog vremena, da li moraju raditi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.

7

Zaključak br. 251: Člankom 31. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da su poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja poslovi s otvorenim izvorima zračenja i intravenozna aplikacija citostatika – pod uvjetom da se obavljaju 2/3 radnog vremena. Za te poslove određuje se opseg skraćenog radnog vremena na 35 sati tjedno. Liječnicima specijalistima radiologije i inženjerima medicinske radiologije koji ne rade s otvorenim izvorima zračenja sukladno članku 30. Kolektivnog ugovora određuje se radno vrijeme u trajanju od 40 sati tjedno. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 320: Liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

8

Dopunski rad

Članak 32.

Zdravstveni radnici mogu obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena,

ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu. Upit - Članak 32. Ugovora: Može li zdravstveni radnik raditi u svojoj struci izvan punog radnog vremena u drugoj Ustanovi, (ali ne duže od jedne trećine) temeljem Ugovora o suradnji između svoje matične ustanove i te druge zdravstvene ustanove, a da takav rad nije suprotan članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti? Zaključak br.64:Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora.

Odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada

Članak 34.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati

neprekidno. Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće,

elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.

Upit - Kako organizirati dežurstvo koje samo traje 16 sati uz odredbu članka 34. Članak 34. stavak 2. koji glasi: «Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebne hitne intervencije. Zaključak br.57:Sukladno članku 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) dežurstvo jest poseban oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu nakon redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.

Tjedni odmor

Članak 35.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

9

Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca.

Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

Upit - Članak 35. Ugovora: Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Što je sa slučajevima kada je radnik dežuran npr. u nedjelju, nakon slobodne subote? Da li mora i u tom slučaju koristiti 48 sati tjednog odmora neprekidno, što bi značilo 2 radna dana usprkos slobodnom danu u subotu? Odgovoreno. Zaključak br. 58.

Upit – Članak 35. Ugovora: Da li poslodavac može zaposlenicima koji dežuraju po čl. 60. Kolektivnog ugovora ili rade u dane tjednog odmora po stavku 3. čl. 65. KU ili rade na blagdan po čl. 59. KU, odrediti krajnji rok u kojem mogu iskoristiti odrađene slobodne dane? Ukoliko je takav rok određen, a zaposlenici zbog potreba službe ili zbog zakonskih odredaba (npr. specijalizanti za vrijeme «obilaska» izvan matične ustanove) ne uspiju iskoristiti već odrađene dane, da li je poslodavac dužan tada platiti obavljeni posao tj. odrađeno radno vrijeme? Zaključak broj 360: Stavkom 3. članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. Sukladno stavku 5. članka 35. Kolektivnog ugovora radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Člankom 59. Kolektivnog ugovora nije propisan krajnji rok u kojem radnik mora iskoristiti slobodni dan. (5 ZA, 1 PROTIV).

Godišnji odmor

Članak 36.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi najkraće

trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:

a) s obzirom na duljinu radnog staža – od 5 – 10 godina 2 radna dana – od 10 – 15 godina 3 radna dana – od 15 – 20 godina 4 radna dana – od 20 – 25 godina 5 radnih dana – od 25 – 30 godina 6 radnih dana – od 30 – 35 godina 7 radnih dana – preko 35 godina 8 radnih rada

10

b) prema složenosti poslova – poslovi zdravstvenog radnika

specijalista 5 radnih dana – poslovi VSS 4 radna dana – poslovi VŠS 3 radna dana – poslovi SSS, VKV, KV 2 radna dana – ostali poslovi 1 radni dan

c) prema posebnim socijalnim uvjetima – roditelju, posvojitelju ili staratelju

s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana – roditelju, posvojitelju ili staratelju

za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan

– roditelju, posvojitelju ili staratelju hendikepiranog djeteta 3 radna dana

– invalidu i radniku sa 70% i više tjelesnog oštećenja 2 radna dana

d) prema uvjetima rada – rad u smjenama, s pripravnošću ili

dežurstvom, rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena 2 radna dana

– rad uz specifično otežane uvjete rada određene pravilnikom Zavoda, uz suglasnost Sindikata 2 radna dana

e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena – na zatvorenim odjelima psihijatrijskih

bolnica, – na odjelima s bolesnicima koji se

liječe od AIDS-a, – na odjelima s bolesnicima koji se liječe

od aktivne TBC, – na patologiji, – s otvorenim izvorima ionizirajućeg

zračenja, – intravenoznoj aplikaciji citostatika, – nuklearnoj medicini, – na radiološko-dijagnostičkim i

terapijskim postupcima, – na gastroenterologiji – RCP, – na interventnoj gastroenterologiji, – na interventnoj kardiologiji, – na interventnoj pulmologiji 5 radnih dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana. Iznimno od stavka 2. ovoga članka, radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavka

e) ovoga članka pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana.

11

Upit - Članak 36. st. e) Ugovora: Da li pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije ako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala (ne rade obdukcije)? Zaključak br. 65: Pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije iako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala sukladno članku 36. točci e) Kolektivnog ugovora. Upit - Člankom 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, točkom e pod točkom 4. propisano je da se radnicima na patologiji dodaje 5 radnih dana godišnjeg odmora, prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena.

U Općoj bolnici «Dr. Tomislav Bardek» Koprivnica postoji jedinstvena cjelina «Djelatnost za patologiju i citologiju». U istim prostorima rade patohistološki i citološki laboratorij, te imaju radne prostorije u koje se ulazi iz istog hodnika.

U posebnoj zgradi nalazi se prosektura u kojoj rade liječnici specijalisti patolozi za vrijeme obdukacija, te pomoćnik obducenta koji je smješten tijekom cijelog radnog vremena u toj zgradi.

Navedenom odredbom Kolektivnog ugovora nije definirano na koje radnike se odnosi ista, tako da se može shvatiti da se odnosi na sve radnike zaposlene u toj djelatnosti. Pitanje:

Da li radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici imaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora, ili se to odnosi samo na radnike koji rade 2/3 radnog vremena u prosekturi? Zaključak br.106: Radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora. Upit - medicinske sestre koje radu u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante razvrstane su u točku 7 zdravstveni radnik u poliklinikama, sa 8% dodatka. Kako obavljaju u pretežitom dijelu poslove endoskopije u gastroenterološkoj ambulanti i u okviru toga i asistiraju i instrumentiraju liječnicima interventnim gastroenterolozima, smatraju da trebaju biti razvrstane u točku I. zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija). Isto tako smatraju da su zakinute na broj dana godišnjeg odmora sukladno čl. 36. točki e Kolektivnog ugovora. Smatraju da s obzirom na svoje poslove i potrebu obavljanja hitnih intervencija kada dolaze i izvan redovnog radnog vremena po pozivu, imaju pravo na 5 radnih dana kao radnik na interventnoj gastroenterologiji. Interventni gastroenterolog liječnik specijalista kojemu one asistiraju ima pravo na 5 radnih dana godišnje odmora sukladno točki e čl. 36. Kolektivnog ugovora. U privitku dostavljamo prigovor navedenih djelatnica.

