PRILOG ISTRAŽIVANJU JEZIČNOG PODRIJETLA, POVIJESNEI ... · Dušanovo carstvo, Kneževina...

Damir Milaković

PRILOG

ISTRAŽIVANJU JEZIČNOG

PODRIJETLA, POVIJESNE

I GEOGRAFSKE

RASPROSTRANJENOSTI

PREZIMENA HODAK

Zagreb, veljača 2020.

Damir Milaković*

PRILOG

ISTRAŽIVANJU JEZIČNOG PODRIJETLA,

POVIJESNE I GEOGRAFSKE

RASPROSTRANJENOSTI PREZIMENA HODAK**

Zagreb, veljača 2020.

*Damir Milaković, e-adresa: [email protected]

**Prilog je nastao u Zagrebu, u razdoblju srpanj 2019. - veljača 2020. godine na poticaj susjede rođene Hodak iz Oštarskih

stanova. Od prvotno planiranih desetak stranica članka, prilog se proširio na više od stotinu sedamdeset stranica i poprimio

formu knjige.

Sadržaj

1. Uvod …………………………………………………………...................................... 8

2. Jezično podrijetlo prezimena i imena Hodak ……………............................................ 10

2.1. Prezime Hodak ………………………………………………………....................... 10

2.1.1. Prezime je motivirano osobnim imenom ………………………………………… 10

2.1.2. Prezime je motivirano nadimkom ………………………………………………... 10

2.2. Ime Hodak ……………………………………………………….............................. 12

2.2.1. Ime je motivirano zanimanjem …………………………………………………... 12

2.2.2. Ime je motivirano osobnim imenom ……………………………………………... 13

2.2.3. Ime je motivirano nadimkom …………………………………………………….. 14

2.3. Izvedeni oblik prezimena i imena Hodak ………………………………………….. 15

2.3.1. Izvedeni oblik prezimena Hodak ………………………………………………… 15

2.3.2. Izvedeni oblik imena Hodak ……………………………………………………... 16

2.4. Toponimi …………………………………………………………………………… 17

2.4.1. Toponimi području Republike Hrvatske …………………………………………. 17

2.4.2. Toponimi području Bosne i Hercegovine ………………………………………... 19

3. Najstariji spomen imena Hodak …………………………............................................ 19

3.1. Hodak iz Dečanskog manastirskog vlastelinstva ……………………....................... 20

3.2. Hodak iz sela Boraja/Podboraj u trogirskoj zagori ……………................................ 21

3.3. Vlasi, Morlaci, Bunjevci …………………………………………………………… 28

4. Povijesna i geografska rasprostranjenost prezimena Hodak …………………………. 33

4.1. Smjerovi migracije …………………………………………………………………. 33

4.2. Prezime Hodak, Lika i Kordun …………………………………………………….. 37

4.2.1. Prezime Hodak, Lika …………………………………………………………….. 40

1. Pazarište ……………………………………………………………………………… 41

2. Luka (Otočac) ………………………………………………………………………... 45

3. Saborsko ……………………………………………………………………………… 46

4. Ličko Petrovo Selo i Željava ………………………………………………………… 49

5. Udbina ………………………………………………………………………………... 51

4.2.2. Prezime Hodak, Kordun …………………………………………………………. 51

1. Oštarski Stanovi (Rakovica) …………………………………………………………. 53

2. Selište Drežničko (Rakovica) ………………………………………………………... 54

3. Drežnik (Rakovica) …………………………………………………………………... 55

5. Podmelnica (Slunj) …………………………………………………………………... 57

4.3. Prezime Hodak, Moslavina ………………………………………………………… 57

1. Jamarica (Kutina) …………………………………………………………………….. 59

2. Tomašica (Garešnica) ………………………………………………………………... 60

4.4. Prezime Hodak, Slavonija ………………………………………………………….. 61

1. Đurići, župa Račinovci ………………………………………………………………. 65

4.5. Prezime Hodak, Srbija ……………………………………………………………... 66

4.6. Prezime Hodak, Bosna i Hercegovina ……………………………………………... 68

1. Bjelajci (Kozarska Dubica) …………………………………………………………... 68

2. Poljice (Kulen Vakuf) ………………………………………………………………... 69

4.7. Prezime Hodak, Slovenija ………………………………………………………….. 71

4.8. Prezime Hodak, Slovačka, Češka, Austrija, Mađarska …………………………….. 72

5. Regionalni centri prezimena Hodak u Hrvatskoj …………………………………….. 75

5.1. Regionalni centri prezimena Hodak 1915-1930. godine …………………………... 80

5.2. Regionalni centri prezimena Hodak 1948. godine …………………………………. 80

1. Središnja Hrvatska …………………………………………………………………… 81

1.1. Kordun ……………………………………………………………………………... 81

1.2. Zagreb ……………………………………………………………………………… 81

1.3. Pokuplje ……………………………………………………………………………. 82

1.4. Moslavina …………………………………………………………………………... 82

2. Istočna Hrvatska ……………………………………………………………………... 82

2.1. Slavonija …………………………………………………………………………… 83

3. Gorska Hrvatska ……………………………………………………………………... 83

3.1. Gorski kotar ………………………………………………………………………... 83

3.2. Lika ………………………………………………………………………………… 83

3.3. Ogulinsko-plaščanska udolina ……………………………………………………... 84

4. Sjeverno hrvatsko primorje …………………………………………………………... 84

4.1. Kvarner s otocima ………………………………………………………………….. 84

5.3. Regionalni centri prezimena Hodak 2001. godine …………………………………. 84


1.1. Zagreb ……………………………………………………………………………… 85

1.2. Kordun ……………………………………………………………………………... 85

1.3. Pokuplje ……………………………………………………………………………. 85

1.4. Moslavina …………………………………………………………………………... 86

1.5. Bjelovar …………………………………………………………………………….. 86

1.6. Banovina …………………………………………………………………………… 86


2.1. Slavonija …………………………………………………………………………… 87

2.2. Baranja ……………………………………………………………………………... 87

3. Gorska Hrvatska ……………………………………………………………………... 87

3.1. Gorski kotar ………………………………………………………………………... 88

3.2. Lika ………………………………………………………………………………… 88

3.3. Ogulinsko-plaščanska udolina ……………………………………………………... 88

4. Sjeverno hrvatsko primorje …………………………………………………………... 88

4.1. Istra ………………………………………………………………………………… 89

4.2. Kvarner s otocima ………………………………………………………………….. 89

5. Južna Hrvatska (Dalmacija) ………………………………………………………….. 89

5.4. Regionalni centri prezimena Hodak 2015. godine na Slunjsko-Rakovičko-

Plitvičko-Saborskom području …………………………………………………………. 89

5.5. Usporedba podataka iz popisa stanovništva ……………………………………….. 90



3. Gorska Hrvatska ……………………………………………………………………... 95

4. Sjeverno hrvatsko primorje ………………………………………………………….. 96

5. Južna Hrvatska (Dalmacija) ………………………………………………………….. 96

5.6. Učestalost pojavljivanja prezimena ………………………………………………... 96

6. Zaključak …………………………………………………………………………….. 100

Sažetak ………………………………………………………………………………….. 7

Summary ………………………………………………………………………………... 101

7. Objavljeni izvori i literatura ………………………………………………………….. 102

8. Dodatak ………………………………………………………………………………. 120

1

1. Uvod

Teritorijalni okvir (ambitus) istraživanja jezičnog podrijetla (napose otkrivanju

prvotnog značenja prezimena1,2), povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Hodak

ograničio sam na područje današnjih država: Kosova, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije

i Hrvatske poradi povijesnog utjecaja tog područja na stalne migracije koje su tijekom

vremena prouzročile složene demografske promjene i geografsku raširenost prezimena Hodak

u Republici Hrvatskoj. Mali iskorak iz ambitusa istraživanja jezičnog podrijetla prezimena

Hodak učinio sam za područje Slovenije (zbog načina i vremena nastanka, te načina razvitka

prezimena Hodak na tom području), Slovačku, Češku, Austriju i Mađarsku (jer prezime

nalazimo na području koje naseljavaju gradišćanski Hrvati).

Za utvrđivanje naselja i područja prostiranja prezimena, prebivališta, podrijetla,

značenja, nastanka i promjena u prezimenu, vremenskog slijeda, odnosno relativne starosti

prezimena Hodak koristio sam se podacima iz povijesnih isprava, crkvenih matica (matice

krštenih, vjenčanih, umrlih, stanje duša)3 i raznih publikacija (knjige, enciklopedije,

znanstveni i stručni radovi). Tražio sam povijesne isprave i službene register različitog

sadržaja u kojima se spominje ime, prezime ili toponim Hodak i u kome je predočena grafija

Hodak. Internet mi je bio od velike pomoći u pronalaženju primarnih povijesnih izvora i

službenih registara.

Vanjskim i unutarnjim migracijama kroz povijest na području današnje Hrvatske

(Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo), Bosne (srednjovijekovna Bosna), Hercegovine (Hum ili

Zahumlje, Paganija i Travunja ili Trebinje), Crne Gore (Duklja, Zeta) i Srbije (Raška,

Dušanovo carstvo, Kneževina (Moravska) Srbija, Srpska Despotovina) bavio sam se samo u

onoj mjeri koliko sam smatrao da je potrebno prosječnom čitatelju da razumije prostornu

rasprostranjenost prezimena na promatranom području uzrokovanu migracijama i

promjenama granica država (monarhije, republike). Demografskim promjenama (migracije,

broj stanovnika) i globalnim procesima promjena društva nakon Drugog svjetskog rata

(industrijalizacija, urbanizacija, deagrarizacija i td.) također sam se samo bavio u mjeri

razumijevanja prostorne rasprostranjenost prezimena na području današnje Hrvatske.

Nisam istraživao porijeklo i razvoj etničkih, nacionalnih i vjerskih identiteta nositelja

prezimena Hodak u zemlji i razdoblju u kojima je prezime zabilježeno u povijesnim izvorima,

te proces njihove etničke, nacionalne, socijalne, političke, jezične, kulturne i vjerske

identifikacije sa svojom širom zajednicom jer to prelazi okvire ovog priloga.

Prilog sam podijelio na više jednostavnih dijelova u cilju veće razumljivosti i

preglednosti samog istraživanja. Izbjegavao sam iskazivati individualni stav i proizvoljna

tumačenja prema određenim povijesnim događajima, odnosno nisam se upuštao u analiziranje

širokog spektra činjenica vezanih uz određeni povijesni događaj jer to prelazi okvire ovog

1 „Onomastičari smatraju da prava nasljedna i nepromjenjiva prezimena nastaju poslije 1563. godine nakon usvajanja odredbi

Tridentskoga koncila. Zbog toga se drugi član imensko-prezimenske formule, u povijesnim antroponimijskim potvrdama iz

pred-tridentinskog razdoblja, naziva priimkom.” (Branimir Brgles, “Model obradbe protostatističkih vrela na primjeru analize

najstarijih registara desetinskoga kotara Glavnice”, Historijski zbornik god. LXIX (2016), br. 2, Društvo za hrvatsku

povjesnicu, Zagreb 2016., 297.) 2 Prezimena postaju obvezatnima tek jozefinskim patentom iz 1780. god. od kada su nasljedna i nepromijenjiva prezimena

sastavni dio hrvatskoga imenskog sustava. 3 Većina matičnih knjiga i stališa duša na prostoru Slunjskog dekanata je nestala ili je uništena u Drugom svjetskom ratu i

Domovinskom ratu. Najstarije su sačuvane matice i stališi duša od 1878. godine (Drežnik Grad, Vaganac, Korenica), od

1900. godine (Slunj, Rakovica), a najmlađe su od 1943. godine (Hrvatski Blagaj, Cvitović (sačuvan stališ duša od druge

polovice XIX. st.)). Matične knjige i arhiv u župi Lađevac potpuno je uništen i više ne postoji. (Slunjski dekanat. Pogled u

prošlost Slunja. Mile Pecić: Porušeni sakralni objekti i uništeni župski arhivi u Domovinskom ratu, pristupano 22.01.2019.,

https://www.slunj-crkva.hr/pogled-u-proslost-slunja.)

2

priloga ali sam čitatelja uputio na djela i povijesne radove koji detaljnije i opširnije govore o

tome. Iznesene činjenice dokumentirao sam u cilju njihovog otkrivanja, uspoređivanja i

praćenja (sljedivosti), tumačenja, pojašnjavanja, daljnjeg proučavanja, te objektivnog pristupa

određenim povijesnim događajima.

Smatram ovaj prilog samo pokušajem znatiželjnika da se na osnovu dostupnih izvora

na jednom mjestu da cjelovita slika o prezimenu Hodak u Republici Hrvatskoj. Iako ovaj

prilog ima pretežno povijesni karakter, omogućit će bez sumnje i jedan dobar uvid u jezično

podrijetlo prezimena Hodak, njegovu geografsku rasprostranjenost, prostorni razmještaj, te

broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u Republici Hrvatskoj. Prihvaćam

sve dobronamjerne ispravke, osobito dobrih poznavalaca ove problematike.

Verba volant, scripta manet

3

2. Jezično podrijetlo prezimena i imena Hodak

2.1. Prezime Hodak

Obzirom na jezično podrijetlo prezimena Hodak (motiv prezimena, značenje, način

nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena), prezime sam svrstao u dvije moguće

skupine:

1. Prezime je motivirano osobnim imenom,

2. Prezime je motivirano nadimkom.

2.1.1. Prezime je motivirano osobnim imenom

Prezime je motivirano osobnim (narodnim) imenom4 Hodak5 bez promjene izvornog

oblika.6 Moguće je da je ime Hodak nastalo između XI. i XIV. stoljeća na jugozapadu

Balkanskog poluotoka miješanjem stanovništva (slavenskog, romanskog, ilirskog, albanskog,

bugarskog) kao posljedica prodora Bugara, Bizanta, Osmanlija i nomadskih plemena (Juruci,

Kon/i/jari) na to područje. Moglo je biti prihvaćeno u prvim kontaktima između Južnih

Slavena i naroda Balkana (VI-VIII. st.), a nije isključeno da ime Hodak potječe iz

predindoevropskog doba.

2.1.2. Prezime je motivirano nadimkom

Prezime je motivirano nadimkom, a nastalo je krajem XVI. ili početkom XVII.

stoljeća u obalnom dijelu Dalmacije na posjedima Mletačke Republike (ven. Serenìsima

Repùblica Vèneta).

Osmanski prodori i osvajanja dalmatinskog zaleđa od kraja XV. stoljeća (Makarska

1498. god., Knin i Skradin 1522. god., Ostrovica 1523. god., Obrovac 1527. god., Klis 1537.

god.), ratovi između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva tijekom XVI. i XVII. stoljeća

na bojištu u Dalmaciji (Ciparski rat 1570-73. god., Kandijski rat 1645–69. god., Morejski rat

1684–99. god.) i epidemije kuge u Dalmaciji od XIV. do XVII. stoljeća izazvali su brojne i

značajne grupne migracije stanovništva u sjevernoj7 i srednjoj Dalmaciji. Posljedica je bila

4 Za potrebe ovog priloga riječ „Osobno ime” označava vlastito ime (latinski nomen proprium) fizičke osobe. Prema

hrvatskom zakonu ”Osobno ime se sastoji od imena i prezimena. Ime, odnosno prezime može se sastojati od više rijeći.”

(Članak 2. Zakona o osobnom imenu, („Narodne novine” br.: 118/12. i 70/17.) 5 Prema F. Maletiću i P. Šimunoviću prezime Hodak je nastalo od narodnog izvedenog muškog osobnog imena: „Prezime s

narodnim (i ponarođenim) osobnim imenom …Hodak (:Hodimir), Odak (:Hodimir?). Narodna (i ponarođena) imena u

prezimenima. 1. Asufiksalna narodna imena u prezimenima …prezime od izvedenog narodnog imena sufiksom -ak…Hodak,

Odak, Crnjak, Leljak, Miljak.” (Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik. Pučanstvo Republike Hrvatske na

početku 21. stoljeća. Knjiga 1, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2008., 109, 113.) 6 Prezime je asufiksalno („neizvedeno”), a nastalo je bez tvorbenog čina, tj. onimizacijom* (Valentin Putanec i Petar

Šimunović, urednici, Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice

Hrvatske, Zagreb 1976., VI.). Motivirajući leksem u formuli P = Y (P = prezime, Y = motivirajući leksem) za asufiksalna

prezimena može predstavljati naziv zanimanja (Z), osobno ime (O), nadimak (N), etnik/etnonim (E) ili može biti nepoznate

motivacije (X).

*Onimizacija - permutacija koinonima (apelativ, opća imenica, opća riječ) u idionim (onomastik, vlastito ime). 7 Stanovnici Bukovice i Ravnih Kotara (veći dio stanovnika) nisu starosjedilačko nego doseljeničko stanovništvo. Vlasi u

sjevernu Dalmaciju nisu došli u isto vrijeme i s istih područja, nisu bili istog etničkog porijekla i iste vjeroispovjedi, nisu

živjeli u naseljima istog tipa (jedni u ratarskim selima, a drugi u stočarskim katunima) (Bogumil Hrabak, „Naseljavanje

hercegovačkih i bosanskih Vlaha u Dalmatinsku Zagoru u XIV, XV i XVI veku”, u: Migracije i Bosna i Hercegovina,

materijal s naučnog skupa, Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo 1990., 199.).

4

iseljavanje starosjedilačkog kršćanskog stanovništva iz zaleđa na područja kojima su

upravljali Mlečani, na priobalje i otoke, preko mora na Apeninski poluotok i Istru, te kopnom

na sjever u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo i useljavanje novog stanovništva iz susjednih

osmanlijskih krajeva Dalmacije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore na osmanske novostečene

posjede i Mletačko područje. Doseljenike na teritorij mletačke Dalmacije je mletačka

administracija u gradskim uporištima u priobalju (Zadar, Šibenik, Trogir i Split) različito

popisivala, a najčešće prema tjelesnim značajkama (znaku, obilježju, osobini) kojim su se

pojedinci razlikovali od drugih u zajednici i taj znak je postao prezime (skoro 34% prezimena

u Bukovici i Donjem Podzrmanju motivirano je nadimkom). Nije isključena mogućnost (iako

smatram da je malo vjerojatna) da je i prezime Hodak u doba formiranja prezimena krajem

XVI. ili početkom XVII. stoljeća u obalnom dijelu Dalmacije na teritoriju Mletačke

Republike bilo motivirano karakterističnom osobnom tjelesnom značajkom rodonačelnika

vezanom uz kretanje, njegovim karakterističnim načinom kretanja u prostoru (postverbal8

hod, Hod < Hodak; način tvorbe: sufiksacija, sufiks –ak) ili je imalo uvredljiv, pogrdan

karakter (pejorativ)9 ili je izražavalo dragost, nježnost, prisnost, odanost (deminutiv,10

hipokoristik11)

Smatram vrlo vjerojatnim da je prvotni motiv prezimena Hodak nadimak ali je

prezime nastalo raslojavanjem (grananjem) jednog roda (lat. gēns)12 s istim prezimenom u

maloj društvenoj zajednici na istom geografskom području (npr. rod Galića iz sela Podboraj),

a ne prema tjelesnim značajkama ili načinu kretanja rodonačelnika. Jedna ili više obitelji

međusobno povezanih krvnim srodstvom i istim prezimenom čiji je zajednički muški predak

imao osobno (narodno) ime Hodak dobila je nadimak po njemu (moguće još za njegova

života) da bi se determinirala u odnosu na druge obitelji s istim prezimenom u selu (npr. 1585.

god. u selu Podboraj bile su tri kuće sa prezimenom Galić, a kućni starješina jedne bio je

Hodak Galić). S vremenom je obiteljski nadimak pridodat prezimenu potisnuo prvotno

prezime i sam postao obiteljsko ime (prezime) (npr. prezime Odak u selu Bristivica, možda

potomci Periše sina Hodaka Galića iz sela Podboraj). Nadimak ovdje služi kao treća

determinacija nakon što se u društvu razvio sistem od dviju determinacija (ime, prezime), a

motivacija mu je bila po osobnom imenu rodonačelnika (npr. oca, Hodaka Galića iz

Podboraje 1579-1634. god.).

8 Postverbal = imenica nastala od glagola. 9 Pejorativ (prema kasnolat. peioratus: pogoršan, od latinskog Peior, što znači „još gore” i francuskog Péjoratif) označava

pogrdan smisao - riječi ili fraze, koje uključuju i negativne evaluacije tipa prezira, psovke ili odbijanja, za razliku od

negativne kritike. Riječ koja, uz svoje temeljno značenje, ima i značenje poruge, pogrde, prijezira („Pejorativ”, Wikipedija,

pristupano 02.07.2019., https://hr.wikipedia.org/; „Pejorativ”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod

„Miroslav Krleža”, pristupano 02.07.2019., http://www.enciklopedija.hr/). 10 „Deminutiv (kasnolat. deminutivus, od deminuere: umanjiti), umanjenica, riječ (imenica, pridjev, glagol ili prilog) koja

označuje umanjen predmet, svojstvo, proces ili okolnost. U pravilu je obilježena kao ekspresivna i/ili afektivna

(emocionalna). Rjeđe deminutiv ima hipokoristično (npr. djetešce) ili deprecijativno značenje (npr. čovječuljak). Zato se

najčešće upotrebljava u kolokvijalnome ili pučkom govoru, te književnoumjetničkom stilu, a rijetko u svečanijem govoru,

odn. u administrativnom ili znanstvenom funkcionalnom stilu. Tvori se deminutivnim afiksima (obično sufiksima, rjeđe i

prefiksima ili umetnutim morfemima).” („Deminutiv”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod

„Miroslav Krleža”, pristupano 02.07.2019., http://www.enciklopedija.hr/). 11 „Hipokoristici (grč. ὑποϰορıστıϰός: umilan), odmilice ili imenice odmila (od milja, od dragosti), posebne tvorbene inačice

općih ili vlastitih imenica kojima se izražava odnos bliskosti, nježnosti, intimnosti, prisnosti i sl.“ („Hipokoristici“, Mrežno

izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 02.07.2019.,

http://www.enciklopedija.hr/). 12 Rod, skupina krvnih srodnika čiji se pripadnici smatraju potomcima jednoga zajedničkoga pretka. U antičkom Rimu,

zajednica više obitelji međusobno povezanih istim imenom (nomen gentile), zajedničkim podrijetlom, tradicijom i kultom.

Obitelj, osnovna društvena skupina, povezana srodstvom, utemeljena na braku i zajedničkom životu užega kruga srodnika.

Razlikujemo nuklearnu i proširenu obitelj („Rod, srodstvo, obitelj”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski

zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 27.08.2019., http://www.enciklopedija.hr/.).

5

2.2. Ime Hodak

Obzirom na jezično podrijetlo imena Hodak (motiv imena, značenje, način nastanka,

vrijeme nastanka i način razvitka imena) koje je s vremenom prilično zamagljeno i danas nije

potpuno jasno, ime sam svrstao u tri moguće skupine:

1. Ime je motivirano zanimanjem,

2. Ime je motivirano osobnim imenom,

3. Ime je motivirano nadimkom.

2.2.1. Ime je motivirano zanimanjem

Mogući prvotni motiv imena Hodak je zanimanje,13 a nastalo je od istočno armenske

riječi za zanimanje ili službu hodak bez promjene izvornog oblika6 (moguće izvorno značenje

imena i kasnije prezimena Hodak).

U istočnoj Anatoliji, na području današnje Turske i Armenije između XI. i XV.

stoljeća govorio se srednjovjekovni armenski jezik (staroarmenski - grabar), izumrli armenski

jezik indoeuropske porodice14 (još je u uporabi u armenskoj crkvi).15 Na istočno armenskom

(današnji standardni službeni jezik Armenije) Հտօաղ (ho-tjun-o-ajb-ġat), preslovljavanje na

latinicu hodak, znači: 'pastir, čoban, kravar,16 ovčar, sluga koji se brine o stoci; pastirov

pomoćnik; oračev pomoćnik; dječak koji služi orača; dijete koje upravlja volom sjedeći na

njegovom vratu iza jarma; pastirska zvijezda (Venera)'.17,18

13 Radoslav M. Grujić, „Plemenski rječnik ličko-krbavske županije”, u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena,

knjiga XXI svezak 2., urednik: D. Boranić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1917., 284. 14 Armenski jezici. Srednjovjekovni armenski jezik. Wikipedija, pristupano 29.01.2019., https://hr.wikipedia.org/. 15 Mate Kapović, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Matica Hrvatska, Zagreb 2008., Armenski jezik, 85-87. 16 Ovca i koza stigle su u Hrvatsku s Bliskog istoka preko Anatolije. Najnovija istraživanja pokazuju da naša najstarija

pasmina goveda, buša, ima genetsko ishodište u Anatoliji („Domaće životinje”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,

Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 18.03.2019., http://www.enciklopedija.hr/.). 17 Armenske posuđenice u Turskom (Robert Dankoff, Armenian Loanwords in Turkish, Otto Harrassowitz Verlag,

Wiesbaden 1995, 93, pristupano 29.01.2019.,

https://books.google.hr/books?id=aFWQTBm35m0C&pg=PA93&lpg=PA93&dq=hodak&source=bl&ots=C3rh69Bre_&sig=

ACfU3U1ui8a1CCD-

RHhIYA8u1eTAPfCjTg&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjIjd_85JPgAhXI_iwKHZuCCIA4KBDoATAJegQIBBAB#v=onepa

ge&q=hodak&f=false.):

a) Istočni armenski: Հoտ (ho-o-tjun) – preslovljavanje na latinicu: hōt – značenje: 'stado'.

b) Istočni armenski: Հտօաղ (ho-tjun-o-ajb-ġat) – preslovljavanje na latinicu:

1. hotaġ, hōtal – značenje: 'pastir, čoban' (u planinskome transhumantnom stočarstvu); 'ovčar, kravar, konjar, volar, svinjar,

čordaš, seoski pastir' (u nizinskom stajskom stočarstvu).

2. hōtali – značenje: '„zvijezda“ Venera' (zvijezda Danica ili jutarnja zvijezda, Večernjača, Zornjača).

3. hadaḫ, haduk, hadak – značenje: 'oračev mladi (muški) pomoćnik, pastir'.

4. hodaḫ, hodak – tur. siğir çobani – značenje: 'kravar'.

5. hodak – tur. çiftçi yamaği, erkek hizmetçi – značenje: 'oračev pomoćnik, muški sluga'.

6. hodak, hotak – značenje: 'dijete koje upravlja volom sjedeći na njegovom vratu iza jarma'.

7. hodak – tur. hayvanlara bakan uşak, siğirmaç – značenje: 'kravar, sluga koji se brine o stoci' (sitna stoka: ovce i koze,

krupna stoka: goveda i konji (Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog istoka. op.a.

(op.a.=opaska autora)).

8. hodakçi – tur. küçük çoban – značenje: 'mladi pastir'.

9. hodak yildizi – tur. çoban yildizi – značenje: 'Venera „zvijezda“, pastirska zvijezda'.

10. hodağ, hodağçi – tur. hayvan bakicisi – značenje: 'pogađanje kod kupoprodaje stoke u sajmišnom trgovanju'; tur. kotana

goşulan öküz – značenje: 'vol upregnut u plug'.

11. hodak, hodaḫ, ḫadaḫ – tur. çiftçilerin yanlarinda hizmet eden erkek çoçuk – značenje: 'dječak koji služi orača'.

12. hodak – tur. çiftçi, çoban yamaği – značenje: 'oračev ili pastirov pomoćnik'.

13. hedak, hodak – tur. çiftçi yardimcisi – značenje: 'oračev pomoćnik'. 18 „Armenski jezik/Pismo”, Wikiknjige, pristupano 29.01.2019., https://hr.wikibooks.org/wiki/Armenski_jezik/Pismo.

6

Riječ hodak (rus. ходокљ, ходакљ) znači i 'emisar, izaslanik, osoba koju pleme,

skupina upućuje da razgleda, izvidi novo područje kamo bi doselili'.19

Riječ za zanimanje ili službu Hodak mogla se raširiti iz Male Azije na Balkanski

poluotok i postati osobno ime (kasnije i prezime) u različito vrijeme i raznim putevima od XI.

do XIV. stoljeća. Mogli su je donijeli Vlasi stočari20 koji su se kretali preko balkanskih

planina do Soluna i dalje do Anatolije, mogla je doći trgovačkim putevima (Armenci),21

diplomatskim putem, a mogli su je donijeti vojnici i nomadi stočari (npr. Juruci)22 za

bugarskih, bizantskih i osmanskih (turskih) osvajanja na Balkanskom poluotoku u srednjem

vijeku. Stvorena imenska tvorba postala je samostalna onomastička jedinica u cilju lakše

identifikacije osobe (ali i kao oznaka pripadnosti istoj obitelji) unutar zajednice (u kojoj je

više osoba nosilo isto osobno ime), a u srednjem vijeku na određenom području ili u naselju

sa malo stanovnika bilo je lakše po nazivu zanimanja ili službe prepoznati osobu, pa su i

prezimena motivirana zanimanjem ili službom „rano postala stalna, nepromjenjiva i

nasljedna.”23

2.2.2. Ime je motivirano osobnim imenom

Ime Hodak je prvotno moglo biti motivirano osobnim narodnim imenom Hod.5

Pretražujući osmanske katastarske popise od XV. do XVIII. stoljeća u potrazi za imenom

Hodak naišao sam na osobno ime Hod (Radica, sin Hoda) iz 1455. godine u selu Tulanovce

(današnje selo Talinovac (alb. Talinoc, Talinos) sjeverno od Uroševca (alb. Ferizajt),

Republika Kosovo) u južnom središnjem dijelu Kosova.24,25

19 „hodak, m., značit će, možda, i explorator, ono što i hodac, navlastito pak pomišlja se na onoga čovjeka, koji je izaslan, kad

se kane seliti plemena, da razgleda ponajprije novu postojbinu. Tako i ruski ходокљ, ходакљ znači pješca, vješta hodu, i dr.,

ali uza to i izaslanika, kojega seljaci n. pr. šalju u Sibir, da razvidi, kamo bi krenuli izseljenici i kako bi se namjestili. Hodak

je staro prezime u nas, i sad ga razne porodice u gornjoj Krajini nose. Izp. A.R.” (Vladimir Mazuranić, Prinosi za hrvatski

pravno-povjestni rječnik, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1908-1922., 397). 20 Prvi spomen balkanskih Vlaha javlja se u bizantskim izvorima 976. god., a u slavenskim pisanim izvorima Vlasi se prvi

put spominju početkom XII. stoljeća (Radoslav Dodig, „Etnička, konfesionalna i regionalna imena i nadimci u Hercegovini

XV.-XIX st.”, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Zbornik radova, Knjiga I., uredio Ivica Lučić, Hrvatski institut za

povijest, Zagreb 2011., 20). 21 „Armenci su u Otomanskom Carstvu bili brojna i moćna zajednica i veoma umješni trgovci te su držali poslove i trgovačke

kolonije po cijelom Carstvu – od Carigrada pa sve do Bosne.” (Kapović, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, 86). 22 Krajem XI. i u XII. st. u Anatoliju su iz srednje Azije došla nomadska turkijska plemena (većinom primivši islam, više od

95% današnjih turkijskih naroda su muslimani.) Juruci (tur. yürük; yörük: nomad, putnik; od yürümek: hodati) i Oguzi (dio

plemena se u XIV. st. prozvao Osmanlije). Nakon što su primili islam, Juruci su se za osmanskih (turskih) osvajanja raširili

po cijeloj Anatoliji, te na Balkanu (Bugarska, istočna Makedonija* i grčka Egejska Makedonija) kao nomadi, transhumantni

stočari (najviše su uzgajane ovce i koze, a uzgajna su i goveda i konji) i logistika Osmanlijama. Juruci su pratili Osmanlije u

njihovoj teritorijalnoj ekspanziji zbog čega su uživali posebne privilegije i nisu plaćali poreze i dažbine, a imali su status

„Evladi Fatihan” – djeca osvajača. Njihova zaduženja su bila transport vojnih materijala, opreme i oružja, izgradnja i

popravci utvrđenja, izrada čeličnih topovskih kugli (Vjeran Kursar, “Being an Ottoman Vlach: On Vlach Identity (Ies)”, Role

and Status in Western Parts of the Ottoman Balkans (15th-18th Centuries), Osmanlı Tarihi Araştırma ve Uygulama Merkezi

Dergisi (OTAM), Sayılar 34/Güz, Ankara Üniversitesi, Ankara 2013., 118-124) i slično. Juruci govore balkanskim

gagauskim turskim jezikom (jedan od četiri turska jezika južnoturkijske skupine) juručkim i surgučkim dijalektom.

*Danas Juruci, kao dio turske manjine (procjenjuje se da ih danas u Makedoniji živi nekoliko tisuća), žive u istočnoj

Makedoniji uglavnom u planinskim selima oko Radoviša, Štipa, Strumice, Dojrana i u Ovčem Polju, a nekoliko juručkih sela

ima i na zapadu Makedonije. Juruci su u Makedoniju došli krajem XIV. stoljeća (nakon bitke na rijeci Marici 1371. god.,

Kosovu polju 1389. god. i bitke kraj Nikopolja 1396. god. kojom je potvrđena osmanska vlast na Balkanu), a prema nekim

autorima Juruke je u istočnu Makedoniju naselila Turska državna vlast oko sredine XVIII. stoljeća (Jovan F. Trifunoski,

“Maloazijski stočari u Makedoniji”, Stočarstvo: Časopis za unapređenje stočarstva, god. 45 br. 7-8, Hrvatsko agronomsko

društvo, Zagreb 1991., 243-245). 23 Petar Šimunović, Naša prezimena, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1985., 109-110. 24 Hamid Hadžibegić, Adem Handžić i Ešref Kovačević, „Oblast Brankovića. Opširni katastarski popis iz 1455. godine.”, u:

Monumenta turcica historiam slavorum meridionalium illustrantia, Tomus tertius, Serija II, Defteri. Knjiga 2, sv. 1, glavni

urednik: Hazim Šabanović, Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 1972., 167, pristupano 16.08.2019.,

https://www.bosanskehistorije.com/e-biblioteka/1713-oblast-brankovica.

7

Oblik osobnog imena Hod je monoleksem (mononim, samotvorno ime) „tipa Vuk,

Paun, Rus, Rob, Hlap” i sl. i predstavlja stari slavenski sloj imena.26 Moguće je da je osobno

ime Hod kasnije preinačeno derivacijom (sufiks – ak) u Hodak (Hod < Hodak) i tako

izvedeno služilo za imenovanje muške osobe. Teško je odrediti motiv osobnog imena Hod, a

moguće da je motivirano osobnim nadimkom (osnova hod).

2.2.3. Ime je motivirano nadimkom

Nije isključena mogućnost da je ime Hodak u doba formiranja bilo motivirano

osobnim nadimkom muške osobe koji proizlazi iz riječi hod (Hod < Hodak; način tvorbe:

sufiksacija, sufiks –ak.), a opisuje:

− njegovu karakterističnu osobnu tjelesnu značajku vezanu uz kretanje ili ima uvredljiv,

pogrdan karakter (pejorativ) ili izražava dragost, nježnost, prisnost, odanost (najčešće

prema djetetu ili mlađoj osobi) (deminutiv, hipokoristik) – on hoda na poseban način

(hodim naglo, mahnito, na hero, na krivo, trudno, nemochno, vlehemsze)27 – koji dobro

hodi.28

− njegov karakterističan način kretanja u prostoru ili je imao uvredljiv, pogrdan karakter

(pejorativ) – on hoda, a ne jaše.

Riječ hod (prasl. xodъ; hrv. srp. hôd, hȍda; slov. hòd, hóda; češ. slov. chod, chodu;

polj. chód, chódu; rus. 'xod, 'xoda; engl. gait, walk)29 je „sveslavenski postverbal”, a s njom se

„fonetski i semantički” poklapa grčka riječ odos (οδός) put.30 Korijen u ovoj grčkoj riječi je

od (οδ) i znači kretanje, putovanje. Onaj koji je u odu, on se kreće i on je odac. U hrvatskom

(i srpskom) narodnom govoru od ili oda je odanje, a u književnom to su hod i hodanje.

Glagol hodati ima značenje: pomicati se u prostoru koračajući, kretati se na nogama.

Imenica hodač ima značenje: onaj koji se pomiče u prostoru koračajući, onaj koji se kreće na

nogama, koji dobro hodi.28 Sinonimi su: hoditèlj, hodok, hodak,31 hodac, pūtnik, guljak; hōd,

hód, hodjēnje, idjēnje, hodba, hodenye, hodēnje, pūt, drūm.32

25 Najstariji spomen imena Hodak iz 1330-1345. god. nalazi se u selu Čabić u zapadnom središnjem dijelu Kosova, na

posjedu manastira Dečani. 26 Monoleksemno (jednoimeno) imenovanje (prvo imenovanje) „potječe iz predindoevropskog doba, …napušteno je već u

praslavensko doba… a samo mali broj služi bez promjene za imenovanje muške ili ženske osobe.” (Putanec, Šimunović,

Leksik prezimena, IX). 27 Joannis Bellosztenecz, Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatium aerarium, nunc primum, Zagrabriae 1740, 129. 28 „Radne imenice iz starog jezika na -ъс hodač, gen. hòca (Vuk) »koji dobro hodi«, upor. prezime (H)odak i rus. hodok

»pješak«; dohodac, gen. dohoca »čovjek koji dolazi«,...” (Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika,

knjiga prva A-J, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971., 676, pristupano 14.08.2019.,

https://ia800304.us.archive.org/28/items/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-

EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika.pdf). 29 Mark Jerome Pisaro, „Quantity in Czech a dialectal and historical analysis”, Dissertation, Chicago, Illinois June 2002.,

138. 30 „Što se tiče etimologijskog postanja, nema jedinstvenog mišljenja u današnjoj lingvistici. Toliko je izvjesno da je riječ

samo slavenska, kao i to da nije baltoslavenska... Jedino se gr. οδός »put«, odatle όδίτης »putnik«, οδεύω »putovati«, poklapa

fonetski i semantički sa sveslavenskim postverbalom hod.” (Skok, Etimologijski rječnik, 677). 31 Više o riječi hodak u: Skok, Etimologijski rječnik, 676-677, Vladimir Mazuranić, Prinosi za hrvatski pravno-povjestni

rječnik, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1908-1922., 397 i Pero Budmani, ur., Rječnik hrvatskoga ili

srpskoga jezika, Dio III, Zagreb 1887-1891., 639, pristupano 14.08.2019., https://archive.org/. 32 P. Gioacchino Stulli Raguseo, Vocabolario Italiano-Illirico-Latina; A - I, Patre terza, Tomo primo; Ragusa 1810., 270.

8

2.3. Izvedeni oblik prezimena i imena Hodak

2.3.1. Izvedeni oblik prezimena Hodak

Prezime Hodak može biti preinačeno i imati različite izvedene oblike: Hodal,33

Hodalo,34 Hodan, Hodanović,35 Hodaković, Odak,36,37,38,39,40,41 Odačić, Odaković.42,43,44

33 Tomislav Maretić, „O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba”. u: Rad JAZU, knjiga LXXXII., Razredi

filologičko-historički i filosofičko-juridički. XV., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1886., 89. 34 Hodalo Miko, selo Vukosavljevica, vlastelinstvo Virovitica, otac porodice. Zemaljski popis stanovništva i imovine na

komorskim i vlastelinskim dobrima u Slavoniji 1736. god. (Ive Mažuran, Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736.

godine i njihova ekonomska podloga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek 1993., 483). 35 Maretić, O narodnim imenima i prezimenima, 90. 36 Prezime Odak u Pločama izvedeno je od osobnog imena Hodak (Hodak < Hodo < Hodimir/Hodivoj) (Domagoj Vidović,

„Prezimena u Pločama”, u: Hrvatski neretvanski zbornik 5/2013., glavni urednik: Stjepan Šešelj, Društvo Neretvana i

prijatelja Neretve u Zagrebu, Zagreb 2013., 195, pristupano 07.02.2019., http://www.drustvo-

neretvana.hr/index.php/zbornik). 37 Prema Stanju duša župe Opuzen iz 1733. god. u Trnovu (danas u sastavu grada Opuzena) i Podgradini (koja se tada držala

dijelom Trnova, a danas pripada općini Slivno) je živjela obitelj Odak koja je doselila izravno iz sela Trebimlja u Popovom

polju (krško polje u južnoj Hercegovini, BiH). Njima su se kasnije pridružili i Odaci iz sela Zavale (16 km jugoistočno od

Trebimlja) također u Popovom polju. Prema popisu stanovništva iz 1948. god. prezime Odak (Slivno) je bilo 47., a 2001. god

12. najbrojnije prezime u Opuzenu (Domagoj Vidović, „Prezimena u župi svetoga Stjepana”, u: 300-ta obljetnica Župe

svetoga Stjepana Prvomučenika (monografija), Župa svetog Stjepana Prvomučenika Opuzen, Opuzen 2016., 241, 246, 250). 38 Prezime Odak (usp. Hodak < Hodo < Hodimir/Hodivoj) u Slivnu (Slivno (Neretvanska dolina) se pod imenom Hum

spominje od 1282. god., a pod današnjim imenom od 1358. godine.) uvjetovano je hrvatskim narodnim imenom. Prezime

Odak (< Hodimir) u Slivnu nastalo je prema hrvatskom narodnom imenu (Domagoj Vidović, Slivno, portal Geni, pristupano

07.02.2019., https://www.geni.com/projects/Slivno/23197). 39 Prema podacima iz popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj 2001. godine prezime Odak sa 767 nositelja prezimena

nalazi se na 825. mjestu od tisuću najučestalijih prezimena (Maletić, Šimunović, Hrvatski prezimenik, 124). 40 U najstarijoj „matriki” (matičnoj knjizi) u Prekmurju, matici iz župe Bogojina, 1673. godine navodi se dva puta prezime

Odak „iz vasi Filovci“. Prezime je kasnije zapisivano kao Hodak. (Jožef Smej, „Pomen najstarejše bogojanske matične

knjige”, u: Zbornik soboškega muzeja 9-10, urednik: Franc Kuzmič, Pokrajinski muzej Murska Sobota, Murska Sobota

2007., 64, 66, pristupano 23.03.2019., http://www.pomurski-muzej.si/muzej/publikacije/zborniki/zborniksobmuz9-

10_web.pdf). 41 U Matičnoj knjizi rođenih 1858-1869 župe Nova Gradiška 10.12.1859. god. zabilježeni su Franciscus Brajdić i Helena

Odak supružnici iz Ogulinske regimente nastanjeni u selu Kovačevac No. 32 (Župa Nova Gradiška, Matična knjiga rođenih

1858-1869, stranica 20, tekući broj 153, slika 29, mikrofilm broj 536, Hrvatski državni arhiv, Zagreb. FamilySearch,

Historical Record Collections, Croatia, Church Books, 1516-1994; Roman Catholic (Rimokatolička crkva); Nova Gradiška;

Births (Rođeni) 1858-1886; Image No. 29; Croatia State Archives, Zagreb, pristupano 23.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99F-28BY?i=28&owc=9RKB-

7M9%3A391644801%3Fcc%3D2040054&wc=9R2F-JWL%3A391644801%2C391676201%2C391659901&cc=2040054). 42 Među najstarijim doseljenicima u selo Treštanovci sjeveroistočno od Požege koji su doselili u razdoblju 1702-1720. god.

nalazi se i prezime Odaković (Hodaković) (Josip Buturac, „Stanovništvo Požege i okolice 1700-1950”, u: Zbornik za narodni

život i običaje Južnih Slavena, knjiga 43, urednik: Branimir Gušić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

1967., 439, pristupano 23.07.2019., https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=10665). 43 Odaković Bogdan, selo Treštanovci, vlastelinstvo Virovitica, otac porodice. Zemaljski popis stanovništva i imovine na

komorskim i vlastelinskim dobrima u Slavoniji 1736. god. (Ive Mažuran, Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736.

godine i njihova ekonomska podloga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek 1993., 557). 44 U venecijanskom zemljišniku iz 1711 godine zabilježeno je prezime Odaković u Bračeviću i Zminovu na mućkom

području i u Bristivici pokraj Trogira. Više o prezimenu Odak i Odaković u: Ante Ivanković, Hrvatski rodovi općine Muć,

Majumi, Split 2007.

9

2.3.2. Izvedeni oblik imena Hodak

U Dečanskim hrisovuljama 1330-1345. godine (na graničnom prostoru između

današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije) zabilježena su osobna imena sa osnovom hod

kao prvim članom, srodna izvedenom osobnom imenu Hodak:

− složena imena: Hodivoj, Hodimir i Hodislav,

− izvedena imena (derivati): Hodan (navodi se pet puta u drugoj i trećoj Dečanskoj

hrisovulji),45 Hodanović (patronim, nije pravo prezime, navodi se samo jednom u drugoj

i trećoj Dečanskoj hrisovulji), Hodač, Hodoje, Hodimirić, Hodislaljić (patronim, nije

pravo prezime), Hodojević (patronim, nije pravo prezime).46,47,48

Slika 1. Imena Hodislav49 i Hodanović,50 treća Dečanska hrisovulja

1343-1345. god.

U osmanskom katastru iz 1455. godine (na području današnjeg Kosova) nalaze se

osobna imena sa osnovom hod (izvedena od osobnog imena Hod?):

− složeno ime: Hodivoj51 (dvočlano ime, Hodi-voj),

− izvedena imena (derivati): Hodić52 (deminutiv, sufiks –ić, Hod-ić) i Hodina53

(augmentativ, sufiks –ina, Hod-ina, pejorativno značenje).

U osmanskom katastru iz 1477. godine (na području današnje Hercegovine) nalaze se

osobna imena sa osnovom hod (izvedeno od osobnog imena Hod?):

− složeno ime: Prehod (prefiks pre–, Pre-hod), Nahod,54

− izvedena imena (derivati): Odić55 (deminutiv, sufiks –ić, Od-ić, nastao je kraćenjem i

sufiksacijom osobnog imena) i Odac (sufiks –ac, Od-ac),56,57 Odan56,57 (sufiks –an, Od-

an, pejorativno značenje).

45 Ime Hodan navodi se u drugoj Dečanskoj hrisovulji 1330. god. u selu Dobra Reka (Село добра рђка) u slivu rijeke

Zlorečice na području današnje Andrijevice u Crnoj Gori; na posjedu Saroš (Сћрошь) koji se prostirao s obje strane rijeke

Drim, danas toponim Saroš između sela Čiflak i Danjane na lijevoj obali Drima 22 km sjeveroistočno od Đakovice na

Kosovu; u selu Rznić (Село р’ƺнинки) (albanski: Irzniq) smještenom 6 km jugoistočno od Dečana na desnoj obali Dečanske

Bistrice na Kosovu. U trećoj Dečanskoj hrisovulji 1343-1345. god. ime Hodan zabilježeno je u selu Ljubenić (Село

люьолнкн) (alb. Lybeniq) smještenom između Dečana i Peći na Kosovu. (Pavle Ivić i Milica Grković, Dečanske hrisovulje

(Павле Ивић и Милица Грковић, Дечанске хрисовуље), Institut za lingvistiku, Novi Sad 1976., 202, 243; Miloš S.

Milojević, „Dečanske hrisovulje”, Glasnik Srpskog učenog društva, drugo odeljenje, knjiga XII (Милош С. Милојевић,

Дечанске христовуље, Гласник Српског ученог друштва, друго одељење, књига XII), Srpsko Učeno Društvo, Beograd

1880., 44, 46, 51, 78, pristupano 15.07.2019., https://www.antikvarne-knjige.com/elektronskeknjige/book/decanske-

hrisovulje-milos-s-milojevic-1880-gsud-xii-pdf). 46 Milica Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama, (Милица Грховиh, Имена у Дечанcким хрисовуљама), Filozofski

fakultet u Novom Sadu, Institut za južnoslovenske jezike, Novi Sad 1983., 68, 73, pristupano 22.03.2019.,

https://www.decani.org/sr/imena-u-de%C4%8Danskim-hrisovuljama; pristupano 22.03.2019.,

https://www.poreklo.rs/2012/12/02/digitalizovane-etnoloske-knjige-o-poreklu-stanovnistva-srbije-makedonije-crne-gore-

hrvatske-i-bih/. 47 Maretić, O narodnim imenima i prezimenima, 105. 48 Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama, 210. 49 Ivić, Grković, Dečanske hrisovulje, 188, 190. 50 Ibidem, 176. 51 „Selo Horavica (danas Rahovica sjeveroistočno od Uroševca, R. Kosovo). Nahija Morava. Dabiživ, sin Hodivoja”

(Hadžibegić, Handžić, Kovačević, Oblast Brankovića, 168).

10

U osmanskom katastru iz 1585. godine (na području današnje Crne Gore) nalaze se

izvedena osobna imena sa osnovom hod :

− Hodan (sufiks –an, Hod-an, pejorativno značenje),58

− Hodanić (deminutiv, sufiks –ić, Hodan-ić).59

U popisu stanovništva Like i Krbave 1712. godine u Širokoj Kuli zabilježeno je izvedeno

osobno ime (derivat) sa osnovom hod: Hodan.60,61

2.4. Toponimi

2.4.1. Toponimi na području Republike Hrvatske

Na području Republike Hrvatske nalaze se toponimi koji sadrže ime Hodak:

52 „Selo Strmac (danas nepoznato, R. Kosovo). Radihna, sin Hodića” (Ibidem, 106). 53 „Selo Strmac (okolica Vučitrna, središnji dio R. Kosovo). Nahija Vučitrn. Božidar, brat Hodine” (Ibidem, 106). 54 „Ivan sin Prehoda,…Zimuju u mjestu zvanom Ječmište,… Danas selo Ječmišta u općini Goražde.” „Cvetko sin

Nahoda,…Dio sela Vihoč (Danas selo u Foči.), pripada (nahiji) Sokolu.” (Ahmed S. Aličić, priredio, Poimenični popis

sandžaka vilajeta Hercegovina, Monumenta Turcica, Historiam slavorum meridinalium ilustrantia, Tomus sextus, Serija II,

Defteri, knjiga 3, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985., 101, pristupano 23.07.2017.,

https://www.scribd.com/document/163828616/Poimeni%C4%8Dni-popis-sand%C5%BEaka-vilajeta-Hercegovina-1477). 55 „Ostoja sin Odića?,* Paskaš sin Odića” (Džemat u kome su popisani nalazio se vjerojatno na području današnje općine

Gacko u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini. op.a.) (Aličić, Poimenični popis sandžaka Hercegovina, 101.

*Zbog ne stavljanja ortografskih/dijakritičkih znakova za vokale i korištenja znakova, posuđenica i tuđica iz perzijskog i

arapskog jezika u defteru/ima, česte su nedoumice u čitanju i razlike u prijevodu pojedinih osobnih imena, toponima i drugih

riječi u defteru. Više o tome u: Aličić, Poimenični popis sandžaka Hercegovina, III-IV. 56 „Radonja sin Odaca,…Selo Stipanova Polja (Vjerovatno danas Šćepan Polje u Foči.), timar Ibrahima iz Strumice i Ismaila

iz Šehirkoja, posadnika tvrđave Klobuk,.., pripada (nahiji) Sokolu.” „ Odan sin Radoja,… Selo Velja Međa (Danas selo u

Ravnom, Trebinje.) timar Skendera, posadnika tvrđave Klobuk…, pripada (nahiji) Popovu,...” „Bogavac, Stepko, Vukmir

sin(ovi) Odana,…Džemat Dobrivoja, sina Nenade…zimuju…mjesta Pauče, Kozica i Petine…Kržava (Danas istoimena sela u

Pljevljima.)” (Aličić, Poimenični popis sandžaka Hercegovina, 509, 520, 29, 48, 300). 57 U grčkom odos (οδός) je put, oditis (όδίτης) putnik, a odevo (οδεύω) putovati. Korijen u ovim grčkim riječima je od (οδ) i

znači kretanje, putovanje. Onaj koji je u odu, on se kreće i on je odac. U hrvatskom (i srpskom) narodnom govoru od ili oda

je odanje, a u književnom to su hod i hodanje. 58 „Mahala Donja Sela, drugi naziv Ponor (nepoznata naselja u Crnoj Gori). Pripada spomenutoj nahiji Kukanj.* Baština

Hodana, sina Jovanovog, u ruci Milobradovoj, u njegovoj ruci.” (Ahmed S. Aličić, Opširni katastarski popis za oblast

Hercegovu iz 1585. godine, Sveska II, Katastarski popisi ejaleta Bosna, Dobra knjiga, Sarajevo 2014., 471, pristupano

22.03.2019., https://www.scribd.com/document/273782041/Op%C5%A1irni-Katastarski-Popis-1585-II).

*Nahija Kukanj, kadiluk Drina nastala je iz srednjovjekovne župe Breznica koja se nalazila u srednjem toku rijeke Ćehotine

(danas sjeverozapadni dio Općine Pljevlja, Crna Gora, Sandžak), a prvi puta se spominje 1296. godine. U njoj se nalazila

Pljevlja (Taslidža) koja je krajem XV. st. izdvojena je u posebnu nahiju, grad Kukanj ljetna rezidencija Kosača i grad Ravan. 59 „Selo Gotovuša (Danas naselje Gotovuša, u okolini Pljevlja, sjeverna Crna Gora). Timar Pervanov. Pripada (nahiji)

Kuknju. Dio baštine Vukosava, sina Hodanićeva i treći dio sa Stepanovim, u ruci Hasana… U starom defteru bilo je upisano,

da se stanovništvo spomenutoga sela nalazi na opasnom putu i da ono vrši službu sigurnog provođenja putnika.” (Ahmed S.

Aličić, Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu iz 1585. godine, Sveska I, Katastarski popisi ejaleta Bosna, Dobra

knjiga, Sarajevo 2014., 495). 60 U popisu stanovništva 1712. god. u Širokoj Kuli zabilježen je Vlah Hodan Millensnich (Milleusnich, Milleuznich,

Mileusnih?), star 70 god. Široku Kulu nastanjivali su zajedno Vlasi i katolici. „Znatan broj Vlaha došao je iz osmanskog

pograničnog područja. Tako su Široka Kula, Korenica, Mekinjar i Vrebac bili naseljeni Vlasima iz Kupresa, Grahova i

Knezpolja. Gore spomenuta mjesta porijekla istražena su uglavnom na temelju analize prezimena.” (Karl Kaser, Popis Like i

Krbave 1712. godine: obitelj, zemljišni posjed i etičnost u jugozapadnoj Hrvatskoj, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta,

Zagreb 2003., 21, 367, pristupano 02.07.2019., http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf). 61 Prema imenu mjesto porijekla Vlaha Hodana iz Široke Kule je 1330-1345. god. kraljevina Srbija, područje današnje

Andrijevice u Crnoj Gori (južni Sandžak), područje Đakovice i Dečana na Kosovu, a 1585. god. Hercegovački sandžak

(Bosanski pašaluk), područje pljevljanske Bukovice u Crnoj Gori (južni Sandžak).

11

− selo Hodakuša (danas Dakuša južno od sela Javorje, možda sijelo Hodaka?) na karti

područja između Novog Vinodolskog i Senja iz 1776. godine.62,63

− Hodaki - zaselak u Kravarskom.

− Hodakova vodica - šuma ispod brda Tisovi vrh (867 m n.m.) sjeverozapadno od

Drežničkog Selišta, između Saborskog i Drežničkog Selišta.

− Hodakova draga - usječena dolina ispod brda Trovrh (940 m n.m.) sjeverozapadno od

Drežničkog Selišta, između Saborskog i Drežničkog Selišta.

− Odakova varoš - tako su starosjedioci zvali glavni zaselak Hodaka u Saborskom.64

− Hodakova Kosa - planinska kosa na području Levinovac, istočno od Gornje Kusonje,

između Suhopolja i Voćina.

− Odakova pećina - špilja jugoistočno od Željave na istočnom obronku (Ličke) Plješivice,

između planinskih vrhova Veznovac (650 m n.m.) i Kurića vrh, na planinskoj kosi

Pljeskavice,

− zaseok Odaci nalazi se u naselju Siverić (Drniš) i Bračević (Muć), a stanovnici nose

prezime Odak.

Slika 2. Selo Dakuša (Hodakuša 1776. god.) južno od Luke Krmpotske.65

Najveći broj toponima koji sadrže ime Hodak nalazi se u Republici Hrvatskoj na

području današnjih općina Rakovica i Plitvička Jezera gdje se nalaze regionalni (područni)

centri prezimena Hodak od početka XVIII. stoljeća do danas.

62 „U Hodakuši (Dakuša) nije te godine (1776. god. op.a.) bila niti jedna kuća…“ (Rikard Pavelić, Bunjevci, Osobna naklada:

Rikard Pavelić, Zagreb 1973., 11). 63 Na topografskoj karti Karlovačkog generalata iz prve vojne (katastarske) izmjere 1775-1776. godine (Karlstädter Generalat

[B IX a 786], Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey, pristupano 05.02.2020.,

https://mapire.eu/en/map/firstsurvey-karlovac/) istočno od Prizne, sjeverno od Karlobaga i sjeveroistočno od Cesarice nalazi

se selo Bakuša (Bakussa) (Hodakuša→Dakuša→Bakuša?). Na karti nastaloj u drugoj izmjeri Habsburške Monarhije 1865-

1869. godine (Croatia [B IX a 758–4], Second military survey of the Habsburg Empire (1865–1869), pristupano 05.02.2020.,

https://mapire.eu/en/map/secondsurvey-croatia/.) selo je nazvano Beakuča, a na karti iz treće izmjere Habsburške Monarhije

1869-1887. godine (Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:75000), pristupano 05.02.2020.,

https://mapire.eu/en/map/thirdsurvey75000/; Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century), pristupano 05.02.2020.,

https://mapire.eu/en/map/cadastral/) naziv sela je Pejakuša koji se zadržao do danas (Topografska karta 1:25000, Geoportal

Državne geodetske uprave (DGU), ristupano 05.02.2020., https://geoportal.dgu.hr/).

12

2.4.2. Toponimi na području Bosne i Hercegovine

Na području Bosne se u osmanskom katastarskom popisu navodi 1489. godine

naseljeno mjesto Odanići66 (istočna Bosna), 1533. godine selo Hodobići67 (istočna Bosna),

1585. godine mezra Hodani,68 (jugoistočna Bosna), 1604. godine selo Hodosići69 (središnja

Bosna), a 1885. godine u imeniku mjesta Bosne i Hercegovine navodi se muslimansko selo

Hodakovići70 (istočna Bosna).

U Hercegovini se u osmanskom katastarskom popisu 1477. godine navodi njiva

Odaljka71 (istočna Hercegovina), selo Hodanići71 (istočna Hercegovina) i selo Hodbina71

(južna Hercegovina), a 1585. godine selo Hodanići68 (jugoistočna Bosna) i selo Hodinići72

(istočna Hercegovina). Na području današnje općine Čitluk u Hercegovini u selu Gornji

Veliki Ograđenik nalazi se zaselak Odaci (danas pripada župi Čerin, a do 1864. god. pripadao

župi Brotnjo (Broćno), stanovnici nose prezime Odak).