12

Zaključak br.114: Medicinske sestre koje rade u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante imaju pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora te nemaju pravo na 5 radnih dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora. Upit - Člankom 36. točkom d pod točkom 2. utvrđeno je da radnik ima pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora ukoliko radi uz specifično otežane uvjete rada određene Pravilnikom Zavoda uz suglasnost sindikata. Zaključak br.115: Ovaj upit se odnosi na specifična radna mjesta određena pravilnikom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za radnike u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Upit - Članak 36. «Godišnji odmori» Da li radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavak «e» poslodavac može ograničiti trajanje godišnjeg odmora na 30 dana umjesto 35 dana, zato što je više od 6 mjesecu u toj godini bio na bolovanju ? Zaključak br. 272: Poslodavac ne može radniku ograničiti trajanje godišnjeg odmora. Upit - Molimo cijenjeni Naslova da nam dostavi obvezujuće tumačenje odredbe članka 36. stavka 1. predstavka e) točke 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/05). Da li ing. med. radiologije zaposlen u RTG kabinetu doma zdravlja ima pravo na dodatak od 5 radnih dana godišnjeg odmora temeljem citirane odredbe, tj. «prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima»? Zaključak br. 283: Pravo na pet (5) radnih dana godišnjeg odmora prema posebnim uvjetima rada ostvaruje se sukladno ugovoru o radu pod uvjetom da radnik radi najmanje 2/3 radnog vremena na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Upit - Postavlja se pitanje: može li Ljekarna Osijek u općem aktu Pravilniku o radu Ljekarne utvrditi povoljnije trajanje godišnjeg odmora tako što će danima godišnjeg odmora prema kriteriju složenosti poslova, utvrditi i povećati druge veće kriterije za još dva radna dana godišnjeg odmora od točke 1. do 5. od već utvrđenih kriterija dana u članku 36. stavku 1. podstavku b). Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva, tako npr., 1. poslovi zdravstvenog radnika specijalista 7 radnih dana, 2. poslovi VSS 6 radnih dana, 3. poslovi VŠS 5 radnih dana itd. ? Zaključak br. 284: Sukladno članku 3. stavku 2. Kolektivnog ugovora, prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine jedinstven sustav pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.

13

Upit - Na temelju članka 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (N.N. br. 9/05) u podstavku e) piše da djelatnici na zatvorenim psihijatrijskim odjelima imaju pravo na pet radnih dana godišnjeg odmora. Odjel psihijatrije pri Općoj bolnici Bjelovar je zatvoreni odjel od samog osnutka 1958. godine. S obzirom na iskusnu ekipu liječnika pacijenti se rijetko šalju u druge ustanove tako da na našem odijelu se zbrinjavaju sve psihijatrijske dijagnoze. Često su prisilne hospitalizacije gdje smo doslovno životno ugroženi. Jedina nagrada za takav težak i stresan rad su bili 5 dana dužeg godišnjeg odmora koji nas je razlikovao od ostalih kolegica na manjim odjelima. To nam je pravo bilo priznato sve ove godine i ove godine bez objašnjenja ukinuto. Medicinske sestre i tehničari na zatvorenom odjelu provode puno radno vrijeme. Na odjelu 2 sata rade socijalne radnice dok ostali dio radnog vremena provode u dnevnoj bolnici na otvorenom odjelu. Puno radno vrijeme na zatvorenom odjelu provode spremačice. Na odjelu se nalaze priznati od HZZO kreveti za narkomaniju. Takvi pacijenti obavezno su na zatvorenom odjelu i vrlo agresivni za vrijeme apstinencijskih kriza. Molimo odgovor za ove tri skupine zaposlenika. Zaključak br. 285: Ako sukladno ugovoru o radu radnik radi najmanje 2/3 radnog vremena na zatvorenom odjelu bolnice ima pravo prema posebnim uvjetima rada na pet (5) radnih dana godišnjeg odmora. Upit - Cijenjeno Povjerenstvo obraćam Vam se ispred Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara Hrvatske sa molbom za tumačenje članka 31, 36 i 65 Kolektivnog ugovora. U navedenim člancima stalno se navodi «intravenozna aplikacija citostatika, pod uvjetom da se obavlja 2/3 radnog vremena» pri čemu je došlo do različitih tumačenja i neprimjerenog provođenja Kolektivnog ugovora, prema kojem bi se medicinskim sestrama koje rukuju citostaticima smanjila/ukinula postojeća radna prava. Na osnovi saznanja i informacija koje smo dobili na brojnim predavanjima edukacijskim radionicama/seminarima, organiziranim u okviru naših redovnih godišnjih sastanaka smatramo da rukovanje citostatskim lijekovima predstavlja potencijalni rizik za zdravlje izloženih medicinskih sestara. Tome u prilog govore i rezultati mnogobrojnih znanstveno-istraživačkih studija dostupni u relevantnoj svjetskoj literaturi (popis u prilogu). Rezultati istraživanja provedenih na medicinskom osoblju koje rukuje citostaticima ukazuje na štetne učinke ovih supstanci koji proizlaze iz izloženosti ovim agensima koji su po svojoj prirodi citotoksični, genotoksični i/ili teratogeni, a pokazuju toksične učinke na pojedine organe ili sustave organa. Smatramo da navedeno vrijeme «2/3» je nemjerljivo ako iz navedenih samo nekoliko primjera štetnost utjecaja citostatika koji spadaju u grupu opasnih lijekova je akumulativno. Citostatici se primjenjuju prema «protokolima» (MVAC.PT.. FEC.PVB.. ), a pojedini protokoli kontinuirano traju i do pet dana bez prekida. Većina sestara koja priprema i rukuje sa citostaticima tim je lijekovima izložena dugi niz godina, a mnoge sestre nisu pod redovnim zdravstvenim nadzorom, pa stvarne posljedice njihove profesionalne izloženosti na zdravlje nikada nisu bile niti procijenjene.

14

S obzirom na uvjete rada u kojima medicinske sestre rukuju citostaticima, mišljenja smo da se razina do sada postignutih radnih prava nikako ne bi smjela ograničavati ili samovoljno tumačiti. Zato upravo Vas molimo da nam protumačite navedene članke Kolektivnog ugovora kako bi se što prije mogao početi primjenjivati u svim zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske. Zaključak br. 286: Radnik ima pravo na pet radnih dana godišnjeg odmora pod uvjetom da najmanje 2/3 radnog vremena radi na poslovima s posebnim uvjetima, odnosno intravenoznoj aplikaciji citostatika. Zaštita na radu regulirana je Zakonom o zaštiti na radu. Upit - Molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora članak 36. stavak 1. podstavak d : Imaju li patronažne sestre pravo na 2 dana godišnjeg odmora obzirom da više od 2/3 radnog vremena provede na terenu ? Zaključak br. 288: Patronažne sestre imaju pravo na dva (2) radna dana godišnjeg odmora prema uvjetima rada sukladno članku 36. stavku 1. podstavku d) Kolektivnog ugovora. Upit - Da li radniku za rad u turnusu pripada pravo na 2 dana godišnjeg odmora prema kriterijima iz stavka 1. podstavak d. alineja 1. ovog članka? Zaključak broj 292: Prema odredbi članka 36. stavka 1. podstavke d) radniku za rad u turnusu ne pripada pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora. Upit - Prema članku 36. stavku 1., točki d) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, za rad u smjenama, s pripravnošću ili dežurstvom, rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena, odnosno prema uvjetima rada radnik ima pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora. Pitanje: da li se i rad u turnusu, sukladno članku 58., stavku 6. Kolektivnog ugovora, smatra uvjetom rada za dobivanje 2 radna dana godišnjeg odmora? Odgovoreno. Zaključak broj 292. Upit - Članak 36. Kolektivnog ugovora: vezano za broj dana godišnjeg odmora, prema točki e) Ugovora, radnici na patologiji ostvaruju pravo na pet dana godišnjeg odmora. Na tu temu postoje dva Zaključka, i to Zaključak br. 65, od 03. svibnja 2005. godine, prema kojem radnici u djelatnosti patologije imaju pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora, i ako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala, te zaključak br. 106 od 07. listopada 2005. godine prema kojem radnici u patohistološkom i citološkom laboratoriju bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora. Molimo tumačenje koji od zaključaka je potrebno primijeniti.

15

Na Vaše traženje izvješćujemo Vas da se naš upit odnosi na radnike na radnim mjestima: liječnik specijalista patolog, medicinsko.laboratorijski ing. I medicinski tehničar, a svi rade na poslovima patohistološke analize materijala, odnosno na poslovima u patohistološkom laboratoriju. Za sada ne rade obdukcije. Zaključak broj 297: Radnik koji radi na poslovima patohistološke analize materijala, odnosno u patohistološkom laboratoriju nema pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl.31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 314: Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - čl. 31., 36. i 65. Ima li liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 31.), 5 dana godišnjeg odmora s osnova nemogućnosti zaštite radnika od štetnog utjecaja izazvanog intravenoznom aplikacijom citostatika (čl. 36.) i pravo na uvećanje osnovne plaće – dodatak od 25% zbog primjene citostatika na odjelu i ambulanti i gdje je nemoguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja primjene citostatika (čl. 65.). Zaključak broj 320: Liječnik koji puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i liječnik koji puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točki e) i pravo na dodatak od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora.

16

Članak 37.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini

kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom,

odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Upit - Ujedno Vas molim da li se dodatak na plaću od 20% odbija tijekom bolovanja i godišnjeg odmora? Zaključak br.134: Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće sukladno članku 37. Kolektivnog ugovora. Za vrijeme bolovanja radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 70. Kolektivnog ugovora. Upit - Kad je radnik na godišnjem odmoru iz čl. 37. GKU, da li to utječe na osnovnu plaću kao osnovicu za primjenu izračuna postotka dodatka iz čl. 65. i postotka uvećanja za staž u zdravstvu iz čl. 67. Da li su, dakle, dodatak iz čl. 65. i uvećanje iz čl. 67. u mjesecu u kojem je radnik na godišnjem odmoru, su manji za dio manje odrađenih sati, ili su isti kao i kad nije na godišnjem odmoru, odnosno radi? Zaključak br.137: Sukladno članku 37. stavku 2. Kolektivnog ugovora, radniku pripada naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. U prosječnu mjesečnu plaću uračunavaju se i dodaci temeljem članka 65. i 67. Kolektivnog ugovora. Upit - ČLANAK 37. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu, da li to znači da mu se isplaćuje osnovna plaća bez dodataka? Ukoliko se radniku obračunava naknada za god. odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca naše je pitanje koji je to prosjek, sa ili bez dodataka na plaću?

Odgovoreno. Zaključak br. 137. Upit - Da li je poslodavac, bez obzira na financijsku situaciju, dužan primijeniti odredbu članka 37. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i isplatiti radniku naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene

17

radniku u prethodna tri mjeseca, ako je to za radnika povoljnije od odredbe stavka 1. istoga članka? Zaključak br. 170: Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Upit - Da li se kod izračuna naknade za godišnji odmor temeljem prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca uzima iznos naknade isplaćene radniku za dane godišnjeg odmora koje je radnik već koristio u ta tri mjeseca ? Zaključak broj 291: Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora

Članak 39.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, sukladno zakonu. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz

obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije. Upit - Što se tiče korištenja godišnjih svih ovih godina godišnji odmor koristili smo u dva djela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja pa do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih godina do 31. svibnja. Zaključak br.145:Sukladno članku 39. stavku 1. Kolektivnog ugovora radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela. Članak 54. stavci 2. i 3. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04-pročišćeni tekst) određuju da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Raspored godišnjeg odmora

18

Članak 40.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama

organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom. Upit - Godišnji odmor koristili smo u dva dijela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih godina do 31. svibnja. Zaključak br. 216: Vrijeme korištenja godišnjih odmora određuje se u skladu s potrebama organizacije rada i na temelju odluke poslodavca uz poštivanje Zakona o radu i članka 40. Kolektivnog ugovora.