3. Najstariji spomen imena Hodak

Najstariji spomen imena Hodak na jugozapadu Balkanskog poluotoka nalazi se u

drugoj i trećoj Dečanskoj hrisovulji iz 1330-1345. godine i molbi Vlaha iz sela Trogirske

zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz 1579. godine.

64 Glavni zaselak Hodaka u Saborskom starosjedioci su zvali „Odakova varoš” - Hodakova varoš (Sue Oreilly, Saborčanski

rodovi: Hodaci, Svi članci, Saborsko „Grad na Kapeli”, pristupano 07.02.2019., http://saborsko.net/index.php/arhiva-

clanaka/139-saborcanski-rodovi-hodak). 65 Geoportal, Državna geodetska uprava RH, pristupano 16.03.2019., https://geoportal.dgu.hr. 66 U opširnom popisu bosanskog sandžaka iz 1489. godine nalazi se naseljeno mjesto Odanići u nahiji Borač (područje stare

župe Borač; Podrinje; danas područje općina Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica, Čajniče, Srebrenica, Bratunac i Zvornik u

istočnoj Bosni) (Amina Kupusović, Širenje islama u vilajetu Pavli, u: Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. 41, ur. Fehim

Nametak, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1991., 122). 67 U osmanskom popisu iz 1533. godine Selo Hodobići. Nahija Dolnja Mačva. Zvornički sandžak (Adem Handžić, Dva prva

popisa Zvorničkog sandžaka (iz 1519. i 1533. godine), Građa, Knjiga XXVI, Odjeljenje društvenih nauka Knjiga 22, urednik:

Milorad Ekmečić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Srpska akademija nauka i umetnosti, Sarajevo 1986.,

110). 68 U osmanskom popisu Hercegovine iz 1585. godine „Nahija Pribud, pripada kazi (kadiluk) Foča. 33. Selo Srednja Batova

(danas naselje Batovo sjeverno od Čajniča, istočna BiH) Timar Mustafe, timarnika i Ise, sina Mustafina, posadnika

Samabora. Pripada Pribudu. Mezra Hodani. Sastoji se od zemlje gdje su bili vinogradi. Sijalište je spomenutoga Ejne-bega.

Sada, u posjedu stanovnika sela. Daju destinu.” (Aličić, Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu, I, 416), „Nahija

Nevesinje. 68. Selo Hodanići (danas naselje Kljuna sjeverno od Nevesinja, jugoistočna BiH). Timar Hasana, sina Behramova

i Mehmeda, sina Behramova i Jakuba, sina Ahmedova, posadnika tvrđave Blagaj i Mustafe, sina Hamzina, serbuljuka

tvrđave Blagaj.” (Aličić, Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu, II, 48). 69 U osmanskom popisu iz 1604. godine: „290. Selo Hodosići (nepoznato, središnja BiH), pripada Sarajevu: (Nahija

Saraj(evo))” (Adem Handžić, Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. I/1, Bošnjački institut Zürich, Odjel

Sarajevo, Orijentalni institut, Sarajevo 2000., 228). 70 Jovan Erdeljanović, O poreklu Bunjevaca (Јован Ердељановић, О пореклу Буњеваца), Posebna izdanja knjiga LXXIX,

Filosofski i filološki spisi knjiga 19, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1930., 167, pristupano 07.07.2019.,

https://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo; Bunjevačka prezimena, Portal Poreklo (Буњевачка

презимена, Портал Порекло), pristupano 10.12.2013., http://www.poreklo.rs/2012/06/08/bunjevačka-prezimena-2/. 71 U osmanskom poimeničnom popisu sandžaka Hercegovine (vilayeti Hersek, sandžak Hercegove zemlje) iz 1477. godine:

„Njiva Odaljka, selo Saš, timar Radivoja, sina Dragulića, pripada Nahiji Sokol.” „Selo Hodanići (Danas Kljuna u

Nevesinju.), timar Karadže iz Drame, dizdara tvrđave Blagaj, pripada (Nahiji) Nevesinju. ” „Selo Hodbina (Danas selo u

općini Mostar.) u posjedu Nikole, sina Mrkše, vlah. Dio nahije Dubrava.” (Aličić, Poimenični popis sandžaka Hercegovina,

260, 468, 603). 72 „125. Selo Hodinići (danas istoimeno naselje južno od Gackog, BiH). Timar Mehmeda, spahije. Pripada spomenutoj nahiji

Gacko.” (Ibidem, 254).

13

3.1. Hodak iz Dečanskog manastirskog vlastelinstva

Dečansko vlastelinstvo u XIV. stoljeću obuhvaćalo je granični prostor između

današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije, od rijeke Belog Drima u metohijsko-

prizrenskoj kotlini do Komova na današnjoj crnogorskoj granici i od Peći do rijeke Valbone u

Albaniji na jugozapadu Balkanskog poluotoka. Dečansko vlastelinstvo bilo je „ratarsko-

stočarsko, sa malim brojem obrtnika i drugih staleških kategorija” (monaha, trgovaca). Imalo

je „2097 ratarskih kuća (zajedno sa monasima i obrtnicima), 69 kuća sokalnika i 266 vlaških

porodica.”73

Slika 3. Prva Dečanska hrisovulјa iz 1330. godine u obliku

pergamentnog svitka.74

Osobno ime (danas prezime) Hodak75 navodi se (samo jednom) u popisu stanovnika

sela i katuna koji su bili porezni obveznici Dečanskog manastirskog vlastelinstva76 u drugoj i

trećoj Dečanskoj hrisovulji (osnivačka povelja manastira Dečani) iz 1330-1345. godine,77,78 u

selu Čabić (YАБИKЬ)79,80 u zapadnom središnjem dijelu Kosova, ali nema podatka kojoj

staleškoj ili etničkoj skupini pripada, zavisnim zemljoradnicima (Srbi) ili zavisnim stočarima

(Vlasi).81 Prema Milici Grković, osobno ime Hodak (ХОДАКЬ) u Dečanskoj hrisovulji je

slavenskog porijekla, izvedeno od osnove hod sufiksom -ak (hod -ak). Teško je utvrditi da li

je ime Hodak u Dečanskoj hrisovulji motivirano narodnim osobnim imenom Hod ili nazivom

zanimanja (zanimanjem te osobe ili je zanimanje već postalo obiteljsko ime).

73 Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama, 18. 74 Milos Stanic, pristupano 15.07.2019., https://milos.io/img_2921/. 75 Maretić, O narodnim imenima i prezimenima, 88. 76 Krstarica blog, Dečanska hrisovulja - osnivačka povelja manastira Visoki Dečani, 1330. godine. pristupano 22.03.2019.,

https://forum.krstarica.com/entry.php/46673-De%C4%8Danska-hrisovulja-osniva%C4%8Dka-povelja-manastira-Visoki-

De%C4%8Dani-1330-godine/page2?s=0142b442efee9b1c84738e83aa35cb73#comments. 77 Stanovnici Dečanskog vlastelinstva popisani su između 1330. i 1345. godine (Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama,

115). 78 Prva verzija Dečanske hrisovulјe (srp. Дечанска хрисовуља) napisana je 1330. godine u obliku pergamentnog svitka širine

390 mm i duljine 5200 mm (Čuva se u SANU, Stara zbirka, rukopis br. 360.) i upisana su sela i njihove međe. U drugoj

osnivačkoj hrisovulji u obliku pergamentne knjige napisanoj također 1330. god. (ili možda poslije kolovoza 1331. god.)

popisani su stanovnici tih sela i katuna koji su bili poreski obveznici. Treća verzija Dečanske hrisovulјe napisana je u obliku

rukopisne knjige na pergamentu poslije svibnja 1343. god., a prije kraja prosinca 1345. godine. U odnosu na prvu Dečansku

hrisovulјu popisani svi stanovnici sela i katuna kao i u drugoj verziji uz dosta drugih dopuna.

14

Slika 4. „…i Dobroslav i Obrad a sin moj Hodak i….”, treća Dečanska hrisovulja 1343-

1345. god.81

U Dečanskom vlastelinstvu nije bilo prezimena u današnjem smislu te riječi. Većina

osoba imala je samo ime, a manji broj ime i ime oca (patronim) ili ime i nadimak. Bliža

određivanja osoba postizala su se pomoću zanimanja, porijekla, tjelesnih osobina i imena oca

(zabilježeno je samo nekoliko matronima) i nastavka, a jedan od najčešćih tvorbenih

nastavaka (sufiksa) bio je –ak.82

3.2. Hodak iz sela Boraja/Podboraj u trogirskoj zagori

Naselje Boraja nalazi se Trogirskoj zagori u Dalmaciji na sjeveroistočnom podnožju

istoimene planine Boraje (674,8 m n.m.).83 Susjedna naselja Boraji su Podine, Vrsno,

Lepenica i Ljubitovica. Na sjeverozapadnom podnožju planine Boraje nalazi se najveće

naselje Blizna Gornja, a susjedno naselje ispod planine Vilaje (739,1 m n.m.) je Bristivica.

79 Selo Čabić Milica Grković smješta zapadno od naselja Klina (alb. Klinë) na Kosovu i južno od istoimene rijeke (Grković,

Imena u Dečanskim hrisovuljama, 19-20, karta Dečanskog vlastelinstva, između stranice 154-155). Po prvoj verziji Dečanske

hrisovulјe u selu Čabić su bile 182 kuće, a po drugoj 197 kuća. Pet kuća iz prve verzije Dečanske hristovulje je zamjenjeno

drugim kućama (Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama, 16) jer su obitelji preseljene u Kumanovo (Grković, Imena u

Dečanskim hrisovuljama, 17, 27). Čabić „…je bilo jedno od najmnogoljudnijih sela Dečanskog vlastelinstva.” (Grković,

Imena u Dečanskim hrisovuljama, 27). Čabić (alb. Çabiq) je danas naselje u općini Klina u Republici Kosovo (Čabić,

Wikipedija, pristupano 15.07.2019., https://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cabi%C4%87; Klina, službena stranica općine,

Sela, pristupano 15.07.2019., https://kk.rks-gov.net/kline/qyteti/fshatrat/). 80 Ivić, Grković, Dečanske hrisovulje, 180. 81 Ibidem, 21, 89. 82 Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama, 126-127. 83 Planina Boraja (674,8 m n.m.) povezana je prijevojem Ravni Doci na koti 525 m s planinom Vilaja (739 m n.m.). Te

planine dio su gorskog lanca karakterističnog smjera pružanja sjeverozapad-jugoistok, kojim se primorski, obalni dio srednje

i južne Dalmacije spaja s kopnenom cjelinom (Boraja - Vilaja - Labinštica - Opor - Kozjak - Mosor - Biokovo). Cijeli ovaj

prostor planina Boraje i Vilaje čini polupusti kamenjar s oskudnim ostatcima vegetacije (šuma i šikara hrasta medunca, bijelog i crnog graba, suhi travnjaci, dračika) i koji služi za ispašu. Poljoprivreda je ograničena na područja uz naselja, a na

cijelom području prisutni su tragovi višestoljetnog agrarnog korištenja u obliku guste mreže suhozida i terasa. Prostor planina

Boraje i Vilaje bio je naseljen već u prapovijesnom razdoblju (brončano i željezno doba) o čemu svjedoče brojni lokaliteti

kulturno povijesne baštine (gradinska utvrđenja npr. Grad, Brig, Kurilja, grobne gomile npr. Paukuša i lokva). Danas je vršni

prostor planina Boraje i Vilaje i okolice nenastanjen, a naselja u podnožju su uglavnom sela i zaseoci ruralnog karaktera s

manjim brojem stanovnika i loše razvijenom infrastrukturom. Osnovna grana gospodarstva je poljoprivreda. Područje Boraje

može se okarakterizirati kao područje mediteranske klime, ali zbog veće nadmorske visine (oko 500 m n.m.), ima brdske

elemente, koji se očituju ponajviše u većoj količini oborine koja padne na to područje (ali je područje siromašno vodom jer

brzo nestane u krško podzemlje, a jake ljetne žege i bura dodatno isušuju tlo), većim brzinama vjetra, te manjoj pojavi magle.

Upravo zbog veće brzine vjetra danas se na planinama Vilaja (739,1 m n.m), Boraja (674,8 m n.m.), Orlice (509 m n.m.)

nalaze vjetroelektrane sa pristupnim makadamskim prometnicama.

15

Slika 5. Selo Vrsno i planina Boraja u pozadini 2014. god.84

(Lijevo na slici ispod planine Boraja nalazi se istoimeno selo Boraja)

U molbi Vlaha iz sela Trogirske zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz svibnja 1579.

godine da ih primi za svoje podanike (da ih štiti od Uskoka, a za uzvrat Vlasi će mu plaćati

godišnji porez jedan cekin (dva florina) od svake kuće), navodi se kućni starješina Hodak

Galić85 iz sela Boraje („Dalla villa di Borai: Mihovio Ivanovich, Martin Galich, Hodach

Galich, Gergur Doganovich”),86,87 a kao su naveli u molbi u davna vremena bili su podanici

Kraljevine Ugarske („…quali anticamente sono stati sudditi del regno d' Ungaria…”)88 i

doselili su iz gornjih hrvatskih krajeva od Dinare, Knina, Promine i Svilaje.89,90 Nadvojvoda

84 Ivan Jakelić, pristupano 18.07.2019., https://mapio.net/pic/p-17121397/. 85 Ime/prezime s osnovom gal=crn, (najčešće) dobiveno posredno preko nadimka pretka (muškog ili ženskog) koji je imao

crnu, tamnu put (Petar Šimunović, Hrvatska prezimena, Golden marketing, Zagreb 1995, 241; Ante Ivanković, Podrijetlo

hrvatskih rodova vrličkog područja, Matica hrvatska, Vrlika 2003., 127-128, pristupano 26.12.2019.,

https://issuu.com/jerry_nidzo/docs/podrijetlo_hrvatskih_rodova_vrli__k/224); U osmanskom popisu sandžaka Hercegovina

koji je nastao u razdoblju između 1475. i 1477. godine: „Galac sin Milohne“ (Aličić, Poimenični popis sandžaka

Hercegovina, 423). „† A se leži Raćь (Rađь) Galčić na svojoj na plemenitoj.” „Natpis je na nadgrobnoj kamenoj ploči u

pravoslavnom groblju u Veličanima u Popovu (polju).” „Veličani (I. polovina XV v.)” (Marko Vego, Zbornik

srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knjiga II, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo 1964., natpis br. 101., 48-49). 86 Radoslav Lopašić, sakupio i uredio, Spomenici hrvatske krajine, Knjiga I. od godine 1479 do 1610., Monumenta spectantia

historiam slavorum meridionalium, Volumen decimum quintum, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

1884., Listina br. XLVII., 83, pristupano 12.11.2019., https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=10582. 87 Prezimena Vlaha na području trogirske zagore 1579. godine još nisu bila stalna, nepromjenjiva i nasljedna (priimci). Da bi

se odluka o obaveznom vođenju matičnih knjiga rođenih i vjenčanih u Katoličkoj crkvi donesena na Tridentskom koncilu

1563. god. provela u praksi (Rimskim obrednikom iz 1614. god. određeno je i vođenje matica umrlih i stanja duša.), bilo je

potrebno redovito vođenje crkvenih matica što je povezano s djelovanjem župa, a osnivanje stalnih župa povezano je s

oblikovanjem stalnih naselja Vlaha. Crkvene župe ustanovljene su u selima trogirske zagore najvećim dijelom krajem XVII. i

u XVIII. stoljeću. Vlasi su bili transhumantno stanovništvo. Većinu godine boravili su u sezonskim stanovima izvan stalnoga

naselja, a samo su u proljeće i jesen boravili u stalnom naselju. Ima slučajeva čestih promjena prezimena i nakon što se ona

počinju bilježiti ne samo u matičnim, nego i u zemljišnim knjigama (npr. grad Imotski). Po odredbama Tridenskog koncila od

1563. god. djeci je na krštenju bilo obavezno davati svetačka imena što je dodatno ubrzalo proces kristijanizacije u primorju i

još više smanjilo broj narodnih osobnih imena. 88 Lopašić, Spomenici, I., Listina br. XLVI., 82. 89 Marko Perojević, „Vlasi na trogirskom teritoriju”, Jadranski dnevnik, god. III, br. 136, Split, 13.06.1936., 10, pristupano

24.10.2019., http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=317; Marko Perojević, „Vlasi na trogirskom teritoriju (1936)”, u: Vlasi u

starijoj hrvatskoj historiografiji, priredio: Ivan Mužić, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2010., 110, pristupano

24.10.2019., https://mo-vrebac-pavlovac.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=186:ivan-mui-vlasi-u-starijoj-

hrvatskoj-historiografiji&catid=42:feljtoni-eseji-polemike&Itemid=60. 90 Stjepan Pavičić, Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Knjiga 41, Antropogeografska

istraživanja III, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1962., 152-156, 252-253.

16

Karlo je kao odgovor na molbu izdao 20.5.1579. godine privilegije za Morlake u Dalmaciji

koji žele postati austrijski podanici, a zapovjedniku hrvatske krajine generalu Ivanu

Ferenbergu i senjskom kapetanu Gašparu Raabu naložio da mora štititi morlačka sela

okoTrogira („…Morlackisce dorffer der vmb Trau,...”) u podijeljenim im privilegijama

(zaštita od Uskoka).91

Hodak se navodi i u osmanskom katastarskom popisu iz 1585. godine („Baština

Hodaka sina Galićevog”) u selu Podboraj.92 Periša, (sin) Hodakov spominje se 1630. godine

u selu Bristivica,93,94 a (sin) Matej pok. Hodaka, te Juraj i Luka, sinovi pok. Grgura, Hodakova

brata spominju se 1634. godine u selu Umiljenović (Humiljenović).95,96

Vlasi katolici (Morovlasi) bili su na trogirskom teritoriju još u prvoj polovici XIV.

stoljeća kada su dolazili zimi zbog hladnoće, a ljeti zbog suše sa planina između Dalmatinske

zagore i Bosne. Početkom XVI. stoljeća trogirski teritorij je zbog rata sa Osmanlijama i kuge

bio je opustošen i skoro napušten pa su Trogirsku zagoru 1525. godine započeli naseljavati

Morlaci (sada osmanski podanici). Boraju (Podboraju) je zauzimao morlački katun (pleme)

Vojihnići (Vojnići)97 koji su etapno došli iz zapadne Hercegovine oko 1525. god. i ostali u

selu najmanje do 1569. godine.98,99 Bili su katolički Morlaci, a dušobrižništvo i podjeljivanje

sakramenata bilo je u nadležnosti franjevačkoga samostana na otoku Krapnju.100 Crkvene

župe ustanovljene su u ovim selima najvećim dijelom krajem XVII. i u XVIII. stoljeću.

91 Lopašić, Spomenici, I., Listina br. LI., 87. 92 „Selo Podboraj,60 pripada Petrovoj gori

Baština Matije sina Toganovog (Togan=Dogan=Sokol)

Baština Grgura sina Toganovog

Baština Martina sina Galićevog

Baština Hodaka sina Galićevog

Baština Jurina sina Galićevog

Baština Radosava sina Toganovog, u ruci Bogdana

Baština Nikole sina Ivanovog, u ruci Martina Galića

Baština Nikole sina Radojevog

Mezra Dobra Poljana u blizini spomenutog sela

Baština u ruci stanovnika sela

Mezra Vinovac61 u blizini sela Mitlo, pripada spomenutom (selu)

Baština Radosava sina Ivanovog – 100

Kuća 9 po 200

Kuća 1 po 100 60Danas Pod Borajom, zaselak sela Gornja Blizna, u 1550. godini ubilježena kao mezra sa još nekoliko mezri (Spaho, 2007.:

104). 61Vinovac, danas zaselak sela Mitlo. U defteru iz 1550. godine zabilježen kao mezra (Spaho, 2007.: 104).” (Snježana Buzov,

„Petrova gora, vlaška nahija”, Godišnjak Titius, godina 4 broj 4, Znanstveni projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i

sociokulturni razvoj (Filozofski fakultet u Splitu), Split 2011., 350, pristupano 25.08.2019., https://hrcak.srce.hr/god-titius). 93 Krešimir Kužić ne navodi povijesni izvor u kojem se spominje Periša, sin Hodaka (Krešimir Kužić, Povijest Dalmatinske

Zagore, Biblioteka znanstvenih djela 87, Književni krug, Split 1997., 129). 94 Bristivica je naselje u općini Seget u trogirskom zaleđu, Splitsko-Dalmatinska županija. Bristivica se pod nazivom Bristica

spominje još u XIII. stoljeću. Na mjestu današnje župne crkve bila je starija crkva iz 1372. god., koja je bila u upotrebi još u

XVIII. stoljeću. Crkvene matice iz 1722. god. nestale su tijekom ili nakon Drugoga svjetskog rata. Jedno od najčešćih

prezimena u Bristivici je Odak. 95 U spisima šibenskih bilježnika navode se 1634. god. u naselju Umiljenović (Humiljenović) Morlaci: „Marko Pajić (Pagich)

i njegovi sinovi Jovan, Vid, Šimun i Jakov, Matej pok. Hodaka, Markov nećak, te Juraj i Luka, sinovi pok. Grgura, Hodakova

brata...” (Kristijan Juran, „Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. – 1645.)”, Povijesni prilozi god.

34 br. 49., Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2015., 195, pristupano 25.08.2019.,

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=12356). 96 Umljanovići je naselje (zabilježeno u ranim mletačkim katastrima i kao Umiljenović op.a.) u općini Ružić, u Šibensko-

kninskoj županiji, a smjestilo se u podnožju brda Moseć u Zagori, u jugoistočnom djelu Petrova polja, na granici Petrova

polja i Polja Vrba. “Umljanovići se sastoje od 20 zaselaka: Grizelji, Lovrinovići, Trive, Žeravice, Bačići, Lele, Slančići,

Delaši, Devići, Ikačići, Šimundžići, Božidarovi, Ivaniševići, Gabelini, Relote, Ćulave, Pućo, Kaići i Mešini. Kroz

Umljanović prolazi državna cesta D56.” (Umljanovići, Wikipedija, pristupano 25.08.2019., https://hr.wikipedia.org).

17

U selu Boraji prema molbi Vlaha iz 1579. godine i mezri Podboraj prema osmanskom

katastarskom popisu iz 1585. godine bile su tri kuće sa prezimenom Galić. Hodak (Galić), sin

Galića (1634. god. je bio pokojan, njegova žena je rođ. Pajića (Pagich)) je 1585. godine u selu

Podboraj imao tri brata: Martin, Jurina i Grgur. Hodak je imao sinove: Periša (1630. god.) u

selu Bristivica i Matej (1634. god.) u selu Umljenović. Brat Grgur (1634. god. bio je pokojan,

a u defteru iz 1585. godine zabilježen je kao Grgur sin Togana, a ne Galića?) je 1634. god.

imao sinove Juraj i Luka u selu Umljenović.

Slika 6. Selo Blizna Gornja i zaselak Galići (Marina, trogirsko zaleđe).65

97 U povijesnim ispravama navode se varijante imena katun Vojnići, Voihnići i Vojnovići. Voihnići (Воихнићи, patronimik

od imena Voihna (osnova stsl. vojь (vojinь), „vojnik”, način tvorbe: sufiksacija, stari sufiks –ihna.) se spominju u župi Hlivno

(…вь име Воихнића) u povelji bosanskoga kralja Stipana Ostoje od 8.12.1400. g., a u povelji vojvode Jurja Vojsalića braći

Radivojevićima od 12.8.1434. g., spominju se u zapadnom dijelu Hercegovine Vlasi Vojnići, Pribinovići i Hardomilići

(...влахе Воихнићеи Прибиновиће и Харьдомилиће). I danas u općinama Ljubuški i Široki Brijeg postoje sela Vojnići (644

stan.), Hardomilje (730 stan.) i Pribinovići (641 stan.). Moguće da su Vlasi Vojnići bili u vezi sa starim hercegovačkim

rodom Krmpotića. Vojnići, Krmpoćani i Gvozdenovi ljudi su novi doseljenici u Lič 1605. godine (Valachi de Lič, chiamati

Crampoti). Vojnići iz sela Gorice, Raštani, Prkos i Tinj u Ravnim kotarima (Podzrmanje) (Radoslav Dodig, „Etnička,

konfesionalna i regionalna imena i nadimci u Hercegovini XV.-XIX. st.”, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, zbornik

radova, knjiga I., uredio: Ivica Lučić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 8-9; Krešimir Kužić, „Prilog biografiji nekih

Kačićevih vitezova te podrijetlu stanovništva njihova kraja”, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 47,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb – Zadar 2005., 191–224, pristupano 14.08.2019.,

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=849). 98 Jedan od šibenskih pregovarača s osmanskim vlastima u vezi 33 sela šibenske zagore koje su bespravno zaposjednuli

Morlaci, Petar Zavorović, je u rukopisu iz 1569. godine pod naslovom „Sopra li confini in Dalmazia” zabilježio da je

Podboraja (la villa Podboray) na području Primoštena i da je napušteno selo koje obrađuju mletački podanici Krapljani ali uz

česta ometanja Morlaka, a za ispašu ga koriste Morlaci (Kristijan Juran, „Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske

Zagore u 16. stoljeću”, Povijesni prilozi god. 33 br. 46., Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2014., 138, 149, pristupano

14.08.2019., https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=10258). 99 Više o demografiji trogirske zagore u: Derado Klement, „Trogirska zagora – suvremeni tokovi razvojnog procesa

geografske sredine”, Geografski glasnik, broj 38, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 1976., 65-74, pristupano 23.08.2019.,

https://hrcak.srce.hr/hrvatski-geografski-glasnik. 100 Više o uređenju vjerskih odnosa i religioznom životu i međusobnim odnosima katolika i pravoslavnih na teritoriju

Mletačke Dalmacije nakon Morejskog rata (1684.-1699.) s posebnim naglaskom na prostor Bukovice u: Dragan Markovina,

„Bukovica u mletačkoj demografskoj i vjerskoj politici 18. stoljeća”, Godišnjak Titius, godina 4 broj 4, Znanstveni projekt

TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (Filozofski fakultet u Splitu), Split 2011., 99-109, pristupano

22.08.2019., https://hrcak.srce.hr/god-titius.

18

Selo Boraja, Podboraj, Podboranja iz 1550.,101 1579.86 i 1585. godine92 Fehim Dž.

Spaho i Snježana Buzov ubiciraju kao “Pod Borajom, zaselak sela Gornja Blizna”.102 Tome u

prilog govori činjenica da i danas u Gornjoj Blizni postoji zaselak Galići i prezime Galić, u

Bristivici prezime Odak, a u selu Boraji nijedno. Ali pri ubikaciji sela Boraja, Podboraj,

Podboranja treba uzeti u obzir i mogućnost da su se između 1585. i 1630. godine Galići

preselili iz Boraje u Bliznu i Bristivicu.103 Župa u Blizni utemeljena je 1687. godine,104 a

župske knjige sačuvane su tek od 1825. godine. Najčešća prezimena u Gornjoj Blizni su:

Stipanović, Rozga, Purić, Brešan, Ivakić, Alajbeg, Vukić, Galić i Žižak.105

Slika 7. Selo Bristivica (Seget, trogirsko zaleđe).65

U Bristivici,106 selu udaljenom od Gornje Blizne sat hoda, 1630. godine spominje se

Periša (sin) Hodaka Galića iz XVI. stoljeća što je još jedna potvrda da selo Boraja, Podboraj,

Podboranja iz XVI. stoljeća treba tražiti u okolici Gornje Blizne (zaselak Galići?). U Matičnoj

knjizi vjenčanih 1825-1840. godine župe Bristivica (Trogir) u razdoblju 1825-34. godine u

selu Bristivica živjelo je pet obitelji Odaka: Giocomo Odach (žena Petronilla Smoglich),

Natale Odach (žena Cattarina Dollez), Niccolo Odach (žena Giacobina Sodda), Govanni Odac

(žena Stana Boscovich), Mattio Odac (žena Rosa Sodda). Najčešća prezimena u Bristivici su:

Anterić, Bošković, Brkan, Ćevanić, Ćudina, Dragan, Jajić, Kursan, Odak, Šoda.105,107

101 „Mezre Dašin Dolac,232 Smokvica,233 Podboranja,234 Blizna235 i Vinovac,236 u blizini sela Mitlo,237 pripadaju Petrovoj

Gori. Spomenute mezre su sada u posjedu Petra, sina Dragićeva, primićura sela Ljubitovice i izvan su deftera. Spomenuti

primićur je doveo neke nomade Vlahe i, da bi oni na te zemlje bili upisani uz plaćanje filurije, dao je 60 akči tapijske

pristojbe. Na osnovu časnog fermana spomenuti hajmani ovdje su upisani pod filuriju s tim da, prema vlaškom običaju, kao i

ostali Vlasi, plaćaju vlaške pristojbe. Nikša, sin Antunov; Husejn, sin Banićev; Jakov, sin Radkojev; /nepročitana/, sin

Milanov; Martin, sin Vukasov; Vladko, sin /nepročitana/; Mihovil, sin Markov; kuća: 7 232Dolac je dio sela Žitnić, južno od Drniša. 233Dio sela Gornji Seget, sjeverozapadno od Trogira. 234Danas Pod Borajom,

zaselak sela Gornja Blizna, sjeverozapadno od Trogira. 235Danas sela Gornja i Donja Blizna, sjeverozapadno od Trogira. 236Zaselak sela Mitlo, sjeverozapadno od Trogira. 237Selo Mitlo, sjeverozapadno od Trogira.“ (Fehim Dž. Spaho, Ahmed S.

Aličić, Behija Zlatar, Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine, Monumenta Turcica historiam Slavorum

Meridionalium illustrantia., Serija II, Defteri, knjiga 5, Orijentalni Institut, Sarajevo 2007., 104). 102 Na sjeverozapadnom podnožju planine Boraje (674,8 m) blizu prijevoja Ravni Doci ispod vrha Borajica (617,8 m n.m.)

nalazi se najveće naselje Blizna Gornja i zaseoci Galići, Suši, Mamuti, Pelje, Bubrići, Tolišići, Vajići, Žišci, Ćaleti, Žaje.

Susjedno naselje Blizni Gornjoj na jugoistoku je Bristivica. 103 U popisu Morlaka iz 1579. godine navode se zasebno kućni starješine iz sela Boraje (Dalla villa di Borai) i sela Blizno

(Delia villa di Blizno). U mletačkom katastru iz 1711. godine u selu Blizna (villa di Blisno) navodi se Anton Galić iz sela

Boraje (Antonio Galich da Boraia), u selu Bristivica (villa di bristiviza) Šimun Galić iz sela Blizna (Simon Galich da Blisua). 104 Više o povijesti župe Blizna i Bristivica na portalu Franjevačke provincije Presvetog Okupljenja. Povijest župe, Župe,

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, pristupano 22.08.2019., http://www.franjevci-split.hr.

19

Slika 8. U župi Bristivica 26.10.1825. godine vjenčani su Scamber Antonio (rođ. 1796. g. u

Blizni) i Odac Mattia (rođ. 1797. g. u Bristivici, otac Odach Giacomo iz Bristivice).108

Slika 9. U župi Bristivica 24.11.1828. godine vjenčani su Niccolo Odach (rođ. 1798. g., otac Natale

Odach) i Giacobina Sodda (rođ. 1802. god.) oboje iz Bristivice.109

U selu Umljanovići110 1634. godine spominju se Matej pok. Hodaka, te Juraj i Luka,

sinovi pok. Grgura, Hodakova brata. U Umljanovićima nema (H)Odaka ali ih od 1711. godine

ima u obližnjem selu Bračević111 gdje se i danas nalazi zaselak Odaci112,113

105 Portal Geni, pristupano 22.08.2019., https://www.geni.com/projects. 106 Bristivica je naselje koje se nalazi se na sjeveroistočnom podnožju planine Vilaja (739,1 m n.m.) u Dalmaciji između

Blizne Gornje i Segeta Gornjeg na području Općina Seget u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a čine ga brojni raštrkani zaselci:

Jajići, Elezi, Dukani, Domazeti, Šode, Begovići, Baričevići, Žuvani, Ćudine, Anterići, Borići, Kursani, Brkani i Muštre. 107 Župa Bristivica (Trogir), Matična knjiga vjenčanih 1825-1840, Matična knjiga rođenih 1825-1844, mikrofilm broj 26,

Arhiv Hrvatske, Zagreb. FamilySearch, Historical Record Collections, Croatia, Church Books, 1516-1994; Roman Catholic

(Rimokatolička crkva); Bristivica (Trogir); Births (Rođeni) 1825-1842, Marriages (Vjenčani) 1825-1840; Croatia State

Archives, Zagreb, pristupano 22.08.2019., https://www.familysearch.org. 108 „Registro matrimoniale Della Parrocchia di Bristivize nel Comune di Bristiviza, Distretto di Trau, Circolo di Spalato.

Dana della celebrazione del matrimonio: 26.10.1825. Sposi: Scamber Antonio con Odac Mattia. Scamber Antonio Nato il

giorno 30 Agosto 1796. in Blizna cattolico caliba. Genitori: Scamber Mattio padre, Di Blizna controdino. Paola Parxer

madre, Di Blizna controdina. Odac Matia Nata il giorno 23 Feb. 1797. in Bristiviza cattolica calibe. Genitori: Odac (Odach)

Giacomo padre, Di Bristiviza controdino. Smoglich Pacina (Petronilla) madre, Di Blizna controdina.“ (Župa Bristivica

(Trogir), Matična knjiga vjenčanih 1825-1840, stranica 1, tekući broj 4, slika 46, mikrofilm broj 26, Arhiv Hrvatske, Zagreb.

FamilySearch, Historical Record Collections, Croatia, Church Books, 1516-1994; Roman Catholic (Rimokatolička crkva);

Bristivica (Trogir); Marriages (Vjenčani) 1825-1840; Image No. 46; Croatia State Archives, Zagreb, pristupano 22.08.2019.,

https://www.familysearch.org). 109 U župi Bristivica (Parrocchia di Bristivizza) 24.11.1828. godine vjenčani su Niccolo Odach (rođ. 13.12.1798. god.) i

Giacobina Sodda (rođ. 2.8.1802. god.) oboje iz Bristivice (Bristivicza). Roditelji: Simon i Anniza Sodda, Natale Odach i

Cattarina Ellez (oboje iz Bristivice) (Župa Bristivica (Trogir), Matična knjiga vjenčanih 1825-1840, stranica 3, tekući broj 2,

slika 48, mikrofilm broj 26, Arhiv Hrvatske, Zagreb. FamilySearch, Historical Record Collections, Croatia, Church Books,

1516-1994; Roman Catholic (Rimokatolička crkva); Bristivica (Trogir); Marriages (Vjenčani) 1825-1840; Image No. 48;

Croatia State Archives, Zagreb, pristupano 22.08.2019., https://www.familysearch.org). 110 Umljanovići je selo u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji, a smjestilo se u podnožju brda Moseć u Zagori, u

jugoistočnom djelu Petrova polja, na granici Petrova polja i Polja Vrba. Umljanovići se sastoje od 20 zaselaka: Grizelji,

Lovrinovići, Trive, Žeravice, Bačići, Lele, Slančići, Delaši, Devići, Ikačići, Šimundžići, Božidarovi, Ivaniševići, Gabelini,

Relote, Ćulave, Pućo, Kaići i Mešini. Kroz Umljanović prolazi državna cesta D56 (Umljanovići, Wikipedija, pristupano

25.08.2019., https://hr.wikipedia.org).

20

Moguće je da je najmanje jedna obitelj potomaka iz kuće Hodaka Galića dobila

nadimak po njemu da bi se determinirala u odnosu na druge kuće i obitelji u selu s istim

prezimenom. S vremenom se obiteljski nadimak pridodat prezimenu osamostalio i sam postao

prezime. Također je moguće da se prezime (H)Odak nalazilo u Blizni i Bristivici (možda

potomci Periše sina Hodaka Galića iz sela Podboraj iz 1630. god.) prije naseljavanja

cetinskog stanovništva na područje Boraje 1685. godine i naseljavanja stanovništva iz Bosne i

Hercegovine (i ranije iseljenog stanovništva iz Zagore) 1687. godine (u sela Boraja, Blizna,

Mitlo, Bristivica, Prapatnica, Suhi Dol, Ljubitovica, Trolokve i druga sela Zagore),114,115,116 ali

je vjerojatnije da je nastalo od potomka Hodaka Galića na području sela Blizna ili Bristivica

između 1711. i 1722. godine. Nakon što su Osmanlije ponovo preoteli Klis 1596. godine

moguće je da je dio stanovnika Podboraja iz Trogirske zagore, a među njima i potomak

Hodaka Galića, pobjegao od njihove osvete u oklolicu Šibenika117 pa dalje u Bukovicu i

Ravne Kotare gdje su bili samo etapno naseljeni prije prelaska na habsburški teritorij

(velebitsko Podgorje). Možda su stanovnici Podboraje iz Trogirske zagore pobjegli u

Bukovicu i Ravne Kotare pa dalje u velebitsko Podgorje u razdoblju od 1603. do 1622. godine

zbog straha od Mehmed-bega i njegova oca Mustaj-bega i silnog nasilja i bezakonja

Osmanlija. U razdoblju od 1600. do 1624. godine u Kliškom sandžakatu smanjio se broj

stanovnika (kuća) za trećinu najviše zbog straha o Mehmed-bega i njegova oca Mustaj-

bega.118 Bilo je još prilika za bijeg zbog napada i nasilja Osmanlija i straha od njihove osvete

na području koje okružuje planine Boraju i Vilaju npr. 1578. god. Osmanlije su htjeli podići

tvrđavu u Bristivici, 1657. god. Osmanlije su napali biskupski posjed u Marini (Bosiljini),

1685. god. potučen je osmanski odred koji je robio kraj oko Boraje. U budućim istraživanjima

prezimena Hodak treba pokušati dokazati vezu imeđu Hodaka Galića iz Boraje i prezimena

Hodak u velebitskom Podgorju i Lici.119

111 „Bračević ili Zlopolje mjesto i katolička župa na južnim padinama Svilaje. Preciznijih podataka o porijeklu i značenju tih

imena nema. Moguće je da naziv Braćević potječe od imena staroga grada Brečevo čiji se ostaci nalaze blizu tromeđe

Bračevića, Pribuda i Crivca, odnosno u Odakovim i Žmirinim ogradama zvanim Kapelice.” Prezimena i imena kućnih

starješina u Bračeviću 1711. godine: Odaković Ursula (imala dio posjeda u Ramljanima). Prezimena i imena kućnih

starješina u Bračeviću 1835. godine: Odak Jakov, Odak Marko, Odak Mate, Odak Petar.„ (Mate Matas, Mućko-lećevački

prostor - historijsko geografski prikaz, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 1993., 147-149). 112 Novi doseljenici za Morejskog rata (1684-1699.), možda iz Broćna (Brotnjo, Čitluk) u zapadnoj Hercegovini? U popisu

katoličkih obitelji u BiH 1742-43. godine nastalom pred vizitaciju biskupa fra Pavo Dragićević u Broćnom su zabilježene 3

obitelji sa prezimenom Odak (Matas, Mućko-lećevački prostor, 59). U maticama krštenih župe Broćno 1775. – 1875. god. u

jugozapadnom dijelu Hercegovine, općina Čapljina u selu Zvirovići nalazi se prezime Odak, Odak-Šantić (Marin Kapular,

„Rodovi u Zvirovićima (Župa Studenci) od 17. do 21. stoljeća”, 8, 38, pristupano 22.08.2019.,

https://www.academia.edu/36103830/Kapular_Marin_RODOVI_U_ZVIROVI%C4%86IMA_OD_17-

21_st._%C5%BDUPA_STUDENCI_pdf). 113 U mletačkom zemljišniku iz 1711. godine zabilježeno je prezime kućnog starješine Odaković (možda greška pisara) u

selima Trogirske zagore Bračević (Odaković Ursula) i Muć Donji (Odaković Ivan) na mućkom području (Matas, Mućko-

lećevački prostor, 149, 186). Odaković Ivan pokojnog Vida nalazi se i u zemljišniku sela Zminovo (Muć Donji) iz 1709. god.

(Ivanković, Hrvatski rodovi općine Muć, 101-103) Novo prezime Odak zabilježeno je u selu Bračević 1735-54. god. (Danica

Božić Bužančić, „Prilog poznavanju stanovništva i antroponima mućko-lećevičke zagore”, Čakavska rič: Polugodišnjak za

proučavanje čakavske riječi, god. XVI, broj 2, Književni krug Split, Split 1988., 52, pristupano 22.08.2019.,

https://hrcak.srce.hr/cakavska-ric). 114 Kužić, Povijest Dalmatinske Zagore, 164. 115 „U bregovitom zalegju trogirskom smjestilo se oko god. 1684. do 500. morlačkih porodica, koje su iz Turske prebjegle.

Vogja im je bio Stefan Ćudina.” (Hermann Ignaz Bidermann, O etnografiji Dalmacije, preveo: Josip Vergil Perić, Zadar

1893., 50-51, pristupano 17.03.2019., http://kovceg.tripod.com/1889_O_etnografiji_Dalmacije.htm; pristupano 17.03.2019.,

https://archive.org/details/oetnografijidal00bidegoog). 116 „Rs sind da genaunt: Ljubitovica, Bojara, Blizna, Utore, Trolofve, Vrajtovac, Divojevic, Szotoragna, Zagorićan, Mitlo,

Prapatnica, Sitno, Svatof und Bristevizza.” (Hermann Ignaz Bidermann, „Zur Ethnographie von Dalmatien.”, Österreichisch-

Ungarische Revue, Neue Folge. - Sechter Band, October 1888 bis März 1889., Wien, II. Gerben und Morlafen. 153,

pristupano 17.03.2019., http://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=our&datum=0006&page=157&size=45). 117 U Vrpolju pored Šibenika 1617. godine zabilježeno je prezime Galić (Matas, Mućko-lećevački prostor, 193). 118 Jovan Erdeljanović, O poreklu bunjevaca, Posebna izdanja, knjiga LXXIX, Filosofski i filološki spisi, knjiga 19, Srpska

akademija nauka i umetnosti, Beograd 1930., 43-55.

21

3.3. Vlasi, Morlaci, Bunjevci

O podrijetlu Vlaha na Balkanu postoje dva osnovna mišljenja. Prema prvomu, oni su

potomci romaniziranoga stanovništva120,121 koji su se očuvali nakon dolaska Slavena kao

posebno stanovništvo. Prema drugomu, doselili su se (počevši od X. st.) na područje zapadno

od današnje bugarsko-srpske granice.122,123,124 Brojni toponimi i ime Vlah navedeni u

osnivačkoj povelji manastira Hilandar s kraja XII. stoljeća125 i Dečanskim hrisovuljama iz

prve polovice XIV. stoljeća potvrđuju da su Vlasi i prije XII. stoljeća živjeli na graničnom

prostoru između današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije.126

Istraživanja genetičkog podrijetla Vlaha i Arumunja (današnjeg Europskog

stanovništva koje se ne nalazi samo u jednoj državi) po izravnoj muškoj liniji (Y-DNK)

prema podacima iz 2013. godine pokazuje da skoro četvrtina Vlaha, odnosno 24,5% uzorka

populacije pripada haplogrupi J2127 (grčko-anatolski, mezopotamski, kavkaski narodi –

Brončano doba), a 21,5% uzorka populacije pripada haplogrupi R1b128 (italo-keltski,

germanski, hetitski, armenski, toharski narodi – Brončano doba) što je znatno više od prosjeka

Makedonije, sjeverne Grčke i južne Albanije u kojima žive129 (Hrvati J2 - 5,9%, R1b – 7,9%

prema podacima iz 2012. god.)130,131,132

119 „Podgorski i lički Bunjevci po svoj prilici srodnici su onih Morlaka iz okolice Šibenika i Trogira, koje je g. 1579. bio

nakanio naseliti u hrvatskom primorju nadvojvoda štajerski Karlo, podielivši im povlasti.” (Radoslav Lopašić, Dva Hrvatska

junaka. Marko Mesić i Luka Ibišimović, Matica hrvatska, Zagreb 1888., 60). 120 Prema ljetopisu popa Dukljanina (Napisan između 1160. i 1180. god.; Ferdo Šišić, Letopis popa Dukljanina (Летопис

попа Дукљанина, уредио Фердо Шишић), Posebna izdanja, Knjiga LXVII, Filosofski i filološki spisi, Knjiga 18, Srpska

kraljevska akademija, Zaklada tiskare narodnih novina, Beograd-Zagreb 1928., 105, pristupano 02.09.2019.,

https://www.digitale-sammlungen.de/index.html?c=suchen&ab=&kl=&l=de) Bugari su osvojili cijelu Makedoniju i

provinciju Latinu koji su se u ono vrijeme nazivali Romanima, a sada se nazivaju Morovlasi ili Crni Latini („Inde debellando

ceperunt totam Macedoniam; post haec totam provinciam Latinorum, qui illo tempore Romani vocabantur, modo vero

Morovlachi, hoc est Nigri Latini vocantur.”) (Šišić, Letopis popa Dukljanina, 298). 121 „Igitur impugnantes Sylloduxiam, expugnaverunt eam, inde debellando ceperunt totam Macedoniam; post hac totam

Provinciam Latinorum qui illo tempore Romani vocabantur, modo vero Moroulachi, hoc est, nigri Latini.” (Ioannis Lvcii,

Dalmatini de regno Dalmatiae et Croatiae, Libri sex, Amstelaedami, Apud Ioannem Blaev. M.DC.LXVI., 284, pristupano

17.03.2019., https://archive.org/details/bub_gb_jvZ36KCbQV8C/page/n4). 122 „Vlasi”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 23.03.2019.,

http://www.enciklopedija.hr/. 123 Više o Vlasima u: Zef Mirdita, Vlasi u historiografiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2004. 124 Pojam Vlasi za osmanske vlasti na Balkanskom poluotoku ne odnosi se na etniju (nije etnonim, etnički pojam) nego na

pripadnike društvene skupine koja se bavi stočarstvom, označava stanovništvo koje se bavi uzgojem i čuvanjem stada

domaćih životinja radi ekonomske koristi (stočari, pastiri). 125 Srpska srednjovjekovna tradicija bilježi najveći sačuvani broj izvora u vezi s vlaškom poviješću. Tako se u osnivačkoj

povelji manastira Hilandar iz druge polovice 1198. godine navode dva vlaška katuna u okolici Prizrena na Metohiji (zapadni

dio R. Kosovo), Radovo Sudstvo i Đurđevo i 170 obitelji Vlaha koji su na planini Bogači (Bogdača) napasali stoku (Srđan B.

Mladenović, „Crkveni posedi na Kosovu i Metohiji u srednjem veku.” Doktorska disertacija (Срђан Б. Младеновић,

Црквени поседи на Косову и Метохији у средњем веку. Докторска дисертација. Универзитет у Београду Филозофски

факултет), Univerzitet u Beogradu Filozofski fakultet, Beograd 2016., 55, 58-59. 126 Grković, Imena u Dečanskim hrisovuljama, 210. 127 Haplogrupa J2 je vjerojatno nastala oko 9000 god. pr. Kr. na Bliskom Istoku (Zapadnoj Aziji) od kuda se počela širiti na

Balkanski poluotok preko jugozapadne Turske (Anatolija), a po drugoj tezi možda preko Libanona. Vidi: „Figure 1. Proposed

migration routes for the main observed haplogroups for the present Croatian area” Dragan Primorac et al. „Croatian genetic

heritage: Y-chromosome story”, Croatian Medical Journal vol. 52 no. 3, june 2011., 228, pristupano 22.07.2019., https://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2012/08/Croatian-genetic-heritage-Y-chromosome-story-CMJ-

2011.pdf; pristupano 22.07.2019., http://www.cmj.hr/default.aspx?id=11739&issue=yes. 128 Haplogrupa R1b je vjerojatno nastala oko 10000 god. pr. Kr. u jugoistočnoj Turskoj (Anatolija) i sjeveru Iraka

(Mezopotamija) od kuda se počela širiti direktno na Balkanski poluotok, a po drugoj tezi preko Pontskog gorja i Kavkaza u

nizinu između Crnog mora, Kaspijskog jezera, Volge, Dona, Dnjepra i Dunava na Balkanski poluotok (Vidi: Primorac,

Croatian genetic heritage, Figure 1., 228). 129 Distribution of European Y-chromosome DNA (Y-DNA) haplogroups by country in percentage, Eupedia Home >

Genetics > Frequencies of European Y-DNA haplogroups, pristupano 22.07.2019.,

https://www.eupedia.com/europe/european_y-dna_haplogroups.shtml.

22

Na području današnje Hrvatske Vlasi133,134,135 (romanizirani Vlasi, hrvatski Vlasi, crni

Latini) su živjeli već od 1321. godine, bili su pastiri i ratnici136,137 i bavili se pretežno uzgojem

stoke. Vlasi su pored Hrvata stanovali ponajviše u planinskim predjelima na obje strane

Velebita, na Dinari, uz rijeke Krku i Cetinu (Cetinski Vlasi) u današnjoj Dalmaciji. U XIV.

stoljeću podno primorske strane Velebita, između Senja i Zadra, prema Obrovcu, Novigradu i

Kninu bilo je puno katoličkih Vlaha koje latinski i talijanski spomenici najviše zovu

Morlaci.120,121,138,139,140,141

130 Gordan Mršić et al. „Croatian national reference y-STRs haplotype database”, Molecular biology reports vol. 39, July

2012., Issue 7 (An International Journal on Molecular and Cellular Biology), Springer Netherlands, Table 3, 7736, pristupano

08.08.2019., https://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2012/08/Croatian-national-reference-Y-STR-haplotype-

database_.-Molecular-biology-reports-2012.pdf. 131 „A pair-wise comparison suggested a strong similarity of Croatian subpopulations (originating from the investigated

regions), with the exception of southern Croatia, which was mildly different from other regions…. Haplogroups were not

distributed equally in all five Croatian subpopulations. The most different subpopulation from all the others was the southern

Croatian.” (Ibidem, 7732). Vidi još: Dragan Primorac, Znanstvene publikacije, Istraživanje podrijetla naroda, pristupano

08.08.2019., https://www.draganprimorac.com/znanstvene-publikacije/?lang=hr. 132 „The frequency of R1b in Croatian sample (7.9%) is comparable to some other Balkan populations, for example,

Macedonian (10%), 41 Greek (11%) and Yugoslavian (11%), but it is considerably lower than in western European

populations where its frequency ranges between 40% in Germans and 81% in Irish.” Lovorka Barać et al. „Y chromosomal

heritage of Croatian population and its island isolates”, European Journal of Human Genetics volume 11 (2003), 538,

pristupano 08.08.2019., https://www.nature.com/articles/5200992#Tab1. 133 Prema popisu stanovništva iz 1948. godine u FNRJ se 102953 stanovnika izjasnilo kao Vlasi (0,7% od ukupnog

stanovništva FNRJ). Najveći broj Vlaha nalazi se u NR Srbiji 93440 stanovnika (1,4% od ukupnog stanovništva NR Srbije).

U NR Makedoniji za pripadnika Vlaške narodnosti opredjelilo se 9511 stanovnika (0,8% od ukupnog stanovništva NR

Makedonije). U NR Hrvatskoj i BiH po 1 stanovnik popisan je kao Vlah (0,0% od ukupnog stanovništva u republici)

(„Stanovništvo po narodnosti”, Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948 godine, Knjiga IX, Savezni zavod za

statistiku, Federativna narodna republika Jugoslavija, Beograd 1954., XIV i XV). 134 Prema popisu stanovništva iz 2001. godine izjasnilo se 12 stanovnika RH (0,0% od ukupnog stanovništva RH) kao Vlasi,

a njih 7 se izjasnilo da im je Vlaški materinji jezik (Popis stanovništva, kućanstava i stanova RH od 31. ožujka 2001. godine,

Državni zavod za statistiku RH, Tablica 12. i 13., pristupano 06.09.2019., https://www.dzs.hr/) 135 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 29 stanovnika RH (0,0% od ukupnog stanovništva RH) izjasnilo se da su po

narodnosti Vlasi, od toga njima 14 je Vlaški materinji jezik (Ibidem, Tablica 2., 5.). 136 Kao vojnici na području današnje Hrvatske Vlasi se prvi puta spominju u vojsci hrvatskog bana Mladena II. Bribirskoga

1322. godine kada zajedno sa Poljičanima sudjeluju u bitci kod Bliske (danas Blizna, naselje između Šibenika i Trogira)

protiv postrojbi hrvatskih velikaša predvođenih banovim bratom Pavlom II. (Nezadovoljan podjelom vlasti s braćom) i

kraljevskih (Kralj Karlo I. Robert Anžuvinac) postrojbi predvođenih slavonskim banom Ivanom Babonićem. Pobjednici su

zarobili puno Vlaha i njihove stoke (Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347., Matica hrvatska,

Zagreb 1897., 132-133). 137 Zakon za Cetinske Vlahe iz 1436. godine potvrđuje da su Vlasi bili pastiri (stočari) i ratnici. Hanž Frankopan potvrdio je

18.03.1436. godine u Klisu stare zakone Cetinskim Vlasima, prije podanicima njegovog tasta bana i posljednjeg kneza

Cetinskog i Kliškog Ivaniša Ivanovića Nelipića. U zakonu se navode pravila u zajedničkom životu Vlaha, a među njima su i

pravila vezana za vojnu obvezu (Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka Krajina. Mjestopisne i poviesne crtice. Matica hrvatska,

Zagreb 1890., 296-298). 138 Radoslav Lopašić, „Cetinski i Lički vlasi”, Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, priredio: Ivan Mužić, Muzej hrvatskih

arheoloških spomenika, Split 2010., 20-21. 139 Morlaci, Morovlasi (ven. Morlacchi, Murlacchi, hrv. Crni Vlasi) – naziv u mletačkim izvorima od kraja XV. do XVIII.

stoljeća za kršćanske prebjege (katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti) s osmanskog teritorija ali i cjelokupno stanovništvo

izvan zidina dalmatinskih gradova u mletačkoj Dalmaciji. U habsburškim izvorima najčešće se koristi izraz Vlasi. Jedan od

najstarijih hrvatskih izvora u kojem se navode Morovlasi (Morowlachi) je Senjski statut iz 1388. godine, a skraćeni naziv

Morlachi pojavljuje se od 1420. godine u dubrovačkim ispravama („Morlaci”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,

Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 09.04.2019., http://www.enciklopedija.hr/). 140 Ime Morlak (Morlachi) prvi se put spominje 24.06.1352. god. kada zadarsko vijeće prodaje svoju sol Veneciji („…et pro

exportatione solita fieri per Morlachos et alios per terram tantum...”) (Šime Ljubić, Listine o odnošajih izmedju Južnoga

Slavenstva i Mletačke Republike, knjiga III od godine 1347 do 1358, Monumenta spectantia historiam Slavorum

meridionalium, Volumen tertium, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1872., Listina br. CCCLII., 237,

pristupano 09.04.2019., https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=11029). 141 Možda je upravo konfesija (vjeroispovijest) katolicizam, uz stalne ratove, glad, epidemije bolesti i potrebu za novim

neiscrpljenim pašnjacima bila razlogom migracije katoličkih Vlaha (Morlaka, Bunjevaca) iz područja zapadne Makedonije,

zapadnog Kosova, središnje Albanije i Crne Gore početkom XI. st. ili krajem XII. st. (pad Duklje, Nemanjići) na područje

Hercegovine i Dalmacije. Naime, Vlasi su na Balkanu naseljavali područje pod vlašću Bizanta gdje je službena religija bila

kršćanstvo, pravoslavlje (Izuzetak je priobalje Crne Gore, te priobalje i zaleđe južne Hrvatske, odnosno crkveno upravno

23

Slika 10. Morlak i Morlakinja s kraja XVIII. stoljeća.142

Pravi Morovlasi doselili su u Dalmaciju u većem broju početkom XI. stoljeća iz

ohidskog i dračkog područja (Kristijan Engel 1798. god.).143 Prema predanju Morlaka iz

Podgorja144 njihovi su se preci doselili tamo krajem XII. stoljeća iz bugarskih krajeva145

(Pavao Ritter Vitezović, kraj XVII. st.).146,147

područje Barske, Budvanske, Risanske, Kotorske, Dubrovačke i Trebinjske biskupije koje je obuhvaćalo katolike i bilo pod jurisdikcijom zapadne, rimske Crkve, ali je i zaleđe južne Hrvatske krajem XII. st. došlo pod utjecaj istočne, pravoslavne

Crkve.). Bugari i Srbi krajem IX. stoljeća primili su pod kulturnim utjecajem Bizanta također kršćanstvo, pravoslavlje. Hrvati

su krajem IX. stoljeća primili kršćanstvo, katolicizam pod kulturnim utjecajem Franaka. Nakon što je Raška osvojila Duklju

(prema ljetopisu popa Dukljanina Duklja je bila dio Crvene Hrvatske) oko 1185. god. pa sve do 1360. god. službena religija

je bilo pravoslavlje. U Zeti (Duklji) je za vladavine Đurađa I, Đurađa II i Balše II Balšića (1369-1403. god.) službena religija

bila kršćanstvo, katolicizam. Za vrijeme vladavine Balše III Balšića (1403-1421. god.) ponovo je službena religija bila

kršćanstvo, pravoslavlje. 142 Balthasar Hacquet, Abbildung und Beschreibung der südwest- und östlichen Wenden, Illyrer und Slaven deren

geographische Ausbreitung von dem adriatischen Meere bis an den Ponto, deren Sitten, Gebräuche, Handthierung,

Gewerbe, Religion u. s. w. nach einer zehnjährigen Reise und vierzigjährigem Aufenthalte in jenen Gegenden, im Industrie –

Comptoir, Leipzig 1801., Ersten Theiles drittes Heft, Morlak Morevlah - 111, Morlakin Morevlaha – 113, pristupano

08.06.2016., http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-DE5DSQTZ; pristupano 20.07.2019.,

https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Belsazar_Hacquet_-_Abbildung_und_Beschreibung.pdf&page=1. 143 Bidermann, Zur Ethnographie von Dalmatien, 37-38; Bidermann, O etnografiji Dalmacije, 37-38. 144 „Podgorje ili Podgorska župa obuhvaćala je primorje i primorski obronak Velebita od Stinice, južno od Senja, pak do

Obrovca i Zrmanje u današnjoj Dalmaciji.” (Vjekoslav Klaić, „Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem

vijeku”, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva. Nova serija, sveska VI., Zagreb 1902., 5). 145 Evlija Čelebi (turski Evliya Çelebi, osmanski putopisac i diplomat Istanbul, 25. III. 1611 – Istanbul, oko 1682) u svom

djelu „Putopis” (Seyahatnama ili Tarihi sejjah) u kome govori o svojim putovanjima po tadašnjem turskom carstvu koje je

poduzeo u toku četrdeset godina (1631.-1670.), ne pravi razliku između makedonskog i bugarskog jezika, kao ni između

Makedonaca i Bugara, te ih naziva jednostavno Bugarima, a njihov jezik jedinstvenim imenom – bugarski. (Čelebi, Putopis

V., 293, 303) Evlija obično pravi razliku između Srba i Bugara, srpskog i bugarskog jezika. (Čelebi, Putopis V., 91, 99, 303,

343, 377, 480) (Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama, preveo: Hazim Šabanović, Svjetlost, Sarajevo

1967., pristupano 08.04.2019., https://archive.org/details/ElebijaEvlijaPUTOPISCijelaKnjiga/page/n11). 146 „Morlachia albii montis rupibus circumvallata oram maritimam Novigradum usque ... protenditur. Morlachi seu

MauroValachi id est Nigri Latini inhabitantes sunt, qui saeculo XII. ex Bulgariae finibus huc advenisse se volunt.”