Plaćeni dopust

Članak 43.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

- sklapanja braka - 5 radnih dana - rođenja djeteta - 5 radnih dana - smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka - 5 radnih dana - smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika - 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja - 1 radni dan - selidbe u drugo mjesto stanovanja - 3 radna dana

- teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja - 2 radna dana

- nastupanja u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni dan - dobrovoljno davanje krvi - 2 radna dana

19

- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 radna dana - elementarne nepogode - 5 radnih dana. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga

članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Upit - ČLANAK 43. U svezi plaćenog dopusta za dobrovoljno davanje krvi. Naše je pitanje da li radnik za SVAKO darivanje krvi ima pravo na dva dana plaćenog dopusta ili samo jednom u godini bez obzira na broj darivanja. Zaključak br.149: Za svako davanje krvi radnik ima pravo na dva radna dana sukladno članku 43. Kolektivnog ugovora. Upit – Članak 43. Ugovora: Članak 43. stavak 3. nabraja slučajeve u kojima radnik ima pravo na plaćeni dopust u tijeku jedne kalendarske godine. Da li to pravo ostvaruje i za slučaj smrti maćehe? Zaključak broj 347: Kolektivnim ugovorom nije predviđeno korištenje plaćenog dopusta za smrt maćehe.

Obvezna edukacija za potrebe poslodavca

Članak 44.

Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na

plaćeni dopust za: – polaganje stručnog ispita – 7 dana – polaganje specijalističkog ispita – 15 dana – obvezno kontinuirano usavršavanje

radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje – 7 dana.

Upit - Želimo postaviti pitanje koje se tiče obavezne edukacije. Zanima nas imamo li pravo da nam se nadoknade slobodni dani, ukoliko smo za vrijeme svojih slobodnih dana prisustvovali nekom kongresu ili tečaju (po kolektivnom ugovoru imamo pravo na 7 dana). Zaključak br.90:Sukladno članku 44. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na plaćeni dopust za obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalni rad od 7 dana.

20

Članak 45.

Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu. Upit - U članku 45. Da li se vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije za potrebe licence za samostalan rad bez obzira tko vas je uputio smatra vremenom provedenim na radu? Zaključak br.107: Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije smatra se vremenom provedenim na radu samo ako je radnik na njih upućen od strane poslodavca sukladno članku 45. Kolektivnog ugovora.

Plaća

Članak 53.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na

koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća.

Upit - Člankom 53. Kolektivnog ugovora kao jedan od dodataka na osnovnu plaću navodi se «stimulacija». Na kakvu stimulaciju se misli? Zaključak br. 66: Kolektivnim ugovorom nije utvrđen iznos navedene stimulacije. Upit - Na koje godine radnog staža se misli u odredbi članka 53 stavka 2.? Da li u izračunu osnovne plaće treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene) ili godine radnog staža ostvarene samo kod poslodavca koji isplaćuje tekuću plaću po ovom ugovoru? Zaključak br.74:U izračunu osnovne plaće sukladno članku 53. stavku 2. Kolektivnog ugovora treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene).

21

Upit - Molim Vas za tumačenje članka 53. stavka 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, da li se za radni staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu plaća uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu. Zaključak broj 316: Radni staž u inozemstvu koji je priznat i upisan u radnu knjižicu uključuje se u obračun osnovne plaće sukladno članku 53. stavka 2. Kolektivnog ugovora. Upit-plaća pomoćnika za sestrinstvo-glavne sestre, članak 53. i 65. KU U članku 59. Stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br 150/08) utvrđeno je da ravnatelj zdravstvene ustanove u bolničkim zdravstvenim ustanovama i domovima zdravlja ima pomoćnika za sestrinstvo-glavnu sestru zdravstvene ustanove. Koliki koeficijent i postotak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada pripada pomoćniku za sestrinstvo – glavnoj sestri? Zaključak broj 365: Pomoćnik za sestrinstvo – glavna sestra ima koeficijent određen Uredbom Vlade o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama za pomoćnika ravnatelja zdravstvene ustanove i dodatak od 5%.

Plaća na temelju prihoda ostvarenog na tržištu

Članak 54.

Poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje

usluge na tržištu, može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.

Upit - Da li se temeljem čl. 54. Kolektivnog ugovora može drukčije regulirati vrijednost odnosno visina koeficijenata složenosti poslova i radnih mjesta i položaja (a ne samo dodaci na plaće iz čl. 65. Kolektivnog ugovora), budući smo ustanova koja izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu.

Naime, čl. 54. utvrđuje da takav poslodavac «….može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca.» Iz navedenog nije jasno da li se to povećanje plaže može realizirati i povećanjem vrijednosti odnosno visine koeficijenta složenosti poslova općim aktom ustanove iznad onog kojeg utvrđuje Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ili samo povećanjem dodataka iznad kojih su utvrđeni čl. 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.79:Ne mogu se povećavati koeficijenti koji su propisani Uredbom Vlade Republike Hrvatske o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (''Narodne novine'' br. 38/01, 112/01, 62/02, 156/02 i 162/03) niti se mogu povećati dodaci propisani člankom 65. Kolektivnog ugovora.

22

Upit - Čl. 54. Da li poslodavac može rad iz čl. 54. staviti u mjesečni raspored kao redovni rad ili je redovni rad samo djelatnost ugovorena HZZO? Zaključak br.126: Rad iz članka 54. Kolektivnog ugovora ne može se uračunati u redovnu mjesečnu satnicu kao redovni rad.

Isplata plaće

Članak 56.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju

isplata ne smije biti dulji od 30 dana. Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja,

sindikalne članarine, osiguranja i sl.). Upit - Djelatnica sam u Poliklinici SUVAG. Želim podići stambeni kredit u Raiffeisen banci. Svi djelatnici Poliklinike SUVAG primaju osobni dohodak preko Zagrebačke banke.

Molim Vas tumačenje članka 56. KU o isplati plaća. Rečenica toga članka glasi: «Radnici imaju pravo izabrati Banku preko koje će primati osobni dohodak».

Zanima me da li ja kao pojedinac imam pravo izabrati neku drugu banku za primanje osobnog dohotka. U mojoj Ustanovi tumače da se to pravo izbora banke odnosi na cijeli kolektiv i izbor jedne banke za cijeli kolektiv. Zaključak br.44:Svaki radnik kao pojedinac ima pravo izabrati banku preko koje želi primati svoju plaću. Upit – Članak 56. Ugovora: Da li je poslodavac dužan isplatiti zaposlenicima zatezne kamate u slučaju prekoračenja roka iz stavka 1. članka 56.? Ako je, u kolikom iznosu? Zaključak broj 345: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za davanje odgovora na navedeno pitanje.