(Bidermann, Zur Ethnographie von Dalmatien, 38; Bidermann, O etnografiji Dalmacije, 38) 147 Zanimljivo da sam pretražujući povijesne isprave, osobna imena Hod i Hodak i brojna izvedena imena sa osnovom hod

našao samo na području Kosova u XIV. i XV. stoljeću i na području trogirske zagore u XVI. stoljeću.

24

Slika 11. Morlak i Morlakinja s kraja XVIII. stoljeća.148

U popisu župa i župljana u Senjsko-Modruškoj biskupiji iz 1700. godine senjski

biskup Martin Brajković u Pazarištu u Lici navodi Vlahe katolike zvane Bunjevci149,150

(„…catholici Valaehi alias Bunievczi…”), u Lovincu Vlahe Bunjevce („…Valachorum

Bunyevaczorum…”), a u Udbini u Krbavi katolike Bunjevce („…catholicorum

Bunyevaczorum…”).151

148 Baltazar Hacquet, L'Illyrie et la Dalmatie, ou mours, usages et costumes de leurs habitans et de ceux des contrées

voisines, Tome premier, Nepveu, Paris 1815., Femme Morlaque Morlaque marie – korice, pristupano 08.06.2016.,

http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-PHUXKTSZ. 149 Bunjevci - (sub)etnička skupina koja se s područja jugoistočne Bosne, Hercegovine i Dalmacije zbog povijesnih zbivanja

tijekom XVII. stoljeća (najvećim dijelom) razdijelila na tri veća odvojena ogranka: dalmatinske, primorsko-ličke i

podunavske Bunjevce, odnosno tijekom XVII. stoljeća raselila u nekoliko migracijskih valova u sjevernu Dalmaciju,

Primorje, Liku, Gorski kotar i Bačku. Više o migracijama Bunjevaca u: Mario Bara, „Ekohistorijski pristup migracijama

Bunjevaca“ u: Godišnjak za znanstvena istraživanja br. 4, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 2012., 11-31,

pristupano 09.06.2019., http://www.zkvh.org.rs/index.php/godisnjak-articles/42-povijesne-znanosti/2802-bara-2012a. 150 Ime Bunjevci zabilježeno je 1622. godine u ispravi u kojoj svećenik Šimun Ivan Matković Bosanski moli Svetu Stolicu da

mu se za djelovanje odobri katolička župa Bunjevci u okolini Sombora u Kalačkoj nadbiskupiji („Simeon Joannis

Matchovich Bosnensis… missionarius rogat, concedi sibi parochiam Bunjevci, archidioecesis Colocensis, cum antiquis

facultatibus;…”) (Eusebius Fermendžin, sakupio i uredio, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum

documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752., Monumenta spectantia historiam slavorum meridionalium.

Volumen vigesimum tertium., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1892., isprava br. MCCXXXVI., 367.

pristupano 09.04.2019., http://dizbi.hazu.hr/object/1891. 151 Radoslav Lopašić, sakupio i uredio, Spomenici hrvatske krajine, Knjiga III. od godine 1693 do 1780 i u dodatku od g.

1531 do 1730., Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, Volumen vicesimus, Jugoslavenska akademija

znanosti i umjetnosti, Zagreb 1889., Isprava br. CIV., 190-191, pristupano 12.07.2019.,

https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=10585.

25

U svom izvještaju iz 1702. godine banu grofu Adamu Batjanu (Adám Batthyány 1693-

1703. god.) o buni i narodu u Lici senjski biskup Martin Brajković navodi stanovnike

Krmpota i Sv. Jurja u velebitskom Podgorju152 za koje kaže da su katolici, a naziva ih

Bunjevcima i Uskocima („Alter populus est Bunievacz… Kermpote et St. Georgius dictos, ex

quo nomine appellantur Uskoki…”).153 Alberto Fortis u dodatku engleskog izdanja njegova

putopisa Viaggio in Dalmatia (eng. Travels into Dalmatia) iz 1778. godine za stanovnike

primorskog dijela Morlačke gore (Velebita) kaže da sami sebe nazivaju Bunjevcima jer su

došli sa područja rijeke Bune u Bosni („They call themſelves Bunievci, because they came

from the territory of Buniar in Boſſina."), a za stanovnike Jablanca kaže da su Bunjevci ili

katolički Morlaci („The Bunievei, or Catholick Morlacchi…”).154

Bunjevcima se naziva i stanovništvo štokavskoga ikavskog govora i nove akcentuacije

u Bukovici i Ravnim kotarima.155,156

Prema tezi Milane Černelić proces nastajanja „Bunjevaca kao posebne hrvatske

etničke grupe” započeo je na prostoru tzv. Crvene Hrvatske (jugoistočni dinarsko-jadranski

prostor sve do crnogorsko-albanske granice) u XI. i XII. st. kada je došlo „…do stapanja

južnog ogranka ikavskih Hrvata sa zatečenim romanskim, a dijelom možda i albanskim

stanovništvom…”157,158 U XIII. i XIV. stoljeću „Ekspanzijom srpske srednjovjekovne države

prema Jadranu, dio stanovništva povukao se prema sjeverozapadu na područje zapadne

Bosne, Hercegovine i Dalmacije, gdje je završilo formiranje Bunjevaca u posebnu etničku

skupinu.”159 Ta teza potakla je Radoslava Dodiga na etimološku pretpostavku da podrijetlo

imena Bunjevac treba tražiti u imenu rijeke Bojane (albanski: Buenë, gegijski: Bunë) na

crnogorsko-albanskoj granici.160

152 „Svijest o bunjevačkome podrijetlu u Podgorju je pristutna od zaleđa Senja gdje je jaka i živa do Prizne na jugu gdje se

potpuno gubi.” (Tomislav Šarlija, „Jasenice pod vlašću Osmanlija i Mlečana od XVI. do konca XVIII. stoljeća”, Povijesni

prilozi broj 43, Hrvatski institut za povijest, Zageb 2012., 160-161). „Dok se u Liču i Krmpotama to ime (Bunjevac op.a.)

gotovo sasvim izgubilo, a u Lici i u Podgorju na putu je da se to dogodi, …” (Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 257). „Senjani o

Bunjevci, a one druge, koji su naselili dijelove Velebita—Primorje od Jurjeva na jug, Podgorcima, dok one koji su naselili

područje Senjske Drage, Vratnika, Melnica, Senjskog bila, Hrmotina, Oltara, Krasna, Kalića, Planikovca, ne nazivaju ni d

davnine sve stanovnike okolice, koji nastavaju kraj sjeverozapadno od Senja, Senjske Drage i Vratnika, nazivaju Bunjevcima

niti Podgorcima premda su zajedno naselili ove krajeve. Ti stanovnici kao da se osjećaju više Ličanima, što nije u redu, jer

potječu od doseljenika koji su naselili Jurjevo i okolicu, od 1645. do 1667. Svima njima, od davnine bio je Sv. Juraj —

današnje Jurjevo, administrativno, vojno, vjersko i prosvjetno središte, općina, župa i kumpanija svetojuračka.“ (Stjepan

Pavičić i Ante Glavičić, „Naseljavanje Bunjevaca Krmpoćana u senjskoj planini i primorju u prvoj polovici XII. stoljeća”,

Senjski zbornik 10-11, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 1984., 153). 153 Lopašić, Spomenici, III, Isprava br. CXVI., 214. 154 Alberto Fortis, Travels into Dalmatia, J. Robson, London 1778., 519, 521, pristupano 09.04.2019.,

https://books.google.hr/books/about/Travels_Into_Dalmatia.html?id=UMxGO1j5vC4C&redir_esc=y; Alberto Fortis, Put po

Dalmaciji, ČGP Delo OOUR Globus, Zagreb 1984., 276-268. 155 „Bunjevačko ime bilo je vezano samo na stanovništvo štokavskoga ikavskog govora i nove akcentuacije u Bukovici i

Kotarima, iako je taj svijet i istoga podrijetla i istoga govora s onim od Knina do Sinja i od Skradina do Šibenika, izuzevši

dakako Srbe, koji su jekavci. Doseljenici od Tare, Pive, Lima, iz gornje Neretve i gornjega Podrinja donijeli su svoj jekavski

govor.” (Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 249). 156 U godovnoj knjizi ražanačke parohijske crkve zabilježena su imena poginulih župljana Morlaka na brdu Otres* u bitci sa

Turcima 13.02.1662. godine među kojima se nalazi i Nikola Bunjevac (Boško Desnica, “Istorija kotarskih uskoka 1646-

1684.” sveska I, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, treće odeljenje knjiga XVIII, Srpska akademija

nauka, Beograd 1950., 106).

*Lokalitet Otres nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, šibenskom zaleđu, sjeverozapadno od Skradina, između sela Bribira i

srednjovjekovne utvrde Ostrovica. U nekim popisima stanovništva Otres se javlja kao dio sela Ostrvica. Otres je brdo, voda

(izvor i potok), prijevoj (kojim je išao put od Knina preko visoravni Bukovice u Ravne kotare i Zadar) i u novije doba

arheološki nalaz. Strateški važna točka na granici Bukovice i Ravnih kotara i važnog puta iz Knina prema Zadru u 17.

stoljeću u vrijeme mletačko-turskih ratova, Kandijskog rata (1645-1669) i Morejskog rata (1684-1699) (Ivan Mimica,

“Lokalitet Otres u povijesti i hrvatskoj usmenoj poeziji”, Godišnjak Titius: godišnjak za interdisciplinarna istraživanja

porječja Krke, god. 1, br. 1, Znanstveni projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (Filozofski fakultet u

Splitu), Split 2008., 53-70).

26

Proces razvoja bunjevačke etničke zajednice kao cjelovite društvene zajednice

nastavio se s njihovim seobama od XV. do XVIII. stoljeća (uzrokovanim osmanskim

prodorima i osvajanjima, te ratovima između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva) iz

područja zapadne Bosne, Hercegovine i Dalmacije (zapadno od Neretve) do većine njihovih

današnjih prebivališta (podunavski Bunjevci na sjeveru, primorsko-lički na zapadu,

dalmatinski na jugozapadu).

4. Povijesna i geografska rasprostranjenost prezimena

Hodak

4.1. Smjerovi migracije

Prezime Hodak rasprostranjeno je na području današnje Hrvatske, Srbije, Bosne i

Hercegovine (u Sloveniji, Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj ima drugačije jezično

podrijetlo u odnosu na Hrvatsku). Rezultat je to migriranja stanovništva iz povijesnih

područja današnjeg Kosova, Srbije (Stari Vlah, Sandžak), Crne Gore, Bosne i Hercegovine161

od kraja XIV. stoljeća i tokom čitavog XV. stoljeća na zapad kao i na jug i sjever radi

opasnosti od nadiranja Osmanlija i potpadanja tih područja pod njihovu vlast. Od kraja XV.

do početka XVIII. stoljeća stanovništvo migrira i iz Dalmacije (zaleđa i priobalja) radi

osmanskih prodora i osvajanja, mletačko-osmanskih i austrijsko-osmanskih ratova, gladi i

bolesti (kuga). Tokom XVIII. stoljeća stanovništvo iz Karlovačke krajine (Lika, Krbava,

Kordun) iseljava zbog gladi, ali i zbog globa, cijene i mjere soli, loše zemlje i napada

Osmanlija na sela uz samu granicu sa Bosanskim pašalukom.162 U prvoj polovici XIX.

stoljeća stanovništvo iz Like, Krbave i Korduna (slunjsko područje) migrira zbog gladi i

francuske okupacije, a od druge polovice XIX. stoljeća radi prenaseljenosti, razvojačenja,

ukidanja Vojne Krajine, te jeftine zemlje i kuća u Slavoniji.

157 Milana Černelić, „Istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih Bunjevaca”, Senjski zbornik 30, Senj

2003, 409; Milana Černelić, „Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove

etnogeneze”, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1997., 252. 158 Milana Černelić, Bunjevci - ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2016, 210. 159 Mario Bara, „Milana Černelić, Bunjevačke studije, Zagreb: FF press, 2006”, Prikazi i recenzije, Migracijske i etničke

teme godina 24, broj 1-2, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb 2008., 143. 160 Radoslav Dodig, „Etnička, konfesionalna i regionalna imena i nadimci u Hercegovini XV.-XIX st.”, u: Hum i

Hercegovina kroz povijest, Zbornik radova, Knjiga I., uredio: Ivica Lučić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011., 20. 161 Prvi dokumentirani dolazak Otomana na teritorij Bosne je 23.10.1386. god. kada stanovništvo (i Vlasi) bježi u Ston na

Pelješcu na teritorij Dubrovačke Republike. I slijedeće tri godine stanovništvo iz Bosne bježi u utvrđeni grad Ston na

poluotoku Pelješac (Mihajlo J. Dinić, „Odluke veća Dubrovačke Republike”, knjiga II, u: Zbornik za istoriju, jezik i

književnost srpskog naroda, III odeljenje, knjiga XXI, SANU, Beograd 1964., 242, 298). 162 Najviše zbog gladi, ali i zbog globa, cijene i mjere soli, te loše zemlje iselio je 1715. velik broj stanovnika iz hrvatske

Krajine u Slavoniju, Srijem i Ugarsku (Pečuh) (1011 vojnika sa obiteljima iz Like, Krbave i Korduna. Na području Slunja iz

sela Ladanjsko polje (danas Lađevac) zbog gladi, a i sela Kremen radi napada Turaka na sela uz samu granicu sa Bosanskim

pašalukom.) (Lopašić, Spomenici, III., Isprava broj CLXXIV., 306, 310).

27

Mnoga su područja, osobito ona u sjevernoj Dalmaciji, velebitskom Primorju i Lici,

bila etapna staništa Hodaka u selidbenim valovima s juga i jugoistoka na sjever. Prema

dostupnim podacima o mjestima koje su nastanjivali i vremenu boravka u njima strukturi i

prosječnoj veličini obitelji bunjevačkog stanovništva u Lici, procjenjujem da je u Liku

doselilo iz Primorja svega 4-5 obitelji Hodaka sa malim brojem članova (između 5 i 7 osoba).

Hodaci su migrirali iz svoga polazišta postepeno s jednoga mjesta na drugo zajedno s više ili

manje brojnom grupom migranata ali i pojedinačno i to bračni parovi ili male obitelji

(obiteljske grane). U mjestu useljenja iz obitelji se izdvajao dio mladih (najčešće bračni

parovi) i selio dalje u naselja koja su bila sigurnija i pružala mogućnost boljeg življenja i tu su

zasnivali zasebne, neolokalne obitelji i kućanstva. Poslije mira zaključenog u Sremskim

Karlovcima 1699. godine migracije stanovništa pa tako i Bunjevaca Hodaka na području

Vojne krajine bile su učestalije.

Polazna domovina prezimena (imena, a kasnije prezimena) Hodak na području

današnje Hrvatske u prvoj polovici XVI. stoljeća je područje Knina i planina Dinare, Promine

i Svilaje. U drugoj polovici XVI. stoljeća (1579. god.) nova domovina imena Hodak je bilo

selo Boraja/Podboraja u Trogirskoj zagori. U prvoj polovici XVII. stoljeća nova domovina

prezimena Hodak je donje Pozrmanje (Bukovica) i Zemunik (Ravni Kotari). Nakon kratkog

zadržavanja u južnom velebitskom Podgorju (Ražanac, Posedarje, Jesenice)163 novo područje

od prve polovice XVII. stoljeća do kraja XVII. stoljeća (1645-89. god.) je sjeverno Podgorje

(Jablanac).164,165,166,167,168,169,170

Krajem XVII. stoljeća (1689-90. god.) nakon oslobođenja od Osmanlija, nova

područja prezimena Hodak postaju zapadna i srednja Lika (Pazarište, Luka (Otočac)), a u

Podgorju je nestalo.167 Početkom XVIII. stoljeća (1708-15. god.) sada već bunjevačko

prezime Hodak proširilo se na Kordun između Plitvičkih Jezera i Slunja (Selište Drežničko i

Oštarski Stanovi (naselja u Rakovičkom polju) i Podmelnica), ali se zadržalo i na području

Pazarišta, a sredinom XVIII. stoljeća (1745-55. god.) proširilo se na sjeverni dio Like

(Saborsko) i Moslavinu (Jamarica, Tomašica). Nakon Svištovskog mira 1791. godine Hodaci

su naselili Drežnik na Kordunu i istočni dio Like (Željava, Petrovo Selo), a od sredine XIX.

stoljeća prezime je zauzelo nova područja u Slavoniji, Srijemu i Vojvodini.

163 Zbog sukoba sa mletačkim podanicima iz Posedarja čak šezdeset jaseničkih obitelji naseljenih na području Posedarja je

nakon pregovora s habsburškim vlastima 1645. godine prešlo na krajiški teritorij naselivši se u Sv. Jurju kod Senja gdje su

ostali do 1653. godine kada su ih mlečani prebacili lađama (oko šesto osoba) na otok Rab, te na područje od Ljupča do

Vinjerca (Tomislav Šarlija, „Jasenice pod vlašću Osmanlija i Mlečana od XVI. do konca XVIII. stoljeća”, Povijesni prilozi

broj 43, Hrvatski institut za povijest, Zageb 2012., 158). 164 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 200. 165 Možda su i Hodaci pripadali Krmpoćanima koji su iz okolice Krmpota (selo Hodakuša (možda sijelo Hodaka?) danas

Dakuša južno od sela Javorje) u sjevernom Primorju u drugoj polovici XVII. stoljeća u manjim grupama postepeno s

vremenom selili na jug u Podgorje, u planinska područja iznad Sv. Juraja, Starigrada, Jablanca, Prizne i dalje prema

Karlobagu u planinsko područje iznad Cesarice gdje su osnovali naselje Bakuša (Hodakuša?), da bi odande u ljeto 1690.

godine odselili u Pazarište. Između 1683. i 1690. godine na području između Jablanca i Karlobaga nalazilo se mnogo obitelji

Krmpoćana i Svetojuraca (drugi naraštaj obitelji koje su u Sv. Juraj i okolicu doselile 1645. god. iz Jesenica i Perušića, 1653.

god. iz okolice Obrovca i Zemunika, a 1655. god. iz okolice Obrovca, Karina i Zelengrada), te nešto Primoraca. Rikard

Pavelić smatra da je bunjevačka obitelj Hodak došla s juga 1645. god. i naselila se u Jablancu: „Godine 1645. u Jablanac

su…s juga došle obitelji Bunjevaca: Hodak…” Tu nisu ostali nego su odselili u Pazarište (Pavelić, Bunjevci, 69). 166 Karl Kaser pozivajući se na R. Lopašića (Lopašić, Dva Hrvatska junaka, 59) i S. Pavičića (Pavičić, Seobe i naselja u Lici,

200) kaže: „Druga skupina Bunjevaca došla je iz obalnog područja Karlovačkog generalata: iz Jablanca, Jurjeva, iz okolice

Senja, iz Krmpota itd. Područje naseljavanja ovih skupina odvijalo se uglavnom na području Smiljan-Pazarište. Tako je

primjerice veliki dio Bunjevaca u Pazarištu došao iz Jablanca. Prije nego su se naselili u Jablanac bili su oni nastanjeni u

Krmpotama.” (Kaser, Popis Like i Krbave, 21). 167 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 244.

28

Seobe Bunjevaca bile su osobito žive u vrijeme Kandijskog rata (1645-69. god.)

između Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva, kada je sva Dalmacija od Makarske na

jugu do Novigrada na sjeveru bila poprište oštrih borbi i ratnog pustošenja pa su starosjedioci

izbjegli s ovog područja. Zbog slabe naseljenosti, a potrebe obrane od Osmanlija, obrade

zemlje, uzgoja stoke, kontrole prodaje paške soli, velebitskog drva i zrmanjske pegole171 na

stovarištu robe (skala)172 u Obrovcu173, kontrole morskog prolaza „Ždrila” i pastirskih prolaza

preko Velebita, mlečani su naseljavali Morlake na zadarsko područje i velebitsko Podgorje od

Jasenica do Karlobaga. Dio Morlaka, osmanskih podanika nudio se mlečanima i habsburškim

vlastima da pređu sa obiteljima na njihov teritorij i da će im služit za plaću dok se drugi nisu

mogli odlučiti pa su mlečani poticali Morlake sa mletačkog područja da ih nagovaraju,

napadaju, pljačkaju i nanose im svaku štetu kako bi ih prisilili da pređu na njihov teritorij, a

kada su prešli, popalili su im kuće i usjeve da se više ne vrate na stara ognjišta. Morlake

pristigle sa osmanskog teritorija mlečani su sklanjali na otoke (Pag) jer su ih Osmanlije željeli

vratiti, a Senjani su ih nagovarali da prijeđu na habsburški (krajiški) teritorij. Morlake iz

velebitskog Podgorja koji su prešli na habsburški teritorij mlečani su preko posrednika

nagovarali da se vrate na mletački teritorij.174 Uz to granica u Podgorju između Mletačke

Republike i Habsburške Monarhije175 nije bila jasno utvrđena niti označena pa je cijelo

područje (osobito) od Jasenica do Karlobaga bilo pogranična zona. Bunjevci su u velebitsko

Podgorje do osamdesetih godina XVII. stoljeća doselili176 u seobama:

− 1605. god. prva seoba Bunjevaca u Lič:

• Krmpoćani (85 obitelji) iz okolice Zamunika (Medviđa, Staro Selo, Bukovica177)

naseljeni u Lič.178

• 1609. god. Butorci (predvođeni Pericom Butorčićem) su odselili na područje između

Ledenica, Liča i Kapele. Osnovali su mjesta Krivi Put, Krmpote i Alan. Većina

Butoraca naselila se u području Krmpota.

• 1614. god. 23 obitelji Krmpoćana (oko 200 ljudi) odselile na otok Krk i Rab.179

• 1614. i 1615. god. više od polovice Krmpoćana vratilo na mletački teritorij u Kotare.180

168 Više o naseljavanju Morlaka u velebitsko Podgorje od sredine XVII. do početka XVIII. stoljeća u: Tea Perinčić Mayhew,

Mletačko naseljavanje Morlaka u velebitsko Podgorje u drugoj polovici XVII. stoljeća. 169 Mirko Marković, „O etnogenezi stanovništva Like”, u: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 53, urednici: Andre

Mohorovičić i Mirko Marković, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1995., 158. 170 Mirko Marković, Ličani kroz prošlost, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2006., 96-97. 171 Zrmanjska pegola (smola, paklina) - prirodni bitumena iz gornjeg toka rijeke Zrmanje (Berislav Šebečić, „O trgovini

bitumenom u Dalmaciji od XIII. do XVIII. stoljeća”, u: Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 8, Zagreb 1996., 129, 134). 172 Apelativ skala (tal. scala ‘ljestve’; scalino ‘stepenica’ ← lat. scalae ‘ljestve’) 1. upućuje na konfiguraciju terena koja je

strma i stepenasta. 2. stslav. skala ‛litica’, 3. stovarište, utovarište, pretovaralište robe (skala). Stovarište je mjesto na kojem

se vrši utovar, istovar, pretovar i dulje skladišti roba, a otuda se otprema izravno potrošaču ili prodaje i predaje kupcu. 173 Obrovac je bio značajno trgovačko središte jer je povezivao sjevernu Dalmaciju i zaleđe. U Obrovac se iz Like, Krbave i

Bosne karavanima dopremala sitna stoka, vuna, smola (pegola), vosak, žito, brašno, željezo, bakar i dr., a kupovala paška sol,

vino, ulje, drvene grede i dr.. Susjedni Novigrad je također bio važno trgovište i vojna utvrda. 174 Desnica, Istorija kotarskih uskoka, I, 10-18. 175 „Habsburška Monarhija”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano

11.03.2019., http://www.enciklopedija.hr/. 176 Većina autora u svojim radovima o Bunjevcima u velebitskom Podgorju ne navode povijesne izvore iz kojih su crpili

podatke. 177 Ibidem, 18. 178 Pavičić, Glavičić, Naseljavanje Bunjevaca Krmpoćana, 151. 179 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 238. 180 Ibidem, 152.

29

− 1627. god. druga seoba Bunjevaca u Lič:

• doseljenici iz Posedarja, Vinjerca i Ražanca (predvođeni Pavlom Butorcem) preko

Starigrada i Senja naseljeni u Lič, pa iz Liča na područje od Ledenica do Senja.180

• 1633. god. doseljenici iz Liča u Sv. Jakov,181 Smokvicu, na zaravan Zagon iznad Novog

Vinodolskog. Dio ih je odselio u Jablanac i senjsko zaleđe, Alan, Krivi Put i Vratnik.

Od 1639. god. glavno naselje Krmpote.

− 1643. god. doseljenici u Karlobag (300 kuća Turaka i Vlaha).182

− 1645. god. doseljenici iz Jasenica u Sv. Juraj (Njih je bilo 60 kuća, 58 hrvatskih obitelji iz

Jasenica i 2 srpske iz Perušića Benkovačkog, 1000 ljudi od kojih 300 ljudi sposobnih za

oružje.).183,184,165,180

− 1653. god. 600 doseljenika iz Jasenica u Sv. Juraj odselilo na otok Rab i Pag, a dio je

preko Paga doselio na područje od Ljupča (Ražanac) do Vinjerca.184

− 1654. god. doseljenici iz okolice Obrovca, Karina i Zelengrada (30-tak obitelji) u Sv.

Juraj:

• 1674. (ili 1675.) god. (50 obitelji) vratili se na mletački teritorij.180,185 Prvo su došli do

Obrovca i Jasenica, pa prešli na Posedarje, Vinjerac i Ražanac, odakle su ih mlečani

prevezli na Pag, a nakon pobune prevezli su ih u Podgorje, u Veću186,187,188,189 i njenu

okolicu.190

• 1676. god. dio iz Veće prešao na susjedno tursko područje.191

• 1677. god. 20 obitelji je ponovno preko Većke kule i Karlobaga došlo u Sv. Juraj i

dalje.180

− Sedamdesetih i osamdesetih godina XVII. stoljeća doseljenici iz donjega Pozrmanja

(Gornja ili Obrovačka Bukovica) i od Zemunika putem između Velebita i Novigradskog

mora.192

181 Naziv za današnje naselje pod imenom Sveti Juraj (prije Jurjevo, u antici Lopsika) koje se nalazi 10 km južno od Senja,

prvi puta se navodi u povijesnim ispravama 1633. godine: „…daje se na znanje Vlaškim sinom malim i velikim, ki su

nastanjeni do daljega odlučka med Senjem i Ledenicami pri sv. Jakovu.” (Radoslav Lopašić, sakupio i uredio, Spomenici

hrvatske krajine, Knjiga II. od godine 1610 do 1693., Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, Volumen

decimum sextum, Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1885., Listina br. CV., 163, pristupano

12.07.2019.,

https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=l&msq=Monumenta+spectantia&mrf%5B10279%5D%5B118312%5D=a&mr[118440]=a&fc[100

02][a118440]=mr%5B118440%5D%3Da). Ime je dobilo po samostanu (opatiji) i samostanskoj crkvi Sv. Jurja za koje se

pretpostavlja da su u XII-XVI. st. bili na obali nasuprot otočića Lisca u naselju Sv. Juraj na mjestu današnje župne crkve sv.

Jurja (Mile Bogović, „Sveti Juraj i Senj”, Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu

broj 19, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 1992., 28, pristupano 19.07.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-

zbornik). 182 Aleksa Ivić, Migracije Srba u Hrvatsku tokom 16., 17. i 18. stoleća (Алекса Ивић – Миграције Срба у Хрватску током

16, 17 и 18. cтолећа), Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 16, Srpski etnografski zbornik, Srpska kraljevska akademija,

knjiga XXVIII, Subotica 1923., 126, pristupano 21.7.2019., https://www.poreklo.rs/2013/07/17/kompletna-digitalna-zbirka-

47-knjiga-naselja-i-poreklo-stanovnistva/. 183 Ivić, Migracije Srba, 127; Pavičić, Glavičić, Naseljavanje Bunjevaca Krmpoćana, 152. 184 Stjepan Pavičić, „Iz prošlosti Krasna i okolice”, Senjski zbornik 18, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj

1991., 260-261, pristupano 19.07.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-zbornik). 185 Prema T. Perinčić „…tek u prosincu 1675. godine, prema izvještajima generalnog providura Pietra Civrana pedeset

obitelji iz Svetog Jurja seli u Vinjerac i Ražanac.“ (Tea Perinčić Mayhew, „Mletačko naseljavanje Morlaka u velebitsko

Podgorje u drugoj polovici XVII. stoljeća.” u: Zbornik: Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, ur., Milana Černelić,

Jadranka Grbić Jakopović, Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić, Matija Dronjić i Mihovil Gotal, Odsjek za etnologiju i

kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF Press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb-

Subotica 2014., pristupano 09.04.2019.,

https://www.academia.edu/10954602/Mleta%C4%8Dko_naseljavanje_Morlaka_u_velebitsko_Podgorje_u_drugoj_polovici_

XVII._stolje%C4%87a. Prema S. Pavičiću „U jesen te 1674. godine javio je karlovački krajiški general da su Jurjevci pod

nagovorom Mlečana, s velikim brojem stoke, po svoj prilici na mletačkim lađama, svi skupno preselili na mletačko

područje.“ (Pavičić, Iz prošlosti Krasna, 262; Pavičić, Glavičić, Naseljavanje Bunjevaca Krmpoćana, 152).

30

4.2. Prezime Hodak, Lika i Kordun

Lika i Krbava193 bile su za Bečkoga rata 1689. godine oslobođene od osmanske vlasti i

gotovo nenastanjene, a 1712. godine postale su sastavnim dijelom Vojne krajine. Poslije mira

zaključenog u Sremskim Karlovcima 26.1.1699. godine granica s Osmanskim carstvom

(Bosanskim pašalukom) pomaknuta je na istok tako da je veći dio Hrvatske (vojne) krajine

prestao biti neposredno pogranično područje. Dio novoosvojenih krajeva na području grada

Slunja i današnjih općina Cetingrad, Rakovica i Plitvička Jezera (gdje se nalaze regionalni

centri prezimena Hodak od početka XVIII. stoljeća do danas) poslije Karlovačkog mira 1699.

godine194 (i Požarevačkog mira 1718. godine) i dalje je bio pogranično područje, a blizina

granice usporavala ga je u razvoju. Zemlja je više stoljeća bila neobrađivana (još 1700. god.

„terra deserta“),195 a područje pusto i prometno izolirano.

Granica između Bosanskog pašaluka i Habsburške Monarhije poslije mira zaključenog

u Sremskim Karlovcima 1699. godine na području grada Slunja i današnjih općina Cetingrad,

Rakovica i Plitvička Jezera išla je rijekom Glinom do ušća riječice Rabinje (desni pritoka

rijeke Gline) i dalje rječicom Rabinja sve do njenog izvora (izvire ispod Drenove kose,

lokalitet Snos, zaselak Bande, istočno od Donje Gline). Granica je dalje išla preko izvora

potoka Grabovac u Bajić brdu, gornjim tokom potoka Grabovac, kroz selo Krnjaduša i selo

Gnojnice (Općina Cetingrad), donjim tokom potoka Grabovac196 do ušća u rijeku Koranu,

dalje rijekom Koranom do Donjeg Furjana pa kopnom lijevom stranom rijeke Korane do sela

Koranski Lug. Odavde je granica išla do sela Lipovac, pa na vrh brda Bliznica (445,4 m)

iznad sela Oštarski Stanovi, kroz Rakovicu, Grabovac i Čatrnju do rijeke Korane, kopnom do

sela Željava pa na vrh Gola Plješevica (1646 m), pored sela Frkašić i dalje grebenom planina

u smjeru jugoistoka.194

186 Toponimi na širem području današnjeg Starigrada Paklenice na kartama iz XVI. i XVII. st.: Castel Ueza, Veza, Vezza

Gr.(velika) i Vezza P (piccola, mala), La Vezza V. (vecchia, stara) Vegia, T (torre, kula) Vezza (Stanislav Gilić, „Prilog

velebitskoj toponimičkoj građi”, Senjski zbornik 10-11, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 1984., 118-

119, pristupano 19.07.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-zbornik). 187 Većka kula – na položaju Kulina (Večko polje), na rtu Stara kula zapadno od ušću potoka Paklenice u more, između

Starigrada i Selina. Prema B. Gušiću utvrda plemića Tolimirovića iz X. ili XI. st.. Taj kraj pod Velebitom bio je u posjedu

hrvatskih rodova, knezova Tolimirovića, poslije Mogorovića (Radomir Jurić, „Arheološka istraživanja crkve sv. Petra i

njezina okoliša u Starigradu Paklenici”, Senjski zbornik 40, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 2013., 648,

pristupano 19.07.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-zbornik). 188 Prema R. Jurić i I. Škoro Većka kula je mletačka utvrda iz konca XV. i početka XVI. stoljeća podignuta radi pregleda

plovidbe i obrane od Turaka (Radomir Jurić i Iva Škoro, „Srednjovjekovna arheološka nalazišta u Podgorju”, Senjski zbornik

44, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 2017., 135, pristupano 19.07.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-

zbornik). 189 U krajiškom popisu obale i morskih luka u Podgorju od Senja do utvrde Dračevac (između Jesenice i Novigradskog ždrila)

iz 1639. godine navode se luka i utvrda Veća: „61. Porat Stara Veca, dobar za brode i za darua sichi. 62. Fortica, ka sse zoue

Veca, okol gnie lipo rauno poglie do mora od Tribagnia do fortice Vece migl 5 talijanskih. 63….Od Veće fortice do

Raugnaka porta ie daleko migl 5 talianskih.” (Lopašić, Spomenici, II., Listina br. CXXXI., 213). 190 Pavičić, Iz prošlosti Krasna i okolice, 262. 191 Ivić, Migracije Srba, 149. 192 Put je vodio zemljištem između Velebita, desne obale Zrmanje, Jasenica (utvrda Dračevac), Novigradskog ždrila,

Rovanjske i Modriča. 193 Prostorni pojam Like se od sredine XVIII. st. postepeno proširio na istok do Plješevice i granice s Bosnom, te na sjever na

otočko, brinjsko, saborsko i ogulinsko područje, a pojam Krbave odnosio se samo na područje Krbavskog polja. 194 Stjepan Srkulj, „Uredjenje medja po karlovačkom i požarevačkom miru”, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga

zemaljskoga arkiva, Godina IX., Zagreb 1907., 31-35 (Ešref Kovačević, Granice Bosanskog pašaluka, pristupano

27.01.2019., http://www.ekovacevic.info/en/book-page/41).

31

Slika 12. Ličan i Ličanka s kraja XVIII. stoljeća.197

Poslije mira zaključenog u Požarevcu 21.7.1718. godine granica Bosanskog pašaluka

prema Habsburškoj Monarhiji na području grada Slunja i današnjih općina Cetingrad,

Rakovica i Plitvička Jezera išla je rijekom Glinom i potokom Rabinja prema zapadu do rijeke

Korane tako da je selo Furjan (istočno od sela Broćanac) s okolnim zemljištem pripalo

Habsburškoj Monarhiji (Vojnoj krajini),198,199 a nova granica pomaknuta je još istočnije na

rijeku Koranu. Od Furjana je nova granica slijedila staru granicu iz 1699. godine sve do

tromeđe između Turske, Austrije i Venecije na Debelom brdu (Medviđa Glavica) kod

Knina.200 Tek Svištovskim mirom iz 1791. godine pripali su Habsburškoj Monarhiji (Vojnoj

krajini) gradovi i utvrde Cetin, Drežnik i pojas zemljišta kraj Plitvičkih jezera ispod Plješevice

(Ličko Petrovo Selo, Željava), te Lapac i Srb.201

195 Grof Alojzije Ferdinand Marsilij (Luigi Ferdinando Marsigli (1658.-1730.) kao habsburški povjerenik koji je na terenu

dvije godine sudjelovao u razgraničenju, odnosno odlučivao o postavljanju graničnih znakova i međaša na temelju mirovnog

sporazuma u Sremskim Karlovcima, u svom izvješću kralju Leopoldu iz Slunja koncem lipnja 1700. godine zemlju kojom je

prolazio naziva terra deserta jer je više stoljeća neobrađivana i naglašava da je treba što prije podijeliti (Zlatko Pleše,

„Bolonjski grof i hrvatski barun: odnosi Luigija Ferdinanda Marsiglija i Pavla Rittera Vitezovića u utvrđivanju hrvatskih

granica”, Croatica Christiana periodica, god. 24 br. 46, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb 2000., 58). 196 Potok Grabovac je desna pritoka rijeke Korane. Nalazi se oko 4 km istočno od grada Slunja, a teče od sjevera k jugu

dolinom koja se spaja na kanjon rijeke Korane podno Krmarovog brda (296.9 m.n.v.) zapadno od Donje Gnojnice. Potok

Grabovac je ponornica, tj. djelomično teče podzemno. Kao rezultat korozijskog i erozijskog djelovanja podzemnog dijela

potoka Grabovac nastao je špiljski sustav koji čine tri špilje ukupne duljine 1305 m istražene u razdoblju od 2000. do 2001.

godine. 197 Hacquet, Abbildung und Beschreibung der südwest, Ersten Theiles viertes Heft, Likaner Likan - 163, Likanerin Likaniza -

165. 198 Graničari su u kolovozu 1717. god. osvojili tvrdi grad na granici, Furjan na Korani i stavili u nju jaku posadu. Od 13. do

18. rujna 1718. god. komisija je radila na razgraničenju zemljišta koje pripada Furjanu. Stanovnici Sturlića su 15.09.1718.

god. pokušali puškama spriječiti rad komisije (Gustav Bodenstein, „Povijest naselja u Posavini god. 1718.-1719.”, Glasnik

zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo oktobar-decembar 1907., 580-581, 596). 199 Milan Kruhek, Augustin Pavlović, „Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovačkog (1699) i Požarevačkog (1718)

mira”, Croatica Christiana Periodica, god. 15 br. 28, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb 1991., 114, pristupano

11.03.2019., https://hrcak.srce.hr/100457?lang=en. 200 Ibidem, 115. 201 „Svištovski mir”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano

11.03.2019., http://www.enciklopedija.hr/.

32

Vojna organizacija Hrvatske krajine (njem. Krabatische Graenitz) između rijeke Kupe

i Jadranskog mora u XVII. i početkom XVIII. stoljeća bila je kapetanijskoga tipa.

Organizacijsku strukturu u XVII. stoljeću činile su: Karlovačka kapetanija, Žumberačka i

Slunjska (pod zajedničkim kapetanom), Turanjska, Barilovićka, Tounjska, Plaščanska i

Ogulinska (u Hrvatskoj krajini), te Senjska i Otočačka kapetanija (u Primorskoj krajini).202

Nakon oslobođenja od osmanske vlasti Lika, Krbava i Kordun su 1712. godine pripojeni

Karlovačkom generalatu (njem. Karlstädter Generalat) osnovanom još početkom XVIII.

stoljeća, koji tako postaje najveći na području Vojne krajine (njem. Militärgrenze). Lika i

Krbava su od kolovoza 1712. godine bile podijeljene na dvanaest kapetanija i četiri

porkulabije. Lika je bila podijeljena na kapetanije: Zvonigrad, Gračac, Lovinac, Bilaj, Perušić,

Novi, Ribnik, Vrebac i Medak, porkulabije: Smiljan i Pazarište (pripadale su kapetaniji Novi),

te Široka Kula (pripadala je kapetaniji Perušić). U Krbavi su bile kapetanije: Bunić, Udbina i

Podlapac, a Komić je bio porkulabija i pripadao je kapetaniji Udbina.203

Vojnokrajiškim preustrojem 1746. godine na teritoriju Hrvatske i Slavonije ustrojeno

je jedanaest graničarskih pukovnija. Graničarske pukovnije su bile podijeljene na

zapovjedništvo (najviše vojno, upravno i sudbeno tijelo na području pukovnije), bojne i

satnije (vojne, teritorijalne i zapovjedno-upravne jedinice pukovnije). Satnije (njem.

Compagnie) su bile sastavljene od vojnika/graničara iz jednog ili više sela (ovisno o brojnosti

stanovništva ili kućnih brojeva) koja su joj vojno, teritorijalno i upravno pripadala. U sjedištu

(njem. Commanden-Stationen) satnije se nalazilo vojno zapovjedništvo i područni upravni

uredi pukovnije (šumarski ured, zemljišni ured, i td.). Društvena organizacija sela na području

Vojne krajine temeljila se na kućnim zadrugama, a administrativni sustav na kućnim

brojevima po kojima su se popisivali vojnici/graničari/krajišnici. Muško stanovništvo od 20.

do 60. godine bili su vojni obveznici u habsburškim ratovim (u vrijeme cara Josipa II. (1741-

90. god.) svaki četvrti pješak carsko-kraljevske vojske bio je graničar/krajišnik) i morali su

obavljati fizički rad (rabotu)204 i kordonsku službu na području teritorijalne nadležnosti

pukovnije kojoj su pripadali.205 Karlovački generalat je 1746. godine bio podijeljena na četiri

graničarske pješačke pukovnije (1753. god. koristio se i naziv njem. Carlstädter Militär

Grenz Infanterie Regiment): Ličku, Otočku, Ogulinsku i Slunjsku pukovniju. Otočka

graničarska pukovnija br. 2 (njem. Ottochaner (Otočaner) Grenz Infanterie Regiment Nr. 2)

ustrojena je 1746. godine kao druga od jedanaest graničarskih pukovnija na teritoriju Hrvatske

i Slavonije sa sjedištem u Otočcu. Pukovnija je do 1764. godine bila podijeljena na 4 bojne, a

svaka je bojna imala 4 satnije. Te je godine smanjen broj vojnika pa je pukovnija od tada

imala 3 bojne, 2 bojne su imale 6 satnija, a treća (pričuvna) bojna 4 satnije. Otočka je

pukovnija bila podijeljena na 12 satnija: satnija br. 1 Kosinj, satnija br. 2 Klanac, satnija br. 3

Perušić, satnija br. 4 Bunić, satnija br. 5 Zavalje, satnija br. 6 Korenica, satnija br. 7 Vrhovine,

satnija br. 8 Škare, satnija br. 9 Sinac, satnija br. 10 Otočac, satnija br. 11 Brlog i satnija br.

12 Sv. Juraj.206 Ogulinska graničarska pješačka pukovnija br. 3 (njem. Oguliner Grenz

Infanterie Regiment Nr. 3) ustrojena je 1746. godine, a sjedište zapovjedništva bilo je u

Ogulinu. Pukovnija je bila podijeljena na 12 satnija: satnija br. 1 Krivi put, satnija br. 2

202 Fedor Moačanin, „Organizacijske strukture Vojne krajine do sredine 18. st.”, Arhivski vjesnik, 34-35, Hrvatski državni

arhiv, Zagreb 1992., 160, pristupano 11.03.2019., https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102070. 203 Kaser, Popis Like i Krbave, 12-13. 204 Graničarske pukovnije u Slavoniji su 1775. godine odredile 42 rabote i to: 13 carskih, 12 općih ili općinskih i 17 privatnih.

Rabote su se više puta u godini ponavljale. 205 Ogulinska graničarska pukovnija, Hrvatski državni arhiv, Nacionalni arhivski informacijski sustav, pristupano

11.03.2019., http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8832. 206 Otočka graničarska pukovnija, Hrvatski državni arhiv, Nacionalni arhivski informacijski sustav, pristupano

09.10.2019.,http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9123.

33

Brinje, satnija br. 3 Jezerane, satnija br. 4 Modruš, satnija br. 5 Oštarije, satnija br. 6 Ogulin,

satnija br. 7 Drežnik, satnija br. 8 Plaški, satnija br. 9 Rakovica, satnija br. 10 Primišlje,

satnija br. 11 Tounj i satnija br. 12 Dubrave.207

4.2.1. Prezime Hodak, Lika

Hodaci su 1689-90. godine iselili iz sjevernog velebitskog Podgorja (Jablanac) u

unutrašnjost Like i naselili se u zapadnu i srednju Liku (Pazarište, Luka (Otočac)) odakle su

već početkom XVIII. stoljeća iselili na sjever i postepeno tijekom XVIII. stoljeća naseljavali

Kordun između Plitvičkih jezera i Slunja, sjeverni i istočni dio Like (Saborsko, Petrovo Selo,

Željava) ali su se zadržali i na području Pazarišta.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 4) u Lici je bilo stalno

nastanjeno 204 nositelja prezimena Hodak (15,0% od ukupnog broja nositelja prezimena

Hodak u NRH), 44 obitelji s tim prezimenom (13,4% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u NRH) i 6 nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo

(podstanari, namještenici i sl.) (5,7% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH

koji nemaju svoje domaćinstvo). Najveći broj Hodaka na teritoriju Like 1948. godine bio je u

Kotaru Ogulin 122/23/5 (9,0%/7,0%/4,7%), mjestu Saborsko 117/22/5 (8,6%/6,7%/4,7%) i

Kotaru Perušić 44/11/0 (3,2%/3,3%/0,0%) mjestu Podastrana 16/3/0 (1,2%/0,9%/0,0%).

Hodaci su u popisu stanovništva iz 1948. godine zabilježeni i u Kotaru Titova Korenica

32/7/1 (2,4%/2,1%/0,9%) mjestu Željava 21/4/0 (1,5%/1,2%/0,0%), te Kotaru i gradu Gospić

6/3/0 (0,4%/0,9%/0,0%).208,209

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine (Dodatak: Tablica 13) i administrativno-

teritorijalnoj organizaciji N.R. Hrvatske iz 1948. godine (radi usporedbe sa stanjem iz 1948.

godine)210,211 u Lici je bilo stalno nastanjeno 103 nositelja prezimena Hodak (5,0% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 44 obitelji s tim prezimenom (5,7% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH). Najveći broj Hodaka u Lici 2001. godine

(prema administrativno-teritorijalnoj organizaciji N.R. Hrvatske iz 1948. godine) bio je u

Kotaru Titova Korenica 36/14 (1,7%/1,8%), naselju Plitvička Jezera 21/10 (1,0%/1,3%),

Kotaru Ogulin 30/16 (1,4%/2,1%), naselju Saborsko 30/16 (1,4%/2,1%) i Kotaru Perušić 17/7

(0,8%/0,9%), naselju Oteš 11/5 (0,5%/0,6%). Hodaci su zabilježeni i u Kotaru i gradu Gospić

17/6 (0,8%/0,8%) i Kotaru Senj 3/1 (0,1%/0,1%).212

207 Militär Schematismus des Osterreichischen kaiserthumes für 1868., Wien, december 1867, 372. 208 Putanec, Šimunović, Leksik prezimena, 226. 209 Kao izvor za imena naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak 1948. godine, koristio sam Leksik prezimena

Socijalističke Republike Hrvatske* nastao na temelju prvog Općeg popisa stanovništva Federativne Narodne Republike

Jugoslavije iz 1948. godine. Prvi Opći popis stanovništva Federativne Narodne Republike Jugoslavije koji je proveden

15.03.1948. godine važan je jer je nastao prije ubrzane industrijalizacije (Jugoslavija je 1948. godine bila jedna od

najruralnijih zemalja u svijetu, a samo jedna polovica stanovništva je pohađala ili završila osnovnu školu.) koja značajno

utječe na pokretljivost stanovništva na većem prostoru i trajnu promjenu mjesta stalnog boravka (iseljavanje, useljavanje)

pojedinaca ili skupina stanovništva (Prema popisu stanovništva iz 1931. i 1948. godine stanovništvo Jugoslavije je bilo

prostorno vrlo nepokretno, najveći dio stanovništva živio je i radio u svome mjestu rođenja.). Snažan razvoj industrije I

ostalih neagrarnih djelatnosti u FNRJ asporbirao je radnu snagu iz poljoprivrede što je za posljedicu imalo unutarnje

migracije poljoprivrednog (seoskog, ruralnog) stanovništva, odnosno promjenu mjesta stalnoga boravka pojedinaca i cijelih

obitelji. Migracijska kretanja na prostoru FNRJ bila su najintenzivnija u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata, osobito

masovna kolonizacija stanovništva iz siromašnih i ratom opustošenih krajeva u Slavoniju i Vojvodinu u razdoblju 1945.-

1948. godine. Značajnije migracije u Slavoniju i Vojvodinu bile su iz južnih dijelova Hrvatske (Dalmacije, Hrvatskog

Primorja, Like, Korduna i Banije). Prinudna kolektivizacija sela i poljoprivrede započeta 1945. godine, a dosegla svoj

maksimum krajem 1950. godine, te potreba za radnom snagom u industrijskim centrima ubrzale su migraciju stanovništva iz

sela u grad (1948. g. u FNRJ je bilo 87 naselja određenih kao grad).

*Autori (Urednici: Valentin Putanec i Petar Šimunović) Leksika prezimena Socijalističke Republike Hrvatske prepoznali su

prelomni trenutak u povijesti i stvorili po mnogo čemu jedinstveno djelo hrvatske antroponimije koje je nezaobilazan izvor za

svako ozbiljnije istraživanje prezimena.

34

Prema popisu stanovništva i administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz 2001. godine

(Dodatak: Tablica 9) u Lici je živjelo 103 nositelja prezimena Hodak (6,6% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u RH) i 55 obitelji s tim prezimenom (7,1% od ukupnog broja

obitelji s tim prezimenom u RH). U Ličko-senjskoj županiji kojoj pripada najveći dio Like

bilo je zabilježeno 73 nositelja prezimena Hodak (3,5% od ukupnog broja nositelja prezimena

Hodak u RH) i 2 8obitelji s tim prezimenom (3,6% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u RH). Dio teritorija Like obuhvaćen popisom stanovništva iz 1948. godine u

kojem su zabilježeni Hodaci (Saborsko) prema administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz

2001. godine pripao je Karlovačkoj županiji. U Saborskom je 2001. godine zabilježeno 30

nositelja prezimena Hodak (1,4% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 16

obitelji s tim prezimenom (2,1% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH).212

1. Pazarište

Vlaško stanovništvo vjerno Osmanlijama do oslobođenja Like i Krbave 1689. godine,

napustilo je Pazarište i iselilo na područje Otočca. Poslije oslobođenja Like Juraj Križanić

povjerenik karlovačkog generala Josipa Rabatte ispravom od 6.8.1690. godine izdanom u

Novom u Lici na molbu Lovre Milinkovića kneza od Jablanca (potomak Milinka Vojnića

jednog od vođa Bunjevaca pri prvoj seobi u Lič 1605. god.), a za njegovu vjernu službu

dozvoljava naseljavanje pedeset kuća u Pazarištu (i) „u konfinu213 Novskom“,214 određuje im

granice i dozvoljava slobodnu pašu u Podgorju:

210 „U različitim povijesnim razdobljima Republika Hrvatska imala je i različite teritorijalne ustroje, ali konstanta su uvijek

bili naselje i općina koja je u pravilu u svom sastavu imala više naselja. Do današnjih županija viši oblici teritorijalne

organizacije općina bili su okružja, kotari i zajednice općina.“ (Uvod i metodološka objašnjenja, Naselja i stanovništvo

Republike Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku RH, pristupano 17.10.2019., https://www.dzs.hr/). 211 Narodni odbori (kotara, grada, mjesta) su tijela državne vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama NR Hrvatske:

oblastima, kotarevima, gradovima i mjestima, a djeluju od 1945. god. NR Hrvatska je 1947. god. Zakonom o

administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH, br. 60/1947.) podijeljena na oblasti, kotare, gradove, gradske

rejone, gradska naselja i mjesne narodne odbore, a 1952. god. podijeljenja je na kotare, gradske općine i općine. Područje NR

Hrvatske je 1947. god. bilo administrativno-teritorijalno podijeljeno na 81 kotar, 18 gradova i 2278 područja mjesnih

narodnih odbora. Mjesni narodni odbori su ukinuti 1952. god. (ostali su NO gradova), a osnovani su narodni odbori općina.

NO gradova i gradskih općina ukinuti su 1955. god., a kotari i općine u NR Hrvatskoj postali su osnovne administrativno-

teritorijalne jedinice. Teritoriji općina nešto su veći od teritorija bivših mjesnih narodnih odbora jer je u nekoliko navrata od

1947. do 1952. god. provedeno okrupnjivanje teritorija, uglavom spajanjem mjesnih narodnih odbora pa da je Zakonom o

podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN, br. 16/52.) formirano 89 kotara i 737 općina. Okrupnjivanje teritorija

općina i kotareva nastavljeno je i dalje tako da je 1954. god. bilo 96 kotara i 737 općina, 1955. god. 27 kotara i 299 općina,

1962. god. 9 kotar i 238 općina, 1963. god. 9 kotara i 111 općina, te 1967. god. samo 8 kotara kada su i ukinuti. Općine su se

kao osnovne administrativno-teritorijalne jedinice održale do danas. U vrijeme popisa stanovništva 1991. god. na teritoriju R.

Hrvatske bile su 102 općine (županije još nisu bile formirane), 1992. god. 21 županija (uključujući Grad Zagreb s položajem

županije), 70 gradova i 419 općina, a u vrijeme popisa stanovništva 2001. god. 20 županija, Grad Zagreb s posebnim

položajem, 122 grada i 423 općine (Silvija Štakorec, A. – Arhivsko gradivo uprave i javnih službi, Arhivsko gradivo,

Državni arhiv u Karlovcu, pristupano 25.11.2019., https://www.da-ka.hr/arhivsko-gradivo/262-2/; Stanko Žuljić, Regionalno

i teritorijalno ustrojstvo Hrvatske u razdoblju između godina 1945.-2000., Ekonomski pregled, godina 52 broj 1-2, Hrvatsko

društvo ekonomista, Zagreb 2001., 5, 7, pristupano 25.11.2019., https://hrcak.srce.hr/ekonomski-pregled; Ana Tuk, „Stvarna

nadležnost kotarskih narodnih odbora”, Arhivski vjesnik, broj 59, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2016., 278, pristupano

25.11.2019., https://hrcak.srce.hr/arhivski-vjesnik; Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001., Teritorijalni

ustroj, Državni zavod za statistiku RH, pristupano 25.11.2019., https://www.dzs.hr/. 212 Maletić, Šimunović, Hrvatski prezimenik, 541. 213 Konfin, značenje: 1. teritorij, područje, prostor (geografski), areal. 2. lat. cōnfīnium, slov. konfin; međaš, obično kamen

koji dijeli zemljišta, države; kamen međaš; označuje crtu na zemljištu koja razdvaja dva cjelovita prostora, među, granicu. 3.

međa ili granica, obično državna. 4. Vojna granica, Krajina, njem. Militärgrenze, lat. confinium. 214 Kapetanija Novi (okrug Karlobag) je 1712. god. imala podružnice (njem. Filialposten): Pazarište, Smiljan, Brušane i

Divoselo (Lopašić, Spomenici, III., Isprava broj CLXVIII., 282).

35

„Ja sdola podpisani dajem na znanje svim i svakomu, kadi bude potribno z ovim mojim

komisarskim listom naprvo dojti i svidočiti, kako ja bih odlučen i poslan za komisara u imenu

uzmožnoga i visoko dobro rojenoga gospodina, gospodina Josefa grofa vikovičnoga od

Rabatte, cesarove svitlosti tolnačnika i komornika, sve Hrvacke i Primorske krajine

sadašnjega vicegenerala i velikoga u Karlovcu Nimške kumpanie kapitana, da naselim s

dobrimi i vernimi Ijudmi i junaci po svoj Like i Krbave. Zato izmed ostalih dojde pridame

Lovre Milinković, knez od Jablanca, proseći me, da bi mu dal dopušćenje, pedeset hiž dobrih i

vernih junakov naseliti u Pazarišćah i u konfinu Novskom za njegovu vernu službu, koteru je

do sih dob cesarovoj svitlosti u svakom mestu izkazival, koju i u napridak obiće se učiniti, i

višnje gospode zapovid marljivo obvršiti. Vidivši njegovu vernu službu, kako i ostalih

njegovih seljanov, dajem i dopušćam rečenomu Lovri Milinkoviću u potribovanom konfinu

Novskomu, po imenu Pazarišćih, da slobodno rečenih 50 hiž postavi i naseli, i u napridak,

koji želi i potriboval bude u rečenih Pazarišćah naseliti se, da rečeni Lovre Milinković

slobodu imal bude tomu svakomu mesto dati i odkazati, i od svakoga takovoga toga, ako više

od ovih 50 hiž ondi se postavi, bude dužan rečeni Lovre Milinković, kako naseli, pod

nemilošću gosposku i kaštigu dojti u Karlovac višnjoj gospodi, ali ti meni kako ti komisaru

odlučenomu, po imenu i pridivku obznaniti, i od svakoga račun pravično dati, da budu znali u

napridak gospoda višnja račun od sela njegova. Zatim daje se rečenomu knezu Lovri

Milinkoviću svaka sloboda u Podgorju pasti, ladati i uživati, kako i ostali, koji se budu u

Novskom konfinu selili, a to ko je med konfinom sveto Jurskim i Bažkim od starine, počamši

pako od Podgorja sva Pazarišća, kako i Rudine, i što je god i od Pazarišć do vode Otesice,

kako voda zatiče u Liku, u rečenim Novskim konfinu, samo van iznamši Vaganac, bude mogal

s ostalimi svoimi seljani slobodno ladati i uživati, kako sami svoje, oni i njihov ostanak polag

vernosti njihove do milošće i volje cesarove svitlosti i našega premilostivnoga poglavnika.

Radi većega verovanja i tvrdnosti ovoga moga komesarskoga lista jesam se rukom mojom

lašćom podpisal, i navadni pečat postavil.

Actum Novi, 6. augusta 1690. (Z P.) Juraj Krixanich, komesar. — Confirmo ut supra: Comes

Josephus a Rabatta. (Z. P.) Confirmo ut supra: Th. bar. von Strakhan. (Z. P.) Ja Ivan

Kuraffsky, sindicus Lički prekopiah pravo i pravično m. p."215

Trećina naseljenika bili su Krmpoćani iz Liča, a ostali su potjecali iz Ledenica, Novog

(Vinodolskog), Zagona i Podgorja.163,164,216,217

U popisu Like i Krbave iz 1712. godine zabilježene su dvije kuće Hodaka u Pazarištu

(Popis na Zemlia y Puskari u Pazarischih Leta 1712) s ukupno 15 članova.218,219 Popisana je

zemlja, glava obitelji, muškarci sposobni za vojsku i ostali članovi domaćinstva (Popisana

Zemlia y Puskari u Pazarischih):

− Petar Hodak ima zemlie u sue skupa uza 571/2. (Petar Hodak) od let, 50. mala, 3.

ženskoga (ukupno) 9.

215 Lopašić, Spomenici, II., 413-414. 216 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 201. 217 U Pazarištu je 1696. god. bilo 50 bunjevačkih obitelji, 1701. god. 105 obitelji, a 1712. god. 95 obitelji (većinom Bunjevci).

Od 1690. do 1701. god. broj obitelji u Pazarištu je rastao, a do 1712. god. je opao (Kaser, Popis Like i Krbave, Tablica 1, 19). 218 Kaser, Popis Like i Krbave, 347-348. 219 „U popisu od 1712. nalaze se upisani ovi stanovnici u Pazarištima: …Hodak Petar 9, …Hodak Matij 11,…” (Pavičić,

Seobe i naselja u Lici, 201).

36

− Matÿ Hodak ima zemlie pod kuciom 15 Item u Brizah 30 (ukupno zemlie) 45. (Matÿ

Hodak) od let, 60. sini Paual 30. (let) Marko 20. (let) Petar 18. (let) Toma 16. (let)

mali, 1. žensko (ukupno) 6.

Slika 13. Donje Pazarište 1775-1776. godine.220

U župi Donje Pazarište 29.1.1782. godine krštena je Maria Hodak kći Antonia Hodaka

i Barbare.221

Slika 14. Maria Hodak kći Antonia Hodaka i Barbare krštena 29.1.1782. godine u župi Donje Pazarište.221

U župi Aleksinica (D. Pazarište) 23.6.1840. god. kršten je Josip Wikichnigg Hodak sin

Stjepana Hodaka i Marte Hodak rođ. Vojnić. Krsni kumovi su bili Jakob i Katarina Hodak.222

Slika 15. U župi Aleksinica kršten je 23.6.1840. god. Josip Wikichnigg Hodak sin Stjepana Hodaka i Marte

Hodak rođ. Vojnić.222

220 Karlstädter Generalat [B IX a 786], Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military Survey, pristupano 10.03.2019.,

https://mapire.eu.

37

Po službenim podacima u Registrima kućarine (glavni porez od nekretnina) i

registrima tecivarine (glavni porez od pokretnina) krajem 1915. godine (Dodatak: Tablica 1)

obitelji s prezimenom Hodak koje imaju svoje posjede i kuće u Ličko-krbavskoj županiji, te u

njoj zaista stalno borave223 naseljene su na području Pazarišta u mjestima: Klanac (Pazarište)

8 kuća224 (61 nositelja prezimena),225,226 Gornje Pazarište 2 kuće224 (15 nositelja

prezimena)225,226 i Smiljan (zona „raspršavanja” prezimena) 1 kuća224 (8 nositelja

prezimena).225,226

Prema popisu stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine (valjda popis stanovništva

Kraljevine Jugoslavije iz 1931. god.) (Dodatak: Tablica 2) u Pazarištu (Kotar Perušić, Općina

Pazarište) je zabilježeno 10 kuća227 (50 nositelja prezimena)228,229 s prezimenom Hodak.

Bunjevci Hodaci nalaze se upisani i kao stanovnici susjednih naselja: Oteš (Kotar Gospić,

Općina Gospić) 6 kuća230 (30 nositelja prezimena)231,229 i Podastrana (Kotar Gospić, Općina

Gospić) 3 kuće230 (15 nositelja prezimena).231,229

221 Župa Donje Pazarište, Matična knjiga rođenih 1780-1846, str. 8, slika 6, mikrofilm broj 239, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Donje Pazarište; Births (Rođeni) 1780-1846; Image No. 6; Croatia State Archives, Zagreb, pristupano 23.072019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99C-59JB?i=5&cc=2040054. 222 Župa Aleksinica, Matična knjiga rođenih 1823-1870, str. 38, slika 40, mikrofilm broj 1, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Aleksinica; Births (Rođeni) 1823-1870; Image No. 40; Croatia State Archives, Zagreb, pristupano 26.06.2019.,

https://familysearch.org. 223 Podaci su prikupljani po načelu stalnog stanovništva, lat. de iure. Stalnim stanovnikom smatrane su sve osobe koje su

izjavile da na području Ličko-krbavske županije imaju prebivalište, tj. stalno su nastanjenje, bez obzira na to jesu li u

trenutku popisa bile kraće ili duže vrijeme odsutne (Uvod i metodološka objašnjenja, Naselja i stanovništvo Republike

Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku RH, pristupano 17.10.2019., https://www.dzs.hr/. 224 Grujić, Plemenski rječnik, 315. 225 U kućnoj zadruzi u Hrvatskoj i Slavoniji 1915. god. bilo je prosječno 7,6 članova u domaćinstvu i 1,5 domaćinstava

(obitelji) u kući (Suzana Leček, „Struktura seljačke obitelji Prigorja i Hrvatskog Zagorja (1918.-1941.)”, Časopis za

suvremenu povijest, god. 31 broj 2, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 1999., 289). 226 Množenjem broja kuća Hodaka sa prosječnim brojem članova u kućnoj zadruzi u Hrvatskoj i Slavoniji 1915. god. dobio

sam približan broj nositelja prezimena Hodak u određenom mjestu u Ličko-krbavskoj županiji 1915. god. zaokružen na

najbliži cijeli broj. 227 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 279. 228 Općina Pazarište je 1931. godine imala prosječno 4,95 članova u domaćinstvu i 1,01 domaćinstava (obitelji) u kući (1094

kuća, 1107 domaćinstava, 5481 stanovnika), a Kotar Perušić (Općine: Kosinj, Pazarište, Perušić; Savska banovina) 5,21

člana u domaćinstvu i 1,05 domaćinstava (obitelji) u kući (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine,

Kraljevina Jugoslavija, Prisutno stanovništvo, broj kuća i domaćinstava, knjiga I, Opšta državna statistika, Beograd 1937.,

91). 229 Množenjem broja kuća Hodaka sa prosječnim brojem članova u domaćinstvu 1931. god. na određenom području (mjesto,

grad/općina, kotar) dobio sam približan broj nositelja prezimena Hodak na određenom području 1930. (?) god. zaokružen na

najbliži cijeli broj. Prosječni broj članova domaćinstva/kućanstva jest omjer broja stanovnika i broja domaćinstva/kućanstva

na određenom području (mjesto, grad/općina, kotar, oblast, županija, Republika Hrvatska). „Pod domaćinstvom se

podrazumeva svaka porodica ili druga zajednica lica, čiji članovi zajednički stanuju i zajednički troše svoje prihode. Lice

koje živi kao samac /bez obzira da li stanuje s drugim samcem ili članovima drugog porodičnog domaćinstva, ali s kojima ne

troši svoje prihode/ smatrano je posebnim domaćinstvom.” (Uvod, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova od 31. marta

1961. godine, FNRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd 1965, VI). „Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga

zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje,

prehrana i sl.). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama, tzv. samačko kućanstvo. Obitelj je zajednica unutar

istoga kućanstva koja se sastoji od: bračnoga/izvanbračnog para bez djece, bračnoga/izvanbračnog para s djecom, jednog

roditelja s djecom.” (Metodološka objašnjenja, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Državni zavod za statistiku

RH, pristupano 13.11.2019., https://www.dzs.hr). 230 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 202. 231 Općina Gospić je 1931. godine imala prosječno 4,96 članova u domaćinstvu i 1,07 domaćinstava (obitelji) u kući (1910

kuća, 2213 domaćinstva, 10975 stanovnika), a Kotar Gospić (Općine: Gospić, Karlobag, Lički Osik, Medak, Smiljan),

Savska banovina 5,11 članova u domaćinstvu i 1,07 domaćinstava (obitelji) u kući (6225 kuća, 6669 domaćinstava, 34060

stanovnika) (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 87).

38

U popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 3) ne navode se mjesta

Pazarište i Klanac nego Podastrana (danas naselje istočno od D. Pazarišta), Zaoteš, Podoteš i

Oteš, a svi pripadaju Kotaru Perušić. U mjestu Podastrana je 1948. godine zabilježeno 16

nositelja prezimena Hodak (1,2% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH), 3

obitelji s tim prezimenom (0,9% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH) i 0

nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.),

Zaoteš 12/3/0 (0,9%/0,9%/0,0%), Podoteš 11/2/0 (0,8%/0,6%/0,0%), Oteš 4/2/0

(0,3%/0,6%/0,0%) što je ukupno 43 nositelja prezimena Hodak i 10 obitelji s tim prezimenom

na širem području Pazarišta (3,17%/3,04% u NRH). Ako se tom broju kao zone

„raspršavanja” prezimena dodaju susjedna mjesta Široka Kula (Kotar Gospić) 3/1/0

(0,2%/0,3%/0,0%), Smiljan (Kotar Gospić) 2/1/0 (0,1%/0,3%/0,0%), te Perušić (Kotar

Perušić) sa 1/1/0 (0,1%/0,3%/0,0%) dolazimo do 49 nositelja prezimena Hodak (3,61% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH) i 13 obitelji s tim prezimenom (3,95% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH) što je i najveći ikad zabilježeni broj Hodaka

na području koje omeđuju mjesta Pazarište, Perušić i Gospić.208

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine (Dodatak: Tablica 7) u Donjem Pazarištu

(naselje u sastavu grada Gospića) nalazilo se 6 nositelja prezimena Hodak (0,3% od ukupnog

broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 1 obitelj s tim prezimenom (0,1% od ukupnog broja

obitelji s tim prezimenom u RH), Oteš (Gospić) 11/5 (0,5%/0,6%), Perušić 6/2 (0,3%/0,3%),

Gospić 8/3 (0,4%/0,4%), Podoštra (Gospić) 2/1 i Brušane (Gospić) 1/1 (tzv. samačko

kućanstvo) što ukupno iznosi 34 nositelja prezimena (1,63% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u RH) i 13 obitelji s tim prezimenom (1,67% od ukupnog broja obitelji s

tim prezimenom u RH).212

2. Luka (Otočac)

Prezime Hodak (porijeklom Bunjevci ili »katolički Vlasi«) zabilježeno je u selu Luka

u kome su nastanjeni oko 1690. godine.232 Luka je naselje u dolini rijeke Gacke između brda

Umac i Vinica, a nalazi se u sastavu grada Otočca.

Slika 16. Luka (Otočac) 1775-1776. godine.220

232 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 181.

39

3. Saborsko

U Saborsko su Bunjevci Hodaci doselili prije 1765. godine. Za potrebe prve

katastarske izmjere područja Karlovačkog generalata 1775-1776. godine233,234 izvršena je prva

numeracija kuća u Saborskom (sjeverni dio Like) i tada su Hodaci dobili kućne brojeve 1, 2 i

5.235

Slika 17. Saborsko 1775-1776. godine.220

U mjesečnoj evidenciji vojnika Ogulinske graničarske pukovnije br. 3 (Oguliner

Gränz Regiment No. 3) za svibanj 1787. godine upisan je Tadija Hodak iz Saborskog kbr. 2,

Nikola i Mihat Hodak iz Saborskog kbr. 5236 i Nikola Hodak iz Saborskog kbr. 5, rođen 1765.

godine.235,237

233 Prva katastarska izmjera tzv. „Jozefinski katastar” i kartografiranje područja Karlovačkog generalata (Karlstädter

Generalat) izvršeno je 1775-1776. god. (Major v. Jenny) (Josef Paldus, „Die Kartenabteilung des k. u. k. Kriegsarchivs”,

Mitteilungen der Kais. Königl. Geographischen gesellschaft in Wien, Band 57 No 9, Wien 1914., 412-413, pristupano

10.03.2019., https://archive.org/details/n09mitteilungen57stuoft/page/n51; Andrej Čebotarev. „Građa za proučavanje

upravnog sustava krajiških pukovnija (1746-1873) s posebnim obzirom na Ogulinsku krajišku pukovniju br. 3”, Arhivski

vjesnik, 34-35, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1992., 204, pristupano 03.07.2019., https://hrcak.srce.hr/arhivski-vjesnik. 234 Ludwig von Jenny (Jenney, Jeney), general bojnik, topograf (1719 - 1797). Vodio je izmjeru na području Karlovačkog

generalata koja je započeta 1775. god., a mjernički rad je bio gotov 1776. god. Topografska karta Karlovačkog generalata

izrađena je 1777. god. u mjerilu 1:28 800, a sastojala se od 64 sekcije (79 listova?). Svaki list je izrađen u samo dva rukom

crtana i obojena primjerka. Nakon što je završena ta topografska karta, pokazalo se da ne daje potpunu sliku za ekonomsko

vrednovanje zemljišta. Vojne su vlasti u suradnji s civilnima donijele zaključak da se provede ekonomska (katastarska)

izmjera istog terena u svrhu izrade ekonomske (katastarske) karte Karlovačkog generalata u mjerilu 1:7200. Spomenuti rad

povjeren je Jeneyju. Radni materijal u mjerilu 1:7200 nije nikada precrtan učisto. Neki se listovi s prikazom naših područja

nalaze u Hrvatskom državnom arhivu i Kartografskoj zbirci Nacionalne i sveučilišne zbirke u Zagrebu. 235 Sue Oreilly, Saborčanski rodovi: Hodaci, Svi članci, Saborsko „Grad na Kapeli“, pristupano 07.02.2019.,

http://saborsko.net/index.php/arhiva-clanaka/139-saborcanski-rodovi-hodak. 236 Musterlisten* und Standestabellen**, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Fasz. 3398-3399

1775-1787, film 1237359, DGS 7683857, Grenz - Inf. reg. 3 Standes tabellen vol. no. 399 1781-1787, Mikrofilmroll number

46, Oesterreichisches Staatsarchiv, publication: Salt Lake City, Utah: Gefilmt durch The Genealogical Society of Utah, 1979,

picture No. 530, pristupano 14.07.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library; picture No. 530, pristupano

14.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3Q9M-C9T5-1SMY-P?i=529&cat=80152.

*„Muster liste” (muster - muštranje, smotra) su poimenični popisi plaćenih vojnika na svakom odsjeku Vojne krajine, u

ovom slučaju na Hrvatskoj krajini.

**„Standes-Tabelle” su redovni mjesečni personalni iskazi o osoblju s platnog spiska u pukovnijama.

40

Slika 18. Tadija Hodak iz Saborskog kbr. 2 pripadnik Ogulinske graničarske regimente

br. 3. upisan u tabelu postrojbe, svibanj 1787. godine.236

Slika 19. Nikola i Mihat Hodak iz Saborskog kbr. 5 pripadnici Ogulinske graničarske

regimente br. 3. upisani u tabelu postrojbe, svibanj 1787. godine.236

U studenom 1806. godine upisani su u tabelu postrojbe Petar i Ivan Hodak iz

Saborskog pripadnici Ogulinske graničarske regimente br. 3.238

Slika 20. Petar i Ivan Hodak iz Saborskog pripadnici Ogulinske

graničarske regimente br. 3. upisani u tabelu postrojbe, studeni

1806. godine.238

Joso Hodak iz Saborskog (Saborsky), Hrvat (Croatien), star 20 godina. Graničar

puškar (Grensz fousilt), pod zapovjedništvom kapetana Golloba, pripadnik Ogulinske

graničarske regimente br. 3 upisan je u tabelu postrojbe 1807. godine.239

237 Graničari Toma, Petar, Bartol (Petar i Bartol su invalidi) i Sava Hodak pripadnici tjelesne gardijske (garda) satnije (Leib

Compagne) upisani su u mjesečni popis (Standes-Tabelle) osoblja s platnog spiska Ogulinske graničarske regimente br. 3 u

veljači 1764. god (Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Fasz.

3396-3397 1763-1774, Grenz - Inf. reg. 3 Standes tabellen 1764, film 1237357, DGS 007683855, Mikrofilmroll number 44,

Oesterreichisches Staatsarchiv, publication: Salt Lake City, Utah: Gefilmt durch The Genealogical Society of Utah, 1979,

picture No. 65-67, pristupano 14.07.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library; picture No. 65 pristupano

14.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3Q9M-C9TR-MK9T?i=64&cat=80152. 238 Musterlisten* und Standestabellen,** 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Standestabellen Fasz.

3396-3397 1763-1774, Grenz - Inf. reg. 3 Musterlisten 1807, film 1237357, DGS 007683855, roll number 43,


slika 27, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library.

41

Slika 21. Joso Hodak iz Saborskog. Graničar puškar, pripadnik 1. Kumpanije Ogulinske

graničarske regimente br. 3 upisan u tabelu postrojbe 1807. godine.239

Petar Hodak iz Saborskog (Saborsky), Hrvat (Croatien), star 25 godina, graničar puškar

(Grensz fousilt) i Ivan Hodak iz Saborskog (Saborsky), Hrvat (Croatien), star 18 godina,

graničar puškar (Grensz fousilt), pripadnici Ogulinske graničarske regimente br. 3 upisani su

u tabelu postrojbe 1807. godine.240

Slika 22. Petar i Ivan Hodak iz Saborskog pripadnici Ogulinske graničarske regimente br. 3 upisani u

tabelu postrojbe 1807. godine.240

Prema popisu stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine (Dodatak: Tablica 2) u

Saborskom (Kotar Ogulin) je bilo 18 kuća227 (100 nositelja prezimena)241,229 s prezimenom

Hodak.242,243,244

239 Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Standestabellen Fasz.



picture No. 16, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library; picture No. 16 pristupano

07.02.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3Q9M-C9T5-BYDT?i=15&cat=80152. 240 Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Standestabellen Fasz.


Oesterreichisches Staatsarchiv, slika 17, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library. 241 Kotar Ogulin (Općine: Drežnica, Generalski Stol, Gomirje, Gornje Dubrave, Josipdol, Modruš, Ogulin, Oštarije, Plaški,

Tounj; Savska banovina) je 1931. godine imao prosječno 5,54 člana u domaćinstvu (1,06 domaćinstava (obitelji) u kući)

(8.043 kuća, 8.519 domaćinstva, 47.203 stanovnika) što pomnoženo sa 18 kuća Hodaka daje približno 100 nositelja

bunjevačkog prezimena Hodak stalno nastanjenih u mjestu Saborsko 1930. (?) godine (Definitivni rezultati popisa

stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 87). 242 Prema D. Brajdiću Hodaci se u Saborsko doseljavaju u prvoj polovici XVIII. stoljeća iz područja Brinja. Iz Saborskog

naseljavaju Drežničko Selište (Drago Brajdić, Povijest Selišta Drežničkog, Drago Brajdić, Zaprešić 2016., 112; Selište

Dežničko (Selišće) i okolicu su polovicom 18. st. naselili Saborčanski rodovi. Povijesne teme. Saborsko, pristupano

07.02.2019., http://www.saborsko.net/index.php/povijesne-teme/122-saborcani-su-polovicom-18-st-naselili-selisce-

dreznicko-seliste. 243 Popis stradalih Hodaka u Prvom svjetskom ratu, (Dodatak: Tablica 24). 244 Popisi žrtava Drugog svjetskog rata s područja Saborskog, pristupano 25.07.2019., http://www.saborsko.net/index.php/2-

uncategorised/1132-zatajena-grobista-i-presucene-zrtve-2-svj-rata-saborsko.

42

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 3) u Saborskom (Kotar

Ogulin) je zabilježeno 117 nositelja prezimena Hodak (8,6% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u NRH), 22 obitelji s tim prezimenom (6,7% od ukupnog broja obitelji s

tim prezimenom u NRH) i 5 nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo

(podstanari, namještenici i sl.) (4,7% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH

koji nemaju svoje domaćinstvo),208,245 a 2001. godine (Dodatak: Tablica 7) 30 nositelja

prezimena Hodak (1,4% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 16 obitelji s

tim prezimenom (2,1% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH).212 Saborsko je

1948. godine bio četvrti po veličini (broju nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim

prezimenom) regionalni centar prezimena Hodak u Hrvatskoj, a 2001. godine pao je na

jedanaesto mjesto.

4. Ličko Petrovo Selo i Željava

Svištovskim mirom iz 1791. godine Željava, Petrovo Selo, Vaganac i Rešetar (pojas

zemljišta kraj Plitvičkih jezera ispod Plješevice, istočni dio Like), gradovi i utvrde Cetin,

Drežnik, Lapac i Srb pripali su Habsburškoj Monarhiji (Vojnoj krajini) i senjskoj i modruškoj

biskupiji. Petrovo Selo i Željava pripali su Otočkoj pukovniji, Cetin Slunjskoj, Drežnik,

Vaganac i Rešetar Ogulinskoj, a Lapac i Srb Ličkoj pukovniji. Za Petrovo Selo se

pretpostavlja da je nastalo poslije 1772. godine, a za Željavu oko 1780. godine.246 Naselje

Željava se nalazi jugoistočno od Petrovog Sela na obronku Plješivice i rubu polja. Slabije se

razvijalo od Petrovog Sela tako da je 1857. godine imalo 13 kuća i 69 stanovnika, 1910.

godine 876 stanovnika, a 1931. godine 853 stanovnika.247 U Željavu su Hodaci doselili prije

1792. godine. U Korenici je 1883. godine postao povjerenik Hrvatskog planinarskog društva

Dane Hodak.

245 U župi Plaški 2004. godine zabilježena je hrvatske katolička obitelj Hodak (Robert Jolić, „Povijest župe Plaški”, Modruški

zbornik br. 1, Katedra Čakavskog sabora Modruše, Josipdol 2007., 105, pristupano 07.02.2019.,

https://hrcak.srce.hr/modruski-zbornik). 246 Krajiški kapetan Petar Kühn naselio je 1792. godine graničare iz Otočke graničarske pukovnije u Petrovo Selo (Rudolf

Horvat, Lika i Krbava povijesne slike, crtice i bilješke, Svezak II. posebni dio, Mala knjižnica Matice hrvatske, kolo VL –

svezak 31., Matica hrvatska, Zagreb 1941., 26. Ličko Petrovo Selo, III. Bilješke r. br. 10). 247 Baze podataka, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku RH, pristupano

23.09.2019., https://www.dzs.hr.

43

Slika 23. Ličko Petrovo Selo i Željava 1775-1776. godine.220

Po službenim podacima u Registrima kućarine i registrima tecivarine krajem 1915.

godine224 u mjestu Željava naseljene su u 9 kuća (68 nositelj prezimena)225,226 obitelji s

prezimenom Hodak koje imaju svoje posjede i kuće, te u njoj zaista stalno borave.

Prema popisu stanovništva iz 1930. (?) godine u mjestu Željava (Kotar Korenica,

Općina Plitvička Jezera) u Lici nalazi se 9 kuća248,227 (46 nositelja prezimena)249,229 s

prezimenom Hodak.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 3) u mjestu Željava

(Kotar Titova Korenica) je zabilježen 21 nositelj prezimena Hodak (1,5% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u NRH), 4 obitelji s tim prezimenom (1,2% od ukupnog broja

obitelji s tim prezimenom u NRH) i 0 nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje

domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.). U Petrovom Selu 1948. godine nije zabilježeno

prezime Hodak ali je zabilježeno u susjednim mjestima Rastovača (Kotar Titova Korenica)

11/3/0 (0,8%/0,9%/0,0%) i Korana (Kotar Titova Korenica) 0/0/1.208

U popisu stanovništva iz 2001. godine (Dodatak: Tablica 7) u naseljima Ličko Petrovo

Selo (Plitvička Jezera) i Željava (Plitvička Jezera) nije zabilježeno prezime Hodak ali je

zabilježeno u susjednim naseljima: Smoljanac (Plitvička Jezera) 33 nositelja prezimena

Hodak (1,6% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 11 obitelji s tim

prezimenom (1,4% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH), Plitvička Jezera

(Plitvička Jezera) 21/10 (1,0%/1,3%), Jezerce (Plitvička Jezera) 9/2 (0,4%/0,3%), Korenica

(Plitvička Jezera) 5/1 (0,2%/0,1%), Rastovača (Plitvička Jezera) 1/1 i Korana (Rakovica)

1/1.212

248 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 234. 249 U Općini Plitvička Jezera je 1931. godine bilo prosječno 5,76 članova u domaćinstvu (1,07 domaćinstava (obitelji) u kući)

(407 kuća, 434 domaćinstva, 2500 stanovnika) što pomnoženo sa 9 kuća Hodaka daje 46 nositelja bunjevačkog prezimena

Hodak stalno nastanjenih u mjestu Željava 1930. (?) godine (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931

godine, I, 87).

44

5. Udbina

Prema službenim podacima u Registrima kućarine i registrima tecivarine krajem 1915.

godine224 u Udbini je zabilježena 1 kuća (8 nositelja prezimena)225,226 u kojoj stalno boravi

obitelj s prezimenom Hodak. Prema popisu stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine u Udbini

(Kotar Udbina, Općina Udbina) je zabilježena 1 kuća227 (5 nositelja prezimena)229,250 s

prezimenom Hodak. U popisu stanovništva iz 1948. i 2001. godine u Udbini nije zabilježeno

prezime Hodak.208,212

4.2.2. Prezime Hodak, Kordun

Hodaci su početkom XVIII. stoljeća iselili iz Pazarišta i Luke (Otočac) na sjever Like i

naselili se oko 1715. godine u Podmelnici (Slunj), u prvoj polovici XVIII. stoljeća u Selištu

Drežničkom i Oštarskim Stanovima, a 1791-94. godine naselili su Drežnik.

Ogulinski kapetan grof Adam Purgstal je 2.8.1708. godine u Ogulinu izdao ispravu251

kojom potvrđuje Rakovčanima, Hrvatima i Vlasima, podložnicima Ogulinske kapetanije,

pravo na zemlju što su je kod naseljenja zatekli i posvojili: „..da se nebi koj drugi iz kraja

meda nje tiskal...da je svak da u svom falacu miran...” Bili su oslobođeni svake službe i

davanja iznad 50 dukata, a zemlju na koju su dobili pravo korištenja i koja je u vlasništvu

kralja (Josip I. Habsburg, ugarsko-hrvatski kralj od 1687. do 1711. god.), nisu mogli prodati,

založiti ili pokloniti „...prez našega znanja i privoljenja...budući da krajične zemlje ne za

sumu niti blago nikakovo, nego za službu cesarsku davati se mogu.” Dodijeljena prava

Rakovčanima bila su jednaka i vrijedila su u cijeloj Krajini „...do velike cesarske

komešije,...”. Naime, nakon izgona Turaka iz Like prema odluci bečkoga dvora,

novooslobođeni teritorij je od 1690. godine postao kraljevska zemlja kojom je upravljala

posebna dvorska komisija sve do 1711. godine kada su Lika i Krbava stavljene pod upravu

Karlovačkog generalata, a 1714. godine postale sastavni dio Vojne krajine.

General grof Josip Rabata naselio je u svibnju 1711. godine 200 kuća Hrvata i Vlaha u

Rakovičkom polju. U ispravi koju je izdao u Karlovcu 20.8.1711. godine252,253 određuje

doseljenicima granice dodijeljenog zemljišta (od vrela Mrežnice na sjeveru do Selišta

Drežničkog na jugu crta koja spaja ta dva toponima bila je zapadna granica zemljišta), te

Lađevca (prije se zvao Ladanjsko polje) i rijeke Korane na istoku), vojnu obezu služenja u

Rakovičkoj kompaniji na Slunjskoj granici, zapovjednika koji se nalazi u Slunju, poručnika

Vuka Andre Mihate(o)vića („…wie sie dan unter commando herrn Wolf Andre

Mihatscheuitsch als leutnant zu Sluin, jedoch generalische Wallachen stehen sollen…”) i

određuje da su oslobođeni davanja iznad 200 zlatnih dukata.

Vođe doseljenika bili su: bivši porkulab254 Vuk Grbić („…Vuk Gerbich vor einen

purggraffen, unter dessen commando…”), Mihalj Sabljak knez (seoski vođa) Hrvata i Stipan

Kukić, knez Vlaha („…Mihal Sablak als der Croathen knesen und den Stipan Kukich vor

Wallachen knesen…”). Dio naseljenika bio je podrijetlom od Otočca255 i Brinja,256,257 a

doselile su porodice srednje ili manje veličine.

250 Općina Udbina je 1931. godine imala prosječno 5,53 članova u domaćinstvu i 1,06 domaćinstava (obitelji) u kući (1231

kuća, 1301 domaćinstava, 7197 stanovnika), a Kotar Udbina (Općine: Podlapac, Udbina, Savska banovina) 5,71 člana u

domaćinstvu i 1,04 domaćinstava (obitelji) u kući ( Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 93). 251 Lopašić, Spomenici, III., Isprava broj CXLVI., 246. 252 Ibidem, Isprava broj CLIX., 259. 253 Izvornik isprave na njemačkom nalazi se u arhivu porodice Keglević, a čuva se u HAZU (Lujo Šavor, „Regesti isprava iz

arhiva porodice Keglević g. 1700-1853.”, Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije br. 1, Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1954., 312).

45

Slika 24. Jozo i Joe Hodak, vojnici pripadnici 9. kumpanije (Rakovica)

Ogulinske graničarske regimente br. 3 u svibnju 1800. godine.258

Prema popisu stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine (Dodatak: Tablica 2) u

slunjskom kotaru (Podaci se odnose na Općine Rakovica i Drežnik.) bilo je 105 kuća227 (674

nositelja prezimena)259,229 Bunjevaca Hodaka.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 4) u Kordunu je bilo

stalno nastanjeno 471 nositelja bunjevačkog prezimena Hodak (34,7% od ukupnog broja



domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (5,7% od ukupnog broja nositelja prezimena

Hodak u NRH koji nemaju svoje domaćinstvo). Svi Hodaci u Kordunu 1948. godine živjeli su

na području Kotara Slunj (Hodake iz grada Karlovca ubrojio sam u regiju Pokuplje), a najviše

njih u mjestima: Drežničko Selište 136 nositelja prezimena Hodak u mjestu (10,0% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH), 28 obitelji s tim prezimenom u mjestu

(8,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH) i 0 nositelja prezimena Hodak koji

nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.), Čatrnja 113/24/1

(8,3%/7,3%/0,9%), Drežnik-Grad 97/18/3 (7,1%/5,5%/2,8%) i Smoljanac 63/12/1

(4,6%/3,6%/0,9%).208



godine) na teritoriju Korduna je živjelo 329 nositelja prezimena Hodak (15,8% od ukupnog

broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 110 obitelji s tim prezimenom (14,1% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u RH). Svi su živjeli na području Kotara Slunj (Hodake iz

grada Karlovca ubrojio sam u regiju Pokuplje), a najveći broj u naseljima: Selište Drežničko

86 nositelja prezimena Hodak (4,1% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 28

obitelji s tim prezimenom (3,6% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH), Drežnik

Grad 69/26 (3,3%/3,3%), Čatrnja 64/19 (3,1%/2,4%) i Smoljanac 33/11 (1,6%/1,4%).212

254 Porkulab (njem. Burggraf, mađ. porkoláb - kaštelan, upravitelj-kapetan grada ili tvrđave). 255 Prezime Grbić zabilježeno je u Vrhovinama i Crnoj Vlasti koje su u XVII. st. naselili Vlasi iz Vilića u okolici Otočca. 256 Sabljaci se spominju u Brinju (Sabljakovo selo) još 1645. god. da bi se kasnije raselili. 257 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 235. 258 Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Musterlisten Fasz. 3406-

3407, 1797-1800, Fasz. 3406-3407 1797-1800, Grenz - Inf. reg. no. 3 Standestabellen vol. no. 3407 1799-1800, film

1237366, DGS 007683864, roll number 53, Oesterreichisches Staatsarchiv, publication: Salt Lake City, Utah: Gefilmt durch

The Genealogical Society of Utah, 1979, slika 126, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library. 259 Prosječan broj članova u domaćinstvu u Kotaru Slunj (Općine: Cetin Grad, Drežnik, Primišlje, Rakovica, Slunj, Veljun;

Savska banovina) 1931. godine iznosio je 6,42 člana (1,01 domaćinstava (obitelji) u kući (7051 kuća, 7134 domaćinstva,

45829 stanovnika), što pomnoženo sa 105 kuća Hodaka daje 674 nositelja bunjevačkog prezimena Hodak stalno nastanjenih

u slunjskom kotaru 1930. (?) godine (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 92).

46


(Dodatak: Tablica 10) u Karlovačkoj županiji kojoj pripada najveći dio Korduna bilo je

zabilježeno 386 nositelja prezimena Hodak (18,6% od ukupnog broja nositelja prezimena

Hodak u RH) i 139 obitelji s tim prezimenom (17,9% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u RH).260 U Kordunu je 2001. godine (Dodatak: Tablica 9) zabilježeno 329

nositelja prezimena Hodak (15,8% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 110

obitelji s tim prezimenom (14,2% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH).212

1. Oštarski Stanovi (Rakovica)

Oštarski Stanovi su poslije mira zaključenog u Sremskim Karlovcima 1699. godine i

mira zaključenog u Požarevcu 1718. godine bili na samoj granici (vrh brda Bliznica iznad

sela) između Bosanskog pašaluka i Habsburške Monarhije. Na topografskoj karti

Karlovačkog generalata čija izmjera je izvršena 1775-1776. godine ucrtano je desetak kuća pa

dataciju o formiranju naselja Oštarski Stanovi (tada Oštarsko Selo) pretpostavljam na prvu

polovicu XVIII. stoljeća.

Slika 25. Oštarsko Selo 1775–1776. godine.220

Oko 1866. godine u Oštarskim Stanovima (tada Oštarski stani) bilo je 10 kuća i 139

stanovnika. Naselje je pripadalo rimokatoličkoj župi i pošti u Rakovici.261

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine u mjestu Oštarski Stanovi (Kotar Slunj)

zabilježeno je 14 nositelja prezimena Hodak (1,0% od ukupnog broja nositelja prezimena

Hodak u NRH), 3 obitelji s tim prezimenom (0,9% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u NRH) i 0 nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo

(podstanari, namještenici i sl.),208 a 2001. godine 6 nositelja prezimena Hodak i 3 obitelji s tim

prezimenom (0,3%/0,4%).212

U naselju Oštarski Stanovi (Općina Rakovica) 2015. god. nalazi se samo jedna kuća

Hodaka, kućni broj 140.262

260 Dio teritorija Like (Saborsko, Ogulin, Plaški) obuhvaćen popisom stanovništva iz 1948. godine u kojem su zabilježeni

Hodaci i grad Karlovac prema administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz 2001. godine pripali su Karlovačkoj županiji, a

Smoljanac (Plit. Jezera) Ličko-senjskoj županiji. U Saborskom je 2001. godine zabilježeno 30/16, Ogulinu 8/5, Plaškom 4/1 i

Karlovcu 48/18 nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom.

47

2. Selište Drežničko (Rakovica)

Prilikom naseljavanja Rakovičkog polja u svibnju 1711. godine Selište Drežničko je

bilo jugozapadna granica zemljišta dodijeljenog doseljenicima, ali zbog blizine granice koja je

prolazila kroz Rakovicu, Grabovac i Čatrnju do rijeke Korane pa kopnom do sela Željava,

naselje je formirano nešto kasnije, polovicom XVIII. stoljeća.

Za potrebe prve katastarske izmjere (tzv. „Jozefinski katastar”) područja Karlovačkog

generalata233 izvršena je 1775-1776. godine prva numeracija kuća u Saborskom. Tada su

Hodaci u Selištu Drežničkom (onda Orihovo Selište) dobili kućne brojeve 1, 2 i 5.235,242

U XVIII. stoljeću Selište Drežničko bilo je u sklopu župe Saborsko, a nakratko je bilo

pripojeno župi Rakovica. Zbog nesigurnog putovanja kroz šumu 1790. god. u Selište dolazi

kapelan. Kada su Svištovskim mirom iz 1791. godine utvrda Drežnik i pojas zemljišta kraj

Plitvičkih jezera ispod Plješevice (Ličko Petrovo Selo, Željava) pripali Habsburškoj Monarhiji

(Vojnoj krajini) osnovana je kapelanija, a 1799. godine Selište Drežničko je pripojeno župi

Drežnik.

Slika 26. Orihovo Selište (danas Selište Drežničko) 1775-1776. godine.220

Selište Drežničko je prema popisu stanovništva iz 1948. godine (tada Drežničko

Selište, Kotar Slunj) bilo naselje sa najvećim brojem Hodaka u Hrvatskoj (Dodatak: Tablica

3) što ga tada čini najvećim regionalnim centrom prezimena Hodak u Hrvatskoj. U naselju se

nalazilo 136 nositelja prezimena Hodak (10,0% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak

u RH) i 28 obitelji s tim prezimenom (8,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u

RH).208

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine (Dodatak: Tablica 7) Selište Drežničko

(Općina Rakovica) je nakon Zagreba bilo naselje sa najvećim brojem nositelja prezimena

Hodak i obitelji s tim prezimenom u Hrvatskoj, odnosno drugi po veličini regionalni centar

prezimena Hodak u Hrvatskoj. U Selištu Drežničkom je 2001. godine zabilježeno 86 nositelja


tim prezimenom (3,6% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH).212

U naselju Selište Drežničko (Rakovica) 2015. god. nalazi se deset kuća Hodaka, kućni

brojevi: 8b, 64a, 64b, 65a, 67a, 73, 74, 76, 76a i 76b.262

261 Vinko Sabljar, Miestopisni riecnik kraljevinah Dalmacije Hervatske i Slavonije, Zagreb 1866., 293. 262 Planovi naselja, Općina Rakovica, pristupano 22.01.2019., http://www.rakovica.hr/index.php/onama/planovi-naselja.html.

48

3. Drežnik (Rakovica)

Drežnik Grad je naselje 24 km jugoistočno od Slunja, u blizini Plitvičkih jezera. Od

1592. do 1788. godine Drežnik Grad (tada Drežnik) je bio turski u sastavu Ostrožačke

kapetanije. Svištovskim mirom iz 1791. godine utvrda Drežnik pripala je Habsburškoj

Monarhiji (Vojnoj krajini, Ogulinskoj pukovniji). Nakon osmanske vlasti šire područje bilo je

naseljeno ponajviše stanovništvom iz otočke i ogulinske pukovnije. Oko 1794. godine

krajiška uprava je u Drežnik planski naselila 66 domaćinstava263 ali to je i dalje bilo

pogranično područje tako da su Turci 1809. godine provalili u Drežnik i sve zapalili. Grad je

obnovljen i do 1869. godine bio je krajiško uporište.

Slika 27. Drežnik 1775-1776. godine.220

U Drežniku su u veljači 1806. godine zabilježene dvije kuće Hodaka, kućni brojevi 5 i

8 u kojima su živjeli pripadnici kompanije (satnije) Holjevac (Holievacz Compagnie)264

Ogulinske graničarske pukovnije br. 3 (Oguliner Gränz Regiment No. 3) Joso i Mate

Hodak.265

Slika 28. Joso Hodak iz Drežnika kbr. 5, pripadnik Ogulinske graničarske regimente br. 3 upisan u

tabelu postrojbe, veljača 1806. godine.266

263 Mile Bogović, „Slunjski kraj i njegova crkva u prošlosti i sadašnjosti”, Državni arhiv Gospić, Gospićko-senjska biskupija,

Gospić 2015., 235. 264 Hauptleute Hollievacz Franz, Gränz - (Carlstädter) Infanterie Regiment No. 3. Oguliner, Stab: Ogulin in Croatien

(Militär-Almanach Nro. XVII., Schematismus der kais, königl. Armee, für das jahr l806., Wien 1806., II. National-Gränz-

Infanterie, 222, pristupano 21.112019., https://library.hungaricana.hu/hu/view/MilitarAlmanachSchematismus_1806; Oberst

Hollievacz Franz, (zu Bründel in der Carlstädter Gränse.) 1839. godine (Militär-Schematismus des österreichischen

Kaiserthumes, Wien 1839., Unangestellte Oberste, 64, pristupano 21.11.2019., https://archive.org.

49

Slika 29. Mate Hodak iz Drežnika kbr. 8, pripadnik Ogulinske graničarske

regimente br. 3. upisan u tabelu postrojbe, veljača 1806. godine.267

Najveći broj stradalih Hodaka u Prvom svjetskom ratu (Dodatak: Tablica 24) bio je iz

Drežnika, njih 33, većinom pripadnika carske i kraljevske 79. pješačke pukovnije „Grof Josip

Jelačić” (njem. K. u. K. Otočaner Infanterieregiment Graf Jellačić Nr. 79), tzv. Jelačićevci.268

Drežnik Grad je prema broju obitelji s prezimenom Hodak 1948. godine bio peti po

veličini regionalni centar prezimena Hodak u Hrvatskoj iza naselja Drežničko Selište (Kotar

Slunj), Zagreb, Čatrnja (Kotar Slunj) i Saborsko (Kotar Ogulin), a 2001. godine treći iza

Zagreba i Selišta Drežničkog (Općina Rakovica).

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 3) u mjestu Drežnik

Grad (Kotar Slunj, Mjesni narodni odbor Drežnik Grad) zabilježeno je 97 nositelja prezimena

Hodak (7,1% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH), 18 obitelji s tim

prezimenom (5,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH) i 3 nositelja prezimena

Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (2,8% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u NRH koji nemaju svoje domaćinstvo),208 a 2001. godine

(Dodatak: Tablica 7) 69 nositelja prezimena Hodak (3,3% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u RH) i 26 obitelji s tim prezimenom (3,4% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u RH).212.

U naselju Drežnik Grad (Rakovica) 2015. god. nalazi se samo jedna kuća Hodaka,

kućni broj 96a.262

265 U tabelu postrojbe u veljači 1806. godine upisani su pripadnici Ogulinske graničarske regimente br. 3 (Oguliner Gränz

Regiment No. 3) Mate Hodak iz Drežnika (Dreznik) kbr. 8, Hrvat (Croatien), star 33 godine, vjeroispovjed (Religion:

Catsolischan) katolik, majka Ana i Joso Hodak iz Drežnika (Dreznik) kbr. 5, Hrvat (Croatien), star 30 godine, vjeroispovjed

(Religion: Catsolischan) katolik, majka Kate (Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee.

Grenzinfanterie Regiment 03. Musterlisten Fasz. 3395 1807-1832, Grenz - Inf. reg. 3 Musterlisten 1807, film 1237356, DGS

007683854, roll number 43, Oesterreichisches Staatsarchiv, slika 51, 64, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library. 266 Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Musterlisten Fasz. 3395

1807-1832, Grenz - Inf. reg. 3 Musterlisten 1807, film 1237356, DGS 007683854, roll number 43, Oesterreichisches

Staatsarchiv, Kriegsarchiv Wien, slika 64, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library. 267 Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820. Österreich. Armee. Grenzinfanterie Regiment 03. Musterlisten Fasz. 3395

1807-1832, Grenz - Inf. reg. 3 Musterlisten 1807, film 1237356, DGS 007683854, roll number 43, Oesterreichisches

Staatsarchiv, slika 51, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20Library. 268 Više o 79. pješačkoj pukovniji „Grof Josip Jelačić” u: Nikola Tominac, „79. pukovnija zajedničke vojske u Prvome

svjetskom ratu“, Zbornik Matice hrvatske „1918. u hrvatskoj povijesti“, Zagreb, 2012.; Nikola Tominac, „Hrvatske postrojbe

u pohodu na Srbiju s naglaskom na djelovanje Carske i kraljevske 79. pješačke pukovnije Grof Josip Jelačić” u: Zbornik

Matice hrvatske „1914.- prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji“, Zagreb, 2018., 139-185,

pristupano 22.12.2019. http://www.nikolatominac.com/wp-content/uploads/2018/10/Tominac-zbornik_1914.pdf; Nikola

Tominac „Ličani u „Velikom ratu” Jedanaesta sočanska bitka, 17. kolovoza – 12. rujna 1917.” Senjski zbornik broj 39,

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 2012., 213-250, pristupano 22.12.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-

zbornik. Nikola Tominac „Ličani u „Velikom ratu” Zimska bitka za Karpate, siječanj – travanj 1915.”, Senjski zbornik broj

42, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 2016., 489-524, pristupano 22.12.2019.,

https://hrcak.srce.hr/senjski-zbornik.

50

4. Podmelnica (Slunj)

Oko 1715. godine Hrvati i Srbi iz područja Otočca i iz drugih naselja u Lici (Brlog,

Kosinj, Brinje i Ogulin), te Gorskog Kotara (Fužine, Gerovo, Čabar, Brod i Moravice) naselili

su se u području Slunja. Zemlja je više stoljeća bila neobrađivana, a područje pusto. Od

Otočca i iz Like došlo je dvadesetak hrvatskih obitelji, a najviše ih se nastanilo u Podmelnici

(danas naselje u sastavu grada Slunja). Među njima su bili i Hodaci.269

Slika 30. Podmelnica 1775-1776. godine.220

4.3. Prezime Hodak, Moslavina

Prezime Hodak se sredinom XVIII. stoljeća iz Like i Korduna između Plitvičkih

Jezera i Slunja proširilo na Moslavinu (Jamarica, Tomašica).

Prema popisu stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine u Moslavini270 su Bunjevci

Hodaci bili stanovnici u Kutinskom kotaru 2 kuće271 (9 nositelja prezimena)272,273 i

Čazmanskom kotaru 1 kuća271 (4 nositelja prezimena).272,273 Početkom srpnja 1941. godine u

Kotaru Garešnica uhapšen je komunist Ivo Hodak.273

269 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 263-264. 270 „Moslavina, kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku. Moslavina u užem smislu

obuhvaća samo jugozapadno i južno prigorje Moslavačke gore. Veća su naselja: Kutina (13 735 st.), Ivanić-Grad (9379 st.),

Popovača (4207 st.), Garešnica (3874 st.) i Čazma (2801 st.).” („Moslavina”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,

Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 13.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/). 271 Kotar Kutina (Općine: Kutina, Ludina, Popovača), Savska banovina je 1931. godine imala prosječno 4,54 članova u

domaćinstvu i 1,06 domaćinstava (obitelji) u kući (5827 kuća, 6183 domaćinstva, 28041 stanovnika) (Definitivni rezultati

popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 89). 272 Kotar Čazma (Općine: Čazma, Dubrava, Ivanić-grad, Kloštar Ivanić, Križ, Štefanje), Savska banovina je 1931. godine

imala prosječno 4,34 članova u domaćinstvu i 1,04 domaćinstava (obitelji) u kući (8424 kuća, 8774 domaćinstva, 38044

stanovnika) (Ibidem, 85). 273 Zdravko Krnić, 33. divizija NOV Jugoslavije, Spektar, Zagreb 1981., 21.

51

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 4) u regiji Moslavina

bilo je stalno nastanjeno 23 nositelja bunjevačkog prezimena Hodak (1,7% od ukupnog broja




Hodak u NRH koji nemaju svoje domaćinstvo). Hodaci su u Moslavini 1948. godine živjeli

na području kotara Kutina, Čazma i Garešnica. U Kotaru Kutina nalazila su se 2 nositelja

prezimena Hodak (0,1% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH), 1 obitelj s tim

prezimenom (0,3% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH) i 0 nositelja

prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.), Kotaru

Čazma 18/5/1 (1,3%/1,5%/0,9%; 78,3% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u

Moslavini i 71,4% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Moslavini) i Kotaru

Garešnica 3/1/4 (0,2%/0,3%/3,8%). Prezime Hodak zabilježeno je 1948. godine u mjestima:

Ilova (Kotar Kutina) 2/1/0, Andigola (Kotar Čazma) 13/3/1 (1,0%/0,9%/0,9%; 56,5% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Moslavini i 42,9% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Moslavini), Staro Selo (Kotar Čazma) 3/1/0, Vrtlinska (Kotar Čazma) 2/1/0,

Samarica (Kotar Garešnica) 3/1/1 i Rogoža (Kotar Garešnica) 0/0/3.208



godine) na teritoriju Moslavine je živjelo 40 nositelja prezimena Hodak (1,9% od ukupnog


broja obitelji s tim prezimenom u RH). Hodaci su u Moslavini 2001. godine (prema

administrativno-teritorijalnoj organizaciji N.R. Hrvatske iz 1948. godine) živjeli na području

kotara Kutina, Čazma i Garešnica. U Kotaru Kutina nalazilo se 12 nositelja prezimena Hodak

(0,6% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH), 3 obitelj s tim prezimenom (0,4%

od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH), Kotaru Čazma 25/10 (1,2%/1,3%; 62,5%

od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Moslavini i 71,4% od ukupnog broja obitelji s

tim prezimenom u Moslavini) i Kotaru Grubišno Polje 3/1 (0,1%/0,1%). Najveći broj Hodaka

u Moslavini 2001. godine zabilježen je u naseljima: Novoselec (Križ) 6 nositelja prezimena

Hodak (0,3% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 3 obitelji s tim

prezimenom (0,4% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH), Ivanić-Grad 8/2

(0,4%/0,3%) i Repušnica (Kutina) 7/2 (0,3%/0,3%).212


(Dodatak: Tablica 9) regija Moslavina prostirala se na području tri županije: Zagrebačke,

Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a u njoj je živjelo 42 nositelja


tim prezimenom (1,9% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH). Najveći broj

nositelja prezimena Hodak (19) i obitelji s tim prezimenom (8) u Moslavini zabilježen je u

dijelu teritorija Moslavine (Novoselec (Križ), Obedišće (Križ), Ivanić-Grad, Zaklepica

(Ivanić-Grad), Kloštar Ivanić) koji je prema administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz

2001. godine pripadao Zagrebačkoj županiji. U dijelu Moslavine koji je pripadao Sisačko-

moslavačkoj županiji 2001. godine nalazilo se 12 nositelja prezimena Hodak i 3 obitelji s tim

prezimenom, a u dijelu Moslavine koji je pripadao Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 11/4.


(Dodatak: Tablica 10) u Zagrebačkoj županiji je živjelo 89 nositelja prezimena Hodak (4,3%

od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 31 obitelj s tim prezimenom (4,0% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH), Sisačko-moslavačkoj županiji 124/48

(6,0%/6,2%), a Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 49/20 (2,4%/2,6%).212

52

1. Jamarica (Kutina)

Jamarica je naselje u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, smješteno

13 km od grada Kutine.

Slika 31. Selo Jamarica 1780. godine.274

U Matičnoj knjizi rođenih (rimokatoličke) župe Međurić (Parochia Megÿurechensi)275

zabilježeno je da je dana 17.10.1756. godine kršten Luka Jakob sin Georga i Lucije Hodak iz

Jamarice (Kutina),276 a 21.9.1758. godine krštena je Anastazija kći Georga i Margarite Hodak

također iz Jamarice (Kutina).277

Slika 32. Luka Jakob, sin Georga i Lucije Hodak iz Jamarice (Kutina) kršten 17.10.1756. god. u župi

Međurić.276

274 Slawonische Militärgrenze [B IX a 878], Slawonische Militärgrenze (1780) - First Military Survey (1763-1787).

pristupano 17.07.2019., https://mapire.eu. 275 Međurić u blizini Kutine nastanjen je djelomično i slovačkim stanovništvom od osamdesetih godina devetnaestog stoljeća

do početka dvadesetog stoljeća. Najvećim dijelom doseljenici su potjecali iz područja Kysuca, siromašnog dijela Slovačke

(Filip Škiljan, Sandra Kralj Vukšić, „Slovaci u Hrvatskoj u popisima stanovništva između 1880. i 2011. i perspektiva u

istraživanju”, Človek a spoločnost. Internetový časopis pre pôvodné teoretické a výskumné štúdie z oblasti spoločenských

vied, tom: 18 numer: 2, Slovak Academy of Sciences, Institute of Social Sciences, Košice 2015, 26-27, pristupano

17.07.2019., http://yadda.icm.edu.pl/yadda/element/bwmeta1.element.53fd3a1c-f82c-3e32-a19c-e9be4cc26bb0. 276 Župa Međurić Matična knjiga rođenih 1755-1777, str. 14, slika 18, mikrofilm broj: 193, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Međurić; Births (Rođeni) 1755-1777; Image No. 18; Croatia State Archives, Zagreb (Arhiv Hrvatske, Zagreb); pristupano 26.

06.2019., https://familysearch.org. 277 Župa Međurić Matična knjiga rođenih 1755-1777, str. 32, slika 38, mikrofilm broj: 193, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Međurić; Births (Rođeni) 1755-1777; Image No. 38; Croatia State Archives, Zagreb (Arhiv Hrvatske, Zagreb); pristupano 26.

06.2019., https://familysearch.org.

53

Slika 33. Anastazija, kći Georga i Margarite Hodak iz Jamarice (Kutina) krštena 21.9.1758. god. u

župi Međurić.277

2. Tomašica (Garešnica)

Tomašica je naselje u Republici Hrvatskoj, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji,

smješteno 7 km sjeveroistočno od Garešnice. Krajem XVIII. stoljeća pripadala je

Varaždinskom generalatu na granici sa Požeškim okrugom u Slavoniji.

Slika 34. Tomašica (Garešnica) 1781.-1782. godine.278

U župi Međurić 2.3.1786. godine krštena je Rosa kći Tome Hodaka i Marije Lulić iz

Tomašice (Garešnica).279

Slika 35. Rosa, kći Tome Hodaka i Marije Lulić iz Tomašice (Garešnica) krštena 17.10.1756. god. u

župi Međurić.279 278 Warasdiner Generalat [B IX a 799], Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey (1763-1787), pristupano

17.07.2019., https://mapire.eu.

54

4.4. Prezime Hodak, Slavonija

Prvi naseljenici s Korduna naseljeni su u novogradiški kraj u vremenu između 1857-

1858. godine, a iz Like 1860-1863. godine (1860. god. Lovinac, Gračac, Kosinj; 1863. god.

Sinac, Breznik, Ramljane, Cerje, Gospić, Ričica, Kosinj, Pazarište). U Matičnoj knjizi rođenih

1858-1869. župe Nova Gradiška 10.12.1859. godine280 i 17.07.1865. godine281 zabilježeni su

Franciscus Brajdić i Helena Hodak (Odak) supružnici nastanjeni u selu Kovačevac kbr. 32. iz

Ogulinske regimente, satnije Rakovica.

Slika 36. U Matičnoj knjizi rođenih 1858-1869 župe Nova Gradiška

10.12.1859. god. zabilježeni su Franciscus Brajdić i Helena Odak (Hodak)

supružnici iz Ogulinske regimente nastanjeni u selu Kovačevac No. 32.280

Slika 37. Franciscus Brajdić i Helena Hodak supružnici iz Ogulinske

regimente, satnije Rakovica nastanjeni u selu Kovačevac No. 0 upisani su

17.7.1865. god. u matičnu knjigu rođenih župe Nova Gradiška.281

U Stanju Duša župe Nova Gradiška (Sv. Stjepana Kralja) u drugoj polovici XIX.

stoljeća zabilježeno je u selu Kovačevac prezime Hodak iz okolice Slunja ali bez imena

mjesta, u Novoj Gradiški zabilježen je Hodak iz sela Smoljanca kod Drežnika (danas Općina

Plitvička Jezera), a u selo Vrbovačko brdo (Vrbova) doselila je obitelj Hodak iz sela

Sadilovac (Drežnik).282 U mjestu Vrbova u župi Staro Petrovo Selo su krajem 19. stoljeća

doselile obitelji iz Like i Korduna s područja bivše Ogulinske regimente (1893-1895. god.

Puškarić, Salopek, Cindrić, Brajdić, Hodak, (H)Oljevac, Sabljak, Rendulić, Luketić, Keser,

279 Župa Međurić, Matična knjiga rođenih 1777-1834, stranica 128, slika 486, mikrofilm broj 193, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Međurić; Births (Rođeni) 1777-1834; Image No. 486; Croatia State Archives, Zagreb; pristupano 26.06.2019.,

https://familysearch.org. 280 Župa Nova Gradiška, Matična knjiga rođenih 1858-1869, str. 20, tek. broj 153, slika 29, mikrofilm broj 536, Hrvatski

državni arhiv, Zagreb. FamilySearch, Historical Record Collections, Croatia, Church Books, 1516-1994; Roman Catholic

(Rimokatolička crkva); Nova Gradiška; Births (Rođeni) 1858-1886; Image No. 29; Croatia State Archives, Zagreb;

pristupano 23.07.2019., https://www.familysearch.org. 281 Župa Nova Gradiška, Matična knjiga rođenih 1858-1869, str. 82, tek. broj 97, slika 93, mikrofilm broj 536, Hrvatski


(Rimokatolička crkva); Nova Gradiška, Births (Rođeni) 1858-1886, Image No. 93, Croatia State Archives, Zagreb;

pristupano 03.08.2019., https://familysearch.org.

55

Turkalj). U matičnoj knjizi rođenih župe Staro Petrovo selo 01.1.1895. godine upisani su

Tomo Zrilić i Luca Hodak iz mjesta Vrbova,283 a u matičnoj knjizi vjenčanih 30.4.1899.

godine upisani su Luka Vuković iz Drežnika u Lici i Jela Odak iz Selišta u Lici nastanjeni u

selu Oštri vrh.284

Slika 38. U matičnoj knjizi vjenčanih župe Staro Petrovo Selo 30.4.1899. god. upisani su

Luka Vuković iz Drežnika u Lici i Jela Odak iz Selišta u Lici nastanjeni u selu Oštri vrh.284

U iskazu vojnih bjegunaca na području Kraljevske kotarske oblasti u Pakracu od

26.9.1918. godine navodi se Ivan Hodak iz Poljane (Pakračka Poljana),285 31.7.1937. godine

Ivan M. Hodak izvještač Radničke komore, javlja Komori o štrajku kamenolomskih radnika

na Psunju,286 a 1944. godine u logoru Jasenovac ubijen je Ivan (otac Mijo) Hodak rođen 1882.

god. u Poljana (općina Lipik).287

Najveći broj kuća s prezimenom Hodak na teritoriju Slavonije prema popisu

stanovništva iz 1929. i 1930. godine (Dodatak: Tablica 2) bilo je u Novogradiškom kotaru 28

kuća227 (141 nositelj prezimena),288,229 Vinkovačkom kotaru 17 kuća227 (68 nositelja

prezimena),289,229 Brodskom kotaru 12 kuća227 (55 nositelja prezimena),290,229 Virovitičkom

kotaru 12 kuća227 (62 nositelja prezimena),291,229 Županjskom kotaru 9 kuća227 (37 nositelja

prezimena),292,229 i Slatinskom kotaru 8 kuća227 (41 nositelj prezimena).293,229 Bunjevci

Hodaci bili su stanovnici i u Našičkom kotaru 5 kuća227 (24 nositelja prezimena),294,229

Požeškom kotaru 4 kuća227 (20 nositelja prezimena),229,295 Vukovarskom kotaru 4 kuća227 (17

nositelja prezimena),296,229 Đakovačkom kotaru 2 kuća227 (9 nositelja prezimena),297,229

Novljanskom kotaru 2 kuće227 (9 nositelja prezimena),298,229 Pakračkom kotaru 1 kuća227,285,286

(5 nositelja prezimena),299,229 i Miholjačkom kotaru 1 kuća227 (5 nositelja prezimena).300,229

282 Vesna Kolić Klikić, “Kordunaši u novogradiškom kraju”, Etnološka tribina: Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva,

Vol. 33 No. 26, Hrvatsko etnološko društvo i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb

2003., 112, 114; Vesna Kolić, „Kordunaši u novogradiškom kraju“, pristupano 03.08.2019., http://www.cro-

eu.com/forum/index.php?topic=1133.0. 283 Župa Staro Petrovo Selo, Matična knjiga rođenih 1893-1906, str. 42, tek. broj 1, slika 185, mikrofilm broj 547, Hrvatski


(Rimokatolička crkva); Nova Gradiška; Births (Rođeni) 1887-1900; Image No. 185; Croatia State Archives, Zagreb;

pristupano 23.07.2019., https://www.familysearch.org. 284 Župa Staro Petrovo Selo, Matična knjiga vjenčanih 1893-1909, str. 110, tek. broj 9, slika 70, mikrofilm broj 548, Hrvatski


(Rimokatolička crkva); Nova Gradiška; Marriages (Vjenčani) 1893-1909; Image No. 70; Croatia State Archives, Zagreb;

pristupano 23.07.2019., https://www.familysearch.org. 285 Slavica Hreckovski, Mile Konjević, Radnički i narodnooslobodilački pokret u Pakracu i okolini (Dokumenti i podaci u

vremenu oktobar 1918 - maj 1945), Općinski komitet SKH Pakrac i Historijski institut Slavonije, Slavonski Brod 1970., 10,

pristupano 23.07.2019., http://www.znaci.net/00003/7xx.php?broj=20&bk=754. 286 Ibidem, 189-190. 287 Portal Spomen područje Jasenovac, Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941-1945, pristupano 21.07.2019.,

http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618. 288 Kotar Nova Gradiška (Općine: Cernik, Davor, Dragalić, Mašić, Nova Kapela, Okučani, Orubica, Rešetari, Stara Gradiška,

Staro Petrovo Selo, Štivica, Vanjska Nova Gradiška) je 1931. godine imao prosječno 5,03 članova u domaćinstvu i 1,05

domaćinstava (obitelji) u kući (9852 kuća, 10365 domaćinstva, 52088 stanovnika) (Definitivni rezultati popisa stanovništva

od 31 marta 1931 godine, I, 89).