Odsutnost tajnosti plaća

Članak 57.

U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća. Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća,

ako to zahtijeva radnik.

23

Upit - Kao punomoćnik farmaceuta zaposlenih u «LJEKARNI SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE» sa sjedištem Kraj sv. Marije 1., molim da date tumačenje stavka 2. članka 57. K.U. kojim se javnost plaća osigurava pravom uvida s sindikalnog povjerenika u obračun plaća. Budući da u toj ustanovi nema sindikalnog povjerenika, već je izabrano radničko vijeće, pitanje glasi, to u tom slučaju osigurava javnost plaća. Naime, predsjednik radničkog vijeća odbija osigurati javnost plaća uz obrazloženje da K.U. to pravo daje isključivo sindikalnom povjereniku. U privitku dostavljamo i odgovor Informatora. Molim za hitnost jer konflikt između radnika i predsjednika radničkog vijeća u svezi navedenog traje već skoro godinu dana. Zaključak br. 245: Javnost plaća osigurava se sukladno članku 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isključivo putem sindikalnog povjerenika.

Uvećanje plaće

Članak 58.

Osnovna plaća radniku uvećat će se: – za rad noću 40% – za rad subotom 25 % – za rad nedjeljom 35 % – za prekovremeni rad 50% – za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u

turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca

koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Dvokratni rad je rad radnika koji obavlja poslove tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom dužim od 1 sata.

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 _ 12 – 48.

Uvećanje plaće iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.

Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg

24

dana. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog

dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđi-vanje ukupnog broja sati i slobodnih dana). Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Upit - Da li u obračun za prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%)? Zaključak br.34: U obračun za prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%) sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li se kod izračuna naknade za dežurstvo prvih 8 (osam) sati dežurstva subotom i nedjeljom plaća uvećano za postotak iz stavka 1. članka 58. (25% odnosno 35%)?

Odgovoreno. Zaključak broj 34. Upit - Da li u obračun za drugih osam sati rada u dežurstvu radnim danom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulazi i uvećanje za rad u drugoj smjeni? Zaključak br.35: Da, ako redovni rad obavlja sukladno članku 58. stavku 4. Kolektivnog ugovora – Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Upit - Kako rad od 8,00 – 16,00 sati svakodnevno uključuje i dva sata rada u drugoj smjeni (14,00 – 16,00) da li u smislu stavka 3. navedenog članka (smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca), radniku za ta dva sata rada pripada pravo na uvećanje plaće od 10%? Zaključak br.49: Ne radi se o smjenskom radu te radniku koji radi od 8,00 – 16,00 sati ne pripada za razdoblje od 14,00 – 16,00 pravo na uvećanje plaće od 10%.

25

Upit - Da li se višak sati rada iznad mjesečnog fonda sati koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada (najčešće iz rada u turnusu) kod izračuna slobodnih dana tretira 1 sat = 1 sat ili se taj višak sati smatra prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana? Zaključak br.50:Višak sati rada iznad mjesečnog fonda sati koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada smatra se prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora. Upit - Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosnu u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana.

Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji će raditi prvu subotu u mjesecu raditi petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati rada na razini kalendarske godine.

Da li se takav višak sati rada smatra prekovremenim radom? Da li radnici poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati

određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Odgovoreno. Zaključak br.55. Upit - Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja, odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosno u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana. Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji se radi prvu subotu u mjesecu raditi i petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati rada na razini kalendarske godine. Da li takav višak sati rada smatra prekovremenim radom ?

26

Odgovoreno. Zaključak broj 55. Upit - Da li se prekovremenim radom smatra rad duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati i u slučaju preraspodjele radnog vremena, što konkretno znači ukoliko u jednom mjesecu radnik ima više odrađenih sati od mjesečnog fonda sati, u slijedećem mjesecu po rasporedu ima manji fond sati od predviđenog mjesečnog fonda radnih sati (članak 35. Zakona o radu)? Zaključak br.76: Preraspodjela radnog vremena može se vršiti samo sukladno članku 43. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst). Upit - U članku 58. definiran je prekovremeni rad, no Ravnateljstvo naše ustanove tvrdi da je to preraspodjela radnog vremena, te da nema prekovremenog rada u našoj ustanovi. Molimo da odredite u kojem vremenskom razdoblju se mora utvrditi da li djelatnik ima višak radnih sati, te ih platiti kao prekovremeni rad ili pretvoriti u slobodne dane. Odgovoreno. Zaključak broj 76.

Upit - Čl. 58. Da li poslodavac može sastaviti raspored po kojem liječnik završava tekući mjesec s minus satima i da li se ti sati preraspodjeljuju u slijedeći mjesec? Odgovoreno. Zaključak broj 76. Upit - Ukoliko zbog prirode posla radnici u poslijepodnevnoj smjeni rade efektivno tj. direktno s pacijentima od 13 do 19 sati, da li se rad od 14 do 19 sati smatra smjenskim radom tj. da li se za te sate radnicima osnovna plaća uvećava za 10%? Napominjem da se radi o radnicima koji jedan tjedan rade ujutro, a drugi poslijepodne. Zaključak br.117: Rad od 14 do 19 sati smatra se smjenskim radom sukladno članku 58. stavcima 4. i 7. Kolektivnog ugovora te se radnicima za te sate osnovna plaća uvećava za 10%. Upit - Ukoliko se zbog preraspodjele radnog vremena radi subotom, imaju li radnici pravo na 25%-tno povećanje plaće za te sate? Zaključak br.118: Za rad subotom sukladno članku 58. stavku 1. podstavku 2, radnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 25%.

27

Upit - U članku 58. stavak 9. kolektivnog ugovora određen je prekovremeni rad. U navedenoj odredbi određeno je da «umjesto uvećanja plaće po osnovi….». Molimo Vas da nam odgovorite da li radnik ima pravo izbora da li želi prihvatiti prijedlog poslodavca i umjesto uvećanja plaće koristiti slobodne dane ili je poslodavac taj koji donosi odluku o tome da li će radnik koristiti slobodne dane ili uvećanu plaću. Zaključak br.119: Sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora, po osnovi prekovremenog rada poslodavac može radniku predložiti uvećanje osnovne plaće ili korištenje slobodnog dana, ali pravo izbora ima radnik. Upit - Kako se prikazuje radno vrijeme i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati a mora se obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta? Zaključak br.136: Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Radniku pripada pravo na dnevnicu kada je upućen na službeno putovanje u zemlji sukladno članku 76. Kolektivnog ugovora Upit - Molim Vas da mi pojasnite kako se plaćaju prekovremeni sati u ovoj kombinaciji: naime, ja i moje kolegice u Djelatnosti za transfuzijsku medicinu u Dubrovniku radimo u smjenskom radu 12 – 24 – 12 – 48 i ponekad se zbog organizacije posla iz noćne smjene mora produžiti još 4 sata kako bi se organizira služba jer su ostale kolegice koje nisu u smjeni raspoređene na terenski rad.

Naravno, u našoj ustanovi prekovremeni rad se ne plaća, već se raspoređuje u slobodne sate koji se tretiraju kao sati zarađeni u višku mjesečno smjenskog rada i kada pođemo na slobodne dane ti se sati plaćaju puno manje nego kada se pođe na godišnji odmor. Zašto?

Kada sam to pitanje postavila našoj šefici, ona je to provjerila kod našeg pravnika, gosp. Vujnovića, na što je on odgovorio da se to odnosi na sate zarađene prije 01. 01. 2005. dakle prije novog kolektivnog ugovora, te da će se sve što bude zarađeno u 2005. god. preraspodijeliti po KU 1 ODRAĐENI SAT ZA 1,5 SLOBODNI SAT. Sada mene interesira kada pođem na slobodne dane zarađene u 2005. god. da li će oni i dalje biti plaćeni po onoj manjoj satnici nego kada se pođe na godišnji odmor, jer do sada je bilo da ako ste prekovremeno radili niste bili nagrađeni povišicom ili nekako drugačije, već smo bili «KAŽNJENI» sa još manjom satnicom, a raditi se mora ako to od Vas šef zatraži jer je takva priroda posla i zbog terenskog i smjenskog rada. Molimo Vaše tumačenje! Zaključak br.143: Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine te Zajedničko povjerenstvo nije nadležno za davanje tumačenja vezana uz prava koja proizlaze iz ranijeg Kolektivnog ugovora koji je vrijedio za područje zdravstva. Uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada uređeno je člankom 58. stavkom 9. Kolektivnog ugovora, a vezano uz organizaciju rada u zdravstvenoj ustanovi, prema

28

Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 9/05 i 48/05) u nadležnosti je ravnatelja.

Upit - Imam nekoliko upita, to jest nejasnoća od strane poslodavca glede poštovanja kolektivnog ugovora te vas molim da to iznesete na sastanku komisije i želio bih da se komisija pismeno očituje 1996. godine komisija koja je tada radila odgovorila je na slične upite i oni su se uredno primjenjivali dok je Dom zdravlja Poreč kao takav funkcionirao sve do ovog nesretnog spajanja u Istarske domove zdravlja.

Pitanje prvo 1) - nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do sada smo koristili iza noćne smjene 2 dana, jedan dan iza smjene, a drugi kao tjedni dan odmora, osim ako bi u tom tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bi samo 1 dan jer smo tjedni dan odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Sada su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan dan nakon noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. kolektivnog ugovora. Zaključak br.144: Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 -12 – 48 sukladno članku 58. stavku 6. Kolektivnog ugovora.

Člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora definiran je odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada i tjedni odmor.

Upit - Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem, nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1. gdje spada sanitetski prijevoz 2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu, 3. da li medicinska sestra mora stalo biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta, 4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20%

po sadašnjem KU, 5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad, 6. dali medicinska sestra ima pravo na plaćeni noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno,

isto se odnosi i na rad nedjeljom, blagdanom i sl., 7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši,

nakon završetka radnog vremena, 8. kako se sanitetski prijevoz u većini slučajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb-

Šibenik, Varaždinske toplice, Krapinske toplice, dakle mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski tim (vozač i med. sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjestu, neovisno od umora, prekovremenog rada, putnog stresa i sl. ili ima pravo plaćeni slobodan dan

Upit br. 5. Zaključak br. 188: Da, medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad kada radi u smjenama. Upit br. 6.

29

Zaključak br. 189: Da, sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit br. 7. Zaključak br. 190: Da, medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši nakon završetka radnog vremena. Upit br. 8. Zaključak br. 191: Sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit - Nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do sada smo koristili iza noćne smjene 2 dana, jedan dan iza smjene a drugi dan kao tjedni dan odmora, osim ako bi u tom tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bismo samo 1 dan jer smo tjedni dan odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Sada su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan dan nakon noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora. Zaključak br. 215: Definicija rada u turnusu i smjenski rad regulirani su člankom 58. Kolektivnog ugovora. Upit – Članak 58. Ugovora. Da li poslodavac može zaposlenicima narediti da ostanu raditi iza punog radnog vremena u kontinuitetu i odbiti to platiti kao prekovremeni rad po članku 58. Kolektivnog ugovora zbog toga što je proglasio rad potrebnim «zbog edukacije»? Ako može, da li istovremeno može uskratiti korištenje odgovarajuće satnice slobodnog vremena po stavku 9. istog članka iz «edukativnih razloga»? Zaključak broj 353: Radnici koji u kontinuitetu nakon posla ostaju raditi na poslu imaju pravo na plaćeni prekovremeni rad. Upit - Ako zaposlenik dežura radnim danom po članku 60. a Kolektivnog ugovora drugih mu se 8 sati rada obračunava kao redoviti rad jer odrađuje slijedeći radni dan. Po stavku 4. članka 58. KU smjenski je i rad koji se «najmanje dva radna dana u tjednu obavlja u drugoj smjeni». Ne bi li, dakle svakom zaposleniku koji dežura dva dana u tjednu (nemojte misliti kako takvih nema) trebalo priznati kako je dva puta radio u drugoj smjeni i isplatiti mu povećanje od 10% za taj rad po stavku 1. čl. 58. Kolektivnog ugovora? Zaključak broj 357: Nema pravo. Upit - Primjena odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog osiguranja za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Slijedom upita zdravstvenih ustanova – članica ove Udruge u svezi primjene odredaba članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 9/05., 20/06), konkretno: utvrđivanje mjesečnog fonda sati, načina evidentiranja ostvarenih sati rada i načina obračuna plaćanja ostvarenih sati rada na dan blagdana, uočeno je da u primjeni citiranih odredaba različito se postupa. Neke ustanove utvrđuju mjesečni fond sati na način da kao «redovni mjesečni fond sati» smatraju umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati bez blagdana (isplaćujući po