56

Hodak je u Kotar Požega doselio u Trenkovo301 1930. godine od Voćina,302 a u

Kutjevo 1946. godine „iz Mitrovca,303 odnosno Like.”304

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 4) u Slavoniji je živjelo

533 nositelja prezimena Hodak (39,3% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH),

130 obitelji s tim prezimenom (39,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH) i

59 nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.)

(55,7 % od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH koji nemaju svoje

domaćinstvo). Najveći broj Hodaka na teritoriju Slavonije 1948. godine bio je u Kotaru i

gradu Nova Gradiška 113/33/10 (8,3%/10,0%/9,4%), Kotaru i gradu Virovitica 90/19/9

(6,6%/5,8%/8,5%), Kotaru i gradu Vinkovci 83/19/6 (6,1%/5,8%/5,7%), Kotaru i gradu

Slavonski Brod 45/11/7 (3,3%/3,3%/6,6%), Kotaru Podravska Slatina 43/9/3

(3,2%/2,7%/2,8%), Kotaru Novska 36/7/5 (2,7%/2,1%/4,7%), Kotaru i gradu Vukovar

23/6/10 (1,7%/1,8%/9,4%) i Gradu Osijek 17/7/1 (1,3%/2,1%/0,9%). Hodaci su zabilježeni i

u Kotaru Pakrac 28/4/2 (2,1%/1,2%/1,9%), Kotaru Slavonska Požega 17/4/1

(1,3%/1,2%/0,9%), Kotaru Županja 9/3/2 (0,7%/0,9%/1,9%), Kotaru Đakovo 8/2/1

(0,6%/0,6%/0,9%), Kotaru Orahovica 6/2/1 (0,4%/0,6%/0,9%), Kotaru Našice 6/2/0

(0,4%/0,6%/0,0%) i Kotaru Donji Miholjac 6/1/0 (0,4%/0,3%/0,0%).208

289 Kotar Vinkovci (Općine: Andrijaševci, Cerna, Donje Novo Selo, Ivankovo, Jarmina, Komletinci, Laze, Mirkovci,

Nijemci, Novi Jankovci, Novo Selo, Orolik, Otok, Privlaka, Retkovci, Slakovci, Stari, Mikanovci, Vodjinci) je 1931. godine

imao prosječno 3,98 članova u domaćinstvu i 1,07 domaćinstava (obitelji) u kući (8193 kuća, 8755 domaćinstva, 34825

stanovnika) (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 93-94). 290 Kotar Brod (Općine: Andrijevci, Bebrina, Beravci, Brodski Drenovac, Brodski Stupnik, Brodski Varoš, Garčin, Kaniža,

Klakar, Kobaš, Lužani, Oriovac, Podcrkavlje, Podvinj, Sibinj, Svilaj, Trnjani, Velika Kopanica) je 1931. godine imao

prosječno 4,60 članova u domaćinstvu i 1,05 domaćinstava (obitelji) u kući (10897 kuća, 11494 domaćinstva, 52863

stanovnika) ( Ibidem, 84). 291 Kotar Virovitica (Općina: Cabuna, Gradina, Lukač, Pivnica, Suhopolje, Špišić Bukovica) je 1931. godine imao prosječno

5,17 članova u domaćinstvu i 1,08 domaćinstava (obitelji) u kući (7003 kuća, 7571 domaćinstva, 39152 stanovnika) (Ibidem,

84). 292 Kotar Županja (Općine: Babina Greda, Bošnjaci, Drenovci, Gradište, Gundinci, Gunja, Posavski Podgajci, Račinovci,

Rajevo Selo, Sikirevci, Soljani, Šamac, Štitar, Vrbanja, Županja) je 1931. godine imao prosječno 4,12 članova u domaćinstvu

i 1,04 domaćinstava (obitelji) u kući (8124 kuća, 8437 domaćinstva, 34719 stanovnika) (Ibidem, 95). 293 Kotar Slatina (Općine: Čeralije, Gornji Miholjac, Nova Bukovica, Slatina, Slatinski Drenovac, Sopje, Voćin) je 1931.

godine imao prosječno 5,12 članova u domaćinstvu i 1,11 domaćinstava (obitelji) u kući (8032 kuća, 8931 domaćinstva,

45695 stanovnika) (Ibidem, 92). 294 Kotar Našice (Općine: Budimci, Ćačinci, Đurđenovac, Feričanci, Klokočevci, Koška, Našice, Obradovci, Orahovica,

Podgorač, Vanjske Našice, Zdenci) je 1931. godine imao prosječno 4,82 članova u domaćinstvu i 1,17 domaćinstava

(obitelji) u kući (8995 kuća, 10542 domaćinstva, 50792 stanovnika) (Ibidem, 89). 295 Kotar Požega (Općine: Bekteže, Jakšić, Kaptol, Kutjevo, Mihaljevci, Pleternica, Požeški Brestovac, Ruševo, Stažeman,

Vanjska Požega, Velika, Vilić-Selo) je 1931. godine imao prosječno 4,91 članova u domaćinstvu i 1,04 domaćinstava

(obitelji) u kući (10341 kuća, 10786 domaćinstva, 52920 stanovnika) (Ibidem, 91). 296 Kotar Vukovar (Općine: Antin, Berak, Bobota, Bogdanovci, Borovo, Bršadin, Cerić, Čakovci, Gaboš, Korog, Lovas,

Marinci, Markušica, Mikluševci, Negoslavci, Nuštar, Opatovac, Ostrovo, Pačetin, Petrovci, Sotin, Stari Jankovci,

Svinjarevci, Tompojevci, Tordinci, Trpinja, Vera) je 1931. godine imao prosječno 4,22 članova u domaćinstvu i 1,06

domaćinstava (obitelji) u kući (8190 kuća, 8645 domaćinstva, 36474 stanovnika) (Ibidem, 94-95). 297 Kotar Đakovo (Općine: Bračevci, Budrovci, Drenje, Đakovačka Satnica, Đakovački Selci, Đakovo, Gašinci, Gorjani,

Krndija, Levanjska Varoš, Piškorevci, Punitovci, Semeljci, Striživojna, Trnava, Viškovci, Vrbica, Vrpolje, Vuka) je 1931.


52941 stanovnika) (Ibidem, 86). 298 Kotar Novska (Općine: Banova Jaruga, Jasenovac, Krapje, Lipovljani, Lonja, Međurić, Novska, Rajić, Vanjska Novska)

je 1931. godine imao prosječno 4,42 članova u domaćinstvu i 1,07 domaćinstava (obitelji) u kući (6191 kuća, 6605

domaćinstva, 29164 stanovnika) (Ibidem, 94-95). 299 Kotar Pakrac (Općine: Antunovac, Badljevina, Buč, Čaglić, Dragović, Gaj, Kukunjevac, Lipik, Pakrac, Poljana) je 1931.


40051 stanovnika) (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, I, 90-91). 300 Kotar Donji Miholjac (Općine: Čađavica, Donji Miholjac, Marjanci, Podravska Moslavina, Podravski Podgajci,

Šljivoševci, Viljevo) je 1931. godine imao prosječno 4,73 članova u domaćinstvu i 1,11 domaćinstava (obitelji) u kući (5151

kuća, 5697 domaćinstva, 26961 stanovnika) (Ibidem, 85-86).

57

Najveći broj nositelja prezimena Hodak, obitelji s tim prezimenom i nositelja

prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) u Slavoniji

1948. godine zabilježen je u mjestima: Levinovac (Virovitica) 52/12/0 (3,8%/3,6%/0,0%),

Osijek 17/7/1 (1,3%/2,1%/0,9%), Rokovci (Vinkovci) 25/6/2 (1,8%/1,8%/1,9%), Andrijaševci

(Vinkovci) 25/5/0 (1,8%/1,5%/0,0%), Nova Gradiška 21/5/1 (1,5%/1,5%/0,9%), Starci (Nova

Gradiška) 20/5/1 (1,5%/1,5%/0,9%), Pecka (Podravska Slatina) 23/4/2 (1,7%/1,2%/1,9%),

Rodin Potok (Virovitica) 19/4/5 (1,4%/1,2%/4,7%), Vinkovci 17/4/2 (1,3%/1,2%/1,9%),

Rešetari (Nova Gradiška) 11/4/0 (0,8%/1,2%/0,0%), Bicko Selo (Slavonski Brod) 21/3/2

(1,5%/0,9%/1,9%), Gorica (Nova Gradiška) 15/3/0 (1,1%/0,9%/0,0%), Novska 14/3/2

(1,0%/0,9%/1,9%), Lovas (Vukovar) 14/3/6 (1,0%/0,9%/5,7%) i Vukovar 9/3/3

(0,7%/0,9%/2,8%).208

Najveći broj Hodaka na teritoriju Slavonije 2001. godine (Dodatak: Tablica 13) prema

administrativno-teritorijalnoj organizaciji N.R. Hrvatske iz 1948. godine (radi usporedbe sa

stanjem iz 1948. godine) bio je u Kotaru i gradu Vinkovci 136/45 (6,5%/5,8%), Kotaru i

gradu Nova Gradiška 91/36 (4,4%/4,6%), Kotaru i gradu Virovitica 90/30 (4,3%/3,9%),

Kotaru i graduVukovar 70/23 (3,4%/3,0%), Kotaru i gradu Osijek 52/20 (2,5%/2,6%), Kotaru

Podravska Slatina 58/19 (2,8%/2,4%), Kotaru i gradu Slavonska Požega 50/18 (2,4%/2,3%),

Kotaru i gradu Slavonski Brod 49/17 (2,4%/2,2%) i Kotaru Pakrac 48/17 (2,3%/2,2%).

Hodaci su zabilježeni i u Kotaru Novska 23/9 (1,1%/1,2%), Kotaru Đakovo 16/7

(0,8%/0,9%), Kotaru Daruvar 10/4 (0,5%/0,5%), Kotaru Orahovica 11/4 (0,5%/0,5%), Kotaru

Našice 13/4 (0,6%/0,5%) i Kotaru Županja 2/2 (0,1%/0,3%). Najveći broj Hodaka u Slavoniji

2001. godine zabilježen je u naseljima: Rokovci (Andrijaševci) 63 nositelja prezimena Hodak

(3,0% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 20 obitelji s tim prezimenom

(2,6% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH), Osijek 38/17 (1,8%/2,2%), Nova

Gradiška 27/13 (1,3%/1,7%), Požega 36/12 (1,7%/1,6%), Slatina 34/12 (1,6%/1,6%),

Andrijaševci 34/11 (1,6%/1,4%), Pakrac 27/10 (1,3%/1,3%), Vinkovci 22/10 (1,1%/1,3%),

Vukovar 34/9 (1,6%/1,2%), Lovas 27/9 (1,3%/1,2%), Rešetari 21/8 (1,0%/1,0%), Pčelić

(Suhopolje) 25/7 (1,2%/0,9%), Slavonski Brod 14/7 (0,7%/0,9%), Bicko Selo (Garčin) 22/6

(1,1%/0,8%), Suhopolje 17/5 (0,8%/0,6%), Staro Petrovo Selo 14/4 (0,7%/0,5%), Rodin

Potok (Suhopolje) 12/4 (0,6%/0,5%), Virovitica 12/4 (0,6%/0,5%), Orahovica 11/4

(0,5%/0,5%), Levinovac (Suhopolje) 10/4 (0,5%/0,5%), Tovarnik 8/4 (0,4%/0,5%) i Novska

7/4 (0,3%/0,5%).212

U Slavoniji je prema popisu stanovništva i administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz

2001. godine (Dodatak: Tablica 9) živjelo 724 nositelja prezimena Hodak (34,8% od ukupnog


broja obitelji s tim prezimenom u RH). U Baranji je 2001. godine živjelo 18 nositelja

prezimena Hodak (0,9% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH) i 7 obitelji s tim

prezimenom (0,9% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH).

Najveći broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u Slavoniji prema

popisu stanovništva i administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz 2001. godine (Dodatak:

Tablica 9 i 10) bio je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 208/70 (10,0%/9,0%), Virovitičko-

podravskoj županiji 159/53 (7,7%/6,8%) i Brodsko-posavskoj županiji 140/55 (7,1%/7,1%).

U Osječko-baranjskoj županiji zabilježeno je 81/31 (3,9%/4,0%), a u Požeško-slavonskoj

županiji 98/35 (4,7%/4,5%).212

301 Naselje Trenkovo nalazi se između Velike i Požege, a prije 1912. godine nazivalo se Mitrovica. 302 Buturac, Stanovništvo Požege, 485. 303 Mitrovac je danas naselje u sastavu grada Kutjeva, a nalazi se 3 km zapadno od Kutjeva. 304 Buturac, Stanovništvo Požege, 394.

58

1. Đurići, župa Račinovci

Đurići su selo na samom jugu Vukovarsko-srijemske županije blizu granice s Bosnom

i Hercegovinom, a pripada općini Drenovci.305 Selo s ostalim naseljima županjske Posavine

spada u područje Cvelferije, a dobilo je ime po rodu Đurića koji su u XVII. i XVIII. stoljeću

živjeli u selu. Osnivanjem Vojne krajine 1702. godine (zapovjedništvo je od Kraljeve Velike

do Morovića bilo u Osijeku, a od Morovića do Titela u Petrovaradinu) i Slavonske

generalkomande 1747. godine Đurići su zajedno sa selima Račinovci, Gunja, Jamina,

Strošinci, Soljani i Vrbanja pripali Drenovačkoj satniji br. 8, Petrovaradinskoj pukovniji

(zapovjedništvo je bilo u Srijemskoj Mitrovici), a 1808. godine Đurići su zajedno sa selima

Drenovci, Račinovci, Gunja, Soljani i Vrbanja pripojeni 7. Brodskoj graničarskoj pukovniji.

Slika 39. Selo Đurići 1780. godine.306

Župa Račinovci je s podružnicama Gunja, Đurići, Strošinci i Jamena osnovana 1769.

godine nakon što se odvojila od župe Drenovci. Prilikom kanonske vizitacije drenovačke župe

1729. godine u Račinovcima je zabilježeno 220 stanovnika, a prema popisu komisije za

preustroj pukovnija (Brodske i Petrovaradinske) iz 1808. godine Račinovci su imali 57 kuća i

281 mušku glavu.307

U župi Račinovci je 23.11.1790. godine kršten Andreas Hodak sin Matije (Mathia)

Hodaka iz sela Đurići (Gÿurich),308 a 12.1.1797. godine krštena je Veronica Hodak kći Ivana

(Joanne) Hodaka i Eve Schlevacz iz sela Đurići (Gÿurich).309

Slika 40. U župi Račinovci (Racsinovze) je 23.11.1790. godine kršten Andreas Hodak sin Matije

Hodaka iz sela Đurići (Gÿurich).308

305 Više o Drenovcima i Cvelferiji u: „Cvelferija i Drenovci u prošlosti Prilog povijesti jugozapadnoga Srijema” (Priređivači

knjige: Vinko Juzbašić i Ivan Karaula), Posebna izdanja / Državni arhiv, Vukovar, Knjiga 5, Državni arhiv u Vukovaru,

Vukovar 2019.

59

Slika 41. U župi Račinovci je 12.1.1797. godine krštena Veronica Hodak kći Ivana (Joanne) Hodaka i Eve

Schlevacz iz sela Đurići (Gÿurich).309

U popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 3 i 4) prezime Hodak nije

zabilježeno u mjestu Đurići (Kotar Županja) nego u susjednim mjestima: Soljani (Županja) 6

nositelja prezimena u mjestu (0,4% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH), 1

obitelj s tim prezimenom u mjestu (0,3% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH)

i 0 nositelja prezimena u mjestu koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i

sl.), Županja 2/1/0 (0,1%/0,3%/0,0%), te Strošinci (Županja) 1/1/2 (0,1%/0,3%/2,0%).208

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine (Dodatak: Tablica 8 i 9) prezime Hodak

zabilježeno je na području Cvelferije (Vukovarsko-srijemska županija) samo u gradu Županja

2/2 (0,1%/0,3%), centru mikroregije županjska Posavina (i sjedištu Kotara Županja iz 1948.

god.).212

4.5. Prezime Hodak, Srbija

Nakon što je odlukom Marije Terezije 1745. godine obnovljena Srijemska županija, a

veći dio je 1747. godine potpao pod upravu Vojne krajine i pripojen petrovaradinskoj

regimenti, u Srijem se naseljavaju Hrvati i Nijemci. 1764. godine zbog gladi iz Karlovačkog

generalata (Hrvatska krajina) i Primorja (Primorska krajina) iselilo je više od 1000 obitelji u

Slavoniju i Srijem. Na područje petrovaradinske regimente 1764. godine naselilo se oko 400

obitelji iz Like, Krbave, Korduna, Primorja i Banije. U razdoblju 1768-1770. godine u Staru

Pazovu su doselili Ličani iz okolice Korenice, Bunića i Debelog Brda. Razlozi ovoj seobi bili

su neplodna zemlja, mala površina posjeda, česte nerodne godine, glad, velike globe krajiških

časnika i napadi turaka.310 Hrvati su naselili Stari i Novi Slankamen, Golubince i Surčin.311 U

306 Slawonische Militärgrenze [B IX a 878], Slawonische Militärgrenze (1780) - First Military Survey (1763-1787),

pristupano 17.07.2019., https://mapire.eu. 307 „Račinovci”, Wikipedija, pristupano 23.07.2019., https://hr.wikipedia.org/. 308 Župa Račinovci, Matična knjiga rođenih 1769-1818, str. 150, slika 82, mikrofilm broj 82, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Račinovci; Births (Rođeni) 1769-1818; Image No. 82; Croatia State Archives, Zagreb; pristupano 23.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99C-TSX7?i=81&cc=2040054. 309 Župa Račinovci, Matična knjiga rođenih 1769-1818, str. 19, slika 105, mikrofilm broj 82, Arhiv Hrvatske, Zagreb.


Račinovci; Births (Rođeni) 1769-1818; Image No. 105; Croatia State Archives, Zagreb; pristupano 23.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QSQ-G99C-TS67?i=104&wc=9R29-

PYW%3A391644801%2C392038501%2C392038601&cc=2040054. 310 Željko Kumar, „Stara Pazova”, Glasnik etnografskog instituta Srpske akademije nauka, knjiga II-III (1953-1954),

Beograd 1954, 153. 311 Slavko Gavrilović, “Migracije iz Gornje Krajine u Slavoniju i Srem od početka XVIII do sredine XIX veka”, u: Zbornik o

Srbima u Hrvatskoj, knjiga 2., urednik: Vasilije Krestić, Srpska akademija nauka i umetnosti, Odbor za istoriju Srba u

Hrvatskoj, Beograd 1991., 10.

60

Stari Slankamen i zaselak Zagrad doselili su Hrvati iz Like između 1735. i 1756. godine, tako

da je 1768. godine bilo 267 katolika. U drugoj seobi Hrvati iz Like i Dalmacije uz pomoć

Vojne krajine naselili su se 1783. godine u blizini Starog Slankamena, a to naselje je kasnije

izdvojeno i nazvano Novi Slankamen.312 U Golubince se 1775. godine naselilo 17 hrvatskih

obitelji koje su izbjegle zbog gladi iz Like, a 1778. godine još 10 katoličkih ličkih obitelji koje

su bile naseljene u Staroj Palanci u Bačkoj.313 Iz ličke, otočke, ogulinske i slunjske regimente

u razdoblju 1774-1786. godine je u Slavoniju i Srijem otišlo na ishranu i tamo se zadržalo

5344 osoba. Najviše ih je otišlo 1784-1785. godine.314 Ličani i Banijci su u XIX. stoljeću

doselili u Srijem u naselja: Surčin, Hrtkovci (Ruma), Nikinci (Ruma), Platičevo (Ruma) i

Golubinci (Stara Pazova).315 U razdoblju 1774-1784. godine zbog gladi je iz ličke i otočke

regimente u Požešku županiju i Vojvodinu otišlo 9386 osoba, a 1785. godine iseljavanje se

nastavilo pa je te godine u njemačko-banatsku regimentu iz Like upućeno 185 obitelji.316 Prvi

hrvatski doseljenici u Starčevo (9 km jugoistočno od Pančeva) u Banatu iz druge polovice

XVIII. stoljeća prema matici umrlih starčevačke župe potječu iz Like (Barlete, Trnovac,

Ribnik, Smiljan, Kosinj), Ogulinsko-plaščanske udoline (Modruš, Ogulin i okolica), te

Korduna (Rakovica i Kremen blizu Slunja).317

U jugoistočnom dijelu Bačke (područje sa juga i istoka omeđeno Dunavom i Tisom),

tzv. Šajkaška318 u matičnoj knjizi umrlih 1849-1929. godine u naselju Gospođinci 1879.

godine zabilježene su dvije osobe sa prezimenom Hodak.319 Prezime Hodak zabilježeno je i u

selu Plavna (Bač, jugozapadna Bačka, Srbija) u koje su doselili u prvoj polovici XX.

stoljeća.320,321 Prezime Hodak zabilježeno je u krajem XX. stoljeća u Srbiji u naseljima: Vrbas

16 (broj nositelja prezimena), Novi Sad 13, Ruma 8, Šid 7, Sremska Mitrovica 5, Beograd 4,

Kula 3, Odžaci 3, Užice 2, Čačak 2, Bela Crkva 1, Stara Pazova 1, Vrnjačka Banja 1,

Požarevac 1, Paraćin 1, Bački Petrovac 1, Mali Iđoš 1, Beočin 1.322

312 Željko Kumar, „Stari Slankamen“, Glasnik etnografskog instituta Srpske akademije nauka, knjiga IV-VI (1955-1957),

Beograd 1957, 171. 313 Gavrilović, Migracije, 11. 314 Ibidem, 20. 315 Stjepan Pavičić, „O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17. Stoleću”, Rad JAZU. Knjiga 222.

Razreda historičko-filologičkoga i juridičko-filozofičkoga. knjiga 96., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

1920., 245, pristupano 26.01.2019., http://dizbi.hazu.hr/. 316 Gavrilović, Migracije, 15. 317 Ivan Brabec, „Molišanci, Karaševci i Hrvati u Banatu”, Školske novine. Polumjesečnik za učitelje, nastavnike i profesore

NR Hrvatske, Udruženje učitelja Hrvatske, Zagreb, 1971. 318 Šajkaška, skraćeno od Šajkaška zemlja. Pojam šajkaš je označavao poseban rod Austro-ugarske vojske koja se kretala u

uskim i dugim lako pokretnim čamcima po Dunavu, Tisi, Savi i Morišu. Šajkaši-graničari (Gordana Vuković i Ljiljana

Nedeljkov, Rečnik prezimena Šajkaške (XVIII i XIX vek) (Гордана Вуковић и Љиљана Недељков, Речник презимена

Шајкашке (XVIII и XIX вek)), Filozofski fakultet u Novom Sadu, Institut za južnoslovenske jezike, Novi Sad 1983., 11-12,

pristupano 17.08.2019., https://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo/. 319 Vuković, Nedeljkov, Rečnik prezimena, 188. 320 Nastanak, nestanak i nova prezimena, portal Hrvatska riječ, pristupano 07.02.2019.,

http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A10522/Nastanak,-nestanak-i-nova-prezimena/. 321 U selu Plavna u Bačkoj u zemljišnom popisu iz 1828. godine nema Hodaka. (Landeskonskription 1828. Hungaria.

Comitatus Bács – Bodrogiensis. Conscriptio Regnicolaris Possessionis Plávna.) (FamilySearch, Catalog, Hungary – Census,

Vagyonösszeirás 1828, Bács-Bodrog Megye, Plávna, Film: 622968, DGS: 8144503, slika 17-38, pristupano 28.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3Q9M-CSK8-N4MD-6?mode=g&cat=231564; FamilySearch, Books, Germans

& Hungarians: 1828 land census; bk. 01, Martha Remer Connor, mikrofilm br. 622.968, Bács-Bodrog – Census, slika 318-

319, stranica 299-300, pristupano 28.07.2019., https://www.familysearch.org/library/books/records/item/219959-germans-

hungarians-1828-land-census-bk-01?viewer=1&offset=21#page=318&viewer=picture&o=info&n=0&q=. 322 Locate My Name, pristupano 07.02.2019., http://www.locatemyname.com/sr/hodak.

61

4.6. Prezime Hodak, Bosna i Hercegovina

Prezime Hodak zabilježeno je u zapadnoj Bosni i Hercegovini (Bosanska Krajina)323

na prostoru (najviše) oko rijeke Une.324,325,326

Prva useljavanja stanovništva iz Like i Krbave u Ličko Pounje započela su nakon

Svištovskog mira iz 1791. godine kada su gradovi i utvrde Cetin, Drežnik i pojas zemljišta

kraj Plitvičkih jezera ispod Plješevice (Ličko Petrovo Selo, Željava), te Lapac i Srb pripali

Habsburškoj Monarhiji (Vojnoj krajini),194 a muslimani iz Like i Krbave i dio Vlaha prešli na

desnu stranu Une.327 Veća useljavanja stanovništva iz Like i Krbave u Bosnu i Hercegovinu

započela su odmah nakon njene okupacije 1878. godine kada su uselili na opustjela područja

Bosanske Krajine, kotar: Petrovac, Krupa i Kulen Vakuf328 radi zarade ili trajnog

naseljenja.329

1. Bjelajci (Kozarska Dubica)

U Bosni i Hercegovini prezime Hodak zabilježeno je u mjestu Bjelajci 9 km južno od

Kozarske Dubice (prije Bosanska Dubica).330 Hodaci su doselili u to područje iz istočne Like

između dva svjetska rata. U mjestu Bjelajci navode se:

− Jakov (otac Marko) Hodak rođen 1925. godine u Bjelajci (Bosanska Dubica), ubijen

1945. godine u logoru Jasenovac,287

− Josip Hodak iz mjesta Bjelajci (Bosanska Dubica),331,332

− Mile Hodak rođen 1930. god. u Bjelajci, umro 1980. god. u Sisak (otac Ivan Hodak,

majka Jelena Hodak r. Luketić rođena 1910. god., umrla: 1980. god.).333

323 „Bosanska Krajina, Turska Hrvatska”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”,

pristupano 28.10.2019., http://www.enciklopedija.hr. 324 Boris Hodak rođen je 1970. godine u Sarajevu gdje i danas živi (Boris Hodak, pristupano 03.08.2019.,

https://www.saatchiart.com/borishodakart). 325 Zlatko Hodak iz Jajca je 2010-2018. godine sekretar kantonalnog sportsko ribolovnog saveza, dopredsjednik i predsjednik

skupštine SRS BiH. 326 Enver Hodak, Visoko, 2007. godine (Oglasi, „Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, Godina XIV - Broj 27,

Sarajevo, Srijeda, 18.4.2007. godine, pristupano 18.12.2019., http://sllist.ba/oglasi/2007/federacija/Broj27/oglasi-27.htm. 327 Pavičić, Seobe i naselja u Lici, 137, 230. 328 Mihovil Mandić, Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878., Matica Hrvatska, Zagreb 1910., 22, pristupano

11.12.2019., http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/01/Mihovil-Mandi%C4%87-Povijest-kupacije-Bosne-i-

Hercegovine-1878-1910.pdf. 329 Ivan Čizmić, „O iseljavanju iz Hrvatske u razdoblju 1880-1914.”, u: Historijski zbornik, godina XXVII-XXVIII, Glavni i

odgovorni urednik: Jaroslav Šidak, Redakcioni odbor: Ivan Kampuš, Bernard Stulli, Jaroslav Šidak, Savez povijesnih

društava Hrvatske, Zagreb 1974-1975., 28, pristupano 12.12.2019., http://www.historiografija.hr/hz/1974/HZ_27-

28_3_CIZMIC.pdf. 330 Bosanska Dubica (danas Kozarska Dubica) je grad na desnoj obali Une, nasuprot Hrvatske Dubice u sjeverozapadnoj

BiH, Republika Srpska. 331 Dušan D. Samardžija, Bosanskodubičko područje u NOR-u i socijalističkoj revoluciji 1941.-1945., Monografija,

Društveno političke organizacije i Skupština obćine u Bosanskoj Dubici, Bosanska Dubica 1985., 373. 332 Odluka Pokretnoga prijekog suda u Banjoj Luci od 23. ožujka 1943. po kojoj je „na smrt osuđen ustaša Josip Hodak iz

Bjelajca, kotar Bosanska Dubica, što je ubio ženu Milju Prodanović, pravoslavne vjere.” (Jure Krišto, Sukob simbola,

Globus, Zagreb 2001., fusnota br. 165, 380). 333 MyHeritage, pristupano 23.07.2019., https://www.myheritage.com.hr/.

62

Slika 42. Selo Bjelajci (Bosanska Dubica, BiH) 1869-1887. godine.334

2. Poljice (Kulen Vakuf)

Nema podataka kada su i od kuda Bunjevci Hodaci doselili u Ličko Pounje ali je

moguće da su u Boričevac335 doselili nakon Svištovskog mira iz 1791. godine iz Pazarišta, a u

Kliško Poljice (Kalati) nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine iz Boričevca.

334 Obratite pozornost na ime naselja Ličani (Topografska karta 1:25 000 Kostajnica, Broj lista 34-45, Banja Luka, Broj lista

35-45, Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000). Mapire - Historical Maps Online, pristupano

24.102019. , https://mapire.eu; 3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary, Index sheet of the general map of Central

Europe (1:200 000), pristupano 24.102019.,

https://web.archive.org/web/20100103042336/http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm. 335 Više o osmanskom zauzimanju i upravi lijevim Pounjem (Boričevac) i Krbavom 1575-77. god. u: Pavičić, Seobe i naselja

u Lici, 133-137. Više o selu Boričevac u: Horvat, Lika i Krbava, II, 5-6.

63

Slika 43. Selo Kalati (Kulen Fakuf, BiH) 1869-1887. godine.336

U selu Kliško Poljice,337,338 kod Kulen Vakufa između dva svjetska rata navode se

stanovnici Dane Hodak (supruga Ana r. Markovinović) i njegova tri sina: Josip, Jakov i Ivan

Hodak. Josip Hodak je bio istaknuti sindikalni aktivista i člana KP. Ubijen 14.7.1941. godine

u logoru Kerestinac.339

Slika 44. Poljice (Klisa, BiH) 1975. godine.340

336 Topografska karta 1:25 000 Kostajnica, Broj lista 34-45, Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey

(1:25000). Mapire - Historical Maps Online, pristupano 24.102019., https://mapire.eu; 3rd Military Mapping Survey of

Austria-Hungary, Index sheet of the general map of Central Europe (1:200 000), pristupano 24.102019.,

https://web.archive.org/web/20100103042336/http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm. 337 Naziv sela se u izvorima različito navodi: Poljica-Bušević, Poljica kod Kulen Vakufa, Poljica blizu rijeke Une. 338 Danas su Poljice, Kalati i Klisa naseljena mjesta u sastavu mjesne zajednice Kulen Vakuf, općina Bihać, Bosna i

Hercegovina. 339 Branko J. Bokan, Prvi krajiški narodnooslobodilački partizanski odred, Biblioteka: Ratna prošlost naroda i narodnosti

Jugoslavije, knjiga 325. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, knjiga 122., Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd

1988., 75, 116, pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php.

64

„U selu Kalati,338 pored rijeke Une na ličkoj strani, u neposrednoj blizini praznog i

napuštenog Kulen Vakufa, živjela je porodica Hodak Jakova, predratnog komuniste i jedinog

Hrvata u tome selu.”341 Jakov Hodak i žena Ana imali su sina jedinca Nikolu rođenog 1921.

godine u zaseoku Poljice kod Buševića koji se oženio 1.1.1940. godine sa Marom r. Čuljat iz

Bara kraj Gornjeg Lapca (kasnije Kecman-Hodak, živjela je u selu Driniću kod Bosanskog

Petrovca).342,343,344 Ivan je imao sina Matu rođenog 1935. godine. Ivan i Nikola (nećak, sin

Ivanovog brata Jakova) Hodak ubijeni su 3.8.1941. godine u Donjem Lapcu.345,346 Jedanaest

članova obitelji Hodak ubijeni su u svojoj kući u selu Kalati 23/24.10.1941. godine.341,347 Rat

su preživjeli Jakov i njegova žena Ana, Nikolina žena Mara i Ivanov sin Mate Hodak.339,348

U mjestu Kliško Poljice 1941. godine navodi se stanovnik Marko Hodak,339,344,349 a

Ana Hodak iz Poljica udala se poslije prvog svjetskog rata za Pavičića u selo Boričevac.350

4.7. Prezime Hodak, Slovenija

Prezime Hodak na području Slovenije ima potpuno drugačiji način i vrijeme nastanka,

te način razvitka prezimena na tom području u odnosu na Hrvatsku.

U matičnoj knjizi krštenih 1673−1786. župe Bogojina351,352 u Prekomurju (slovenski

Prekmurje),353 18.10.1673. godine upisani su Nikola i njegov otac Mihael Odak354 iz sela

Filovci355: „1673. 18. Octobris ex Pago Filocz Baptus est Nicolaus ex Patre Michaele Odak,

Matre Catharina. Patrini fuere Stephanus Nemecz et Agatha conthorali sua.” (1673. 18.

listopada iz sela Filovci kršten je Nikola od oca Mihaela Odak i majke Katarine. Kumovi su

bili Stjepan Nemec i Agata njegova zakonita žena.) Kasnije je u matici prezime Odak

upisivano kao Hodak.356 Prvotni motiv prezimena Odak, kasnije Hodak danas nije potpuno

jasan.

340 Topografska karta 1:25 000 Bosanska Krupa, Broj lista 421-3-3 (Kulen Vakuf), Drugo izdanje-štampano 1976. god.,

Vojnogeografski institut. 341 Danilo Damjanović, „Kotar Donji Lapac pod talijanskom okupacijom (od 10. X 1941. do 27. II 1942. god.)”, u: Kotar

Donji Lapac u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945., Zbornik, broj 14, urednici: Gojko Vezmar, Đuro Zatezalo,

Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1985., 253, pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php. 342 Nikola Vidaković, „Sjećanje na osnivanje i rad partijske organizacije do početka ustanka 1941.”, u: Kotar Donji Lapac u

Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945., Zbornik, broj 14, urednici: Gojko Vezmar, Đuro Zatezalo, Historijski arhiv u

Karlovcu, Karlovac 1985., 22, 30, pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php. 343 Milan Majstorović, „Djelatnost i organizaciona izgradnja partijskih organizacija od marta 1942. do maja 1945. godine”, u:

Kotar Donji Lapac u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945., Zbornik, broj 14, urednici: Gojko Vezmar, Đuro Zatezalo,

Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1985., 69, pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php. 344 Vukosav J. Filipović, „Selo Bušević u danima otpora”, u: Bosanski Petrovac u NOB. Zbornik sjećanja. Knjiga I., urednik:

Vladimir Čerkez, Opštinski odbor SUBNOR-a Bosanski Petrovac, Bosanski Petrovac 1974., 640-642, pristupano

23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php. 345 Ante Beljo, Blagdan Sv. Ane i četnička pobuna 27. srpnja 1941., Hrvatsko slovo br 7 od 24.07.2009., Podlistak 9.;

Rehabilitacija četništva u Republici Hrvatskoj novcima hrvatskih poreznih obveznika u 2009/2010. godini, četnička pobuna i

zločin u istočnoj Lici i jugozapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. godine i hrvatske žrtve povodom 69. godišnjice zločina ubojstva

hodočasnika Sv. Ani na njihovu povratku kućama iz Kosova kod Knina i Oštrelja kod Bosanskog Petrovca, Hrvatsko

žrtvoslovno društvo, srpanj, 2010., 27- 28. Hrvatski informativni centar, www.hic.hr, srpanj, 2010. 346 Mara Kecman-Hodak, „Sjećanja na Bušević, Kestenovac, Bosanske Štrpce i Kalate”, u: Bosanski Petrovac u NOB.

Zbornik sjećanja. Knjiga III., urednik: Vladimir Čerkez, Opštinski odbor SUBNOR-a Bosanski Petrovac, Bosanski Petrovac

1974., 152, pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php. 347 Filipović, Selo Bušević u danima otpora, 174-175. 348 Kecman-Hodak, Sjećanja na Bušević, 158-159. 349 Milan Jokić, Kalati, selo kojeg više nema (Милан Јокић, Калати, село којег више нема), Portal Poreklo, pristupano

22.10.2019., https://www.poreklo.rs/2014/09/28/kalati-selo-kojeg-vise-nema/. 350 Josip Pavičić, urednik, Dossier Boričevac, Naklada Pavičić, Zagreb 2012., 143; Monumentalni spomenik Boričevcu,

pristupano 20.09.2019., http://www.naklada-pavicic.hr/monumentalni-spomenik-boricevcu/.

65

4.8. Prezime Hodak, Slovačka, Češka, Austrija, Mađarska

U Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj, većim dijelom u području uz granicu sa tim

zemljama, nalazimo prezime Hodak. Jezično podrijetlo prezimena Hodak (motiv prezimena,

značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena) u tima zemljama nije

isto kao u Hrvatskoj iako ga nalazimo na području koje naseljavaju doseljenici iz

srednjovjekovne Hrvatske, gradišćanski Hrvati.

U Slovačkoj, obzirom na jezično podrijetlo prezimena Hodak, postoji mišljenje da je

prezime Hodak (Hodák) izvedeno od istočnoslovačkog prezimena Hudák (hudec - hudák -

hodák) sa značenjem muzikant, glazbenik. Nalazimo ga u crkvenim knjigama već od 1660.

godine. Rasprostranjeno je po cijeloj Slovačkoj (Dodatak: Tablica 16) i ima veći broj nositelja

nego u Češkoj, Austriji i Mađarskoj. Najveći broj nositelja prezimena Hodák 1995. godine

zabilježen je u okrugu Spišská Nová Ves u naseljima: Hrabušice 24, Spišská Nová Ves 14 i

Betlanovce 4, u okrugu Poprad u naselju Poprad 9, te u okrugu Velký Krtíš u naselju Kleòany

4 nositelja prezimena.

Slika 45. Agneta Hodak krštena 05.09.1660. god. u Bijacovce, Levoča, Slovačka, otac Joannes Hodak,

majka Dorothea.357

351 Rimokatolička župa Bogojina (1662. god. se u župi još održao protenstatizam) u 17. st. pripadala je bekšinskom

arhiđakonatu (lat. archidiaconatus Bexin), Zagrebačkoj biskupiji, Zalskoj županiji, a danas pripada dekaniji Lendava,

biskupiji Murska Sobota. U župu Bogojina su pored trgovišta Bogojina u 17. st. pripadala i sela Filovci, Strehovci i Ivanci

posjedi obitelji Bánffy u Dolnjem Prekmurju. Nakon što je 1645. god. umro Christophorus izumrla je obitelj Bánffy, a

njegove posjede razdijelile su obitelji Batthyány, Nádasdy, Szapáry (vlastelinstvo Murska Sobota i posjed Rakičan),

Eszterházy i Csáky. 352 „Po svoji lokaciji Bogojina povezuje Dolnje Prekmurje z Gornjim Prekmurjem, zagrebško škofijo z györsko, Zalsko

županijo z Železno.” (Jožef Smej, „Pomen najstarejše bogojanske matične knjige”, u: Zbornik soboškega muzeja, broj 9-10,

urednik: Franc Kuzmič, Pokrajinski muzej Murska Sobota, Murska Sobota 2007., 68, pristupano 23.03.2019.,

http://www.pomurski-muzej.si/muzej/publikacije/zborniki/zborniksobmuz9-10_web.pdf. 353 Prekomurje (slovenski Prekmurje) je područje u sjeveroistočnom dijelu Slovenije između lijeve obale Mure, te granice

Slovenije s Austrijom, Madžarskom i Hrvatskom. Glavno je kulturno i privredno središte Murska Sobota („Prekomurje”,

Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 09.04.2019.,

http://www.enciklopedija.hr/.

354 Smej, Pomen najstarejše bogojanske matične knjige, 64. 355 Naselje Filovci nalazi se oko petnaest kilometara istočno od Murske Sobote. 356 Smej, Pomen najstarejše bogojanske matične knjige, 66. 357 Levoča, Bijacovce, Matična knjiga rođenih 1646-1720, stranica 20, slika 91, mikrofilm broj 4, Državni regionalni arhiv

Levoča, Slovačka. FamilySearch, Historical Record Collections; Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935; Roman

Catholic (Rímsko-katolícká cirkev); Levoča, Bijacovce, Baptisms, marriages, deaths (Krsty, manželstvá, úmrtia) 1646-1720;

Image No. 17; Štatny oblastny archiv Levoča, Slovenská republika, pristupano 29.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:33SQ-GR7W-

9LJX?i=16&cc=1554443&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AKZ5T-HJX.

66

Slika 46. Andreas Hodak kršten 22.11.1682. god. Trnava, Trnava, Slovačka, otac Stephanus

Hodak, majka Helena Zevich.358

Slika 47. Andreas Hodak kršten 16.01.1695. god. u Prešov, Prešov, Slovačka, otac Joanne Hodak, majka

Helena.359

U Češkoj je prezime Hodák (Dodatak: Tablica 17) vjerojatno motivirano osobnim

slavenskim imenom Hodislav,360 nekad omiljenim u Češkoj i Poljskoj, a nastalo je njegovim

skraćivanjem. Prezime Hodák u Češkoj može biti preinačeno i imati izvedeni oblik Hoďák

koji je danas češći. Nalazimo ga (većinom) u Južnoj Moravskoj (Přítluky, Pulgram, Brno, itd.)

uz granicu sa Slovačkom i Austrijom.

U Austriji prezime Hodak (Dodatak: Tablica 18) nalazimo u crkvenim knjigama od

druge polovice XVIII. stoljeća na području Donje Austrije (Hollabrunn, Niederfladnitz).

U Mađarskoj prezime Hodák (Dodatak: Tablica 19) nalazimo u crkvenim knjigama od

sredine XVIII. stoljeća u naseljima na sjeveru Mađarske (većinom) uz granicu sa Slovačkom

(Jobbágyi, Rétság, Balassagyarmat, Egyházasradóc, itd.), te u središnjem dijelu Mađarske

(Veszprém, Nádudvar, itd.).

358 Trnava, Matična knjiga rođenih 1680-1688, stranica 122, slika 91, mikrofilm broj 588, Državni arhiv Bratislava.

FamilySearch, Historical Record Collections; Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935; Roman Catholic (Rímsko-

katolícká cirkev); Trnava, Baptisms (Krsty) 1680-1688; Image No. 91; Štatny archiv Bratislava, Slovenská republika,

pristupano 29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:33S7-9BTZ-

QX6?i=90&cc=1554443&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AQVNX-C63N. 359 Prešov, Matična knjiga rođenih 1687-1752, stranica 100, slika 377, mikrofilm broj 217, Državni regionalni arhiv Levoča,

Slovačka. FamilySearch, Historical Record Collections; Slovakia Church and Synagogue Books, 1592-1935; Roman

Catholic (Rímsko-katolícká cirkev); Prešov, Prešov, Baptisms (Krsty) 1687-1718; Image No. 377; Štatny oblastny archiv

Levoča, Slovenská republika, pristupano 29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:S3HT-62VW-

2FG?i=376&cc=1554443&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AV17K-Y6F. 360 Antonin Kotik, Naše příjmení, Naklada Jan Kotik, Praha 1897., 18-19.

67

Slika 48. Juliana Hodak krštena 25.02.1755. god. u Veszprém, Veszprém, Mađarska, otac Joannes Hodak,

majka Mariana Horvath.361

Slika 49. Juditha Hodak krštena 18.05.1769. godine u Egyházasradóc, Vas, Mađarska, otac Georgy Hodak,

majka Eva Boda.362

U županiji Maros-Torda (mađ. Maros-Torda vármegye, njem. Komitat Mieresch-

Thorenburg, rum. Comitatul Mureş-Turda) i Gorgény-szent-imrei u Transilvaniji, Rumunjska

1808. i 1877. godine nalazila su se sela Maros-Hodák (danas Maiorești 18,5 km

sjeveroistočno od grada Reghin, 1461. god. lat. Possessio Hadak, 1473., 1502., 1507., 1508.

god. Poss. Hodak, 1492. god. Poss. [Hod]ak) i Gorgény-Hodák (danas Hodac 19 km istočno

od grada Reghin).363 Ime današnjeg naselja Hodac prvi puta se spominje u povelji iz 1453.

godine kao posjed ili selo Hodak (lat. Poss. seu villa Hodak), 1733. godine kao Hudak, 1808.

godine kao Gorgény-Hodák, a 1913. godine kao Görgényhodák.

Slika 50. Mjesto Maros-Hodak 1858. godine, Transilvanija, Rumunjska.364

361 Veszprém, Matična knjiga rođenih 1748-1774, stranica 120, slika 73, mikrofilm broj 699731, Mađarski državni arhiv.

FamilySearch, Historical Record Collections; Hungary, Catholic church records, 1636-1895; Római Katólikus Egyház;

Veszprém; Anyakönyvek, 1703-1895, Kereszteltek 1748-1805; Image No. 73, Film 699731, DGS 004594474; Magyar

Országos Levéltár, pristupano 29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:939X-SY92-

97?i=72&cc=1743180&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AXK26-VJL.

DGS = engl. Digital Genealogical Society of Utah number, broj dodijeljen roli filma koji je digitalno snimilo Genealoško

društvo Utah iz Amerike.

68

Slika 51. Mjesto Gorgény-Hodák 1858. godine, Transilvanija, Rumunjska.364

5. Regionalni centri prezimena Hodak u Hrvatskoj

Regionalni (područni) centri prezimena Hodak na teritoriju današnje Hrvatske365 s

kraja XVI. ili iz prve polovice XVII. stoljeća su donje Pozrmanje (Bukovica) i Zemunik

(Ravni Kotari). Nakon kratkog zadržavanja u južnom velebitskom Podgorju (Ražanac,

Posedarje, Jesenice) novi regionalni centri prezimena Hodak do kraja XVII. stoljeća (1689-

90. god.) su naselja u sjevernom Podgorju (Jablanac). Krajem XVII. stoljeća (1689-90. god.)

nakon oslobođenja od Osmanlija, stari regionalni centri prezimena Hodak u sjevernom

Podgorju nestaju, a nastaju novi u naseljima Pazarište i Luka (Otočac) u zapadnoj i srednjoj

Lici. Početkom XVIII. stoljeća (1708-15. god.) bunjevačko prezime Hodak proširilo se na

Kordun između Plitvičkih Jezera i Slunja u Selište Drežničko i Oštarske Stanove (naselja u

Rakovičkom polju) i Podmelnicu (Slunj). U Lici se zadržalo na području Pazarišta ali je

nestalo u naselju Luka (Otočac). Sredinom XVIII. stoljeća novi regionalni centri su Saborsko

u sjevernom dijelu Like, te Jamarica i Tomašica u Moslavini. Nakon Svištovskog mira 1791.

godine regionalni centri prezimena Hodak postaju naselja Drežnik na Kordunu, te Željava i

Petrovo Selo u istočnom dijelu Like, a od sredine XIX. stoljeća prezime je zauzelo nova

područja u Slavoniji, Srijemu i Vojvodini.

362 Egyházasrádoc (Diözese Szombathely), Matična knjiga rođenih 1757-1849, stranica 47, slika 29, mikrofilm broj 700961,

Mađarski državni arhiv. FamilySearch, Historical Record Collections; Hungary, Catholic church records, 1636-1895; Római

Katólikus Egyház; Egyházasradóc; Anyakönyvek, 1757-1895, Kereszteltek 1757-1895 Házasultak, halottak 1782-1895;

Image No. 29; Film 700961, DGS 004660284; Magyar Országos Levéltár, pristupano 29.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:939J-V28R-

7?i=28&cc=1743180&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AXZ9V-R6R. 363 Joannes Lipszky, Repertorium locorum obiectorumque: in XII. tabulis mappae regnorum Hungariae, Slavoniae, Croatiae,

et confiniorum militarium magni item principatus Transylvaniae occurrentium, quas aeri incisas vulgavit, Volume 2, Typis

regiae universitatis pestanae, Bude 1808., 56, 90. pristupano 20.10.2019.,

https://archive.org/details/agv6489.0001.001.umich.edu/page/n1; A Magyar korona okszâgainak helységnévtára az országos

magyar kir. statistikai hivatal felülörködése меllett, szerkesztette: Kollerffy Mihálý, Nyomatott az athenaeum r. társ.

nyomdájában, Budapest 1877, 36, pristupano 20.10.2019.,

https://books.google.hr/books/about/A_magyar_korona_orsz%C3%A1gainak_helys%C3%A9gn%C3%A9.html?id=lFNCAA

AAYAAJ&redir_esc=y. 364 Transylvania [B IX a 718/21] - Second military survey of the Habsburg Empire (1853–1858; 1869–1870), pristupano

20.10.2019., https://mapire.eu/.

69

Slika 52. Povijesne i zemljopisne regije Republike Hrvatske.366

Slika 53. Suvremena regionalna podjela Republike Hrvatske.366

365 Regionalni (područni) centri prezimena Hodak su dijelovi teritorija ili naselja na teritoriju Republike Hrvatske u kojima je

zabilježeno prezime Hodak sa najvećim brojem nositelja prezimena i obitelji s tim prezimenom. Dobiveni su grupiranjem

podataka prikupljenim u povijesnim ispravama i službenim registrima. Dijelove teritorija ili naselja u popisu stanovništva iz

1948. god sa samo jednim ili nekoliko nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom smatrao sam zonama

“raspršavanja” dotičnoga prezimena. Za potrebe rada odabrao sam pet kategorija regionalnih centara (središta): centar

republike (države), centri makroregija, centri regija, centri subregija i sekundarni (lokalni) centri. Za makroregije odabrao

sam suvremenu podjelu na pet makroregija: Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Gorska Hrvatska, Sjeverno hrvatsko

primorje, a Južno hrvatsko primorje preimenovao sam u Južna Hrvatska (Dalmacija). 366 Zemlja i ljudi, portal hrvatska.eu, pristupano 18.09.2019., https://croatia.eu.

70

Prema popisu stanovništva 1948. godine N.R. Hrvatska je imala 85,60% seoskog i

14,50% gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu (Dodatak: Tablica 21) i na osnovi

takvog vrlo visokog udjela seoskog stanovništva spadala je u skupinu ruralnih zemalja.367

Poslije Drugoga svjetskog rata započinje proces ubrzane industrijalizacije i urbanizacije

zemlje koji je bio osobito izražen u razdoblju 1961-1981. godine što je za posljedicu imalo

veliki priljev ljudi u gradove i nagli porast broja stanovnika gradskih područja i to prije svega

makroregionalnih centara R. Hrvatske (Dodatak: Tablica 22): Split (109,29%), Rijeka

(60,02%) i Zagreb (48,24%), te subregionalnog centra Bjelovar (59,91%). U razdoblju 1961-

1981. godine makroregionalni i regionalni centar Osijek ima najmanji porast broja stanovnika

(43,53%) od svih makroregionalnih centara R. Hrvatske. Udio tri najveća makroregionalna

centra: Split, Rijeka i Zagreb u ukupnom stanovništvu Hrvatske (Dodatak: Tablica 20)

porastao je od 14,96% 1961. godine na 21,38% 1981. godine (1948. god. 11,70%, 2001. god.

22,78%). Ako im se doda i Osijek onda je njihov udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske

porastao od 16,69% 1961. godine na 23,62% 1981. godine (1948. god. 13,00%, 2001. god.

24,81%). Naglom porastu stanovništva u gradovima i najvećim regionalnim centrima

Hrvatske u razdoblju 1961-1981. godine najviše je pridonijela migracija, a većinu doseljenog

stanovništva u županiju stanovanja čine žene.247,368

Naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak: Plitvička Jezera (355,26%), Rakovica

(185,82%), Selište Drežničko (63,91%), Željava (63,91%), Sisak (63,22%), Bjelovar

(59,91%), Slunj (57,57%), Varaždin (49,45%), Karlovac (36,96%), Gospić (28,93%), Petrinja

(20,60%) i Drežnik Grad (20,03%) u razdoblju 1961-1981. godina bilježe znatan porast

stanovništva, a Irinovac (-100%), Oštarski Stanovi (-100%), Saborsko (-38,34%), Grabovac (-

27,51%), Ličko Petrovo Selo (-10,22%) i Perušić (-5,58%) bilježe smanjenje broja

stanovnika. Za usporedbu u razdoblju 1961-1981. godine stanovništvo SR Hrvatske povećalo

se za 441.773 stanovnika ili za 10,62% (1981-2001. god. 6,04%, 1948-1961. god. 10,05%,

1948-1981. god. 21,74%, 1948-2001. god. 17,40%), odnosno prosječna godišnja stopa rasta

iznosila je 0,53% (1953-1961. god. 0,67%). Iseljavanje na »privremeni rad« u europske i

prekomorske zemlje i smanjivanje nataliteta u tom razdoblju usporavali su porast stanovništva

RH.

Pod utjecajem industrijalizacije, turizma na obali, urbanizacije i loše agrarne politike

dolazi do masovnog napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti (agrarni egzodus) i prelazak

poljoprivrednog stanovništva u nepoljoprivredne djelatnosti, te masovnog napuštanja sela kao

mjesta življenja (ruralni egzodus) odnosno deagrarizacije369 (od 1961. god. djelomična

deagrarizacija uglavnom prerasta u potpunu) što ima za posljedicu smanjenje broja seoskog

stanovništva i nestajanje tradicionalnih vrijednosti i obrazaca seoskog načina života

(deruralizacija). Sve to dovodi do značajnog prostornog prerazmještaja stanovništva

(iseljavanje, negativni migracijski saldo), nepovoljne starosne strukture stanovništva

367 „Na osnovi udjela seoskog i gradskoga stanovništva zemlje se dijele na ruralne (s više od 75% seoskog u ukupnom

stanovništvu), prijelazne (s 25 do 50% gradskog u ukupnom stanovništvu) i urbano-industrijske (s više od 50% gradskog u

ukupnom stanovništvu). Potkraj XX. st. najviše je zemalja bilo u skupini prijelaznoga tipa.” („Stanovništvo, Seosko i gradsko

stanovništvo”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 27.09.2019.,

http://www.enciklopedija.hr. 368 Zbog brojnih redefinicija pojmova grad, selo, naselje, mjesto, urbano, ruralno, općina, zajednica općina i td., brojnih

promjena područja županija, gradova, općina i naselja, brojnih metodologija obrade podataka, te prikaza podataka po

različitom teritorijalnom ustroju koji otežavaju razlučivanja između ruralnih i urbanih područja i kvalitetno međusobno

uspoređivanje gradova i urbanih cjelina u R. Hrvatskoj teško je pratiti demografski razvoj regija i naselja u RH zbog čega se

podaci i izračuni temeljeni na podacima iz popisa stanovništva 1961., 1971., 1981. i 1991. god. objavljeni u stručnim i

znanstvenim radovim međusobno razlikuju. 369 „Deagrarizacija”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano

27.08.2019., http://www.enciklopedija.hr/.

71

(natalitet, egzodus mladog stanovništva onemogućio je biološku reprodukciju sela) i

smanjenja ukupnog broja stanovnika (posebno ruralnih) naselja (depopulacija).370,371 U

razdoblju 1948-1961. godina na osnovi udjela seoskog i gradskoga stanovništva (Dodatak

Tablica 21) Hrvatska je spadala u skupinu ruralnih zemalja, u razdoblju 1961-1981. godina u

skupinu zemalja prijelaznog tipa, a od 1991. godine više stanovnika živi u gradovima nego u

selima i od tada je Hrvatska urbano-industrijska zemlja.

U razdoblju 1953-1961. godine najveći postotak iseljavanja stanovništva zabilježen je

u Gorskoj Hrvatskoj372 (14,1% od ukupnog broja stanovništva 1953. god.) i Južnoj Hrvatskoj

(Dalmacija)373 (4,6% od ukupnog broja stanovništva 1953. god.). U razdoblju 1953-1981.

godine depopulacija je zahvatila većinu naselja u svih pet hrvatskih makroregija zbog više

iseljenih nego useljenih stanovnika. Odlazak stanovnika posebno je bio izražen u naseljima u

kontinentalnom obalnom zaleđu, unutrašnjosti otoka i rubnim dijelovima općina, a najviše u

Gorskoj Hrvatskoj (35,4% naselja sa smanjenim ukupnim brojem stanovnika od ukupnog

broja naselja u regiji) i Sjevernom hrvatskom primorju (30,0% naselja sa smanjenim ukupnim

brojem stanovnika od ukupnog broja naselja u ovoj regiji).374 U Gorskoj Hrvatskoj se u

razdoblju 1953-1961. godina broj stanovnika smanjio za 5,1%,375 a u razdoblju 1953-1981.

godina smanjio se za 25,5%.376 Jedino područje Plitvičkih Jezera radi jačanja turizma i

područje Gospića radi razvoja industrije u Ličkom Osiku bilježe značajno manje iseljavanje.