30

toj osnovi i prekovremeni rad za rad na dane blagdana), dok dio zdravstvenih ustanova striktno primjenjuju odredbe članka 58. i 59. Kolektivnog ugovora tj. sate odrađene na blagdan ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovako dvojako postupanje, prema iskazima zdravstvenih ustanova, posljedica je tumačenja zaključka br. 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora donesenog na sjednici 04. siječnja 2007. godine. Napominjemo da Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara navedene odredbe kolektivnog ugovora tumači na način da je redovni mjesečni fond sati broj radnih dana bez blagdana. Molimo Vaše mišljenje u svezi tumačenja pojma «redovnog mjesečnog fonda sati» (umnožak radnih sati u tekućem mjesecu s 8 sati) koji se navodi u odredbi članka 58. i zaključka 258. i 259. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora. Slobodni smo također napomenuti da smo pri razmatranju ovog pitanja imali u vidu i mišljenja stručno-savjetodavnih ustanova, kao i mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva a koja Vam dostavljamo u privitku ovog dopisa. Isto tako, slobodni smo predložiti da se u razrješenje ovog pitanja uključi sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kao resornog ministarstva nadležnog za tumačenje propisa iz oblasti rada, kao i ova Udruga. Zaključak broj 363: Povjerenstvo je dalo tumačenje članka 58. i 59. zaključcima 258. i 259. Upit - «S obzirom na nemogućnost pronalaska zajedničkog stajališta između naše uprave i sindikata po pitanju da li prekovremeni sati ulaze u redovnu satnicu mjeseca kada se koriste odlučili smo se za rješavanje našeg problema obratiti vama. Prvo pitanje: pošto u našoj ustanovi prekovremeni sati ostvareni u nekom mjesecu ne plaćaju se nego se koriste u budućim mjesecima kao slobodni dani, naše je mišljenje da u mjesecu u kojem se koriste ulaze u redovnu mjesečnu satnicu. Objašnjenje je toga da prekovremeni sati ostvareni u određenom mjesecu ne ulaze u satnicu toga mjeseca i ne plaćaju se, nego samo određeni fond sati potreban za taj mjesec. Ako ne ulaze u fond sati tog mjeseca, slijed je da moraju ući u fond sati mjeseca kada se koriste, jer je te sate medicinska sestra odradila. Ako ne ulaze u redovan fond sati mjeseca kada se koriste to onda nisu prekovremeni sati koje je osoba u prethodnom mjesecu odradila i na taj način zadužila ustanovu, nego poklon od ustanove koji se mora vratiti. U tom slučaju medicinska sestra će imati manjak sati i bez obzira što ih je odradila u prethodnim mjesecima sa svojim efektivnim radom ona će biti zakinuta za te sate, tj. kao da nisu postojali. Objasniti ću vam kroz slijedeći primjer. Ako je medicinska sestra koja radi u turnusu ili nekom drugom smjenskom radu u mjesecu X efektivno odradila 192 sata, a redovni fond sati tog mjeseca je 168 sati. Prema članku 58. Kolektivnog ugovora medicinska sestra ima 36 prekovremenih sati (192-168=24, 24x1,5=36, 36/8=4,5 zarađenih slobodnih dana). Pošto tih 24 sata ne ulaze u redovan fond sati mjeseca X i ne plaćaju se, znači treba ih kao slobodne dane na račun toga što ih je već odradila. Ukoliko koristi u mjesecu Y, koristi ih kao slobodne dane na račun toga što ih je već odradila. Ukoliko ti slobodni dani ne ulaze u redovnu mjesečnu satnicu znači da to nisu prekovremeni sati i da ih medicinska sestra nije odradila nego je to poklon koji će medicinska sestra morati odraditi jer se zadužila. Objašnjenje je, u mjesecu Y redovan fond sati je 176 sati, a medicinska sestra je u tom mjesecu efektivno odradila 144 sata i koristila 4 slobodna dana=32 sata prekovremenog rada iz mjeseca X. Ukoliko ti slobodni dani n e ulaze u redovnu mjesečnu satnicu i umjesto da ostvari svoje prekovremene sate ona se zadužuje jer nema dovoljan broj sati za redovnu mjesečnu satnicu jer nisu efektivno odrađeni u mjesecu Y bez obzira što su ti

31

sati efektivno odrađeni u mjesecu X i u tom mjesecu nisu ulazili u redovnu mjesečnu satnicu, što prema tome znači da oni ne ulaze ni u jednu redovnu mjesečnu satnicu.» Zaključak broj 368.: Ukoliko radnik izabere mogućnost da višak odrađenih sati u mjesecu iskoristi kroz slobodne dane, tada će se višak odrađenih sati u mjesecu u kojem se koriste kao slobodni dani preračunati na osam sati dnevno i ubrojiti u redovni mjesečni fond sati za mjesec u kojem se koriste.

Rad na blagdan

Članak 59.

Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim

danima te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Ako radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u

smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%, odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.

Primjena dodataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka 58. ovoga Ugovora.

Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.

Upit - ČLANAK 59. (RAD NA BLAGDAN) koji govori da sati određeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec? Zaključak br.56: Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Upit - Sati odrađeni na blagdan koji pada na radni dan – ako djelatnik radi 12 sati dan od 7 – 19 da li se za obračun plaće evidentira 12 sati rada na blagdan, a u fond sati za slobodne dane 8 sati.

Ako je djelatnik slobodan na blagdan koji pada na radni dan, da li se u fond sati za slobodne dane evidentira 8 sati ili 0. Kada se ne bi evidentiralo 8 sati djelatnik koji radi samo redovno radno vrijeme bi bio u manjku jer je fond sati mjeseca radni dani x 8 sati. Ako bi se evidentiralo 8 sati djelatniku koji je bio slobodan tog dana tada bi djelatnik koji je radio i onaj koji nije radio jednako imali 8 sati evidentirano.

Da li se sati odrađeni na blagdan koji pada na neradni dan trebaju evidentirati u fond sati za slobodne dana (uskrsni ponedjeljak) članak 59. stavak 4.