370 „Depopulacija (lat. depopulatio: pustošenje, pohara), smanjivanje ukupnoga broja stanovnika nekog područja ili države

uvjetovano prirodnim padom stanovništva (suvišak umrlih nad brojem rođenih) ili negativnim migracijskim saldom (više

iseljenih nego useljenih stanovnika u određenom području).” („Depopulacija”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,

Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 27.08.2019., http://www.enciklopedija.hr/). 371 Prirodni prirast/pad stanovništva najčešće se izražava stopom prirodnog prirasta (priraštaja). Stopa prirodnog prirasta je

razlika između stope živorođenih (broj živorođenih osoba na 1 000 stanovnika) i umrlih (broj umrlih osoba na 1 000

stanovnika) osoba, a izražava se u promilima. U R. Hrvatskoj je stopa prirodnog prirasta od 1948. do 1991. godine pozitivna

(prosječno 6,5‰) ali se stalno smanjivala, izuzev razdoblja od 1970. do 1978. godine kada je zabilježen blagi porast. Od

1991. do 2018. godine stopa prirodnog prirasta je negativna (prosječno -1,9‰) i stalno pada zbog niskog nataliteta (zbog sve

manjeg broja živorođenih osoba i uglavnom stabilnog broja umrlih osoba), izuzev 1996. i 1997. godine kada je bila pozitivna.

Od 1948. do 1970. godine R. Hrvatska bilježi umjereni prirodni prirast (7,3 do 12,5‰, prosječno 9,9‰), od 1970. do 1990.

godine niski prirodni prirast (stope ispod 5‰, prosječno 3,1‰), a od 1991. godine negativan prirodni prirast (-0,1‰ u

razdoblju 1991-1997. god., -0,6‰ 1991-2001. god., -1,9‰ 1991-2018. god., -2,6‰ u razdoblju 2002-2019. god.) koji stalno

pada (Anđelko Akrap, „Demografsko stanje i procesi u Hrvatskoj s osvrtom na privremeno okupirani proctor”, Revija za

socijalnu politiku, godina 2 broj 1, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb 1995., 38,

pristupano 26.11.2019., https://hrcak.srce.hr/rsp; Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2000., Priopćenje,

godina XXXVII., broj 7.1.1., Državni zavod za statistiku RH, Zagreb 2000, pristupano 26.11.2019., https://www.dzs.hr/;

Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2018., Priopćenje, godina LVI., broj 7.1.1., Državni zavod za statistiku

RH, Zagreb 2019., pristupano 26.11.2019., https://www.dzs.hr/; „Prirodni priraštaj, natalitet”, Mrežno izdanje Hrvatske

enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 27.08.2019., http://www.enciklopedija.hr/. 372 Prostor Gorske Hrvatske (Gorski kotar, Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) obuhvaćen je Primorsko-goranskom

županijom bez Kvarnera i otoka Cres, Lošinj, Krk i Rab, te Ličko-senjskom županijom. To je najslabije i najrjeđe naseljena

hrvatska makroregija, s najmanjim udjelom urbanog stanovništva i najvećim udjelom patuljastih naselja (do 100 st.). Gorski

kotar je planinski kraj u zaleđu Riječkoga zaljeva. Veći je dio Gorskoga kotara u Primorsko-goranskoj, a manji, jugoistočni

dio u Karlovačkoj županiji. Od Slovenije na sjeverozapadu odvojen je dolinama rijekâ Čabranke i Kupe. Na istoku postupno

prelazi u niže krške ravnjake oko Ogulina, a na jugoistoku se veže s Likom. Lika je povijesno-geografska regija u

jugozapadnome dijelu Hrvatske, između Velebita na zapadu te Plješevice i masiva Kapele na istoku. U ranome srednjemu

vijeku (u hrv. historiografiji rani srednji vijek traje od VII. st. i doseljenja Hrvata do kraja samostalnoga Kraljevstva Hrvatske

i Dalmacije kraj XI. st.), kada su područje Like naselili Hrvati, postupno su se oblikovale tri županije: Lika, Gacka i Krbava.

Na prostoru Gorske Hrvatske nema pravog makroregionalnog i regionalnog centra (središta), žarišta demografske

koncentracije i gospodarskog razvoja, a ima mnogo vrlo malih naselja bez ikakvih centralnih funkcija. Subregionalni centri

su: Čabar, Delnice, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Ogulin, Otočac, Senj, Korenica (prije Titova Korenica) i Vrbovsko. Svi su

ostali centri primorskoga, goranskoga i ličkog prostora nedovoljno razvijeni maleni, sekundarni (lokalni) centri („Hrvatska;

Gorski kotar; Lika, Srednji vijek”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”,

pristupano 18.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/; Vesna Popovski, „Makroregionalni i regionalni centri u demografskoj

perspektivi”, Socijologija sela: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, godina 28 broj 107/108, Institut

za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb 1990., 78, pristupano 15.09.2019., https://hrcak.srce.hr/sociologija-i-prostor;

Jasenka Kranjčević, Aleksander Lukić, Eduard Kušen, Zoran Klarić, autori dokumenta, “Regionalni razvoj, razvoj sustava

naselja, urbani i ruralni razvoj i transformacija prostora (Završna verzija)”, Stručna podloga, Institut za turizam, Zagreb

72

U razdoblju 1953-1981. godine Sjeverno hrvatsko primorje377 bilježi povećanje

ukupnoga broja stanovnika ali manje nego gradovi Rijeka i Pula zajedno. U svim dijelovima

Sjevernog hrvatskog primorja koji se nalaze izvan užih gravitacionih područja Rijeke i Pule, u

razdoblju 1953-1981. godine broj stanovnika je u stalnom opadanju jer su regionalni centri

Rijeka i Pula preuzeli najveći dio stanovništva iz Kvarnerskih otoka, Hrvatskog primorja I

Istre. U Istočnoj Hrvatskoj378 se u razdoblju 1953-1961. godina povećao broj stanovnika za

6,2%, a ističu se veći industrijski centri: Osijek, Vukovar, Slavonski Brod i Slavonska

Požega, te manji lokalni industrijski centri Vinkovci, Županja i Beli Manastir koji su privukli

novo stanovništvo na područje slavonske Posavine i Baranje. Slavonska Podravina

(Podravska Slatina, Donji Miholjac, Virovitica, Daruvar) u razdoblju 1953-1961. godina

bilježi smanjenje broja stanovnika radi značajnih razlika u razvoju u odnosu na istočni dio

Slavonije, a osobito zbog slabije deagrarizacije i industrijalizacije. Zbog sve veće

koncentracije stanovništva u gradskim naseljima u razdoblju 1953-1981. godine je 23,9%

mješovitih i 84,0% ruralnih naselja,379 a 1961-2001. godine je 9,1% urbanih i 83,6% ruralnih

naselja u Istočnoj Hrvatskoj zahvaćeno depopulacijom.380 Južna Hrvatska (Dalmacija) je u

razdoblju 1953-1961. godina imala najveći porast stanovništva od svih pet hrvatskih

13.08.2014., 40-41, pristupano 15.09.2019.,

https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Prostorno/StrategijaPR/Regionalni_razvoj.pdf. 373 Južna Hrvatska, Dalmacija ili Južno hrvatsko primorje je povijesno-geografska regija u južnoj Hrvatskoj. Obuhvaća

područje uz Jadransko more u granicama Hrvatske od Hrvatskoga primorja (Tribanj) na sjeverozapadu do granice s Crnom

Gorom (rt Oštro) na jugoistoku, uključujući gotovo sve jadranske otoke, osim kvarnerskih. S kopnene strane na sjeveroistoku

granica joj je državna granica prema Bosni i Hercegovini (planinsko područje Dinara – Kamešnica – Zavelin). Sastoji se od

obalnog dijela, otočnog dijela i unutrašnjosti (Dalmatinska zagora ili Zagora). Područje Dalmacije dijeli se na sjevernu

(gravitacijsko područje Zadra i Šibenika), srednju (gravitacijsko područje Splita) i južnu Dalmaciju (gravitacijsko područje

Dubrovnika). Prostor te regije obuhvaćen je Dubrovačko-neretvanskom, Splitsko-dalmatinskom, Šibensko-kninskom i

Zadarskom županijom. Grad Split je centar (središte) makroregije Južna Hrvatska i centar splitske regije, a gradovi Zadar,

Šibenik i Dubrovnik su centri regija. Subregionalni centri su: Biograd, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Makarska, Metković,

Obrovac, Omiš, Opuzen Pag, Ploče, Sinj, Supetar, Trogir, Vis, Vrgorac. Sekundarni (lokalni) centri su: Blato, Vodice

(„Dalmacija, Hrvatska”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano

15.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/; Popovski, Makroregionalni i regionalni centri, 78; Kranjčević, Lukić, Kušen,

Klarić, Regionalni razvoj, 43. 374 Ivica Nejašmić, „Osnovne značajke depopulacije u Hrvatskoj u razdoblju 1953-1981.”, Socijologija sela: časopis za

istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, godina 28 broj 107/108, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu,

Zagreb 1990., 33, 36, 41, pristupano 15.09.2019., https://hrcak.srce.hr/sociologija-i-prostor. 375 Stanko Žuljić, Stanovništvo NR Hrvatske god. 1961., Geografski glasnik broj 23, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

1961., 120, pristupano 11.11.2019., https://hrcak.srce.hr/hrvatski-geografski-glasnik. 376 Nejašmić, Osnovne značajke depopulacije, 36. 377 Prostor povijesno-geografske makroregije Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima) obuhvaćen je Istarskom

županijom i Kvarnerom (u širem smislu, sjeverni dio Jadranskoga mora između velebitske i istarske obale, povijesno

Hrvatsko primorje) s otocima Cres, Lošinj, Krk i Rab koji pripadaju Primorsko-goranskoj županiji. Grad Rijeka je

makroregionalni i regionalni, a grad Pula regionalni centar. Subregionalni centri su: Buje, Buzet, Crikvenica, Krk, Labin,

Mali Lošinj, Opatija, Pag, Pazin, Poreč, Rab i Rovinj („Hrvatska, Kvarner, Hrvatsko primorje”, Mrežno izdanje Hrvatske

enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 15.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/; Popovski,

Makroregionalni i regionalni centri, 78). 378 Istočna Hrvatska je treća makroregija po veličini i broju stanovnika od pet hrvatskih makroregija. Obuhvaća Baranju,

zapadni Srijem i istočnu Slavoniju, donju Podravinu, srednju Posavinu i Požešku kotlinu. Čine je županije: Virovitičko-

podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, te Vukovarsko-srijemska županija. Osijek je

makroregionalni i regionalni centar (središte), a Slavonski Brod, Virovitica i Vukovar su regionalni centri u Istočnoj

Hrvatskoj. Subregionalni centri su: Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Požega, Valpovo,

Vinkovci, Županja, a Borovo, Darda, Đurđenovac, Ilok, Lipik, Okućani, Orahovica, Slatina i td. su sekundarni (lokalni)

centri. Gotovo svako peto naselje u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu ima barem razinu lokalnog centra jer ova regija

ima najmanji udio patuljastih, sitnih i malih naselja (do 500 st.), a najveći udio srednjih (do 1000 st.) i velikih naselja (do

1000 st.) u Hrvatskoj („Hrvatska”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”,

pristupano 18.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/; Popovski, Makroregionalni i regionalni centri, 78; Kranjčević, Lukić,

Kušen, Klarić, Regionalni razvoj, 42-43). 379 Nejašmić, Osnovne značajke depopulacije, 39. 380 Kranjčević, Lukić, Kušen, Klarić, Regionalni razvoj, 42-43.

73

makroregija. Najveći rast stanovništva imala su obalna naselja (posebno u razdoblju 1971-

1981. god.) tako da je udio centralnih naselja u Dalmaciji znatno veći od prosjeka Hrvatske i

2001. godine je iznosio 17,7%, a u njima živi tri četvrtine svih žitelja Dalmacije.380 U

razdoblju 1961-1981. godine najbrže su rasli Zadar, Split, Šibenik, Dubrovnik i Pula

(stanovništvo Pule povećalo se za 50,4%) najvećim dijelom radi razvoja turizma i loše

agrarne politike. U Središnjoj Hrvatskoj381 u razdoblju 1953-1961. godine novo stanovništvo

iz ruralnih naselja privlače industrijski i urbani centri: Zagreb, Karlovac, Sisak, Varaždin,

Koprivnica, Bjelovar, te Petrinja i Kutina, a osobito mogućnost dnevne ili tjedne migracije iz

mjesta boravka u okolici gradskih centara koja postepeno prelazi u njihovo trajno naseljavanje

gradskih centara. U tom razdoblju Središnja Hrvatska je imala najmanji prosječni porasta

stanovništva u RH Hrvatskoj. Područja rasta broja stanovnika u Središnjoj Hrvatskoj u

razdoblju 1953-1961. godine su gradska naselja i okolica većih gradova, a intenzivnog

smanjenja regije: Hrvatsko zagorje, Međimurje, Podravina, Pokuplje, Banija i Kordun.

5.1. Regionalni centri prezimena Hodak 1915-1930. godine

U Ličko-krbavskoj županiji 1915. godine (Dodatak: Tablica 1) zabilježena je ukupno

21 kuća s približno 160 nositelja prezimena Hodak u mjestima: Željava (Ličko Petrovo Selo),

Klanac (Pazarište), Gornje Pazarište, Smiljan i Udbina.224,225,226

Prema popisu stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine (Dodatak: Tablica 2) na

teritoriju današnje Hrvatske nalazi se ukupno 269 kuća s približno 1473 nositelja prezimena

Hodak, a najveći broj nalazi se u Kordunu (u Kotaru Slunj, Općine Rakovica i Drežnik) 105

kuća (približno 674 nositelja prezimena), u Slavoniji (u kotarima: Nova Gradiška, Vinkovci,

Virovitica, Brod, Županja, Slatina, Našice, Požega, Vukovar, Novska, Đakovo, Pakrac,

Miholjac) 105 kuća (približno 493 nositelja prezimena) i na području Like (u mjestima:

Saborsko (Ogulin), Pazarište (Perušić), Željava (Korenica), Oteš (Gospić), Podastrana

(Gospić) i Udbina (Udbina)) 47 kuća (približno 247 nositelja prezimena). U Moslavini se

1929. i 1930. (?) godine u kotarima Kutina i Čazma nalaze 3 kuće s približno 13 nositelja

prezimena Hodak.227,229

5.2. Regionalni centri prezimena Hodak 1948. godine

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine (Dodatak: Tablica 3) na teritoriju N.R.

Hrvatske u 138 mjesta (naselja) nalazi se 1357 nositelja prezimena Hodak, 329 obitelji s tim

prezimenom i 106 nositelja prezimena Hodak u mjestu koji nemaju nemaju svoje

domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) što ukupno iznosi 1463 nositelja prezimena

Hodak.

381 Povijesno-geografska makroregija Središnja Hrvatska (ili zagrebačka makroregija) obuhvaća “zapadni dio peripanonskoga

prostora, od Mure i Drave do Gorskoga kotara, Like i granice s BiH.” To je najveća (nešto više od trećine ukupne površine

RH) i najgušće naseljena hrvatska makroregija (gotovo polovica svih stanovnika RH). Čine je županije: Grad Zagreb,

Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i

Bjelovarsko-bilogorska županija. Regije Središnje Hrvatske su: Zagreb, Hrvatsko Zagorje, Međimurje, Podravina (gornja i

srednja), Moslavina, Kordun, Pokuplje (srednje i donje), Posavina (gornja), Poglinje, Pounje (donje). Grad Zagreb je državni

(republički), makroregionalni i regionalni centar (središte), a Karlovac, Sisak i Varaždin su regionalni centri Središnje

Hrvatske. Subregionalni centri su: Bjelovar, Čakovec, Daruvar, Dvor, Đurđevac, Garešnica, Duga Resa, Grubišno Polje,

Gvozd (prije Vrginmost), Hrvatska Kostajnica, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Koprivnica, Krapina, Križevci, Kutina, Ozalj,

Petrinja, Slunj, Vojnić, Vrbovec, a Glina, Rakovica i svi ostali centri na prostoru Središnje Hrvatske su nedovoljno razvijeni

maleni, sekundarni (lokalni) centri. Prema nekim autorima Bjelovar, Čakovec, Koprivnica i Krapina su kao sjedišta županija

pravi regionalni centri („Hrvatska”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”,

pristupano 18.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/; Popovski, Makroregionalni i regionalni centri, 78).

74

1. Središnja Hrvatska

U makroregiji Središnja Hrvatska381 se 1948. godine (Dodatak: Tablica 4 i 6) nalazi

najveći broj nositelja prezimena Hodak (606 nositelja prezimena ili 44,7% od ukupnog broja

nositelja prezimena u N.R. Hrvatskoj 1948. god.) i najveći broj obitelji s prezimenom Hodak

(151 obitelj s tim prezimenom ili 45,9% od ukupnog broja nositelja obitelji s tim prezimenom

u N.R. Hrvatskoj 1948. god.) na teritoriju N.R. Hrvatske. Tome broju treba pridodati i 37

nositelja prezimena Hodak u makroregiji koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari,

namještenici i sl.) (34,9% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god.

koji nemaju svoje domaćinstvo) što je nakon Istočne Hrvatske drugi najveći broj nositelja

prezimena Hodak u N.R. Hrvatskoj 1948. godine koji nemaju svoje domaćinstvo.

1.1. Kordun

Na području regije Kordun382 1948. godine nalazi se najveći broj nositelja prezimena

Hodak i obitelji s tim prezimenom u makroregiji Središnja Hrvatska, 471 nositelj prezimena

(34,7% od ukupnog broja nositelja prezimena u NRH 1948. god. i 77,7% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.), 96 obitelji s tim prezimenom

(29,2% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH 1948. god. i 63,6% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.) i 6 nositelja prezimena

Hodak u makroregiji koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (5,7% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo i

16,2% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god. koji

nemaju svoje domaćinstvo). Svi se nalaze na području Kotara Slunj u sekundarnim (lokalnim)

centrima: Drežničko Selište, Čatrnja, Drežnik-Grad, Smoljanac (1948. god. pripadao općini

Rakovica, a 1955. god. pripojen općini Plitvička Jezera),383 Oštarski Stanovi, Brdine, Korita,

Irinovac, Lipovača, Klanac, Korana (danas općina Plitvička Jezera), Slunj i Jamarje.

1.2. Zagreb

U zagrebačkoj regiji (Kotar i grad Zagreb) se 1948. godine nalazi 57 nositelja

prezimena Hodak (4,2% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. i

9,4% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.), 28

obitelji s prezimenom Hodak (8,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH 1948.

god. i 18,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.) i

18 nositelja prezimena u mjestu koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.)

(17,0% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje

domaćinstvo i 48,6% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj

1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo). Gotovo svi se nalaze u kotarskom, republičkom,

makroregionalnom i regionalnom centru, gradu Zagrebu (93,0% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u regiji Zagreb 1948. god., 89,3% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u regiji Zagreb 1948. god. i 61,1% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak

u regiji Zagreb 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo), općinama Dolje i Čučerje koje su

od 1955. godine mjesni odbori u sastavu Grada Zagreba, te općini Sesvete koja je od 1991.

godine gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba.

382 Dio Pokuplja i Kordun prema nekim autorima obuhvaća Pokupsko-kordunska ili karlovačka regija sa regionalnim

centrima Karlovac, Slunj, Gvozd (prije Vrginmost), Vojnić i Ozalj.

75

1.3. Pokuplje

U regiji Pokuplje (srednje i donje Pokuplje) se 1948. godine nalazi 30 nositelja prezimena

Hodak (2,2% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. i 5,0% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.), 11 obitelji s

prezimenom Hodak (3,3% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH 1948. god. i

7,3% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.) i 4

nositelja prezimena u mjestu koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.)


domaćinstvo i 10,8% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj

1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo) u regionalnim centrima gradu Karlovcu (srednje

Pokuplje) (36,7% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u regiji Pokuplje 1948. god.,

36,4% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u regiji Pokuplje 1948. god. i 75,0% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u regiji Pokuplje 1948. god. koji nemaju svoje

domaćinstvo) i gradu Sisku (donje Pokuplje) (36,7%/36,4%/25,0%), te u sekundarnim

(lokalnim) centrima u Kotaru Sisak: Topolovac, Drenčina Stara i Vratečko.

1.4. Moslavina

U regiji Moslavina se 1948. godine nalazi 23 nositelja prezimena Hodak (1,7% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. i 3,8% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.), 7 obitelji s prezimenom Hodak


broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god.) i 5 nositelja prezimena u

mjestu koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (4,7% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo i 13,5% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 1948. god. koji nemaju

svoje domaćinstvo) u sekundarnim (lokalnim) centrima u Kotaru Čazma: Andigola, Staro

Selo i Vrtlinska, Kotaru Garešnica: Samarica i Rogoža, te u Kotaru Kutina: Ilova.

2. Istočna Hrvatska

Makroregija Istočna Hrvatska (Slavonija, Baranja)378 je 1948. godine druga

makroregija na teritoriju N.R. Hrvatske po broju nositelja prezimena Hodak (533 nositelja

prezimena Hodak ili 39,3% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god.) i

obitelji s tim prezimenom (130 obitelji s tim prezimenom ili 39,5% od ukupnog broja obitelji

s tim prezimenom u NRH 1948. god.), a prva po broju nositelja prezimena Hodak koji nemaju

svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (60 nositelja prezimena Hodak koji nemaju

svoje domaćinstvo ili 56,6% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god.

koji nemaju svoje domaćinstvo).

383 „Na području sadašnje općine Rakovica još od Austro-Ugarske pa sve do 1955. postojale su dvije općine, Rakovica i

Drežnik. Godine 1955. općina Drežnik je pripojena Rakovici, a dio općine (Smoljanac) je pripojen Plitvičkim Jezerima.

Godine 1958. ukinuta je općina Rakovica i pripojena Slunju. Novim ustrojstvom lokalne uprave i samouprave od 1994.

osnovana je općina Rakovica.” (Jurica Cindrić, Mrežna stranica o Rakovici, pristupano 27.10.2019.,

https://www.rakovica.net/index.php/opcenito).

76

2.1. Slavonija

Gotovo svi Bunjevci Hodaci u makroregiji Istočna Hrvatska nalaze se u regiji

Slavonija (samo 1 nositelj prezimena Hodak koji nema svoje domaćinstvo (podstanari,

namještenici i sl.) nalazi se u Baranji) i to 533 nositelja prezimena Hodak (39,3% od ukupnog

broja nositelja prezimena u NRH 1948. god. i 100% od ukupnog broja nositelja prezimena

Hodak u Istočnoj Hrvatskoj 1948. god.), 130 obitelji s prezimenom Hodak (39,5% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH 1948. god. i 100% od ukupnog broja obitelji

s tim prezimenom u Istočnoj Hrvatskoj 1948. god.) i 59 nositelja prezimena Hodak koji

nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (55,7% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo i 98,3% od ukupnog

broja nositelja prezimena Hodak u Istočnoj Hrvatskoj 1948. god. koji nemaju svoje

domaćinstvo). Najveći broj Hodaka u Slavoniji nalazi se u subregionalnim i sekundarnim

(lokalnim) centrima na području Kotara Nova Gradiška (mjesta: Nova Gradiška, Starci,

Rešetari, Gorica), Vinkovci (mjesta: Rokovci, Andrijaševci, Vinkovci), Virovitica (mjesta

Levinovac, Rodin Potok), Slavonski Brod (mjesta: Bicko Selo, Sl. Brod), Podravska Slatina

(mjesta: Pecka, Čađavički Lug), Kotara Novska (mjesto Novska), te kotarskom i regionalnom

centru gradu Osijeku.

3. Gorska Hrvatska

Na području makroregije Gorska Hrvatska (Gorski kotar, Lika i Ogulinsko-plaščanska

udolina)372 1948. godine nalazi se 209 nositelja prezimena Hodak (15,4% od ukupnog broja

nositelja prezimena u NRH 1948. god.), 46 obitelji s tim prezimenom (14,0% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u NRH 1948. god.) i 7 nositelja prezimena Hodak koji nemaju

svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (6,6% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo).

3.1. Gorski kotar

U regiji Gorski kotar 1948. godine nalazi se samo 5 nositelja prezimena Hodak (0,4%

od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. i 2,4% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u Gorskoj Hrvatskoj 1948. god.), 2 obitelji s prezimenom Hodak


broja obitelji s tim prezimenom u Gorskoj Hrvatskoj 1948. god.) i 0 nositelja prezimena

Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) u kotarskom i

subregionalnom centru Delnice (80,0% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u regiji

Gorski Kotar 1948. god. i 50,0% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u regiji Gorski

Kotar 1948. god.) i sekundarnom (lokalnom) centru Presika u Kotaru Delnice.

3.2. Lika

Na području Like 1948. godine nalazi se 204 nositelja prezimena Hodak (15,0% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. i 97,6% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u Gorskoj Hrvatskoj 1948. god.), 44 obitelji s prezimenom Hodak


broja obitelji s tim prezimenom u Gorskoj Hrvatskoj 1948. god.) i 6 nositelja prezimena

Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (5,7% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo i 85,7% od

77

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Gorskoj Hrvatskoj 1948. god. koji nemaju svoje

domaćinstvo) u kotarima: Gospić, Perušić, Titova Korenica i Ogulin. Najveći broj nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom nalazi se u sekundarnim (lokalnim) centrima:

Saborsko (Kotar Ogulin) (57,4% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u regiji Lika

1948. god., 50,0% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u regiji Lika 1948. god. i

83,3% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u regiji Lika 1948. god. koji nemaju

svoje domaćinstvo), Željava (Titova Korenica – danas općina Plitvička Jezera), Podastrana

(Perušić), Zaoteš (Perušić), Rastovača (Titova Korenica – danas općina Plitvička Jezera),

Podoteš (Perušić) i Oteš (Perušić).

3.3. Ogulinsko-plaščanska udolina

Na području Ogulinsko-plaščanske udoline u mjestu Ogulin 1948. godine nalazi se

samo 1 nositelj prezimena Hodak koji nema svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.)


domaćinstvo).

4. Sjeverno hrvatsko primorje

U makroregiji Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima)377 1948. godine


Hodak u NRH 1948. god.), 2 obitelji s tim prezimenom (0,6% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u NRH 1948. god.) i 2 nositelja prezimena Hodak koji nemaju svoje


Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo). Svi se nalaze u regiji Kvarner s

otocima. U Istri 1948. godine nije zabilježeno prezime Hodak. Makroregija Sjeverno hrvatsko

primorje ima 1948. godine najmanje nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom

od svih pet hrvatskih makroregija.

4.1. Kvarner s otocima

Regija Kvarner s otocima 1948. godine bilježi 9 nositelja prezimena Hodak (0,7% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. i 100% od ukupnog broja

nositelja prezimena u Sjevernom hrvatskom primorju 1948. god.), 2 obitelji s tim prezimenom

(0,6% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u NRH 1948. god. i 100% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u Sjevernom hrvatskom primorju 1948. god.) i 2 nositelja

prezimena Hodak koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.) (2,0% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u NRH 1948. god. koji nemaju svoje domaćinstvo i

100% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Sjevernom hrvatskom primorju 1948.

god. koji nemaju svoje domaćinstvo). Svi su zabilježeni u makroregionalnom i regionalnom

centru, gradu Rijeka.

5.3. Regionalni centri prezimena Hodak 2001. godine

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine (Dodatak: Tablica 5) na teritoriju

Republike Hrvatske u 197 naselja nalazi se 2080 nositelja prezimena Hodak i 778 obitelji s

tim prezimenom.212,384,385


78

U makroregiji Središnja Hrvatska, u regijama Zagreb, Kordun, Moslavina, Bjelovar i

Banovina (Banija) nalazi se 2001. godine (Dodatak: Tablica 9) najveći broj nositelja

prezimena Hodak i najveći broj obitelji s prezimenom Hodak na teritoriju R. Hrvatske (1076

nositelja prezimena ili 51,7% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i

408 obitelji s tim prezimenom ili 52,4% od ukupnog broja nositelja obitelji s tim prezimenom

u RH 2001. god.).

1.1. Zagreb

U regiji Zagreb 2001. godine nalazi se 491 nositelj prezimena Hodak (23,6% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 45,6% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) i 195 obitelji s tim prezimenom

(25,1% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 47,8% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.), a najveći broj nalazi se u

državnom, makroregionalnom i regionalom centru Zagrebu 349/149 (71,1% od ukupnog broja

nositelja prezimena u regiji Zagreb 2001. god. i 76,4% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u regiji Zagreb 2001. god.) i Sesvetama 58/17 (11,8% od ukupnog broja nositelja

prezimena u regiji Zagreb 2001. god. i 8,7% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u

regiji Zagreb 2001. god.).385

1.2. Kordun

Na području Korduna 2001. godine nalazi se 329 nositelja prezimena (15,8% od


nositelja prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) i 110 obitelji s tim prezimenom

(14,1% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 27,0% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.). Najveći broj Hodaka

nalazi se na području općine Rakovica u sekundarnim (lokalnim) centrima: Selište Drežničko,

Drežnik Grad, Čatrnja, Grabovac, Irinovac i Lipovača, te naselju Smoljanac (Plitvička Jezera)

koje je 1948. godine pripadalo općini Rakovica, a 1955. godine je pripojeno općini Plitvička

Jezera u čijem se satavu nalazi i danas.

1.3. Pokuplje

U regiji Pokuplje (srednje i donje Pokuplje) se 2001. godine nalazi 113 nositelja prezimena

Hodak (5,4% od ukupnog broja nositelja prezimena u RH 2001. god. i 10,5% od ukupnog

broja nositelja prezimena u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) i 46 obitelji s prezimenom

Hodak (5,9% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 11,3% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.). U subregiji

srednje Pokuplje nalazi se 53 nositelja prezimena Hodak (2,5% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak RH 2001. god. i 46,9% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u

Pokuplju 2001. god.) i 20 obitelji s tim prezimenom (2,6% od ukupnog broja obitelji s tim

384 Nositelji prezimena u mjestu koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.), a koji se navode u popisu

stanovništva iz 1948. godine kao posebna kategorija, u popisu stanovništva 2001. godine obuhvaćeni su brojem nositelja

prezimena u naselju i brojem obitelji s tim prezimenom u naselju i ne navode se posebno (tzv. samačko kućanstvo). 385 Općina Sesvete je od 1991. god. gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba. Statistički podaci za naselja Zagreb i Sesvete

prikazani su zasebno.

79

prezimenom u RH 2001. god. i 43,5% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Pokuplju

2001. god.), a najviše ih se nalazi u regionalnom centru, gradu Karlovcu (42,5% od ukupnog

broja nositelja prezimena u Pokuplju 2001. god. i 39,1% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Pokuplju 2001. god.). U donjem Pokuplju nalazi se 60 nositelja prezimena

Hodak (2,9% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 61,9% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u Pokuplju 2001. god.) i 26 obitelji s prezimenom

Hodak (3,4% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 26,8% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Pokuplju 2001. god.), a najveći broj nalazi se u

regionalnom centru, gradu Sisku (42,5% od ukupnog broja nositelja prezimena u Pokuplju

2001. god. i 45,7% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Pokuplju 2001. god.). U

regionalnim centrima, gradovima Karlovac i Sisak 2001. godine nalazi se 85% ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak i 84,8% ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u regiji

Pokuplje.

1.4. Moslavina

U Moslavini se 2001. godine nalazi 42 nositelja prezimena Hodak (2,0% od ukupnog

broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 3,9% od ukupnog broja nositelja

prezimena u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) i 153 obitelji s prezimenom Hodak (1,9% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 3,7% od ukupnog broja obitelji s

tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.), a najveći broj u subregionalnim i

sekundarnim (lokalnim) centrima: Novoselec (Križ), Ivanić-Grad, Repušnica (Kutina),

Antigola (Čazma) i Mustafina Klada (V. Ludina). Najveći broj Hodaka 2001. godine u regiji

Moslavina zabilježen je na području nekadašnjih kotara iz 1948. godine Čazma (59,52% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak i 66,6% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u regiji Moslavina 2001. god.) i Kutina (28,57,6% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak i 20,0% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u regiji Moslavina

2001. god.).

1.5. Bjelovar

U regiji Bjelovar se 2001. godine nalazi 28 nositelja prezimena Hodak (1,3% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 2,6% od ukupnog broja nositelja

prezimena u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) i 12 obitelji s prezimenom Hodak (1,5% od


tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) u županijskom centru Bjelovar 18/8

(64,3% od ukupnog broja nositelja prezimena i 66,7% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u regiji Bjelovar 2001. god.) i sekundarnim (lokalnim) centrima: Prespa

(Bjelovar) 6/2 (21,4% od ukupnog broja nositelja prezimena i 16,7% od ukupnog broja

obitelji s tim prezimenom u regiji Bjelovar 2001. god.), Ždralovi (Bjelovar) i Kašljavac

(Šandrovac).

1.6. Banovina

U Banovini se 2001. godine nalazi 29 nositelja prezimena Hodak (1,4% od ukupnog


prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) i 10 obitelji s prezimenom Hodak (1,3%

od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 2,5% od ukupnog broja obitelji

s tim prezimenom u Središnjoj Hrvatskoj 2001. god.) u subregionalnom centru Petrinja


80

prezimenom u Banovini 2001. god.) i sekundarnim (lokalnim) centrima: Veliko Krčevo

(Majur), Mošćenica (Petrinja) i Taborište (Petrinja).


Makroregija Istočna Hrvatska (Slavonija, Baranja) je druga po broju nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom na teritoriju R. Hrvatske 2001. godine (iza

Središnje Hrvatske). U popisu stanovništva iz 2001. godine zabilježeno je ukupno 742

nositelja prezimena Hodak (35,7% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001.

god.) i 264 obitelji s tim prezimenom (33,9% od ukupnog broja nositelja obitelji s tim

prezimenom u RH 2001. god.).

2.1. Slavonija

Regija Slavonija (i zapadni Srijem) 2001. godine bilježi najveći broj nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u regiji Istočna Hrvatska i to 724 nositelja

prezimena (34,8% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 97,6% od

ukupnog broja nositelja prezimena u Istočnoj Hrvatskoj 2001. god.), te 257 obitelji s

prezimenom Hodak (33,0% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i

97,3% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Istočnoj Hrvatskoj 2001. god.).

Najveći broj Hodaka u Slavoniji (i Istočnoj Slavoniji) 2001. godine nalazi se na

području nekadašnjeg Kotara i grada Vinkovci iz 1948. godine u sekundarnim (lokalnim)

centrima Rokovci (Andrijaševci) 63/20 (8,7% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak i

7,8% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Slavoniji 2001. god.) i Andrijaševci

34/11 (4,7%/4,3%), te subregionalnom centru Vinkovci 22/10 (3,0%/3,9%). Sljedeće po broju

Hodaka u Slavoniji je područje nekadašnjeg Kotara Nova Gradiška (subregionalni centar

Nova Gradiška i sekundarni centar Rešetari), Virovitica (brojni sekundarni centri na području

općine Suhopolje: Pčelić, Suhopolje, Rodin Potok, Levinovac itd., županijski i subregionalni

centar grad Virovitica i sekundarni centri na njegovom području), Osijek (makroregionalni i

regionalni centar Osijek (38/17) bilježi 5,2% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak i

6,6% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Slavoniji 2001. god.), subregionalni

centar Požega 36/12 (5,0%/4,7%), te sekundarni (lokalni) centri Slatina i Pakrac.

2.2. Baranja

U Baranji se 2001. godine nalazilo 18 nositelja prezimena Hodak (0,9% od ukupnog


prezimena u Istočnoj Hrvatskoj 2001. god.) i 7 obitelji s tim prezimenom (0,9% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 2,7% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Istočnoj Hrvatskoj 2001. god.) u sekundarnim (lokalnim) centrima: Bilje,

Mece (Darda) i Darda, te subregionalnom centru Beli Manastir.

3. Gorska Hrvatska

Makroregija Gorska Hrvatska (Gorski kotar, Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) je

2001. godine na četvrtom mjestu po broju nositelja prezimena Hodak i trećem mjestu po

obitelji s tim prezimenom u R. Hrvatskoj. Bilježi 119 nositelja prezimena Hodak (5,7% od

ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god.) i 54 obitelji s tim prezimenom

81

(6,9% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god.), a naveći broj nalazi se u

Lici.

3.1. Gorski kotar

U makroregiji Gorski kotar 2001. godine nalazi se samo 4 nositelja prezimena Hodak

(0,2% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 3,4% od ukupnog broja

nositelja prezimena u Gorskoj Hrvatskoj 2001. god.) i 4 obitelji s tim prezimenom (0,5% od


tim prezimenom u Gorskoj Hrvatskoj 2001. god.) u tri naselja na području Općine Vrbovsko:

Moravice, Radigojna i Vučnik (Primorsko-goranska županija).

3.2. Lika

U Lici se 2001. godine nalazi najveći broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim

prezimenom od ukupnog broja u Gorskoj Hrvatskoj. Zabilježeno je 103 nositelja prezimena

Hodak (5,0% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 86,6% od

ukupnog broja nositelja prezimena u Gorskoj Hrvatskoj 2001. god.) i 44 obitelji s tim

prezimenom (5,7% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 81,5% od

ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Gorskoj Hrvatskoj 2001. god.) u naseljima:

Saborsko 30/16 (29,1% od ukupnog broja nositelja prezimena i 36,4% od ukupnog broja

obitelji s tim prezimenom u Lici), Plitvička Jezera 21/10 (20,4% od ukupnog broja nositelja

prezimena i 22,7% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Lici 2001. god.), Oteš

(Gospić) 11/5, Gospić 8/3, Jezerce (Plit. Jezera), Perušić, Donje Pazarište (Gospić), Korenica

(Plit. Jezera), Senj, Podoštra (Gospić), Rastovača (Plit. Jezera) i Brušane (Gospić).


Na području Ogulinsko-plaščanske udoline 2001. godine nalazi se 12 nositelja

prezimena Hodak (0,6% od ukupnog broja nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i

10,1% od ukupnog broja nositelja prezimena u Gorskoj Hrvatskoj 2001. god.) i 6 obitelji s tim


ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Gorskoj Hrvatskoj 2001. god.) u naseljima Ogulin

8/5 (66,7% od ukupnog broja nositelja prezimena i 83,3% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Ogulinsko-plaščanskoj udolini 2001. god.) i Plaški 4/1 (33,3% od ukupnog

broja nositelja prezimena i 16,7% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Ogulinsko-

plaščanskoj udolini 2001. god.).


U makroregiji Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima) 2001. godine


Hodak u RH 2001. god.) i 48 obitelji s tim prezimenom (6,2% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u RH 2001. god.), a naveći broj nalazi se u regiji Kvarner s otocima. Makroregija

Sjeverno hrvatsko primorje ima 8 nositelja prezimena Hodak više od Gorske Hrvatske ali 6

obitelji s tim prezimenom manje i zato se nalazi na četvrtom mjestu po broju nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u R. Hrvatskoj 2001. godine.

4.1. Istra

82

U Istri se 2001. godine nalazi 39 nositelja prezimena Hodak (1,9% od ukupnog broja

nositelja prezimena Hodak u RH 2001. god. i 30,7% od ukupnog broja nositelja prezimena u

Sjevernom hrvatskom primorju 2001. god.) i 12 obitelji s tim prezimenom (1,5% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god. i 25,0% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Sjevernom hrvatskom primorju 2001. god.) u regionalnom centru gradu Puli

25/7 (64,1% od ukupnog broja nositelja prezimena i 58,3% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Istri 2001. god.), subregionalnim centrima: Rovinj i Labin, sekundarnim

(lokalnim) centrima: Kmeti (Umag) i Vinkunar (Medulin).


Regija Kvarner s otocima 2001. godine bilježi 88 nositelja prezimena Hodak (4,2% od


nositelja prezimena u Sjevernom hrvatskom primorju 2001. god.) i 36 obitelji s tim


ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Sjevernom hrvatskom primorju 2001. god.) u

makroregionalnom i regionalnom centru gradu Rijeka 35/16 (39,8% od ukupnog broja

nositelja prezimena i 44,4% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Kvarneru 2001.

god.), naseljima Općine Viškovo: Marčelji, Marinići i Viškovo (nabrojana naselja imaju

ukupno 22,8% od ukupnog broja nositelja prezimena i 19,5% od ukupnog broja obitelji s tim

prezimenom u Kvarneru 2001. god.) i naseljima Grada Kastva: Ćikovići i Spinčići (nabrojana

naselja imaju ukupno 5,6% od ukupnog broja nositelja prezimena i 5,6% od ukupnog broja

obitelji s tim prezimenom u Kvarneru 2001. god.) koji su do 1993. godine pripadali bivšoj

Općini Rijeka.

5. Južna Hrvatska (Dalmacija)

U makroregiji Južna Hrvatska (Dalmacija)373 2001. godine zabilježeno je najmanje

Hodaka u R. Hrvatskoj, samo 16 nositelja prezimena Hodak (0,8% od ukupnog broja nositelja

prezimena Hodak u RH 2001. god.) i 4 obitelji s tim prezimenom u regiji (0,5% od ukupnog

broja obitelji s tim prezimenom u RH 2001. god.). U Srednjoj Dalmaciji zabilježeno je 7/2


prezimenom u Dalmaciji 2001. god.) i svi se nalaze u makroregionalnom i regionalnom centru

gradu Splitu, u Sjevernoj Dalmaciji 6/1 (37,5% od ukupnog broja nositelja prezimena i 25,0%

od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Dalmaciji 2001. god.) i svi su u

subregionalnom centru gradu Kninu, u Južnoj Dalmaciji 3/1 (18,8% od ukupnog broja

nositelja prezimena i 25,0% od ukupnog broja obitelji s tim prezimenom u Dalmaciji 2001.

god.) svi u sekundarnom (lokalnom) centru Zatonu (Dubrovnik).

5.4. Regionalni centri prezimena Hodak 2015. godine na

Slunjsko-Rakovičko-Plitvičko-Saborskom području

Rasprostranjenost prezimena na Slunjsko-Rakovičko-Plitvičko-Saborskom području

danas nije se bitno promijenila u odnosu na 1948. godinu (U naseljima Lipovača i Korana

2015. god. nema stanovnika sa prezimenom Hodak.) ali se na tom području već od 1928.

godine smanjuje broj nositelja prezimena i broj obitelji s tim prezimenom tako da je 2015.

godine prezime Hodak zabilježeno u naseljima na teritoriju Općine Rakovica: Selište

Drežničko (10 kućnih brojeva-obitelji), Čatrnja (6 kbr.), Grabovac (4 kbr.), Irinovac (3 kbr.),

83

Oštarski Stanovi (1 kbr.), Jelov Klanac (1 kbr.), Korita (1 kbr.) i Drežnik Grad (1 kbr.), te u

naseljima na teritoriju Općine Plitvička Jezera: Smoljanac (2 kbr.) i Rastovača (1 kbr.).262

Na području Općine Rakovica (Karlovačka županija) 2015. god. nalazilo se 27 kuća

Hodaka u osam naselja. U naselju Oštarski Stanovi (Rakovica) samo jedna kuća Hodaka,

kućni broj 140; Čatrnja (Rakovica) šest kuća, kbr. 112, 123, 127, 134a, 162b, 162c; Drežnik

Grad (Rakovica) jedna kuća, kbr. 96a; Grabovac (Rakovica) četiri kuće, kbr. 200, 248, 259,

308; Irinovac (Rakovica) tri kuće, kbr. 144, 151b, 151c; Korita (Rakovica) jedna kuća, kbr.

10; Selište Drežničko (Rakovica) deset kuća, kbr. 8b, 64a, 64b, 65a, 67a, 73, 74, 76, 76a, 76b;

Jelov Klanac (Rakovica) jedna kuća, kbr. 230.256

5.5. Usporedba podataka iz popisa stanovništva

Prema podacima prikupljenim u popisu stanovništva, na teritoriju Republike Hrvatske

je 1929. i 1930. (?) godine (Dodatak: Tablica 2) zabilježeno u 6 naselja, 16 kotara i 269 kuća

približno 1473 nositelja prezimena Hodak,227,229 1948. godine (Dodatak: Tablica 3)

zabilježeno u 138 naselja 1463 osoba i 329 obitelji s prezimenom Hodak,208 2001. godine

(Dodatak: Tablica 7) u 197 naselja 2080 osoba i 778 obitelji s prezimenom Hodak,212 a 2011.

godine 2031 osoba s prezimenom Hodak.386,387

Broj naselja na teritoriju R. Hrvatske u kojima je zabilježeno prezime Hodak

(Dodatak: Tablica 15) od 1948. do 2001. godine povećao se za 59 naselja ili 42,8%. Najveći

broj naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak nalazio se 1948. i 2001. godine u

makroregiji Istočna Slavonija, regiji Slavonija. Druga po broju naselja u kojima je zabilježeno

prezime Hodak je makroregija Središnja Hrvatska, regije Kordun i Zagreb, a najmanji broj

naselja 1948. i 2001. godine nalazio se u makroregiji Južna Hrvatska. U razdoblju 1948-2001.

godina makroregija Sjeverno hrvatsko primorje i regija Kvarner s otocima bilježi najveći

relativni (postotni) porast broja naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak na teritoriju

današnje Hrvatske, a najveći apsolutni porast imaju makroregija Središnja Hrvatska i regija

Zagreb.

Broj nositelja prezimena Hodak od 1948. do 2001. godine (Dodatak: Tablica 13)

povećao se za 617 osoba ili 42,2% (za usporedbu RH 657602 stanovnika ili 17,40%; Dodatak:

Tablica 22), a od 2001. do 2011. godine smanjio se za 49 osoba ili -2,4% (za usporedbu RH -

152571 stanovnika ili -3,44%). Broj obitelji s prezimenom Hodak od 1948. do 2001. godine

povećao se za 449 obitelji ili 136,5%.

Najveći broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom nalazio se 1929. i

1930. (?), 1948. i 2001. godine u makroregiji Središnja Hrvatska i to 1929. i 1930. (?), te

1948. godine u regiji Kordun, a 2001. godine u regiji Zagreb. Druga po broju nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom 1929. i 1930. (?), 1948. i 2001. godine je

makroregija Istočna Hrvatska, a gotovo svi su se nalazili u regiji Slavonija. Makroregija

Gorska Hrvatska je 1929. i 1930. (?), te 1948. bila na trećem mjestu po broj nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom, a 2001. godine na četvrtom mjestu po broj

nositelja prezimena Hodak (iza makroregije Sjeverno hrvatsko primorje) i trećem mjestu po

broju obitelji s tim prezimenom. Najveći broj Hodaka u makroregiji Gorska Hrvatska je 1929.

i 1930. (?), 1948. i 2001. godine zabilježen u regiji Lika. U makroregiji Južna Hrvatska

386 „Imena i prezimena u Republici Hrvatskoj.” Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Državni zavod za statistiku

RH, pristupano 26.01.2019., https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/censusnames.htm. 387 „U SR Hrvatskoj (1973. god. op.a.) najbrojnija su ova bunjevačka porodična imena i to: … Hodaci…” (Pavelić, Bunjevci,

14).

84

(Dalmacija) 1948. godine nije zabilježen niti jedan Hodak, a 2001. godine Hodaci su

zabilježeni u sve tri regije ali je makroregija Južna Hrvatska tada imala najmanji broj nositelja

prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom od svih pet makroregija u R. Hrvatskoj. Takva

rasprostranjenost nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u regijama R.

Hrvatske ostala je gotovo nepromijenjena do danas.

Najveći relativni porast broja nositelja prezimena Hodak (ali ne i obitelji s tim

prezimenom) na teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina zabilježen je u

makroregiji Južna Hrvatska. Drugi najveći relativni porast broja nositelja prezimena Hodak na

teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina i najveći relativni porast broja obitelji s

tim prezimenom na teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina bilježi Sjeverno

hrvatsko primorje. U tom razdoblju Središnja Hrvatska bilježi najveći apsolutni porast i treći

po veličini relativni porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom na

teritoriju R. Hrvatske i to u regijama Banovina i Zagreb. Drugi po veličini apsolutni porast i

četvrti po veličini relativni porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom

u razdoblju 1948-2001. godina bilježi makroregija Istočna Slavonija.

Pad broja nositelja prezimena Hodak na teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001.

godina zabilježen je u makroregiji Gorska Hrvatska (ne i obitelji s tim prezimenom) i

regijama Lika (Gorska Hrvatska), Kordun (Središnja Hrvatska), Hrvatsko Zagorje (Središnja

Hrvatska) i Podravina (Središnja Hrvatska). Najveći relativni pad broja nositelja prezimena

Hodak (ne i obitelji s tim prezimenom) na teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001.

godina zabilježen je u regiji Lika (Gorska Hrvatska), a apsolutni u regiji Kordun (Središnja

Hrvatska).

Najveći regionalni centri prezimena Hodak u R. Hrvatskoj u razdoblju 1948-2001.

godina bila su naselja (regija): Andrijaševci (Slavonija), Bicko Selo (Slavonija), Bjelovar

(Bjelovar), Čatrnja (Kordun), Čučerje (Zagreb), Drežnik Grad (Kordun), Grabovac (Kordun),

Irinovac (Kordun), Karlovac (Pokuplje), Levinovac (Slavonija), Lovas (Slavonija), Nova

Gradiška (Slavonija), Ogulin (Ogulinsko-plaščanska udolina), Osijek (Slavonija), Oteš (Lika),

Pakrac (Slavonija), Pčelić (Slavonija), Petrinja (Banovina), Pula (Istra), Rešetari (Slavonija),

Rijeka (Kvarner s otocima), Rokovci (Slavonija), Plitvička Jezera (Lika), Saborsko (Lika),

Selište Drežničko (Kordun), Slatina (Slavonija), Slavonski Brod (Slavonija), Smoljanac

(Kordun), Starci (Slavonija), Suhopolje (Slavonija), Vinkovci (Slavonija), Vukovar

(Slavonija) i Zagreb (Zagreb).

Najveći porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u

razdoblju 1948-2001. godina u R. Hrvatskoj zabilježila su naselja (regija): Alilovci

(Slavonija), Andrijaševci (Slavonija), Badljevina (Slavonija), Bilje (Baranja), Bjelovar

(Bjelovar), Blažević Dol (Slavonija), Crikvenica (Kvarner s otocima), Čučerje (Zagreb),

Donja Vrba (Slavonija), Donje Pazarište (Lika), Drenje Šćitarjevsko (Zagreb), Drežnik Grad

(Kordun), Đakovo (Slavonija), Đurđenovac (Slavonija), Đulovac (Slavonija), Gospić (Lika),

Grabovac (Kordun), Hrvatski Leskovac (Zagreb), Irinovac (Kordun), Ivanić-Grad

(Moslavina), Ivankovo (Slavonija), Jezerce (Lika), Karlovac (Pokuplje), Knin (Dalmacija),

Korenica (Lika), Kotoriba (Međimurje), Križevci (Križevci), Kuče (Zagreb), Kupinečki

Kraljevec (Zagreb), Lovas (Slavonija), Ljupina (Slavonija), Marčelji (Kvarner s otocima),

Marinići (Kvarner s otocima), Mece (Baranja), Mustafina Klada (Moslavina), Nova Gradiška

(Slavonija), Novoselec (Moslavina), Ogulin (Ogulinsko-plaščanska udolina), Osijek

(Slavonija), Pakrac (Slavonija), Pčelić (Slavonija), Perušić (Lika), Plitvička Jezera (Lika),

Petrinja (Banovina), Veliko Krčevo (Banovina), Požega (Slavonija), Prespa (Bjelovar), Pula

(Istra), Puska (Slavonija), Rakitje (Zagreb), Rakovica (Kordun), Slunj (Kordun), Repušnica

(Moslavina), Rešetari (Slavonija), Rijeka (Kvarner s otocima), Rokovci (Slavonija),

Sladojevci (Slavonija), Slatina (Slavonija), Slavonski Brod (Slavonija), Split (Dalmacija),

Staro Petrovo Selo (Slavonija), Suhopolje (Slavonija), Sveti Jakov (Kvarner s otocima), Tenja

85

(Slavonija), Tovarnik (Slavonija), Velika Gorica (Zagreb), Velika Mlaka (Zagreb), Veliko

Krčevo (Bjelovar), Vinkovci (Slavonija), Virovitica (Slavonija), Viškovo (Kvarner s

otocima), Vukovar (Slavonija), Zagreb (Zagreb), Zaprešić (Zagreb).

Najveći pad broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u razdoblju

1948-2001. godina u R. Hrvatskoj zabilježila su naselja (regija): Adžamovci (Slavonija),

Brdine (Kordun), Brdine (Lika), Brestača (Slavonija), Brodski Stupnik (Slavonija), Cabuna

(Slavonija), Cernička Šagovina (Slavonija), Cernik (Slavonija), Ciglenik (Slavonija),

Cugrovec (Zagreb), Čačinci (Slavonija), Čađavički Lug (Slavonija), Čatrnja (Kordun),

Daruvar (Slavonija), Delnice (Gorski Kotar), Dolić (Slavonija), Dolje (Zagreb), Drenčina

Stara (Pokuplje), Drenov Bok (Slavonija), Drenje (Slavonija), Dubovac (Slavonija), Gorica

(Slavonija), Gornje Plavnice (Bjelovar), Gornji Ćaglić (Slavonija), Gornji Meljani

(Slavonija), Grabarje Brodsko (Slavonija), Gunjavci (Slavonija), Ilova (Moslavina), Jamarje

(Kordun), Klanac (Kordun), Korana (Lika), Korija (Slavonija), Korita (Kordun), Košutarica

(Slavonija), Kovačevac (Slavonija), Lipovljani (Slavonija), Mađari (Banovina), Mali Bukovec

(Podravina), Marino Selo (Slavonija), Mikluševci (Slavonija), Moslavački Krčenik

(Slavonija), Novska (Slavonija), Nuštar (Slavonija), Okučani (Slavonija), Oštarski Stanovi

(Kordun), Oštri Vrh (Slavonija), Pecka (Slavonija), Pitomača (Podravina), Pleternica

(Slavonija), Podastrana (Lika), Podoteš (Lika), Poljana (Slavonija), Poljane (Slavonija),

Presika (Gorski Kotar), Prvča (Slavonija), Retkovci (Slavonija), Rodin Potok (Slavonija),

Rogoža (Moslavina), Saborsko (Lika), Samarica (Moslavina), Selište Drežničko (Kordun),

Sesvete (Zagreb), Slatinski Drenovac (Slavonija), Slobodnica (Slavonija), Smiljan (Lika),

Soljani (Slavonija), Starci (Slavonija), Stari Slatnik (Slavonija), Staro Selo (Moslavina), Staro

Topolje (Slavonija), Strošinci (Slavonija), Sunja (Banovina), Široka Kula (Lika), Tisovac

(Slavonija), Topolovac (Pokuplje), Trenkovo (Slavonija), Trnava Cabunska (Slavonija),

Valpovo (Slavonija), Vaška (Slavonija), Velika (Slavonska Požega), Vinkovačko Novo Selo

(Slavonija), Vranovci (Slavonija), Vratečko (Pokuplje), Vrbova (Slavonija), Zagrađe

(Slavonija), Zaoteš (Lika) i Željava (Lika).


Makroregija Središnja Hrvatska je 1948. i 2001. godine druga makroregija na teritoriju

R. Hrvatske po broju naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak, a najveći broj naselja

nalazio se u regijama Kordun i Zagreb. Najveći broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim

prezimenom nalazio se 1948. i 2001. godine u makroregiji Središnja Hrvatska i to 1948.

godine u regiji Kordun, a 2001. godine u regiji Zagreb. U razdoblju 1948-2001. godina

Središnja Hrvatska bilježi najveći apsolutni porast broja naselja u kojima je zabilježeno

prezime Hodak (35 naselja; 85,4%) i treći po veličini porast broja nositelja prezimena Hodak i

obitelji s tim prezimenom (433/257; 67,3%/170,2%) na teritoriju današnje Hrvatske.

Regija Banovina je u razdoblju 1948-2001. godina imala najveći relativni porast broja

nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u makroregiji Središnja Hrvatska (27/

10; 1350,0%/1000,0%) jer su 1948. godine u regiji Banovina zabilježena samo 2 nositelja

prezimena u regiji koji nemaju svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.). Regionalni

centri prezimena Hodak 2001. godine su grad Petrinja (subregionalni centar) koji je najviše

zbog mesne industrije (2005. god. je 40% industrijskih radnika Banovine zaposleno u

“Gavrilović” d.o.o.) stvarni generator razvoja regije i razlog useljavanja stanovništva u

Petrinju i šire gradsko područje, prigradska naselja Petrinje: Mošćenica i Taborište, te Majur

(sekundarni (lokalni) centri) koji zahvaljujući svojim industrijskim kapacitetima i mogućnosti

unosnijega zapošljavanja postaje područje doseljavanja stanovništva.

U razdoblju 1948-2001. godina regija Zagreb ima najveći apsolutni porast broja

naselja u makroregiji Središnja Hrvatska u kojima je zabilježeno prezime Hodak (18 naselja;

86

257,1%), a koji je jednak apsolutnom porastu koji bilježi makroregija Sjeverno hrvatsko

primorje. Zagrebačka regija je gospodarski i demografski puno brže rasla od ostalih regija u

Središnjoj Hrvatskoj pa u tom razdoblju bilježi najveći porast broja nositelja prezimena

Hodak i obitelji s tim prezimenom u makroregiji Središnja Hrvatska (418/168;

557,3%/600,0%). To je posljedica ubrzanog rasta grada Zagreba kao glavnog političkog,

gospodarskog i kulturnog centra R. Hrvatske.388 koji u razdoblju 1948-2001. godina ima

najveći apsolutni porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u

makroregiji Središnja Hrvatska (285/124; 445,3%/496,0%). Ako mu se 2001. godine pribroje

Hodaci iz naselja: Dolje, Sesvete, Čučerje, Hrvatski Leskovac, Kupinečki Kraljevec, Lučko,

Prekvršje i Paruževina onda grad Zagreb u razdoblju 1948-2001. godina ima najveći apsolutni

i relativni porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u makroregiji

Središnja Hrvatska (358/147; 559,4%/588,0%). Zagreb je prema broju nositelja prezimena

Hodak 1948. godine peti po veličini regionalni centar prezimena Hodak u R. Hrvatskoj, a

2001. godine prvi. Prema broju obitelji s tim prezimenom grad Zagreb je 1948. godine drugi

po veličini regionalni centar prezimena Hodak u R. Hrvatskoj, a 2001. godine prvi.

Regije Bjelovar (18/10; 180,0%/500,0%) i Križevci (9/3; 900,0%/300,0%) bilježe

značajan porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom jer su u

gravitacijskom području dnevne migracije grada Zagreba i imaju razvijenu poljoprivrednu

industriju (prehrambenu) pa privlače stanovništvo.

Kordun u razdoblju 1948-2001. godina bilježi pad broja naselja u kojima je

zabilježeno prezime Hodak za -2 naselja (-15,4%) i pad broja nositelja prezimena Hodak za -

148 (-31,0%) osoba ali i povećanje broja obitelji s tim prezimenom za 14 (14,6%) obitelji.

Ovaj pad broja nositelja prezimena Hodak u tom razdoblju može se pripisati demografskom

starenju stanovništva, niskom natalitetu i iseljavanju (depopulacija), smanjenju prosječnog

broja članova u domaćinstvu/kućanstvu u R. Hrvatskoj389 i Domovinskom ratu.

Pokuplje u razdoblju 1948-2001. godina bilježi porast broja naselja u kojima je

zabilježeno prezime Hodak za 4 (80,0%) nova naselja, porast broja nositelja prezimena Hodak

za 79 (232,4%) i porast broja obitelji s tim prezimenom za 35 (318,2%). Najviše je porastao

broj Hodaka u centrima subregija (mikroregija) srednje i donje Pokuplje, gradovima Karlovac

i Sisak koji su područja redovitih dnevnih migracija stanovnika u grad Zagreb radi unosnijega

zaposlenja, a uz to imaju razvijenu industriju pa su postala privlačna mjesta za useljavanje.

U regiji Međimurje broj naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak, broj nositelja

prezimena Hodak i broj obitelji s tim prezimenom porastao je u razdoblju 1948-2001. godina

za 4 naselja (400,0%), 15 (375,0%) nositelja prezimena i 6 (600,0%) obitelji. Razlog tome je

jači stupanj gospodarskog razvoja u odnosu na ostale dijelove naše zemlje i veća kvaliteta

života na području gdje nema velikih gradova niti sasvim malih naselja. Povoljni zemljopisni

položaj i prirodni resursi pogodovali su gospodarskom razvoju Međimurja (prerađivačka

industrija, poljoprivreda, trgovina, graditeljstvo, energetika) početkom devedesetih godina

prošlog stoljeća nakon dugotrajnog gospodarskog zaostajanja u razvoju i izražene emigracije,

tako da je ta prostorno najmanja hrvatska regija danas jedna je od najgušće naseljenih dijelova

R. Hrvatske i najrazvijenija županija kontinentalne Hrvatske nakon grada Zagreba.

388 Od 1970-ih veći rast stanovništva je u okolici grada Zagreba nego u samom gradu, a najveći je u satelitskim gradovima

Sesvetama, Velikoj Gorici, Dugom Selu, Zaprešiću i Samoboru (Kranjčević, Lukić, Kušen, Klarić, Regionalni razvoj, 63;

Popovski, Makroregionalni i regionalni centri, 83). 389 Prosječan broj članova domaćinstva na području N.R. Hrvatske je od 1921. godine u opadanju (Dodatak: Tablica 23) tako

da je 1948. godine iznosio 3,94 osobe, a 2001. godine 3,00 osobe. Prosječan broj članova kućanstva (domaćinstva) s

prezimenom Hodak u regiji Kordun (Dodatak: Tablica 8) u gotovo jednakom broju naselja (13 naselja 1948. god., 11 naselja

2001. god.) 1948. godine iznosio je 4,97 osoba, a 2001. godine 2,99 osobe.

87

Najveći regionalni centri prezimena Hodak u Središnjoj Hrvatskoj u razdoblju 1948-

2001. godina bila su naselja (regija): Bjelovar (Bjelovar), Čatrnja (Kordun), Čučerje (Zagreb),

Drežnik Grad (Kordun), Grabovac (Kordun), Irinovac (Kordun), Karlovac (Pokuplje),

Petrinja (Banovina), Selište Drežničko (Kordun), Sisak (Pokuplje) Smoljanac (Kordun),

Zagreb (Zagreb).


razdoblju 1948-2001. godina u Središnjoj Hrvatskoj zabilježila su naselja (regija): Bjelovar

(Bjelovar), Čučerje (Zagreb), Drenje Šćitarjevsko (Zagreb), Drežnik Grad (Kordun),

Grabovac (Kordun), Hrvatski Leskovac (Zagreb), Irinovac (Kordun), Ivanić-Grad

(Moslavina), Karlovac (Pokuplje), Kotoriba (Međimurje), Križevci (Križevci), Kuče

(Zagreb), Kupinečki Kraljevec (Zagreb), Mustafina Klada (Moslavina), Novoselec

(Moslavina), Petrinja (Banovina), Veliko Krčevo (Banovina), Prespa (Bjelovar), Rakitje

(Zagreb), Rakovica (Kordun), Slunj (Kordun), Repušnica (Moslavina), Velika Gorica

(Zagreb), Velika Mlaka (Zagreb), Veliko Krčevo (Bjelovar), Zagreb (Zagreb), Zaprešić

(Zagreb).


1948-2001. godina u Središnjoj Hrvatskoj zabilježila su naselja (regija): Brdine (Kordun),

Cugrovec (Zagreb), Čatrnja (Kordun), Dolje (Zagreb), Drenčina Stara (Pokuplje), Gornje

Plavnice (Bjelovar), Ilova (Moslavina), Jamarje (Kordun), Klanac (Kordun), Korita (Kordun),

Mađari (Banovina), Mali Bukovec (Podravina), Oštarski Stanovi (Kordun), Pitomača

(Podravina), Rogoža (Moslavina), Samarica (Moslavina), Selište Drežničko (Kordun),

Sesvete (Zagreb), Staro Selo (Moslavina), Sunja (Banovina), Topolovac (Pokuplje), Vratečko

(Pokuplje).


Najveći broj naselja na teritoriju današnje Hrvatske u kojima je zabilježeno prezime

Hodak (Dodatak: Tablica 15) nalazio se 1948. i 2001. godine u makroregiji Istočna Hrvatska

(80 naselja ili 58,0% od ukupnog broja naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak u NRH

1948. god., te 82/41,6% 2001. god.), regiji Slavonija (79 naselja ili 57,3% od ukupnog broja

naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak u NRH 1948. god., 78/39,6% 2001. god.). U

razdoblju 1948-2001. godina broj naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak u

makroregiji Istočna Hrvatska porastao je za 2 naselja (2,5%), regiji Slavonija smanjio se za 1

naselje (-1,3%), a u regiji Baranja povećao se za 3 naselja (300,0%).

Makroregija Istočna Hrvatska je 1948. i 2001. godine (Dodatak: Tablica 13) po broju

nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom druga makroregija na teritoriju

današnje Hrvatske, a u razdoblju 1948-2001. godina bilježi drugi po veličini apsolutni porast i

četvrti po veličini relativni porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom

(149/134; 25,1%/103,1%) na teritoriju današnje Hrvatske. Najveći relativni porast bilježi

regija Baranja (17/7; 1700,0%/700,0%) u kojoj je 1948. godine zabilježen samo 1 nositelj

prezimena u regiji koji nema svoje domaćinstvo (podstanari, namještenici i sl.). Najveći

apsolutni porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom u Istočnoj

Hrvatskoj u razdoblju 1948-2001. godina bilježi regija Slavonija (132/127; 22,3%/97,7%).


razdoblju 1948-2001. godina u Slavoniji zabilježila su naselja: Bili Brig, Donja Vrba, Gornji

Lipovac, Ljupina, Nova Gradiška Pakrac, Pčelić, Podravska Slatina, Požega, Puska, Rezovac,

Rokovci, Sladojevci, Slavonski Brod, Staro Petrovo Selo, Suhopolje, Tenja, Tovarnik i

Virovitica a u Baranji: Bilje i Mece. Najveći regionalni centri prezimena Hodak u Slavoniji u

razdoblju 1948-2001. godina bila su naselja: Andrijaševci, Bicko Selo, Levinovac, Lovas,

88

Nova Gradiška, Novska, Osijek, Rešetari, Rodin Potok, Rokovci, Slatina, Slavonski Brod,

Vinkovci i Vukovar.


1948-2001. godina u Istočnoj Hrvatskoj zabilježila su naselja (regija): Adžamovci (Slavonija),

Brestača (Slavonija), Brodski Stupnik (Slavonija), Cabuna (Slavonija), Cernička Šagovina

(Slavonija), Cernik (Slavonija), Ciglenik (Slavonija), Čačinci (Slavonija), Čađavički Lug

(Slavonija), Daruvar (Slavonija), Dolić (Slavonija), Drenov Bok (Slavonija), Drenje

(Slavonija), Dubovac (Slavonija), Gorica (Slavonija), Gornji Ćaglić (Slavonija), Gornji

Meljani (Slavonija), Grabarje Brodsko (Slavonija), Gunjavci (Slavonija), Korija (Slavonija),

Košutarica (Slavonija), Kovačevac (Slavonija), Lipovljani (Slavonija), Marino Selo

(Slavonija), Mikluševci (Slavonija), Moslavački Krčenik (Slavonija), Novska (Slavonija),

Nuštar (Slavonija), Okučani (Slavonija), Oštri Vrh (Slavonija), Pecka (Slavonija), Pleternica

(Slavonija), Poljana (Slavonija), Poljane (Slavonija), Prvča (Slavonija), Retkovci (Slavonija),

Rodin Potok (Slavonija), Slatinski Drenovac (Slavonija), Slobodnica (Slavonija), Soljani

(Slavonija), Starci (Slavonija), Stari Slatnik (Slavonija), Staro Topolje (Slavonija), Strošinci

(Slavonija), Tisovac (Slavonija), Trenkovo (Slavonija), Trnava Cabunska (Slavonija),

Valpovo (Slavonija), Vaška (Slavonija), Velika (Slavonska Požega), Vinkovačko Novo Selo

(Slavonija), Vranovci (Slavonija), Vrbova (Slavonija) i Zagrađe (Slavonija).

3. Gorska Hrvatska

Makroregija Gorska Hrvatska je od pet makroregija na teritoriju današnje Hrvatske

1948. godine sa 16 naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak (11,6% od ukupnog broja

naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak u NRH 1948. god.) bila treća, a 2001. godine

sa 17 naselja (8,6%) četvrta po veličini makroregija iza Sjevernog hrvatskog primorja

(Dodatak: Tablica 15). U razdoblju 1948-2001. godina makroregija Gorska Hrvatska bilježi

najmanji porast broja naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak od svih pet makroregija

u R. Hrvatskoj, a on je iznosio samo 1 naselje (6,3%). U regijama Gorski Kotar i Ogulinsko-

plaščanska udolina u tom razdoblju broj naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak

povećao se za 1 naselje, a u regiji Lika smanjio za 1 naselje.

Makroregija Gorska Hrvatska je jedina makroregija u R. Hrvatskoj koja je u razdoblju

1948-2001. godina zabilježila negativni saldo broja nositelja prezimena Hodak u makroregiji i

to značajnih -97 osoba ili -44,9% (Dodatak: Tablica 13). Broj obitelji s prezimenom Hodak je

2001. godine u odnosu na 1948. godinu porastao za 8 obitelji (17,4%) što je makroregiju

Gorska Hrvatska 2001. godine svrstalo na pretposljednje mjesto od pet makroregija na

teritoriju R. Hrvatske. Regija Lika je u razdoblju 1948-2001. godina zabilježila najveće

smanjenje broja nositelja prezimena Hodak u makroregiji i to -107 nositelja prezimena (-

51,0%) a da je pritom broj obitelji s tim prezimenom ostao nepromijenjen.

Najveći porast broja Hodaka bilježe naselja: Plitvička Jezera (21 nositelj prezimena

Hodak ili 2100,0% i 10 obitelji s tim prezimenom ili 1000,0%), Jezerce, Gospić, Donje

Pazarište, Perušić i Korenica, a najveće smanjenje Saborsko (-92 nositelja prezimena Hodak

ili -75,4% i -6 obitelji s tim prezimenom ili -27,3%) i Željava (-21 nositelja prezimena Hodak

ili -100,0% i -4 obitelji s tim prezimenom ili -100,0%). Ogulinsko-plaščanska udolina u tom

razdoblju bilježi najveći porast broja nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom

(11/6; 1100,0%/600,0%) u makroregiji Gorska Hrvatska i to u naseljima: Ogulin (7 nositelja

prezimena Hodak ili 700,0% i 5 obitelji s tim prezimenom ili 500,0%) i Plaški.


1948-2001. godina u Gorskoj Hrvatskoj zabilježila su naselja (regija): Delnice (Gorski Kotar),

Presika (Gorski Kotar), Brdine (Lika), Korana (Lika), Saborsko (Lika), Smiljan (Lika), Široka

Kula (Lika), Podastrana (Lika), Podoteš (Lika), Zaoteš (Lika) I Željava (Lika).

89


Usporedivši podatke prema popisu stanovništva iz 1948. i 2001. godine najveći

relativni porast broja naselja (Dodatak: Tablica 15) u kojima je zabilježeno prezime Hodak

(18 naselja; 1800,0%) i obitelji s prezimenom Hodak (46 obitelji; 2300,0%), te drugi po

veličini porast broja nositelja prezimena Hodak (116 nositelja; 1054,5%) na teritoriju R.

Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina (Dodatak: Tablica 13) zabilježen je u makroregiji

Sjeverno hrvatsko primorje.

Najveći relativni porast broja naselja u kojima je zabilježeno prezime Hodak na

teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina zabilježen je u regiji Kvarner s otocima

(13 naselja; 1300,0%) na području koji danas obuhvaćaju Općine Viškovo, Općine Kostrena,

Grad Kastav i Grad Rijeka koji su do 1993. godine pripadali bivšoj Općini Rijeka, a 1948.

godine Kotaru i gradu Rijeka.

Najveći relativni porast broja obitelji s tim prezimenom u tom razdoblju zabilježen je

također u regiji Kvarner s otocima (34 obitelji; 1700,0%), makroregionalnom i regionalnom

(područnom) centru Rijeka (14 obitelji; 700,0%) i naseljima Općine Viškovo (sekundarnim

(lokalnim) centrima): Marčelji (3 obitelji; 300,0%), Marinići (2 obitelji; 200,0%) i Viškovo (2

obitelji; 200,0%). Posljedica je to bržeg razvoja gospodarstva (lake industrije, brodogradnje,

prometa, trgovine, a osobito turizma) i urbanizacije na jadranskoj obali, agrarne prenaseljenoti

ruralnih prostora u zaleđu i na otocima ali i posljedica loše nacionalne agrarne politike koja je

zanemarivala selo i poljoprivredu i tako potakla odlazak poljoprivrednog stanovništva sa

svojih posjeda u obalne gradove, regionalne i subregionalne centre. Rijeka s okolicom je

najveći porast stanovništva imala u razdoblju 1950-1970. godina kada se broj stanovnika

regije povećao za gotovo 2 puta.390 Između dva posljednja popisa stanovništva 2001. i 2011.

godine broj stanovnika u Rijeci smanjio se za 10,0%, a povećao u naseljima susjedne općine

Viškovo: Marčelji (81,1%) i Viškovo (77,1%), te Gradu Kastvu (17,0%, a 74% u odnosu na

1991. god.).391 Najveći relativni porast broja nositelja prezimena Hodak (39 nositelja;

3900,0%), na teritoriju R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina zabilježen je u regiji Istra,

regionalnom (područnom) centru Pula (25 nositelja; 2500,0%), jer 1948. godine u Istri nije

zabilježeno prezime Hodak.

5. Južna Hrvatska (Dalmacija)

U makroregiji Južna Hrvatska 1948. godine nije zabilježen niti jedan Hodak, a 2001.

godine prezime Hodak zabilježeno je u sve tri regije Južne Hrvatske: Južna Dalmacija,

sekundarni (lokalni) centar Zaton, Srednja Dalmacija, makroregionalni i regionalni centar

grad Split i Sjeverna Dalmacija, subregionalni centar grad Knin. U razdoblju 1948-2001.

godina Južna Hrvatska je imala najveći porast broja nositelja prezimena Hodak i drugi najveći

porast broja obitelji s tim prezimenom od svih pet makroregija na teritoriju R. Hrvatske ali je

unatoč tome 2001. godine imala najmanji broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim

prezimenom od svih makroregija u R. Hrvatskoj.

5.6. Učestalost pojavljivanja prezimena Hodak

Od tisuću najučestalijih prezimena u Hrvatskoj 2001. godine prezime Hodak je bilo na

185. mjestu.392 U odnosu na ostala prezimena u naselju prezime Hodak je prema popisu

stanovništva iz 2001. godine 1. najčešće prezime (ima najviše nositelja prezimena i obitelji s

tim prezimenom) u Karlovačkoj županiji u naseljima na području općine Rakovica: Drežnik

90

Grad, Selište Drežničko, Grabovac i Irinovac. U Saborskom je 2001. godine prezime Hodak

7. najčešće prezime iza Matovina, Špehara, Sertića, Krizmanića, Vukovića i Grdića.393

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine prezime Hodak je 1. najčešće prezime u

Općini Rakovica i 7. u Općini Saborsko, Karlovačka županija, 3. u Općini Suhopolje,

Virovitičko-podravska županija, 4. u Općini Lovas i 5. u Općini Andrijaševci, Vukovarsko-

srijemska županija, 7. u Općini Plitvička Jezera, Ličko-senjska županija i 8. najčešće prezime

u gradu Pakrac, Požeško-slavonska županija.394

390 Istra je od 1955. do 1965. godine u sastavu Kotara Pula, a 1965. godine su Kotar Pula i Kotar Rijeka spojeni u jednu

društveno-političku zajednicu. Od 1974. do 1986. godine Istra se nalazi u Zajednici općina Rijeka (Patricija Žužić,

„Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Istarske županije od 1945. do 1990.”, Vjesnik Istarskog arhiva,

svezak 14–16 (2007.-2009.), Državni arhiv u Pazinu, Pazin 2009., 188, 245, pristupano 25.11.2019.,

https://hrcak.srce.hr/vjesnikistarskogarhiva. 391 „Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 32/17., 3801. 392 Maletić, Šimunović, Hrvatski prezimenik, 116, 122. 393 Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik. Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća. Knjiga 3,

Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2008., 175-198. 394 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Tablice, 13. Najčešća prezimena po gradovima/općinama,

pristupano 21.07.2019., https://www.dzs.hr.

91

6. Zaključak

Prvotni motiv, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena

Hodak s vremenom je zamagljen i danas nije potpuno jasan. Moguća su tri motiva (imena)

prezimena: zanimanje, ime i nadimak. Prema načelu tzv. okomite stratigrafije najstariji sloj u

vremenskom slijedu nastanka prezimena predstavljaju zanimanje i osobno ime nastali u

srednjem vijeku (XI.-XIV. st.) na jugozapadu Balkanskog poluotoka, a najmlađi sloj je

nadimak nastao u Dalmaciji krajem srednjeg ili početkom novog vijeka (XV.-XVII. st.).

Da li prezime Hodak govori u prilog tezi da je u XI. i XII. st. pradomovina Bunjevaca

bila jugoistočni dinarsko-jadranski prostor sve do crnogorsko-albanske granice (Crvena

Hrvatska), a u XIII. i XIV. st. se dio stanovništva preselio na područje zapadne Bosne,

Hercegovine i Dalmacije? Da li je (ime) prezime Hodak veza nositelja prezimena sa

prapostojbinom u istočnoj Anatoliji na području današnje Turske i Armenije ili posljedica

suživota sa Turcima porijeklom iz Anatolije ili samo rezultat popisa Mletačke administracije

koja je znak po kojem su se pojedinci u zajednici razlikovali od drugih smatrala prezimenom?

Da li postoji veza imeđu Hodaka Galića iz Boraje i prezimena Hodak u velebitskom Podgorju

i Lici? Tko su Vlasi katolici na području današnje Sjeverne Dalmacije? Na ova pitanja

povjesničari, jezikoslovci, etnolozi, antropolozi i drugi, a u prvom redu onomastičari tek

trebaju odgovoriti. Mišljenja sam da samo daljnja multidisciplinarna istraživanja primorskih

Bunjevaca i suradnja znanstvenika i znanstvenih organizacija iz više različitih znanstvenih

područja, polja i grana mogu dati nove podatke i odgovore na ova i druga neriješena pitanja,

te doprinijeti stjecanju znanju o primorskim Bunjevcima.

U Hrvatskoj se spominje više obitelji Hodak, koje možda i imaju zajedničko porijeklo,

odnosno možda među njima u najvećem broju i ima srodstva ali to za sada nije moguće

dokazati. Srodnost se može pretpostaviti samo kad se nositelji prezimena i obitelji s tim

prezimenom nalaze na istome lokalitetu. U budućnosti će istraživanja genetičkog podrijetla

(Y-DNK) i genealoški (rodoslovni) DNK testovi (atDNA, Y-DNK, mtDNA) pronaći i

potvrditi rodoslovnu vezu predaka pojedinaca nositelja prezimena Hodak, a javno objavljeni

rezultati pomoći u utvrđivanju podrijetla, razvoja i grananja obitelji Hodak u Hrvatskoj.

Unatoč jakih povijesnih migracija i smjena stanovnika prezime Hodak se dobro razvija

što potvrđuje njegova visoka učestalost pojavljivanja i regionalni (područni) centri prezimena

na teritoriju današnje Hrvatske koji se nisu značajnije mijenjali kroz povijest i prostor u

proteklih 140 godina, a neki su ostali nepromijenjeni i više od 250 godina.

92

Sažetak

U prilogu se prikazuje i analizira jezično podrijetlo, povijesna i geografska

rasprostranjenost, broj i prostorni razmještaj prezimena Hodak u Republici Hrvatskoj. Mali

iskorak iz ambitusa istraživanja jezičnog podrijetla prezimena Hodak učinjen je za područje

Slovenije, Slovačku, Češku, Austriju i Mađarsku. Svrha priloga je da se na osnovu dostupnih

izvora na jednom mjestu da cjelovita slika o bunjevačkom prezimenu Hodak u Republici

Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na temelju objavljenog arhivskog materijala i

publikacija. Prilog daje i nove smjernice istraživanja.

Ključne riječi: Hodak, prezime, ime, Bunjevci, Kordun, Lika, Podboraja, Podgorje.

Summary

The annex shows and analyzes the linguistic origin, historical and geographical

distribution, number and spatial distribution of the surname Hodak in the Republic of Croatia.

A small step forward from the ambit of research into the linguistic origin of the surname

Hodak has been made for Slovenia, Slovakia, the Czech Republic, Austria and Hungary. The

purpose of the article is to give a complete picture of the Bunjevac surname Hodak in the

Republic of Croatia, based on available sources. The research was conducted on the basis of

published archival material and publications. It also provides new research directions.

Keywords: Hodak, last name, first name, Bunjevci, Kordun, Lika, Podboraja, Podgorje.

93

7. Objavljeni izvori i literatura

A Magyar korona okszâgainak helységnévtára, szerkesztette: Kollerffy Mihálý,

Nyomatott az athenaeum r. társ. nyomdájában, Budapest 1877., pristupano 20.10.2019.,

https://books.google.hr/books/about/A_magyar_korona_orsz%C3%A1gainak_helys%C3

%A9gn%C3%A9.html?id=lFNCAAAAYAAJ&redir_esc=y.

Akrap, Anđelko. „Demografsko stanje i procesi u Hrvatskoj s osvrtom na privremeno

okupirani proctor”, Revija za socijalnu politiku, godina 2 broj 1, Pravni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb 1995., pristupano

26.11.2019., https://hrcak.srce.hr/rsp.

Aličić, Ahmed S. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Monumenta Turcica,

Historiam slavorum meridinalium ilustrantia, Tomus sextus, Serija II, Defteri, knjiga 3,

Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985., pristupano 23.07.2019.,

https://www.scribd.com/document/163828616/Poimeni%C4%8Dni-popis-

sand%C5%BEaka-vilajeta-Hercegovina-1477).

Aličić, Ahmed S. Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu iz 1585. godine, Sveska

I-II, Katastarski popisi ejaleta Bosna, Dobra knjiga, Sarajevo 2014.

„Armenski jezici. Srednjovjekovni armenski jezik.” Wikipedija, pristupano 29.01.2019.,

https://hr.wikipedia.org/.

„Armenski jezik/Pismo.” Wikiknjige, pristupano 29.01.2019.,

https://hr.wikibooks.org/wiki/Armenski_jezik/Pismo.

Bara, Mario. „Ekohistorijski pristup migracijama Bunjevaca“, Godišnjak za znanstvena

istraživanja br. 4, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica 2012., 11-31,

pristupano 09.06.2019., http://www.zkvh.org.rs/index.php/godisnjak-articles/42-

povijesne-znanosti/2802-bara-2012a.

Bara, Mario. „Milana Černelić, Bunjevačke studije, Zagreb: FF press, 2006”, Prikazi i

recenzije, Migracijske i etničke teme godina 24, broj 1-2, Institut za migracije i

narodnosti, Zagreb 2008.

Barać, Lovorka; Peričić, Marijana; Martinović Klarić, Irena; Rootsi, Siiri; Janićijević,

Branka; Kivisild, Toomas; Parik, Jüri; Rudan, Igor; Villems Richard; Rudan, Pavao. „Y

chromosomal heritage of Croatian population and its island isolates”, European Journal of

Human Genetics volume 11 (2003), 535–542, pristupano 08.08.2019.,

https://www.nature.com/articles/5200992#Tab1.

Beljo, Ante. „Blagdan Sv. Ane i četnička pobuna 27. srpnja 1941.”, Hrvatsko slovo

(Zagreb), 7. 24.07.2009., Podlistak 9.

Bellosztenecz, Joannis. Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatium aerarium, nunc

primum, Zagrabriae 1740.

Bidermann, Hermann Ignaz. „Zur Ethnographie von Dalmatien.”, Österreichisch-

Ungarische Revue, Neue Folge. - Sechter Band, October 1888 bis März 1889., Wien,

94

pristupano 17.03.2019., http://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-

plus?aid=our&datum=0006&page=157&size=45.

Bidermann, Hermann Ignaz. O etnografiji Dalmacije, preveo: Josip Vergil Perić, Zadar

1893., pristupano 17.03.2019.,

http://kovceg.tripod.com/1889_O_etnografiji_Dalmacije.htm; pristupano 17.03.2019.,

https://archive.org/details/oetnografijidal00bidegoog.

Bodenstein, Gustav. „Povijest naselja u Posavini god. 1718.-1719.”, Glasnik zemaljskog

muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo oktobar-decembar 1907.

Bogović, Mile. „Slunjski kraj i njegova crkva u prošlosti i sadašnjosti”, Državni arhiv

Gospić, Gospićko-senjska biskupija, Gospić 2015.

Bogović, Mile. „Sveti Juraj i Senj”, Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju,

gospodarstvo, povijest i kulturu broj 19, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo,

Senj 1992., 25-34, pristupano 19.07.2019., https://hrcak.srce.hr/senjski-zbornik.

Bokan, Branko J. Prvi krajiški narodnooslobodilački partizanski odred, Biblioteka: Ratna

prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knjiga 325. Monografija Jedinica NOV i PO

Jugoslavije, knjiga 122., Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1988., pristupano

23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php.

„Bosanska Krajina, Turska Hrvatska”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,

Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 28.10.2019.,

http://www.enciklopedija.hr.

Božić Bužančić, Danica. „Prilog poznavanju stanovništva i antroponima mućko-lećevičke

zagore”, Čakavska rič: Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, god. XVI, broj 2,

Književni krug Split, Split 1988., pristupano 22.08.2019., https://hrcak.srce.hr.

Brabec, Ivan. „Molišanci, Karaševci i Hrvati u Banatu”, Školske novine. Polumjesečnik

za učitelje, nastavnike i profesore NR Hrvatske, Udruženje učitelja Hrvatske, Zagreb,

1971.

Brajdić, Drago. Povijest Selišta Drežničkog, Drago Brajdić, Zaprešić 2016.

Brgles, Branimir. „Model obradbe protostatističkih vrela na primjeru analize najstarijih

registara desetinskoga kotara Glavnice”, Historijski zbornik god. LXIX (2016), br. 2,

Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb 2016.

Budmani, Pero. ur., Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Dio III, Zagreb 1887-1891.,

pristupano 14.08.2019., https://archive.org/.

„Bunjevačka prezimena”, Portal Poreklo, pristupano 10.12.2013.,

http://www.poreklo.rs/2012/06/08/bunjevačka-prezimena-2/.

Buturac, Josip. „Stanovništvo Požege i okolice 1700-1950”, u: Zbornik za narodni život i

običaje Južnih Slavena, knjiga 43, urednik: Branimir Gušić, Jugoslavenska akademija

95

znanosti i umjetnosti, Zagreb 1967., pristupano 23.07.2019.,


Buzov, Snježana. „Petrova gora, vlaška nahija”, Godišnjak Titius, godina 4 broj 4,

Znanstveni projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (Filozofski

fakultet u Splitu), Split 2011., pristupano 25.08.2019., https://hrcak.srce.hr/god-titius.

„Čabić”, Wikipedija, pristupano 15.07.2019.,

https://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cabi%C4%87.

Čebotarev, Andrej. „Građa za proučavanje upravnog sustava krajiških pukovnija (1746-

1873) s posebnim obzirom na Ogulinsku krajišku pukovniju br. 3”, Arhivski vjesnik, 34-

35, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1992.

Čelebi, Evlija. Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama, Preveo: Hazim Šabanović,

Svjetlost, Sarajevo 1967., pristupano 08.04.2019.,

https://archive.org/details/ElebijaEvlijaPUTOPISCijelaKnjiga/page/n11.

Černelić, Milana. „Istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih

Bunjevaca”, Senjski zbornik 30, Senj 2003.

Černelić, Milana. „Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor

za proučavanje njihove etnogeneze”, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, Zagreb 1997.

Černelić, Milana. Bunjevci - ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb 2016.

Cindrić, Jurica. Mrežna stranica o Rakovici, pristupano 27.10.2019.,

https://www.rakovica.net/index.php/opcenito.

Čizmić, Ivan. „O iseljavanju iz Hrvatske u razdoblju 1880-1914.”, u: Historijski zbornik,

godina XXVII-XXVIII, Glavni i odgovorni urednik: Jaroslav Šidak, Redakcioni odbor:

Ivan Kampuš, Bernard Stulli, Jaroslav Šidak, Savez povijesnih društava Hrvatske, Zagreb

1974-1975., pristupano 12.12.2019., http://www.historiografija.hr/hz/1974/HZ_27-

28_3_CIZMIC.pdf.

„Dalmacija”, Hrvatska, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod

„Miroslav Krleža”, pristupano 15.09.2019., http://www.enciklopedija.hr/.

Damjanović, Danilo. „Kotar Donji Lapac pod talijanskom okupacijom (od 10. X 1941. do

27. II 1942. god.)”, u: Kotar Donji Lapac u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945.,

Zbornik, broj 14, urednici: Gojko Vezmar, Đuro Zatezalo, Historijski arhiv u Karlovcu,

Karlovac 1985., pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php.

Dankoff, Robert. Armenian Loanwords in Turkish, Otto Harrassowitz Verlag, Wiesbaden

1995, pristupano 29.01.2019.,

https://books.google.hr/books?id=aFWQTBm35m0C&pg=PA93&lpg=PA93&dq=hodak

&source=bl&ots=C3rh69Bre_&sig=ACfU3U1ui8a1CCD-

96

RHhIYA8u1eTAPfCjTg&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjIjd_85JPgAhXI_iwKHZuCCIA

4KBDoATAJegQIBBAB#v=onepage&q=hodak&f=false.

„Dečanska hrisovulja - osnivačka povelja manastira Visoki Dečani, 1330. godine”.

Krstarica blog, pristupano 22.03.2019., https://forum.krstarica.com/entry.php/46673-

De%C4%8Danska-hrisovulja-osniva%C4%8Dka-povelja-manastira-Visoki-

De%C4%8Dani-1330-godine/page2?s=0142b442efee9b1c84738e83aa35cb73#comments.

„Depopulacija”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav

Krleža”, pristupano 27.08.2019., http://www.enciklopedija.hr/.

Derado Klement, „Trogirska zagora – suvremeni tokovi razvojnog procesa geografske

sredine”, Geografski glasnik, broj 38, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 1976.,

pristupano 23.08.2019., https://hrcak.srce.hr/hrvatski-geografski-glasnik.

Desnica, Boško. „Istorija kotarskih uskoka 1646-1684.” sveska I, Zbornik za istoriju, jezik

i književnost srpskog naroda, treće odeljenje knjiga XVIII, Srpska akademija nauka,

Beograd 1950.

Dinić, Mihajlo J. „Odluke veća Dubrovačke Republike”, knjiga II, u: Zbornik za istoriju,

jezik i književnost srpskog naroda, III odeljenje, knjiga XXI, SANU, Beograd 1964.

„Distribution of European Y-chromosome DNA (Y-DNA) haplogroups by country in

percentage”, Eupedia Home > Genetics > Frequencies of European Y-DNA haplogroups,

pristupano 22.03.2019., https://www.eupedia.com/europe/european_y-

dna_haplogroups.shtml.

Dodig, Radoslav. „Etnička, konfesionalna i regionalna imena i nadimci u Hercegovini

XV.-XIX st.”, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Zbornik radova, Knjiga I., uredio Ivica

Lučić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011.

„Domaće životinje”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod


„Egyházasrádoc, Kereszteltek 1757-1849, Római Katólikus Egyház”, FamilySearch,

pristupano 29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:939J-V28R-

7?i=28&cc=1743180&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AXZ9V-R6R.

Erdeljanović, Jovan. O poreklu Bunjevaca, Posebna izdanja knjiga LXXIX, Filosofski i

filološki spisi knjiga 19, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1930., pristupano

07.07.2019., https://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-poreklo.

Fermendžin, Eusebius. Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum

documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752., Monumenta spectantia

historiam slavorum meridionalium. Volumen vigesimum tertium., Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1892., pristupano 09.04.2019.,

http://dizbi.hazu.hr/object/1891.

Filipović, Vukosav J. „Selo Bušević u danima otpora”, u: Bosanski Petrovac u NOB.

Zbornik sjećanja. Knjiga I., urednik: Vladimir Čerkez, Opštinski odbor SUBNOR-a

97

Bosanski Petrovac, Bosanski Petrovac 1974., pristupano 23.10.2019.,

http://www.znaci.net/index.php.

Fortis, Alberto. Put po Dalmaciji, ČGP Delo OOUR Globus, Zagreb 1984.

Fortis, Alberto. Travels into Dalmatia, J. Robson, London 1778, pristupano 09.04.2019.,

https://books.google.hr/books/about/Travels_Into_Dalmatia.html?id=UMxGO1j5vC4C&r

edir_esc=y.

Gavrilović, Slavko. „Migracije iz Gornje Krajine u Slavoniju i Srem od početka XVIII do

sredine XIX veka”, u: Zbornik o Srbima u Hrvatskoj, knj. 2., urednik: Vasilije Krestić,

Srpska akademija nauka i umetnosti, Odbor za istoriju Srba u Hrvatskoj, Beograd 1991.

Geoportal, Državna geodetska uprava RH, pristupano 16.03.2019.,

https://geoportal.dgu.hr.

„Germans & Hungarians: 1828 land census”, FamilySearch, pristupano 28.07.2019.,

https://www.familysearch.org/library/books/records/item/219959-germans-hungarians-

1828-land-census-bk-

01?viewer=1&offset=21#page=318&viewer=picture&o=info&n=0&q=.

Gilić, Stanislav. „Prilog velebitskoj toponimičkoj građi”, Senjski zbornik 10-11, Gradski

muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 1984.

„Grenzinfanterie Regiment 03. Musterlisten 1797-1800, 1807, Standestabellen 1764,

1781-1787, 1799-1800, Musterlisten und Standestabellen, 1757-1820, Österreich.

Armee”, FamilySearch, pristupano 07.02.2019.,

https://www.familysearch.org/search/catalog/80152?availability=Family%20History%20

Library.

Grković, Milica. Imena u Dečanskim hrisovuljama, Filozofski fakultet u Novom Sadu,

Institut za južnoslovenske jezike, Novi Sad 1983., pristupano 22.03.2019.,

https://www.decani.org/sr/imena-u-de%C4%8Danskim-hrisovuljama; pristupano

22.03.2019., https://www.poreklo.rs/2012/12/02/digitalizovane-etnoloske-knjige-o-

poreklu-stanovnistva-srbije-makedonije-crne-gore-hrvatske-i-bih/.

Grujić, Radoslav M. „Plemenski rječnik ličko-krbavske županije”, u: Zbornik za narodni

život i običaje Južnih Slavena, knjiga XXI svezak 2., urednik: D. Boranić, Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1917.

„Habsburška Monarhija”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod


Hacquet, Baltazar. L'Illyrie et la Dalmatie, ou mours, usages et costumes de leurs

habitans et de ceux des contrées voisines, Tome premier, Nepveu, Paris 1815., pristupano

08.06.2016., http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-PHUXKTSZ.

Hacquet, Balthasar. Abbildung und Beschreibung der südwest- und östlichen Wenden,

Illyrer und Slaven deren geographische Ausbreitung von dem adriatischen Meere bis an

den Ponto, deren Sitten, Gebräuche, Handthierung, Gewerbe, Religion u. s. w. nach einer

98

zehnjährigen Reise und vierzigjährigem Aufenthalte in jenen Gegenden, im Industrie –

Comptoir, Leipzig 1801, pristupano 08.06.2016.,

http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-DE5DSQTZ; pristupano 20.07.2019.,

https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Belsazar_Hacquet_-

_Abbildung_und_Beschreibung.pdf&page=1.

Hadžibegić, Hamid; Handžić, Adem; Kovačević, Ešref. „Oblast Brankovića. Opširni

katastarski popis iz 1455. godine.”, u: Monumenta turcica historiam slavorum

meridionalium illustrantia, Tomus tertius, Serija II, Defteri. Knjiga 2, sv. 1, glavni

urednik: Hazim Šabanović, Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 1972., pristupano

16.08.2019., https://www.bosanskehistorije.com/e-biblioteka/1713-oblast-brankovica.

Handžić, Adem. Dva prva popisa Zvorničkog sandžaka (iz 1519. i 1533. godine), Građa

Knjiga XXVI, Odjeljenje društvenih nauka Knjiga 22, urednik: Milorad Ekmečić,

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Srpska akademija nauka i umetnosti,

Sarajevo 1986.

Handžić, Adem. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, sv. I/1, Bošnjački

institut Zürich, Odjel Sarajevo, Orijentalni institut, Sarajevo 2000.

Horvat, Rudolf. Lika i Krbava povijesne slike, crtice i bilješke, Svezak II. posebni dio,

Mala knjižnica Matice hrvatske, kolo VL – svezak 31., Matica hrvatska, Zagreb 1941.

Hrabak, Bogumil. „Naseljavanje hercegovačkih i bosanskih Vlaha u Dalmatinsku Zagoru

u XIV, XV i XVI veku”, u: Migracije i Bosna i Hercegovina, materijal s naučnog skupa,

Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo 1990.

Hreckovski, Slavica; Konjević, Mile. Radnički i narodnooslobodilački pokret u Pakracu i

okolini (Dokumenti i podaci u vremenu oktobar 1918 - maj 1945), Općinski komitet SKH

Pakrac i Historijski institut Slavonije, Slavonski Brod 1970., pristupano 23.07.2019.,

http://www.znaci.net/00003/7xx.php?broj=20&bk=754.

„Hrvatska, Kvarner, Hrvatsko primorje”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,



„Hrvatska; Gorski kotar; Lika, Srednji vijek”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,



„Hrvatska”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav


„Hungary – Census, Vagyonösszeirás 1828”, FamilySearch, pristupano 28.07.2019.,

https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3Q9M-CSK8-N4MD-

6?mode=g&cat=231564.

„Imena i prezimena u Republici Hrvatskoj”. Popis stanovništva, kućanstava i stanova

2011. Državni zavod za statistiku RH, pristupano 26.01.2019.,

https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/censusnames.htm.

99

Ivanković, Ante. Hrvatski rodovi općine Muć, Majumi, Split 2007.

Ivanković, Ante. Podrijetlo hrvatskih rodova vrličkog područja, Matica hrvatska, Vrlika

2003., pristupano 26.12.2019.,

https://issuu.com/jerry_nidzo/docs/podrijetlo_hrvatskih_rodova_vrli__k/224.)

Ivić, Aleksa. Migracije Srba u Hrvatsku tokom 16., 17. i 18. stoleća, Naselja i poreklo

stanovništva, knjiga 16, Srpski etnografski zbornik, Srpska kraljevska akademija, knjiga

XXVIII, Subotica 1923., pristupano 21.7.2019.,

https://www.poreklo.rs/2013/07/17/kompletna-digitalna-zbirka-47-knjiga-naselja-i-

poreklo-stanovnistva/.

Ivić, Pavle; Grković, Milica. Dečanske hrisovulje, Institut za lingvistiku, Novi Sad 1976.

Jokić, Milan. „Kalati, selo kojeg više nema“, Portal Poreklo, pristupano 22.10.2019.,

https://www.poreklo.rs/2014/09/28/kalati-selo-kojeg-vise-nema/.

Jolić, Robert. „Povijest župe Plaški”, Modruški zbornik br. 1, Katedra Čakavskog sabora

Modruše, Josipdol 2007.

Juran, Kristijan. „Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću”,

Povijesni prilozi god. 33 br. 46, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2014, pristupano

14.08.2019., https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=10258.

Juran, Kristijan. „Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. –

1645.)”, Povijesni prilozi god. 34 br. 49., Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2015.,

pristupano 25.08.2019., https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=12356.

Jurić, Radomir. „Arheološka istraživanja crkve sv. Petra i njezina okoliša u Starigradu

Paklenici”, Senjski zbornik 40, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj

2013.

Jurić, Radomir; Škoro, Iva. „Srednjovjekovna arheološka nalazišta u Podgorju”, Senjski

zbornik 44, Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo, Senj 2017.

Juzbašić, Vinko; Karaula, Ivan. Cvelferija i Drenovci u prošlosti Prilog povijesti

jugozapadnoga Srijema, Posebna izdanja / Državni arhiv, Vukovar, Knjiga 5, Državni

arhiv u Vukovaru, Vukovar 2019.

Kapović, Mate. Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Matica Hrvatska, Zagreb 2008.

Kapular, Marin. „Rodovi u Zvirovićima (Župa Studenci) od 17. do 21. stoljeća“,

pristupano 22.08.2019.,

https://www.academia.edu/36103830/Kapular_Marin_RODOVI_U_ZVIROVI%C4%86I

MA_OD_17-21_st._%C5%BDUPA_STUDENCI_pdf.

Karlstädter Generalat [B IX a 786], Karlstädter Generalat (1774–1775) - First Military

Survey, pristupano 10.03.2019., https://mapire.eu.

100

Kaser, Karl. Popis Like i Krbave 1712. godine: obitelj, zemljišni posjed i etičnost u

jugozapadnoj Hrvatskoj, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb 2003., pristupano

02.07.2019., http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf.

Kecman-Hodak, Mara. „Sjećanja na Bušević, Kestenovac, Bosanske Štrpce i Kalate”, u:

Bosanski Petrovac u NOB. Zbornik sjećanja. Knjiga III., urednik: Vladimir Čerkez,

Opštinski odbor SUBNOR-a Bosanski Petrovac, Bosanski Petrovac 1974., pristupano

23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php.

Klaić, Vjekoslav. „Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku”,

Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva. Nova serija, sveska VI., Zagreb 1902.

Klaić, Vjekoslav. Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347., Matica hrvatska,

Zagreb 1897.

Klina, Službena stranica općine, Sela, pristupano 15.07.2019., https://kk.rks-

gov.net/kline/qyteti/fshatrat/.

Kolić Klikić, Vesna. „Kordunaši u novogradiškom kraju”, Etnološka tribina: Godišnjak

Hrvatskog etnološkog društva, Vol. 33 No. 26, Hrvatsko etnološko društvo i Odsjek za

etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb 2003.

Kolić, Vesna. „Kordunaši u novogradiškom kraju“, pristupano 03.08.2019.,

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1133.0.

Kotik, Antonin. Naše příjmení, Naklada Jan Kotik, Praha 1897.

Kovačević, Ešref. Granice Bosanskog pašaluka, pristupano 27.01.2019.,

http://www.ekovacevic.info/en/book-page/41.

Kranjčević, Jasenka; Lukić, Aleksander; Kušen, Eduard; Klarić, Zoran. “Regionalni

razvoj, razvoj sustava naselja, urbani i ruralni razvoj i transformacija prostora (Završna

verzija)”, Stručna podloga, Institut za turizam, Zagreb 13.08.2014., pristupano

15.09.2019.,

https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Prostorno/StrategijaPR/Regionalni_razv

oj.pdf.

Krišto, Jure. Sukob simbola, Globus, Zagreb 2001.

Krnić, Zdravko. 33. divizija NOV Jugoslavije, Spektar, Zagreb 1981.

Kruhek, Milan; Pavlović, Augustin. „Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovačkog

(1699) i Požarevačkog (1718) mira”, Croatica Christiana Periodica, god. 15 br. 28,

Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb 1991., pristupano 11.03.2019.,

https://hrcak.srce.hr/100457?lang=en.

Kumar, Željko. „Stara Pazova”, Glasnik etnografskog instituta Srpske akademije nauka,

knjiga II-III (1953-1954), Beograd 1954.

101

Kumar, Željko. „Stari Slankamen“, Glasnik etnografskog instituta Srpske akademije

nauka, knjiga IV-VI (1955-1957), Beograd 1957.

Kupusović, Amina. „Širenje islama u vilajetu Pavli”, Prilozi za orijentalnu filologiju, vol.

41, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1991., 113-153.

Kursar, Vjeran. „Being an Ottoman Vlach: On Vlach Identity (Ies)”, Role and Status in

Western Parts of the Ottoman Balkans (15th-18th Centuries), Osmanlı Tarihi Araştırma

ve Uygulama Merkezi Dergisi (OTAM), Sayılar 34/Güz, Ankara Üniversitesi, Ankara

2013.

Kužić, Krešimir. „Prilog biografiji nekih Kačićevih vitezova te podrijetlu stanovništva

njihova kraja”, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 47, Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb – Zadar 2005., pristupano 14.08.2019.,

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=849.

Kužić, Krešimir. Povijest Dalmatinske Zagore, Biblioteka znanstvenih djela 87, Književni

krug, Split 1997.

Leček, Suzana. „Struktura seljačke obitelji Prigorja i Hrvatskog Zagorja (1918.-1941.)”,

Časopis za suvremenu povijest, god. 31 broj 2, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 1999.

„Levoča, Bijacovce, Krsty 1646-1720, Rímsko-katolícká cirkev”, FamilySearch,

pristupano 29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:33SQ-GR7W-

9LJX?i=16&cc=1554443&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AKZ5T-

HJX.

Lipszky, Joannes. Repertorium locorum obiectorumque: in XII. tabulis mappae regnorum

Hungariae, Slavoniae, Croatiae, et confiniorum militarium magni item principatus

Transylvaniae occurrentium, quas aeri incisas vulgavit, Volume 2, Typis regiae

universitatis pestanae, Bude 1808, pristupano 20.10.2019.,

https://archive.org/details/agv6489.0001.001.umich.edu/page/n1.

Ljubić, Šime. Listine o odnošajih izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke Republike,

knjiga III od godine 1347 do 1358, Monumenta spectantia historiam Slavorum

meridionalium, Volumen tertium, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

1872., pristupano 09.04.2019., https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=11029.

Locate My Name, pristupano 07.02.2019., http://www.locatemyname.com/sr/hodak.

Lopašić, Radoslav. „Cetinski i Lički vlasi”, Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji,

priredio: Ivan Mužić, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2010.

Lopašić, Radoslav. Bihać i Bihaćka Krajina. Mjestopisne i poviesne crtice. Matica

hrvatska, Zagreb 1890.

Lopašić, Radoslav. Dva Hrvatska junaka. Marko Mesić i Luka Ibišimović, Matica

hrvatska, Zagreb 1888.

102

Lopašić, Radoslav. ur., Spomenici hrvatske krajine, Knjiga I. od godine 1479 do 1610.,

Monumenta spectantia historiam slavorum meridionalium, Volumen decimum quintum,

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1884., pristupano 12.11.2019.,


Lopašić, Radoslav. ur., Spomenici hrvatske krajine, Knjiga II. od godine 1610 do 1693.,

Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, Volumen decimum sextum,

Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1885., pristupano 12.07.2019.,


Lopašić, Radoslav. ur., Spomenici hrvatske krajine, Knjiga III. od godine 1693 do 1780 i

u dodatku od g. 1531 do 1730., Monumenta spectantia historiam Slavorum

meridionalium, Volumen vicesimus, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti,

Zagreb 1889., pristupano 12.07.2019., https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=10585.

Lvcii, Ioannis. Dalmatini de regno Dalmatiae et Croatiae, Libri sex, Amstelaedami, Apud

Ioannem Blaev. M.DC.LXVI, pristupano 17.03.2019.,

https://archive.org/details/bub_gb_jvZ36KCbQV8C/page/n4.

Majstorović, Milan. „Djelatnost i organizaciona izgradnja partijskih organizacija od

marta 1942. do maja 1945. godine”, u: Kotar Donji Lapac u Narodnooslobodilačkom ratu

1941-1945., Zbornik, broj 14, urednici: Gojko Vezmar, Đuro Zatezalo, Historijski arhiv u

Karlovcu, Karlovac 1985., pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php.

Maletić, Franjo; Šimunović, Petar. Hrvatski prezimenik. Pučanstvo Republike Hrvatske

na početku 21. stoljeća. Knjiga 1, 3, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2008.

Mandić, Mihovil. Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878., Matica Hrvatska,

Zagreb 1910., pristupano 11.12.2019., http://www.cidom.org/wp-

content/uploads/2018/01/Mihovil-Mandi%C4%87-Povijest-kupacije-Bosne-i-

Hercegovine-1878-1910.pdf.

Maretić, Tomislav. „O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba”, Rad JAZU,

knjiga LXXXII., Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. XV., Jugoslavenska


Marković, Mirko. „O etnogenezi stanovništva Like”, u: Zbornik za narodni život i

običaje, knjiga 53, urednici: Andre Mohorovičić i Mirko Marković, 73-190, Hrvatska


Marković, Mirko. Ličani kroz prošlost, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2006.

Markovina, Dragan. „Bukovica u mletačkoj demografskoj i vjerskoj politici 18. stoljeća”,

Godišnjak Titius, godina 4 broj 4, Znanstveni projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i

sociokulturni razvoj (Filozofski fakultet u Splitu), Split 2011., pristupano 22.08.2019.,

https://hrcak.srce.hr/god-titius.

Matas, Mate. Mućko-lećevački prostor - historijsko geografski prikaz, Hrvatsko

geografsko društvo, Zagreb 1993.

103

Mažuran, Ive. Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine i njihova ekonomska

podloga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek 1993.

Mazuranić, Vladimir. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik, Jugoslavenska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1908-1922.

„Metodološka objašnjenja”, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Državni

zavod za statistiku RH, pristupano 13.11.2019., https://www.dzs.hr.

Militär Schematismus des Osterreichischen kaiserthumes für 1868., Wien, december

1867.

Militär-Almanach Nro. XVII., Schematismus der kais, königl. Armee, für das jahr l806.,

Wien 1806, pristupano 21.11.2019.,

https://library.hungaricana.hu/hu/view/MilitarAlmanachSchematismus_1806.

Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthumes, Wien 1839, pristupano

21.11.2019., https://archive.org.

Milojević, Miloš S. „Dečanske hrisovulje”, Glasnik Srpskog učenog društva, drugo

odeljenje, knjiga XII, Srpsko Učeno Društvo, Beograd 1880., pristupano 15.07.2019.,

https://www.antikvarne-knjige.com/elektronskeknjige/book/decanske-hrisovulje-milos-s-

milojevic-1880-gsud-xii-pdf.

Mimica, Ivan. “Lokalitet Otres u povijesti i hrvatskoj usmenoj poeziji”, Godišnjak Titius:

godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke, god. 1, br. 1, Znanstveni

projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj (Filozofski fakultet u

Splitu), Split 2008.

Mirdita, Zef. Vlasi u historiografiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2004.

Mladenović, Srđan B. „Crkveni posedi na Kosovu i Metohiji u srednjem veku.”

Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu Filozofski fakultet, Beograd 2016.

Moačanin, Fedor. „Organizacijske strukture Vojne krajine do sredine 18. st.”, Arhivski

vjesnik, 34-35, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1992., pristupano 11.03.2019.,

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102070.

Monumentalni spomenik Boričevcu, pristupano 20.09.2019., http://www.naklada-

pavicic.hr/monumentalni-spomenik-boricevcu/.

„Morlaci”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav


„Moslavina”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav


Mršić, Gordan; Gršković, Branka; Vrdoljak, Andro; Popović, Maja; Valpotić, Ivica;

Anđelinović, Šimun; Stenzl, Vlastimil; Ehler, Edvard; Urban, Ludvik; Lacković, Gordana;

Underhill, Peter; Primorac, Dragan. „Croatian national reference y-STRs haplotype

104

database”, Molecular biology reports 39 (2012), Springer Netherlands, 7727–7741,

pristupano 08.08.2019., https://www.draganprimorac.com/wp-

content/uploads/2012/08/Croatian-national-reference-Y-STR-haplotype-database_.-

Molecular-biology-reports-2012.pdf.

„Najčešća prezimena po gradovima/općinama”, Popis stanovništva, kućanstava i stanova

2011. godine. Državni zavod za statistiku RH, pristupano 21.07.2019.,

https://www.dzs.hr.

Narodne novine (Zagreb), 118 (2012), 70 (2017).

„Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.”, Baze podataka. Državni zavod

za statistiku RH, pristupano 23.09.2019., https://www.dzs.hr.

„Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.”, Uvod i metodološka

objašnjenja, Državni zavod za statistiku RH, pristupano 17.10.2019., https://www.dzs.hr/.

„Nastanak, nestanak i nova prezimena”, Portal Hrvatska riječ, pristupano 07.02.2019.,

http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A10522/Nastanak,-nestanak-i-nova-prezimena/.

Nejašmić, Ivica. „Osnovne značajke depopulacije u Hrvatskoj u razdoblju 1953-1981.”,

Socijologija sela: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, godina 28

broj 107/108, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb 1990, pristupano

15.09.2019., https://hrcak.srce.hr/sociologija-i-prostor.

Oreilly, Sue. „Saborčanski rodovi: Hodaci”, pristupano 07.02.2019.,

http://saborsko.net/index.php/arhiva-clanaka/139-saborcanski-rodovi-hodak.

„Otočka graničarska pukovnija”, Nacionalni arhivski informacijski sustav, Hrvatski

državni arhiv, pristupano 09.10.2019., http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9123.

Paldus, Josef. „Die Kartenabteilung des k. u. k. Kriegsarchivs”, Mitteilungen der Kais.

Königl. Geographischen gesellschaft in Wien, Band 57 No 9, Wien 1914, pristupano

10.03.2019., https://archive.org/details/n09mitteilungen57stuoft/page/n51.

Pavelić, Rikard. Bunjevci, Osobna naklada: Rikard Pavelić, Zagreb 1973.

Pavičić, Josip. ur., Dossier Boričevac, Naklada Pavičić, Zagreb 2012.

Pavičić, Stjepan. „Iz prošlosti Krasna i okolice”, Senjski zbornik 18, Gradski muzej Senj i

Senjsko muzejsko društvo, Senj 1991, 259-266.

Pavičić, Stjepan. „O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17.

Stoleću”, Rad JAZU. Knjiga 222. Razreda historičko-filologičkoga i juridičko-

filozofičkoga. knj. 96., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1920.,

pristupano 26.01.2019., http://dizbi.hazu.hr/.

Pavičić, Stjepan. Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena,

Knjiga 41, Antropogeografska istraživanja III, Jugoslavenska akademija znanosti i

umjetnosti, Zagreb 1962.

105

Pavičić, Stjepan; Glavičić, Ante. „Naseljavanje Bunjevaca Krmpoćana u senjskoj planini i

primorju u prvoj polovici XII. stoljeća”, Senjski zbornik 10-11, Gradski muzej Senj i

Senjsko muzejsko društvo, Senj 1984, 151-155.

Pecić, Mile. „Porušeni sakralni objekti i uništeni župski arhivi u Domovinskom ratu”,

Slunjski dekanat. Pogled u prošlost Slunja, pristupano 22.01.2019., https://www.slunj-

crkva.hr/pogled-u-proslost-slunja.

„Pejorativ”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav


„Pejorativ”, Wikipedija, pristupano 02.07.2019., https://hr.wikipedia.org/.

Perinčić Mayhew, Tea. „Mletačko naseljavanje Morlaka u velebitsko Podgorje u drugoj

polovici XVII. stoljeća.” u: Zbornik: Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, ur.,

Milana Černelić, Jadranka Grbić Jakopović, Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić,

Matija Dronjić i Mihovil Gotal, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF Press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb-

Subotica 2014., pristupano 09.04.2019.,

https://www.academia.edu/10954602/Mleta%C4%8Dko_naseljavanje_Morlaka_u_velebit

sko_Podgorje_u_drugoj_polovici_XVII._stolje%C4%87a.

Perojević, Marko. „Vlasi na trogirskom teritoriju (1936)”, u: Vlasi u starijoj hrvatskoj

historiografiji, priredio: Ivan Mužić, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2010.,

pristupano 24.10.2019., https://mo-vrebac-

pavlovac.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=186:ivan-mui-vlasi-u-

starijoj-hrvatskoj-historiografiji&catid=42:feljtoni-eseji-polemike&Itemid=60.

Perojević, Marko. „Vlasi na trogirskom teritoriju”, Jadranski dnevnik, god. III, br. 136,

Split, 13.06.1936., pristupano 24.10.2019., http://dalmatica.svkst.hr/?sitetext=317.

Pisaro, Mark Jerome. „Quantity in Czech a dialectal and historical analysis”, Dissertation,

Chicago, Illinois June 2002.

„Planovi naselja”, Općina Rakovica, pristupano 22.01.2019.,

http://www.rakovica.hr/index.php/onama/planovi-naselja.html.

Pleše, Zlatko. „Bolonjski grof i hrvatski barun: odnosi Luigija Ferdinanda Marsiglija i

Pavla Rittera Vitezovića u utvrđivanju hrvatskih granica”, Croatica Christiana periodica,

god. 24 br. 46, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb 2000.

„Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941-1945”, Portal Spomen područje

Jasenovac, pristupano 21.07.2019., http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618.

„Popis stanovništva, domaćinstava i stanova od 31. marta 1961. godine”, FNRJ, Savezni

zavod za statistiku, Beograd 1965.

„Popis stanovništva, kućanstava i stanova RH od 31. ožujka 2001. godine”, Državni

zavod za statistiku RH, pristupano 06.09.2019., https://www.dzs.hr/.

106

„Popisi žrtava Drugog svjetskog rata s područja Saborskog”, pristupano 25.07.2019.,

http://www.saborsko.net/index.php/2-uncategorised/1132-zatajena-grobista-i-presucene-

zrtve-2-svj-rata-saborsko.

Popovski, Vesna. „Makroregionalni i regionalni centri u demografskoj perspektivi”,

Socijologija sela: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, godina 28

broj 107/108, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb 1990., pristupano

15.09.2019., https://hrcak.srce.hr/sociologija-i-prostor.

Portal Geni, pristupano 22.08.2019., https://www.geni.com/projects.

„Povijest župe, Župe, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja”, Portal Franjevačke

provincije Presvetog Okupljenja, pristupano 22.08.2019., http://www.franjevci-split.hr.

„Prekomurje”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav


„Prešov, Krsty 1687-1752, Rímsko-katolícká cirkev” FamilySearch, pristupano

29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:S3HT-62VW-

2FG?i=376&cc=1554443&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AV17K-

Y6F.