32

Odgovoreno. Zaključak broj 56. Upit - U članku 59. definiran je rad na blagdan. U našoj ustanovi dobiven je naputak o izračunu redovne mjesečne satnice glede rada na blagdan. Molimo da odgovorite da li je taj naputak u skladu s ovim KU: Naputak u prilogu. Naputak

1. Svaki radnik po zakonu dužan je raditi 40 sati tjedno, ukoliko zbog nekih drugih razloga ne radi u nepunom radnom vremenu.

2. Obzirom da se u bolnici radi neprekidno od 0-24 sata sve dane u tjednu, subota i nedjelja nisu za sve radnike neradni dani, već radnici rade prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji bi trebao biti napravljen tako da u pravilu tjedno rade 40 sati.

3. Ukoliko radnik tjedno radi manje odnosno više od 40 sati, radi se o preraspodjeli radnog vremena, a ne o nepunom radnom vremenu odnosno prekovremenom radu.

4. kada blagdan pada na radni dan svi koji taj dan ne rade u evidenciji rada imaju 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Oni koji po svom rednovnom rasporedu taj dan rade, u evidenciji rada imaju također 8 sati i nadoknadu plaće 100%, t e još plaću za rad na blagdan onoliko sati koliko rade, uvećano za 150%. Za rad na blagdan radnik nema pravo na slobodan dan ni prekovremene sate.

5. Kada blagdan pada na neradni dan (subota i nedjelja) oni koji taj dan rade prema redovnom rasporedu rada u evidenciji rada imaju evidentirano onoliko sati rada koliko rade i plaću uvećanu za 150%.

6. Kada radnici rade u turnusima, ako blagdan pada u radni dan, za one koji rade u evidenciji rada evidentira se 12 sati, a isplaćuje se uvećano za 150%. Radnici u turnusnom radu koji taj dan ne rade imaju u evidenciji 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Za rad na blagdan u neradni dan oni koji rade u evidenciji rada imaju 12 sati i plaću uvećanu 150%.

UKRATKO: Kada se radi na blagdan sati u evidenciji rada su brojčano jednaki kao da blagdana nije bilo. Razlika je jedino u većoj plaći za one koji na blagdan rade.

Odgovoreno. Zaključak broj 56. Upit - ČLANAK 59. RAD NA BLAGDAN Naše pitanje: Kako se obračunava uvećanje plaće za osamsatni rad na državni blagdan med. sestre u slučaju da državni blagdan pad u subotu i/ili nedjelju (Uskrs)?

Da li sestre imaju pravo i na slobodan dan bez obzira da li praznik pad radnim danom, subotom ili nedjeljom?

Odgovoreno. Zaključak br. 56. Upit - Isto tako, vezano za stavak 3. istog članka, da li se radniku koji radi u turnusu rad na dan blagdana ili neradnog dana u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima, te na

33

Uskrs, ukoliko neki od tih blagdana pada na subotu, sati rada računaju u satnicu ili se samo plaća rad na blagdan (uvećanje za 150%) jer bi u tom slučaju došlo do viška sati.

Odgovoreno. Zaključak br. 56. Upit - Čl. 59. Da li rad na blagdan / neradni dan ulazi u mjesečni fond sati onima koji taj dan rade?

Zaključak br.127: Rad na blagdan / neradni dan ulazi u mjesečni fond sati radnicima koji na taj dan rade. Upit - Molimo Gornji Naslov da nam to tumačenje vezano za članak 59. KV za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

U stavku 2. navedenog članka iskazana su povećanja plaće za dane blagdana ili neradnog dana, te na Uskrs od 10% odnosno 40%, dok je u sljedećem stavku navedeno da ta povećanja isključuje dodatke iz članka 58. Stoga Vas molim da nam konkretno odgovorite da li radnik koji radi u turnusu npr. subotom ima uvećanje plaće od 25% za rad subotom i uvećanje od 10% za popodnevni i 40% za noćni rad odnosno da li se ti dodaci kumuliraju ili radnik ostvaruje samo dodatak od 25% za rad subotom ili 150% ukoliko se radi o blagdanu subotom.

Zaključak br.150: Dodatak na plaću za radne dane blagdana određen je stavkom 2. članka 59. Kolektivnog ugovora. Upit - ČLANAK 59 (RAD NA BLAGDAN) koji govori da sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec. Zaključak br. 202: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene? Zaključak br. 217: Radnicima koji rade u posebnim uvjetima rada radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.

34

Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene? Zaključak br. 225: Povodom navedenog upita, Povjerenstvo je preispitalo zaključak br. 217. sa 21. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak: «Za radnike na koje se odnosi navedeni upit radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.» Upit - Ako radnik ne radi na blagdan, koji pada u radni dan, jer prema utvrđenom rasporedu radnog vremena radi u turnusima, te na taj dan koristi svoj slobodan dan, i inače ne bi radio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 69. – pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom.

Ako ima pravo na naknadu plaće za taj dan po članku 69., a u tom mjesecu su 22 radna dana i jedan radni dan koji je blagdan, njegova redovna satnica iznosila bi 176 sati redovnog rada (odnosno trebao bi odraditi 176 sati), te 8 sati naknade plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, odnosno ukupno bi bilo plaćeno 184 sata (176+8=184) a rad duži od redovnog mjesečnog fonda sati za tog radnika da li se računa od 176 sati.

Ako nema pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, za taj dan blagdana koji pada u radni dan, jer taj dan i inače ne bi radio, da li trebao odraditi 184 sata, odnosno da li se rad duži od redovnog mjesečnog fonda sati za tog radnika računa od 184 sata. Zaključak br. 258: U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika kada prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima u mjesecu blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj radnih sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem radnih sati od ostalih zaposlenika i to bez obzira da li prema ciklusnom rasporedu rada mora raditi na dan blagdana ili je nakon noćne smjene slobodan. Svaki sat odrađen na blagdan ili neradni dan ubraja se u redovitu satnicu što je regulirano člankom 59. Kolektivnog ugovora. Pitanje naknade za rad u dane blagdana također je decidirano određeno člankom 59. stavkom 1. Kolektivnog ugovora i neprimjereno je visinu naknade uvjetovati većim mjesečnim fondom radnih sati. Poznata je činjenica da radnici u turnusu, gotovo u pravilu, odrađuju veći broj radnih sati od radnika s 40 satnim radnim tjednom. Članak 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora definira da je svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati (umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati) prekovremeni rad. Ukupan broj redovnog mjesečnog fonda radnih sati isti je za sve radnike bez obzira da li oni rade ili ne rade u dane blagdana. Upit - Da li se svi sati određeni na blagdane