Primorac, Dragan; Marjanović, Damir; Rudan, Pavao; Villems, Richard; Underhill, Peter

A. „Croatian genetic heritage: Y-chromosome story”, Croatian Medical Journal 52 (2011),

225-234, pristupano 22.07.2019., https://www.draganprimorac.com/wp-

content/uploads/2012/08/Croatian-genetic-heritage-Y-chromosome-story-CMJ-2011.pdf;

pristupano 22.07.2019., http://www.cmj.hr/default.aspx?id=11739&issue=yes.

Primorac, Dragan. „Istraživanje podrijetla naroda”, Znanstvene publikacije, pristupano

08.08.2019., https://www.draganprimorac.com/znanstvene-publikacije/?lang=hr.

„Prirodni priraštaj, natalitet”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski

zavod „Miroslav Krleža”, pristupano 27.08.2019., http://www.enciklopedija.hr/.

„Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2000.”, Priopćenje, god. XXXVII.

br. 7.1.1., Državni zavod za statistiku RH, Zagreb 2000., pristupano 26.11.2019.,

https://www.dzs.hr/.

„Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2018., Priopćenje, god. LVI. br.

7.1.1., Državni zavod za statistiku RH, Zagreb 2019., pristupano 26.11.2019.,

https://www.dzs.hr/.

„Prisutno stanovništvo, broj kuća i domaćinstava”, Definitivni rezultati popisa

stanovništva od 31 marta 1931 godine, Kraljevina Jugoslavija, knjiga I, Opšta državna

statistika, Beograd 1937.

Putanec Valentin; Šimunović, Petar. ur., Leksik prezimena Socijalističke republike

Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976.

„Račinovci”, Wikipedija, pristupano 23.07.2019., https://hr.wikipedia.org/.

107

„Rod, srodstvo, obitelj”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod


Sabljar, Vinko. Miestopisni riecnik kraljevinah Dalmacije Hervatske i Slavonije, Zagreb

1866.

Samardžija, Dušan D. Bosanskodubičko područje u NOR-u i socijalističkoj revoluciji

1941.-1945., Monografija, Društveno političke organizacije i Skupština obćine u

Bosanskoj Dubici, Bosanska Dubica 1985.

„Selište Dežničko (Selišće) i okolicu su polovicom 18. st. naselili Saborčanski rodovi”.

Povijesne teme. Saborsko, pristupano 07.02.2019.,

http://www.saborsko.net/index.php/povijesne-teme/122-saborcani-su-polovicom-18-st-

naselili-selisce-dreznicko-seliste.

Skok, Petar. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva A-J,

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971., pristupano 14.08.2019.,

https://ia800304.us.archive.org/28/items/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezik

a/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika.pdf.

Slawonische Militärgrenze [B IX a 878], Slawonische Militärgrenze (1780) - First

Military Survey (1763-1787), pristupano 17.07.2019., https://mapire.eu.

Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine (Sarajevo), God. XIV Br. 27 (2007).

pristupano 18.12.2019., http://sllist.ba/oglasi/2007/federacija/Broj27/oglasi-27.htm.

Službene novine Primorsko-goranske županije (Rijeka), 32 (2017).

Smej, Jožef. „Pomen najstarejše bogojanske matične knjige”, u: Zbornik soboškega

muzeja 9-10, urednik: Franc Kuzmič, Pokrajinski muzej Murska Sobota, Murska Sobota

2007., pristupano 23.03.2019., http://www.pomurski-

muzej.si/muzej/publikacije/zborniki/zborniksobmuz9-10_web.pdf.

Spaho, Fehim Dž.; Aličić, Ahmed S.; Zlatar, Behija. Opširni popis Kliškog sandžaka iz

1550. godine, Monumenta Turcica historiam Slavorum Meridionalium illustrantia., Serija

II, Defteri, knjiga 5, Orijentalni Institut, Sarajevo 2007.

Srkulj, Stjepan. „Uredjenje medja po karlovačkom i požarevačkom miru”, Vjesnik kr.

hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, Godina IX., Zagreb 1907.

„Stanovništvo po narodnosti”, Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948

godine, Knjiga IX, Savezni zavod za statistiku, Federativna narodna republika Jugoslavija,

Beograd 1954.

„Stanovništvo, Seosko i gradsko stanovništvo”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije,


http://www.enciklopedija.hr.

Stulli Raguseo, P. Gioacchino. Vocabolario Italiano-Illirico-Latina; A - I, Patre terza,

Tomo primo, Ragusa 1810.

108

„Svištovski mir”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod


Šarlija, Tomislav. „Jasenice pod vlašću Osmanlija i Mlečana od XVI. do konca XVIII.

stoljeća”, Povijesni prilozi broj 43, Hrvatski institut za povijest, Zageb 2012.

Šavor, Lujo. „Regesti isprava iz arhiva porodice Keglević g. 1700-1853.”, Zbornik

Historijskog instituta Jugoslavenske akademije br. 1, Jugoslavenska akademija znanosti i

umjetnosti, Zagreb 1954.

Šebečić, Berislav. „O trgovini bitumenom u Dalmaciji od XIII. do XVIII. stoljeća”, u:

Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 8, Zagreb 1996.

Šimunović, Petar. Hrvatska prezimena, Golden marketing, Zagreb 1995.

Šimunović, Petar. Naša prezimena, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1985.

Šišić, Ferdo. Letopis popa Dukljanina, Posebna izdanja, Knjiga LXVII, Filosofski i

filološki spisi, Knjiga 18, Srpska kraljevska akademija, Zaklada tiskare narodnih novina,

Beograd-Zagreb 1928., pristupano 02.09.2019., https://www.digitale-

sammlungen.de/index.html?c=suchen&ab=&kl=&l=de.

Škiljan, Filip; Kralj Vukšić, Sandra. „Slovaci u Hrvatskoj u popisima stanovništva

između 1880. i 2011. i perspektiva u istraživanju”, Človek a spoločnost. Internetový

časopis pre pôvodné teoretické a výskumné štúdie z oblasti spoločenských vied, tom: 18

numer: 2, Slovak Academy of Sciences, Institute of Social Sciences, Košice 2015.,

pristupano 17.07.2019.,

http://yadda.icm.edu.pl/yadda/element/bwmeta1.element.53fd3a1c-f82c-3e32-a19c-

e9be4cc26bb0.

Štakorec, Silvija. „A. – Arhivsko gradivo uprave i javnih službi”, Arhivsko gradivo,

Državni arhiv u Karlovcu, pristupano 25.11.2019., https://www.da-ka.hr/arhivsko-

gradivo/262-2/.

Topografska karta 1:25 000 Banja Luka, Broj lista 34-45, Habsburg Empire (1869-1887)

- Third Military Survey (1:25000). Mapire - Historical Maps Online, pristupano


Topografska karta 1:25 000 Bosanska Krupa, Broj lista 421-3-3 (Kulen Vakuf), Drugo

izdanje-štampano 1976. god., Vojnogeografski institut.

Topografska karta 1:25 000 Kostajnica, Broj lista 34-45, Habsburg Empire (1869-1887) -

Third Military Survey (1:25000). Mapire - Historical Maps Online, pristupano


Transylvania [B IX a 718/21] - Second military survey of the Habsburg Empire (1853–

1858; 1869–1870), pristupano 20.10.2019., https://mapire.eu.

109

Trifunoski, Jovan F. “Maloazijski stočari u Makedoniji”, Stočarstvo: Časopis za

unapređenje stočarstva, god. 45 br. 7-8, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb 1991.

„Trnava, Krsty 1680-1688, Rímsko-katolícká cirkev”, FamilySearch, pristupano

29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:33S7-9BTZ-

QX6?i=90&cc=1554443&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AQVNX-

C63N.

Tuk, Ana. „Stvarna nadležnost kotarskih narodnih odbora”, Arhivski vjesnik, broj 59,

Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2016, pristupano 25.11.2019.,

https://hrcak.srce.hr/arhivski-vjesnik.

„Umljanovići”, Wikipedija, pristupano 25.08.2019., https://hr.wikipedia.org.

„Veszprém, Kereszteltek 1748-1774, Római Katólikus Egyház”, FamilySearch,

pristupano 29.07.2019., https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:939X-SY92-

97?i=72&cc=1743180&personaUrl=%2Fark%3A%2F61903%2F1%3A1%3AXK26-VJL.

Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knjiga II, Zemaljski

muzej u Sarajevu, Sarajevo 1964.

Vidaković, Nikola. „Sjećanje na osnivanje i rad partijske organizacije do početka ustanka

1941.”, u: Kotar Donji Lapac u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945., Zbornik, broj

14, urednici: Gojko Vezmar, Đuro Zatezalo, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1985.,

pristupano 23.10.2019., http://www.znaci.net/index.php.

Vidović, Domagoj. „Prezimena u Pločama”, u: Hrvatski neretvanski zbornik 5/2013.,

glavni urednik: Stjepan Šešelj, Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, Zagreb

2013., pristupano 07.02.2019., http://www.drustvo-neretvana.hr/index.php/zbornik.

Vidović, Domagoj. „Prezimena u župi svetoga Stjepana”, u: 300-ta obljetnica Župe

svetoga Stjepana Prvomučenika (monografija), Župa svetog Stjepana Prvomučenika

Opuzen, Opuzen 2016.

Vidović, Domagoj. „Slivno”, Portal Geni, pristupano 07.02.2019.,

https://www.geni.com/projects/Slivno/23197.

„Vlasi”, Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”,

pristupano 23.03.2019., http://www.enciklopedija.hr/.

Vuković, Gordana; Nedeljkov, Ljiljana. Rečnik prezimena Šajkaške (XVIII i XIX vek),

Filozofski fakultet u Novom Sadu, Institut za južnoslovenske jezike, Novi Sad 1983.,

pristupano 17.08.2019., https://www.poreklo.rs/2014/01/05/digitalna-biblioteka-portala-

poreklo/.

Warasdiner Generalat [B IX a 799], Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military

Survey (1763-1787), pristupano 17.07.2019., https://mapire.eu.

„Zemlja i ljudi”, Portal hrvatska.eu, pristupano 18.09.2019., https://croatia.eu.

110

Žuljić, Stanko. „Regionalno i teritorijalno ustrojstvo Hrvatske u razdoblju između godina

1945.-2000.”, Ekonomski pregled, godina 52 broj 1-2, Hrvatsko društvo ekonomista,

Zagreb 2001., pristupano 25.11.2019., https://hrcak.srce.hr/ekonomski-pregled.

Žuljić, Stanko. „Stanovništvo NR Hrvatske god. 1961.”, Geografski glasnik broj 23,

Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 1961., pristupano 11.11.2019.,

https://hrcak.srce.hr/hrvatski-geografski-glasnik.

„Župa Aleksinica, Matična knjiga rođenih 1823-1870, Rimokatolička crkva”,

FamilySearch, pristupano 26.06.2019., https://www.familysearch.org.

„Župa Bristivica (Trogir), Matična knjiga vjenčanih 1825-1840, Rimokatolička crkva”,


„Župa Donje Pazarište, Matična knjiga rođenih 1780-1846, Rimokatolička crkva”,

FamilySearch, pristupano 23.07.2019., https://www.familysearch.org/.

„Župa Međurić Matična knjiga rođenih 1755-1777, Rimokatolička crkva”,

FamilySearch, pristupano 26.06.2019., https://familysearch.org.

„Župa Međurić, Matična knjiga rođenih 1777-1834, Rimokatolička crkva”,

FamilySearch, pristupano 26.06.2019., https://familysearch.org.

„Župa Nova Gradiška, Matična knjiga rođenih 1858-1869, Rimokatolička crkva”,


„Župa Račinovci, Matična knjiga rođenih 1769-1818, Rimokatolička crkva”,


„Župa Staro Petrovo Selo, Matična knjiga rođenih 1893-1906, Rimokatolička crkva”,


Žužić, Patricija. „Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Istarske

županije od 1945. do 1990.”, Vjesnik Istarskog arhiva, svezak 14–16 (2007.-2009.),

Državni arhiv u Pazinu, Pazin 2009., pristupano 25.11.2019.,

https://hrcak.srce.hr/vjesnikistarskogarhiva.

3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary, Index sheet of the general map of

Central Europe (1:200 000), pristupano 24.10.2019.,

https://web.archive.org/web/20100103042336/http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3f

elmeres.htm.

111

8. Dodatak

Tablica 1. Mjesta u Ličko-krbavskoj županiji krajem 1915. godine u kojima je zabilježeno

prezime Hodak prema službenim podacima u Registrima kućarine i registrima tecivarine

Red.

broj Naziv mjesta

Broj kuća

(obitelji) s tim

prezimenom u

mjestu 1915.

god.

Prosječan broj

članova u

domaćinstvu

(kućanstvu)

1915. god.1

Prosječan broj

domaćinstava

(obitelji) u kući

1915. god.1

Približan broj

nositelja prezimena

Hodak stalno

nastanjenih u mjestu

1915. god.

1 2 3 4 5 6

1 Željava (Ličko Petrovo Selo) 9 7,6 1,5 68

2 Klanac (Pazarište) 8 7,6 1,5 61

3 Gornje Pazarište 2 7,6 1,5 15

4 Smiljan 1 7,6 1,5 8

5 Udbina 1 7,6 1,5 8

Ukupno: 21 160

Napomena: Kućarina - glavni porez od nekretnina, tecivarina - glavni porez od pokretnina. Prema podacima Suzane

Leček1 (Suzana Leček, „Struktura seljačke obitelji Prigorja i Hrvatskog Zagorja (1918.-1941.)”, Časopis za suvremenu

povijest, god. 31, broj 2, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 1999., 289) i podacima Radoslav M. Grujića (Radoslav M.

Grujić, „Plemenski rječnik ličko-krbavske županije”, u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knjiga XXI

svezak 2., ur. D. Boranić, JAZU, Zagreb 1917., 315) približan broj nositelja prezimena izračunao autor 11.09.2019. god.

112

Tablica 2. Mjesta u Hrvatskoj u kojima je zabilježeno prezime Hodak prema popisu

stanovništva iz 1929. i 1930. (?) godine*

Red.

broj

Naziv mjesta

(kotara) - kotara

Broj kuća (obitelji)

s prezimenom

Hodak u mjestu –

kotaru

1929. i 1930. god.

Prosječan broj

članova u

domaćinstvu

(kućanstvu)

1931. god.1

Prosječan broj

domaćinstava

(obitelji) u kući

1931. god.1

Približan broj

nositelja

prezimena Hodak

stalno nastanjenih

u mjestu - kotaru

1929. i 1930. god.

1 2 3 4 5 6

1 Saborsko (Ogulin) 18 5,54 1,06 100

2 Pazarište (Perušić) 10 4,95 1,01 50

3 Željava (Korenica)** 9 5,05 1,07 46

4 Oteš (Gospić) 6 4,96 1,07 30

5 Podastrana (Gospić) 3 4,96 1,07 15

6 Udbina (Udbina) 1 5,53 1,06 6

7 Slunjski kotar*** 105 6,42 1,01 674

8 Novogradiški kotar 28 5,03 1,05 141

9 Vinkovački kotar 17 3,98 1,07 68

10 Virovitički kotar 12 5,17 1,08 62

11 Brodski kotar 12 4,60 1,05 55

12 Županjski kotar 9 4,12 1,04 37

13 Slatinski kotar 8 5,12 1,11 41

14 Našički kotar 5 4,82 1,17 24

15 Požeški kotar 4 4,91 1,04 20

16 Vukovarski kotar 4 4,22 1,06 17

17 Novljanski kotar 2 4,42 1,07 9

18 Đakovački kotar 2 4,66 1,08 9

19 Kutinski kotar 2 4,54 1,06 9

20 Čazmanski kotar 1 4,34 1,04 4

21 Pakrački kotar 1 5,27 1,07 5

22 Miholjački kotar 1 4,73 1,11 5

Ukupno: 269 1473

*Valjda popis stanovništva Kraljevine Jugoslavije iz 1931. godine.

**Željava, Kotar Korenica, Općina Plitvička Jezera.

***Slunjski kotar, podaci se odnose na Općine Rakovica i Drežnik.

Napomena: Prema statističkim podacima1 (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine,

Kraljevina Jugoslavija, Prisutno stanovništvo, broj kuća i domaćinstava, knjiga I, Opšta državna statistika,

Beograd 1937, 84-95) i podacima Stjepana Pavičića (Stjepan Pavičić, Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni

život i običaje Južnih Slavena, Knjiga 41, Antropogeografska istraživanja III, Jugoslavenska akademija znanosti i

umjetnosti, Zagreb 1962, 202, 234, 279) približan broj nositelja prezimena izračunao autor 11.09.2019. god.

113

Tablica 3. Mjesta u NR Hrvatskoj 1948. godine u kojima je zabilježeno prezime Hodak

Red.

broj Naziv mjesta (kotara)

Broj

nositelja

prezimena

u mjestu

1948.

god.

Broj obitelji

s tim

prezimenom

u mjestu

1948. god.

Broj

nositelja

prezimena u

mjestu koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) 1948.

god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena

u mjestu u

odnosu na

ukupan

broj

nositelja

prezimena

u NRH

1948.

god.

Postotni

udio obitelji

s tim

prezimenom

u mjestu u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s

tim

prezimenom

u NRH

1948. god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena u

mjestu koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena

koji nemaju

svoje

domaćinstvo

u NRH

1948. god.

1 2 3 4 5 6 7 8

1 Drežničko Selište

(Slunj) 136 28 0 10,0% 8,5% 0,0%

2 Zagreb 53 25 11 3,9% 7,6% 10,4%

3 Čatrnja (Slunj) 113 24 1 8,3% 7,3% 0,9%

4 Saborsko (Ogulin) 117 22 5 8,6% 6,7% 4,7%

5 Drežnik-Grad (Slunj) 97 18 3 7,1% 5,5% 2,8%

6 Smoljanac (Slunj) 63 12 1 4,6% 3,6% 0,9%

7 Levinovac (Virovitica) 52 12 0 3,8% 3,6% 0,0%

8 Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9%

9 Rokovci (Vinkovci) 25 6 2 1,8% 1,8% 1,9%

10 Andrijaševci (Vinkovci) 25 5 0 1,8% 1,5% 0,0%

11 Nova Gradiška 21 5 1 1,5% 1,5% 0,9%

12 Starci (Nova Gradiška) 20 5 1 1,5% 1,5% 0,9%

13 Pecka (Podravska

Slatina) 23 4 2 1,7% 1,2% 1,9%

14 Željava (Titova

Korenica) 21 4 0 1,5% 1,2% 0,0%

15 Rodin Potok

(Virovitica)* 19 4 5 1,4% 1,2% 4,7%

16 Vinkovci 17 4 2 1,3% 1,2% 1,9%

17 Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8%

18 Sisak 11 4 1 0,8% 1,2% 0,9%

19 Rešetari (Nova

Gradiška) 11 4 0 0,8% 1,2% 0,0%

20 Bicko Selo (Slavonski

Brod) 21 3 2 1,5% 0,9% 1,9%

21 Podastrana (Perušić) 16 3 0 1,2% 0,9% 0,0%

22 Gorica (Nova Gradiška) 15 3 0 1,1% 0,9% 0,0%

23 Lovas (Vukovar) 14 3 6 1,0% 0,9% 5,7%

24 Novska 14 3 2 1,0% 0,9% 1,9%

25 Oštarski Stanovi (Slunj) 14 3 0 1,0% 0,9% 0,0%

26 Andigola (Čazma) 13 3 1 1,0% 0,9% 0,9%

27 Zaoteš (Perušić) 12 3 0 0,9% 0,9% 0,0%

28 Brdine (Slunj) 11 3 0 0,8% 0,9% 0,0%

29 Rastovača (Titova

Korenica) 11 3 0 0,8% 0,9% 0,0%

30 Vukovar 9 3 3 0,7% 0,9% 2,8%

31 Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%

32 Korita (Slunj) 14 2 0 1,0% 0,6% 0,0%

114

33 Drenov Bok (Novska) 13 2 0 1,0% 0,6% 0,0%

34 Podoteš (Perušić) 11 2 0 0,8% 0,6% 0,0%

35 Irinovac (Slunj) 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

36 Vrbova (Nova

Gradiška) 10 2 4 0,7% 0,6% 3,8%

37 Oštri Vrh (Nova

Gradiška) 10 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

38 Slavonski Brod 10 2 1 0,7% 0,6% 0,9%

39 Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

40 Čađavički Lug

(Podravska Slatina) 9 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

41 Poljana (Pakrac) 8 2 0 0,6% 0,6% 0,0%

42 Retkovci (Vinkovci) 7 2 0 0,5% 0,6% 0,0%

43 Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

44 Dubovac (Nova

Gradiška) 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

45 Zagrađe (Slavonski

Brod) 5 2 1 0,4% 0,6% 0,9%

46 Poljane (Nova

Gradiška) 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

47 Oteš (Perušić) 4 2 0 0,3% 0,6% 0,0%

48 Marino Selo (Pakrac) 10 1 1 0,7% 0,3% 0,9%

49 Dolić (Virovitica) 10 1 0 0,7% 0,3% 0,0%

50 Novi Majur (Pakrac) 10 1 0 0,7% 0,3% 0,0%

51 Sladojevački Lug


52 Trnava Cabunska

(Virovitica) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

53 Moslavački Krčenik

(Donji Miholjac) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

54 Podvinje (Slavonski

Brod) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

55 Trenkovo (Slavonska

Požega) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

56 Lipovljani (Novska) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

57 Soljani (Županja) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

58 Topolovac (Sisak) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

59 Gornje Plavnice

(Bjelovar) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

60 Lipovača (Slunj) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

61 Brdine (Ogulin) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

62 Bjelovar 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

63 Drenje (Đakovo) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

64 Nuštar (Vinkovci) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

65 Pleternica (Slavonska

Požega) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

66 Orahovica 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

67 Delnice 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

68 Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

69 Ilača (Vinkovci) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

70 Velika (Slavonska

Požega) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

71 Klanac (Slunj) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

72 Korija (Virovitica) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

73 Samarica (Garešnica) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

74 Strizivojna (Đakovo) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

75 Višnjica (Novska) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

76 Podravska Slatina 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

77 Korana (Slunj) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

115

78 Široka Kula (Gospić) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

79 Kladare (Đurđevac) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

80 Pitomača (Đurđevac) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

81 Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

82 Staro Selo (Čazma) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

83 Gunjavci (Nova

Gradiška) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

84 Cernik (Nova Gradiška) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

85 Prvča (Nova Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

86 Cernička Šagovina

(Nova Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

87 Kovačevac (Nova

Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

88 Kutjevo (Slavonska

Požega) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

89 Dolje (Zagreb) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

90 Drenčina Stara (Sisak) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

91 Ilova (Kutina) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

92 Vrtlinska (Čazma) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

93 Smiljan (Gospić) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

94 Županja 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

95 Strošinci (Županja) 1 1 2 0,1% 0,3% 1,9%

96 Aždamovci (Nova

Gradiška) 1 1 2 0,1% 0,3% 1,9%

97 Perušić 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

98 Gospić 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

99 Čačinci (Orahovica) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

100 Gornji Meljani


101 Vratečko (Sisak) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

102 Sesvete (Zagreb) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

103 Čučerje (Zagreb) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

104 Mali Bukovec

(Ludbreg) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

105 Okučani (Nova

Gradiška) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

106 Tisovac (Nova

Gradiška)** 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

107 Presika (Delnice) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

108 Slunj 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

109 Vranovci (Slavonski

Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

110 Stari Slatnik (Slavonski

Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

111 Staro Topolje

(Slavonski Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

112 Rogoža (Garešnica) 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

113 Dugo Selo 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

114 Cugrovec (Vrbovec) 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

115 Beli Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

116 Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

117 Brestača (Novska) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

118 Brodski Stupnik

(Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

119 Cabuna (Virovitica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

120 Ciglenik (Slavonska

Požega) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

121 Gornja Brckovćina

(Križevci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

122 Gornji Ćaglić (Pakrac) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

116

123 Grabarje Brodsko

(Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

124 Ivankovo (Vinkovci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

125 Vinkovačko Novo Selo

(Vinkovci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

126 Jamarje (Slunj) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

127 Korana (Titova

Korenica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

128 Košutarica (Novska) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

129 Mađari (Petrinja) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

130 Sunja (Petrinja) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

131 Mikluševci (Vukovar) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

132 Obedišće (Dugo Selo) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

133 Ogulin 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

134 Virovitica 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

135 Pčelić (Virovitica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

136 Vaška (Podravska

Slatina) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

137 Slatinski Drenovac

(Orahovica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

138 Slobodnica (Slavonski

Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Ukupno: 1357 329 106 Napomena: * Mjesto Rodin Potok su autori Leksika prezimena SRH zabunom smjestili u Kotar Vinkovce, a mjesto je 1948.

god. pripadalo Kotaru Virovitica. ** potp. Odak. Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske

izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur., Leksik prezimena Socijalističke republike

Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976, 226).

117

Tablica 4. Povijesno-geografske regije, kotari, gradovi izvan sastava kotara i mjesta u NR Hrvatskoj 1948.

godine u kojima je zabilježeno prezime Hodak

Naziv regije/kotara i gradova izvan

sastava kotara/mjesta (kotara)

Broj nositelja

prezimena u

regiji/kotaru/

mjestu 1948.

god.

Broj obitelji s

tim

prezimenom u

regiji/kotaru/

mjestu 1948.

god.

Broj nositelja

prezimena u

regiji/kotaru/

mjestu koji

nemaju svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici i

sl.) 1948. god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u

regiji/kotaru/

mjestu u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena u

NRH 1948.

god.

Postotni udio

obitelji s tim

prezimenom u

regiji/kotaru/

mjestu u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s tim

prezimenom u

NRH 1948.

god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u

regiji/kotaru/

mjestu koji

nemaju svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici i

sl.) u odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena koji

nemaju svoje

domaćinstvo u

NRH 1948. god.

1 2 3 4 5 6 7

1. Južna Hrvatska (Dalmacija) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

1.1. Južna Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

1.2. Srednja Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

1.3. Sjeverna Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%


(Istra i Kvarner s otocima) 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

2.1. Istra 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

2.2. Kvarner s otocima 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

2.1. Istra 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%


Kotar i grad Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

3. Gorska Hrvatska (Gorski Kotar,

Lika i Ogulinsko-plaščanska

udolina)

209 46 7 15,4% 14,0% 6,6%

3.1. Gorski Kotar 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

118

3.2. Lika 204 44 6 15,0% 13,4% 5,7%

3.3. Ogulinsko-plaščanska udolina 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

3.1. Gorski Kotar 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Kotar Delnice 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Delnice 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

Presika (Delnice) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

3.2. Lika 204 44 6 15,0% 13,4% 5,7%

Kotar i grad Gospić 6 3 0 0,4% 0,9% 0,0%

Široka Kula (Gospić) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Smiljan (Gospić) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Gospić 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Perušić 44 11 0 3,2% 3,3% 0,0%

Podastrana (Perušić) 16 3 0 1,2% 0,9% 0,0%

Zaoteš (Perušić) 12 3 0 0,9% 0,9% 0,0%

Podoteš (Perušić) 11 2 0 0,8% 0,6% 0,0%

Oteš (Perušić) 4 2 0 0,3% 0,6% 0,0%

Perušić 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Titova Korenica 32 7 1 2,4% 2,1% 0,9%

Željava (Titova Korenica) 21 4 0 1,5% 1,2% 0,0%

Rastovača (Titova Korenica) 11 3 0 0,8% 0,9% 0,0%

Korana (Titova Korenica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Ogulin 122 23 5 9,0% 7,0% 4,7%

Saborsko (Ogulin) 117 22 5 8,6% 6,7% 4,7%

Brdine (Ogulin) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

3.3. Ogulinsko-plaščanska udolina 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Ogulin 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Ogulin 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4. Središnja Hrvatska 606 151 37 44,7% 45,9% 34,9%

4.1. Pokuplje 30 11 4 2,2% 3,3% 3,8%

4.2. Kordun 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7%

119

4.3. Banovina 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9%

4.4. Zagreb 57 28 18 4,2% 8,5% 17,0%

4.5. Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%

4.6. Hrvatsko Zagorje 4 0 0 0,3% 0,0% 0,0%

4.7. Međimurje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

4.8. Podravina 7 3 0 0,5% 0,9% 0,0%

4.9. Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4.10. Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

4.11. Moslavina 23 7 5 1,7% 2,1% 4,7%

4.1. Pokuplje 30 11 4 2,2% 3,3% 3,8%

4.1.1. Srednje Pokuplje 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8%

Kotar i grad Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8%

Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8%

4.1.2. Donje Pokuplje 19 7 1 1,4% 2,1% 0,9%

Kotar i grad Sisak 19 7 1 1,4% 2,1% 0,9%

Sisak 11 4 1 0,8% 1,2% 0,9%

Topolovac (Sisak) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Drenčina Stara (Sisak) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Vratečko (Sisak) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

4.2. Kordun 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7%

Kotar Slunj 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7%

Drežničko Selište (Slunj) 136 28 0 10,0% 8,5% 0,0%

Čatrnja (Slunj) 113 24 1 8,3% 7,3% 0,9%

Drežnik-Grad (Slunj) 97 18 3 7,1% 5,5% 2,8%

Smoljanac (Slunj) 63 12 1 4,6% 3,6% 0,9%

Oštarski Stanovi (Slunj) 14 3 0 1,0% 0,9% 0,0%

Brdine (Slunj) 11 3 0 0,8% 0,9% 0,0%

Korita (Slunj) 14 2 0 1,0% 0,6% 0,0%

Irinovac (Slunj) 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

Lipovača (Slunj) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Klanac (Slunj) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

Korana (Slunj) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Slunj 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

120

Jamarje (Slunj) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4.3. Banovina 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9%

Kotar Petrinja 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9%

Mađari (Petrinja) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Sunja (Petrinja) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4.4. Zagreb 57 28 18 4,2% 8,5% 17,0%

Kotar i grad Zagreb 57 28 11 4,2% 8,5% 10,4%

Zagreb 53 25 11 3,9% 7,6% 10,4%

Dolje (Zagreb) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Sesvete (Zagreb) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Čučerje (Zagreb) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Dugo Selo 0 0 4 0,0% 0,0% 3,8%

Dugo Selo 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

Obedišće (Dugo Selo) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Vrbovec 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

Cugrovec (Vrbovec) 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%


4.6. Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%

Kotar i grad Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%

Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%

4.7. Međimurje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

Kotar i grad Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

4.8. Podravina 7 3 0 0,5% 0,9% 0,0%

Kotar Ludbreg 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Mali Bukovec (Ludbreg) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Đurđevac 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Kladare (Đurđevac) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

121

Pitomača (Đurđevac) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

4.9. Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Gornja Brckovćina (Križevci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4.10. Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

Kotar i grad Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

Gornje Plavnice (Bjelovar) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Bjelovar 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

4.11. Moslavina 23 7 5 1,7% 2,1% 4,7%

Kotar Čazma 18 5 1 1,3% 1,5% 0,9%

Andigola (Čazma) 13 3 1 1,0% 0,9% 0,9%

Staro Selo (Čazma) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Vrtlinska (Čazma) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Garešnica 3 1 4 0,2% 0,3% 3,8%

Samarica (Garešnica) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

Rogoža (Garešnica) 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

Kotar Kutina 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Ilova (Kutina) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

5. Istočna Hrvatska (Slavonija i

Baranja) 533 130 60 39,3% 39,5% 56,6%

5.1. Slavonija 533 130 59 39,3% 39,5% 55,7%

5.2. Baranja 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

5.1. Slavonija 533 130 59 39,3% 39,5% 55,7%

Kotar Novska 36 7 5 2,7% 2,1% 4,7%

Novska 14 3 2 1,0% 0,9% 1,9%

Drenov Bok (Novska) 13 2 0 1,0% 0,6% 0,0%

Lipovljani (Novska) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Višnjica (Novska) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

Brestača (Novska) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Košutarica (Novska) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

122

Kotar Pakrac 28 4 2 2,1% 1,2% 1,9%

Poljana (Pakrac) 8 2 0 0,6% 0,6% 0,0%

Marino Selo (Pakrac) 10 1 1 0,7% 0,3% 0,9%

Novi Majur (Pakrac) 10 1 0 0,7% 0,3% 0,0%

Gornji Ćaglić (Pakrac) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Kotar i grad Virovitica 90 19 9 6,6% 5,8% 8,5%

Levinovac (Virovitica) 52 12 0 3,8% 3,6% 0,0%

Rodin Potok (Virovitica) 19 4 5 1,4% 1,2% 4,7%

Dolić (Virovitica) 10 1 0 0,7% 0,3% 0,0%

Trnava Cabunska (Virovitica) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Korija (Virovitica) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

Cabuna (Virovitica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Virovitica 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Pčelić (Virovitica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Podravska Slatina 43 9 3 3,2% 2,7% 2,8%

Pecka (Podravska Slatina) 23 4 2 1,7% 1,2% 1,9%

Čađavički Lug (Podravska Slatina) 9 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

Sladojevački Lug (Podravska Slatina) 7 1 0 0,5% 0,3% 0,0%

Podravska Slatina 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Gornji Meljani (Podravska Slatina) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Vaška (Podravska Slatina) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Orahovica 6 2 1 0,4% 0,6% 0,9%

Orahovica 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Čačinci (Orahovica) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Slatinski Drenovac (Orahovica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar i grad Slavonska Požega 17 4 1 1,3% 1,2% 0,9%

Trenkovo (Slavonska Požega) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Pleternica (Slavonska Požega) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Velika (Slavonska Požega) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

123

Kutjevo (Slavonska Požega) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Ciglenik (Slavonska Požega) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar i grad Nova Gradiška 113 33 10 8,3% 10,0% 9,4%

Nova Gradiška 21 5 1 1,5% 1,5% 0,9%

Starci (Nova Gradiška) 20 5 1 1,5% 1,5% 0,9%

Rešetari (Nova Gradiška) 11 4 0 0,8% 1,2% 0,0%

Gorica (Nova Gradiška) 15 3 0 1,1% 0,9% 0,0%

Vrbova (Nova Gradiška) 10 2 4 0,7% 0,6% 3,8%

Oštri Vrh (Nova Gradiška) 10 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

Dubovac (Nova Gradiška) 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Poljane (Nova Gradiška) 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Gunjavci (Nova Gradiška) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Cernik (Nova Gradiška) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Prvča (Nova Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Cernička Šagovina (Nova Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kovačevac (Nova Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Aždamovci (Nova Gradiška) 1 1 2 0,1% 0,3% 1,9%

Okučani (Nova Gradiška) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Tisovac (Nova Gradiška) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar i grad Slavonski Brod 45 11 7 3,3% 3,3% 6,6%

Bicko Selo (Slavonski Brod) 21 3 2 1,5% 0,9% 1,9%

Slavonski Brod 10 2 1 0,7% 0,6% 0,9%

Zagrađe (Slavonski Brod) 5 2 1 0,4% 0,6% 0,9%

Podvinje (Slavonski Brod) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Vranovci (Slavonski Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Stari Slatnik (Slavonski Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Staro Topolje (Slavonski Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Brodski Stupnik (Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Grabarje Brodsko (Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Slobodnica (Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Đakovo 8 2 1 0,6% 0,6% 0,9%

Drenje (Đakovo) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Strizivojna (Đakovo) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9%

124

Kotar Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Kotar Donji Miholjac 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Moslavački Krčenik (Donji Miholjac) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Kotar Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar i grad Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9%

Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9%

Kotar i grad Vukovar 23 6 10 1,7% 1,8% 9,4%

Lovas (Vukovar) 14 3 6 1,0% 0,9% 5,7%

Vukovar 9 3 3 0,7% 0,9% 2,8%

Mikluševci (Vukovar) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar i grad Vinkovci 83 19 6 6,1% 5,8% 5,7%

Rokovci (Vinkovci) 25 6 2 1,8% 1,8% 1,9%

Andrijaševci (Vinkovci) 25 5 0 1,8% 1,5% 0,0%

Vinkovci 17 4 2 1,3% 1,2% 1,9%

Retkovci (Vinkovci) 7 2 0 0,5% 0,6% 0,0%

Nuštar (Vinkovci) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Ilaća (Vinkovci) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

Ivankovo (Vinkovci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Vinkovačko Novo Selo (Vinkovci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Županja 9 3 2 0,7% 0,9% 1,9%

Soljani (Županja) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Županja 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Strošinci (Županja) 1 1 2 0,1% 0,3% 1,9%

5.2. Baranja 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Beli Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Beli Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

125

Ukupno: 1357 329 106 Napomena: 1948. god. dio mjesta Brdine nalazio se u kotaru Ogulin, a dio u kotaru Slunj. Prikazano je cijelo u podacima za kotar Ogulin, Liku i

Gorsku Hrvatsku. Danas zaselak Brdine pripada Općini Saborsko. Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske

izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur., Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik,

Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976, 226).

Južna Hrvatska (Dalmacija)

Dalmacija, povijesno-geografska regija u južnoj Hrvatskoj. Obuhvaća područje uz Jadransko more u granicama Hrvatske od Hrvatskoga primorja

(Tribanj) na sjeverozapadu do granice s Crnom Gorom (rt Oštro) na jugoistoku, uključujući gotovo sve jadranske otoke, osim kvarnerskih. S

kopnene strane na sjeveroistoku granica joj je državna granica prema Bosni i Hercegovini (planinsko područje Dinara – Kamešnica – Zavelin).

Sastoji se od obalnog dijela, otočnog dijela i unutrašnjosti (Dalmatinska zagora ili Zagora). Područje Dalmacije dijeli se na sjevernu (gravitacijsko

područje Zadra i Šibenika), srednju (gravitacijsko područje Splita) i južnu Dalmaciju (gravitacijsko područje Dubrovnika). Prostor te regije

obuhvaćen je Dubrovačko-neretvanskom, Splitsko-dalmatinskom, Šibensko-kninskom i Zadarskom županijom.

Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima)

Prostor povijesno-geografske regije Sjeverno hrvatsko primorje obuhvaćen je Istarskom županijom i Kvarnerom (u širem smislu, sjeverni dio

Jadranskoga mora između velebitske I istarske obale) s otocima Cres, Lošinj, Krk I Rab koji pripadaju Primorsko-goranskoj županiji.

Gorska Hrvatska (Gorski Kotar i Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina)

Prostor Gorske Hrvatske (Gorski kotar, Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) obuhvaćen je Primorsko-goranskom županijom bez Kvarnera i otoka

Cres, Lošinj, Krk i Rab, te Ličko-senjskom županijom. To je najslabije i najrjeđe naseljena hrvatska makroregija, s najmanjim udjelom urbanog

stanovništva i najvećim udjelom patuljastih naselja (do 100 st.). Gorski kotar je planinski kraj u zaleđu Riječkoga zaljeva. Veći je dio Gorskoga

kotara u Primorsko-goranskoj, a manji, jugoistočni dio u Karlovačkoj županiji. Od Slovenije na sjeverozapadu odvojen je dolinama rijekâ

Čabranke i Kupe. Na istoku postupno prelazi u niže krške ravnjake oko Ogulina, a na jugoistoku se veže s Likom. Lika je povijesno-geografska

regija u jugozapadnome dijelu Hrvatske, između Velebita na zapadu te Plješevice i masiva Kapele na istoku. U ranome srednjemu vijeku (u hrv.

historiografiji rani srednji vijek traje od VII. st. i doseljenja Hrvata do kraja samostalnoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije kraj XI. st.), kada su

područje Like naselili Hrvati, postupno su se oblikovale tri županije: Lika, Gacka i Krbava. Na prostoru Gorske Hrvatske nema pravog

makroregionalnog i regionalnog centra (središta), žarišta demografske koncentracije i gospodarskog razvoja, a ima mnogo vrlo malih naselja bez

ikakvih centralnih funkcija. Subregionalni centri su: Čabar, Delnice, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Ogulin, Otočac, Senj, Korenica (prije Titova

Korenica) i Vrbovsko. Svi su ostali centri primorskoga, goranskoga i ličkog prostora nedovoljno razvijeni maleni, sekundarni (lokalni) centri.

Središnja Hrvatska

Povijesno-geografska regija Središnja Hrvatska obuhvaća zapadni dio peripanonskoga prostora, od Mure i Drave do Gorskoga kotara, Like i

granice s BiH. Čine je županije: Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska,

Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Mikroregije Središnje Hrvatske su: Zagreb, Hrvatsko Zagorje, Međimurje, Podravina

(Gornja i Srednja), Moslavina, Kordun, Pokuplje (dio), Posavina (Gornja), Poglinje, Pounje.

126

Tablica 5. Popis kotara i gradova izvan sastava kotara u NR Hrvatskoj 1948. godine u kojima

je zabilježeno prezime Hodak

Naziv kotara i gradova izvan

sastava kotara

Broj

nositelja

prezimena

u kotaru

1948.

god.

Broj obitelji

s tim

prezimenom

u kotaru

1948. god.

Broj

nositelja

prezimena u

kotaru koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) 1948.

god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena

u kotaru u

odnosu na

ukupan

broj

nositelja

prezimena

u NRH

1948.

god.

Postotni

udio obitelji

s tim

prezimenom

u kotaru u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s

tim

prezimenom

u NRH

1948. god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena u

kotaru koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena

koji nemaju

svoje

domaćinstvo

u NRH

1948. god.

1 2 3 4 5 6 7

Kotar Slunj 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7%

Kotar i grad Nova Gradiška 113 33 10 8,3% 10,0% 9,4%

Kotar i grad Zagreb 57 28 11 4,2% 8,5% 10,4%

Kotar Ogulin 122 23 6 9,0% 7,0% 5,7%

Kotar i grad Virovitica 90 19 9 6,6% 5,8% 8,5%

Kotar i grad Vinkovci 83 19 6 6,1% 5,8% 5,7%

Kotar i grad Slavonski Brod 45 11 7 3,3% 3,3% 6,6%

Kotar Perušić 44 11 0 3,2% 3,3% 0,0%

Kotar Podravska Slatina 43 9 3 3,2% 2,7% 2,8%

Kotar Novska 36 7 5 2,7% 2,1% 4,7%

Kotar Titova Korenica 32 7 1 2,4% 2,1% 0,9%

Kotar i grad Sisak 19 7 1 1,4% 2,1% 0,9%

Grad Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9%

Kotar i grad Vukovar 23 6 10 1,7% 1,8% 9,4%

Kotar Čazma 18 5 1 1,3% 1,5% 0,9%

Kotar Pakrac 28 4 2 2,1% 1,2% 1,9%

Kotar Slavonska Požega 17 4 1 1,3% 1,2% 0,9%

Kotar i grad Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8%

Kotar Županja 9 3 2 0,7% 0,9% 1,9%

Kotar i grad Gospić 6 3 0 0,4% 0,9% 0,0%

Kotar i grad Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%

Kotar i grad Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

Kotar i grad Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

Kotar Đakovo 8 2 1 0,6% 0,6% 0,9%

Kotar Orahovica 6 2 1 0,4% 0,6% 0,9%

Kotar Đurđevac 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Kotar Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Kotar Delnice 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

Kotar Donji Miholjac 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0%

Kotar i grad Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

Kotar Garešnica 3 1 4 0,2% 0,3% 3,8%

Kotar Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0%

Kotar Kutina 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Ludbreg 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Dugo Selo 0 0 4 0,0% 0,0% 3,8%

Kotar Vrbovec 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8%

127

Kotar Petrinja 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9%

Kotar Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Kotar Beli Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

Ukupno: 1357 329 106

Napomena: 1948. god. dio mjesta Brdine nalazio se u kotaru Ogulin, a dio u kotaru Slunj. Prikazano je cijelo u podacima

za kotar Ogulin, Liku i Gorsku Hrvatsku. Danas zaselak Brdine pripada Općini Saborsko. Prema podacima iz Leksika

prezimena Socijalističke republike Hrvatske izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur.,

Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb

1976, 226).

128

Tablica 6. Povijesno-geografske regije u NR Hrvatskoj 1948. godine u kojima je zabilježeno

prezime Hodak

Naziv regije

Broj nositelja

prezimena u regiji

1948. god.

Broj obitelji s tim

prezimenom u regiji 1948.

god.

Broj nositelja prezimena u

regiji koji

nemaju svoje domaćinstvo

(podstanari, namještenici i

sl.) 1948. god.

Postotni

udio

nositelja prezimena

u regiji u

odnosu na ukupan

broj nositelja

prezimena

u NRH 1948. god.

Postotni udio

obitelji s tim prezimenom

u regiji u

odnosu na ukupan broj

obitelji s tim prezimenom

u NRH 1948.

god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u regiji koji

nemaju svoje

domaćinstvo (podstanari,

namještenici i

sl.) u odnosu na

ukupan broj nositelja

prezimena

koji nemaju svoje

domaćinstvo

u NRH 1948. god.

1 2 3 4 5 6 7

1. Južna Hrvatska (Dalmacija) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

1.1. Južna Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

1.2. Srednja Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

1.3. Sjeverna Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%


(Istra i Kvarner s otocima) 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9%

2.1. Istra 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%


3. Gorska Hrvatska (Gorski

Kotar, Lika i Ogulinsko-

plaščanska udolina)

209 46 7 15,4% 14,0% 6,6%

3.1. Gorski Kotar 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0%

3.2. Lika 204 44 6 15,0% 13,4% 5,7%


0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4. Središnja Hrvatska 606 151 37 44,7% 45,9% 34,9%

4.1. Pokuplje 30 11 4 2,2% 3,3% 3,8%

4.2. Kordun 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7%

4.3. Banovina 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9%

4.4. Zagreb 57 28 18 4,2% 8,5% 17,0%

4.5. Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9%


4.7. Međimurje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0%

4.8. Podravina 7 3 0 0,5% 0,9% 0,0%

4.9. Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9%

4.10. Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0%

4.11. Moslavina 23 7 5 1,7% 2,1% 4,7%


Baranja) 533 130 60 39,3% 39,5% 56,6%

5.1. Slavonija 533 130 59 39,3% 39,5% 55,7%

5.2. Baranja 0 0 1 0,00% 0,00% 0,90%

Ukupno NR Hrvatska: 1357 329 106

Napomena: Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur., Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske,

Zagreb 1976, 226).

129

Tablica 7. Popis naselja u R. Hrvatskoj 2001. godine u kojima je zabilježeno

prezime Hodak

Red.

broj Naziv naselja (općine)

Broj

nositelja

prezimena u

naselju

2001. god.

Broj obitelji

s tim

prezimenom

u naselju

2001. god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena u

naselju u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena u

RH 2001.

god.

Postotni

udio obitelji

s tim

prezimenom

u naselju u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s tim

prezimenom

u RH 2001.

god.

1 2 3 4 5 6

1 Zagreb 349 149 16,8% 19,3%

2 Selište Drežničko (Rakovica) 86 28 4,1% 3,6%

3 Drežnik Grad (Rakovica) 69 26 3,3% 3,4%

4 Sisak 48 21 2,3% 2,7%

5 Rokovci (Andrijaševci) 63 20 3,0% 2,6%

6 Čatrnja (Rakovica) 64 19 3,1% 2,5%

7 Karlovac 48 18 2,3% 2,3%

8 Sesvete (Zagreb) 58 17 2,8% 2,2%

9 Osijek 38 17 1,8% 2,2%

10 Rijeka 35 16 1,7% 2,1%

11 Saborsko 30 16 1,4% 2,1%

12 Nova Gradiška 27 13 1,3% 1,7%

13 Požega 36 12 1,7% 1,6%

14 Slatina 34 12 1,6% 1,6%

15 Andrijaševci 34 11 1,6% 1,4%

16 Smoljanac (Plit. Jezera) 33 11 1,6% 1,4%

17 Pakrac 27 10 1,3% 1,3%

18 Vinkovci 22 10 1,1% 1,3%

19 Plitvička Jezera 21 10 1,0% 1,3%

20 Vukovar 34 9 1,6% 1,2%

21 Lovas 27 9 1,3% 1,2%

22 Rešetari 21 8 1,0% 1,0%

23 Bjelovar 18 8 0,9% 1,0%

24 Pčelić (Suhopolje) 25 7 1,2% 0,9%

25 Pula 25 7 1,2% 0,9%

26 Grabovac (Rakovica) 20 7 1,0% 0,9%

27 Slavonski Brod 14 7 0,7% 0,9%

28 Bicko Selo (Garčin) 22 6 1,1% 0,8%

29 Irinovac (Rakovica) 22 6 1,1% 0,8%

30 Petrinja 18 5 0,9% 0,6%

31 Suhopolje 17 5 0,8% 0,6%

32 Oteš (Gospić) 11 5 0,5% 0,6%

33 Ogulin 8 5 0,4% 0,6%

34 Staro Petrovo Selo 14 4 0,7% 0,5%

35 Rodin Potok (Suhopolje) 12 4 0,6% 0,5%

36 Virovitica 12 4 0,6% 0,5%

37 Orahovica 11 4 0,5% 0,5%

38 Levinovac (Suhopolje) 10 4 0,5% 0,5%

39 Lipovača (Rakovica) 10 4 0,5% 0,5%

40 Tovarnik 8 4 0,4% 0,5%

41 Novska 7 4 0,3% 0,5%

42 Varaždin 6 4 0,3% 0,5%

43 Marčelji (Viškovo) 10 3 0,5% 0,4%

130

44 Slunj 10 3 0,5% 0,4%

45 Gospić 8 3 0,4% 0,4%

46 Velika Gorica 8 3 0,4% 0,4%

47 Đurđenovac 7 3 0,3% 0,4%

48 Novi Majur (Pakrac) 7 3 0,3% 0,4%

49 Novoselec (Križ) 6 3 0,3% 0,4%

50 Oštarski Stanovi (Rakovica) 6 3 0,3% 0,4%

51 Strizivojna 6 3 0,3% 0,4%

52 Novalja 4 3 0,2% 0,4%

53 Kotoriba 10 2 0,5% 0,3%

54 Sladojevački Lug (Slatina) 10 2 0,5% 0,3%

55 Tenja (Osijek) 10 2 0,5% 0,3%

56 Jezerce (Plit. Jezera) 9 2 0,4% 0,3%

57 Kuče (V. Gorica) 9 2 0,4% 0,3%

58 Sladojevci (Slatina) 9 2 0,4% 0,3%

59 Ivanić-Grad 8 2 0,4% 0,3%

60 Rakovica 8 2 0,4% 0,3%

61 Bilje 7 2 0,3% 0,3%

62 Repušnica (Kutina) 7 2 0,3% 0,3%

63 Split 7 2 0,3% 0,3%

64 Hrvatski Leskovac (Zagreb) 6 2 0,3% 0,3%

65 Kupinečki Kraljevec (Zagreb) 6 2 0,3% 0,3%

66 Mece (Darda) 6 2 0,3% 0,3%

67 Perušić 6 2 0,3% 0,3%

68 Podvinje (Sl. Brod) 6 2 0,3% 0,3%

69 Prespa (Bjelovar) 6 2 0,3% 0,3%

70 Rakitje (Sv. Nedelja) 6 2 0,3% 0,3%

71 Blažević Dol (St. Petrovo

Selo) 5 2 0,2% 0,3%

72 Crikvenica 5 2 0,2% 0,3%

73 Đakovo 5 2 0,2% 0,3%

74 Đulovac 5 2 0,2% 0,3%

75 Marinići (Viškovo) 5 2 0,2% 0,3%

76 Zaprešić 5 2 0,2% 0,3%

77 Viškovo 5 2 0,2% 0,3%

78 Veliko Krčevo (Majur) 5 2 0,2% 0,3%

79 Adžamovci (Rešetari) 4 2 0,2% 0,3%

80 Mošćenica (Petrinja) 4 2 0,2% 0,3%

81 Rovinj 3 2 0,1% 0,3%

82 Višnjica (Jasenovac) 3 2 0,1% 0,3%

83 Brezovljani (Sv. Ivan Žabno) 2 2 0,1% 0,3%

84 Moravice (Vrbovsko) 2 2 0,1% 0,3%

85 Darda 2 2 0,1% 0,3%

86 Koprivnica 2 2 0,1% 0,3%

87 Županja 2 2 0,1% 0,3%

88 Puska (Jasenovac) 9 1 0,4% 0,1%

89 Velika Mlaka (V. Gorica) 8 1 0,4% 0,1%

90 Alilovci (Kaptol) 7 1 0,3% 0,1%

91 Donje Pazarište (Gospić) 6 1 0,3% 0,1%

92 Ilača (Tovarnik) 6 1 0,3% 0,1%

93 Ivankovo 6 1 0,3% 0,1%

94 Knin 6 1 0,3% 0,1%

95 Križevci 6 1 0,3% 0,1%

96 Ljupina (N. Gradiška) 6 1 0,3% 0,1%

97 Našice 6 1 0,3% 0,1%

98 Vrbova (St. Petrovo Selo) 6 1 0,3% 0,1%

131

99 Andigola (Čazma) 5 1 0,2% 0,1%

100 Badljevina (Pakrac) 5 1 0,2% 0,1%

101 Donja Vrba (G. Vrba) 5 1 0,2% 0,1%

102 Korenica (Plit. Jezera) 5 1 0,2% 0,1%

103 Sveti Jakov (M. Lošinj) 5 1 0,2% 0,1%

104 Mustafina Klada (V. Ludina) 5 1 0,2% 0,1%

105 Bili Brig (N. Kapela) 4 1 0,2% 0,1%

106 Ćikovići (Kastav) 4 1 0,2% 0,1%

107 Drenje Šćitarjevsko (V.

Gorica) 4 1 0,2% 0,1%

108 Ivančići (Jastrebarsko) 4 1 0,2% 0,1%

109 Kladare (Pitomača) 4 1 0,2% 0,1%

110 Kmeti (Umag) 4 1 0,2% 0,1%

111 Lipik 4 1 0,2% 0,1%

112 Nedelišće 4 1 0,2% 0,1%

113 Paveki (Kostrena) 4 1 0,2% 0,1%

114 Plaški 4 1 0,2% 0,1%

115 Rezovac (Virovitica) 4 1 0,2% 0,1%

116 Samobor 4 1 0,2% 0,1%

117 Sirač 4 1 0,2% 0,1%

118 Stupno (Sisak) 4 1 0,2% 0,1%

119 Sveti Križ (Marija Gorica) 4 1 0,2% 0,1%

120 Vinkunar (Medulin) 4 1 0,2% 0,1%

121 Višnjevac (Osijek) 4 1 0,2% 0,1%

122 Beli Manastir 3 1 0,1% 0,1%

123 Donja Pušća (Pušća) 3 1 0,1% 0,1%

124 Donji Čehi (Zagreb) 3 1 0,1% 0,1%

125 Donji Stupnik (Stupnik) 3 1 0,1% 0,1%

126 Drenov Bok (Jasenovac) 3 1 0,1% 0,1%

127 Dugo Selo 3 1 0,1% 0,1%

128 Gašinci (Satnica Đakovačka) 3 1 0,1% 0,1%

129 Gornji Lipovac (N. Kapela) 3 1 0,1% 0,1%

130 Grubišno Polje 3 1 0,1% 0,1%

131 Labin 3 1 0,1% 0,1%

132 Mali Lošinj 3 1 0,1% 0,1%

133 Mundanije (Rab) 3 1 0,1% 0,1%

134 Novo Selo Palanječko (Sisak) 3 1 0,1% 0,1%

135 Nuštar 3 1 0,1% 0,1%

136 Pepelana (Suhopolje) 3 1 0,1% 0,1%

137 Pivnica Slavonska (Suhopolje) 3 1 0,1% 0,1%

138 Poljana (Lipik) 3 1 0,1% 0,1%

139 Rab 3 1 0,1% 0,1%

140 Senj 3 1 0,1% 0,1%

141 Zaton (Dubrovnik) 3 1 0,1% 0,1%

142 Bakić (Slatina) 2 1 0,1% 0,1%

143 Belica 2 1 0,1% 0,1%

144 Bistrica (Slatina) 2 1 0,1% 0,1%

145 Bojana (Čazma) 2 1 0,1% 0,1%

146 Gornja Brckovčina (Križevci) 2 1 0,1% 0,1%

147 Gornji Emovci (Požega) 2 1 0,1% 0,1%

148 Hrušćica (Rugvica) 2 1 0,1% 0,1%

149 Kašljavac (Šandrovac) 2 1 0,1% 0,1%

150 Kloštar Ivanić 2 1 0,1% 0,1%

151 Kuševac (Đakovo) 2 1 0,1% 0,1%

152 Kutjevo 2 1 0,1% 0,1%

153 Lučko (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

132

154 Obedišće (Križ) 2 1 0,1% 0,1%

155 Odra Sisačka (Sisak) 2 1 0,1% 0,1%

156 Odranski Obrež (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

157 Podcrkavlje 2 1 0,1% 0,1%

158 Milanovac (Virovitica) 2 1 0,1% 0,1%

159 Podoštra (Gospić) 2 1 0,1% 0,1%

160 Prekvršje (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

161 Prvča (N. Gradiška) 2 1 0,1% 0,1%

162 Stari Majur (Pakrac) 2 1 0,1% 0,1%

163 Staro Pračno (Sisak) 2 1 0,1% 0,1%

164 Retkovci (Ivankovo) 2 1 0,1% 0,1%

165 Veliki Poganac (Rasinja) 2 1 0,1% 0,1%

166 Taborište (Petrinja) 2 1 0,1% 0,1%

167 Ždralovi (Bjelovar) 2 1 0,1% 0,1%

168 Baćin Dol (Cernik) 1 1 0,0% 0,1%

169 Brušane (Gospić) 1 1 0,0% 0,1%

170 Čakovec 1 1 0,0% 0,1%

171 Daruvar 1 1 0,0% 0,1%

172 Dubovac (G. Bogićevci) 1 1 0,0% 0,1%

173 Gunjavci (Rešetari) 1 1 0,0% 0,1%

174 Gušće (Sisak) 1 1 0,0% 0,1%

175 Gvozdanska (Suhopolje) 1 1 0,0% 0,1%

176 Ilok 1 1 0,0% 0,1%

177 Korana (Rakovica) 1 1 0,0% 0,1%

178 Krapinske Toplice 1 1 0,0% 0,1%

179 Lipovljani 1 1 0,0% 0,1%

180 Lučelnica (Pisarovina) 1 1 0,0% 0,1%

181 Mali Tabor (Hum na Sutli) 1 1 0,0% 0,1%

182 Nova Bukovica 1 1 0,0% 0,1%

183 Njivice (Omišalj) 1 1 0,0% 0,1%

184 Paruževina (Zagreb) 1 1 0,0% 0,1%

185 Pleternica 1 1 0,0% 0,1%

186 Podgorje (Virovitica) 1 1 0,0% 0,1%

187 Pustike (Kravarsko) 1 1 0,0% 0,1%

188 Radigojna (Vrbovsko) 1 1 0,0% 0,1%

189 Rastovača (Plit. Jezera) 1 1 0,0% 0,1%

190 Spinčić (Kastav) 1 1 0,0% 0,1%

191 Stara Kapela (Dubrava) 1 1 0,0% 0,1%

192 Stara Lipa (Požega) 1 1 0,0% 0,1%

193 Strmec Stubički (Stub.

Toplice) 1 1 0,0% 0,1%

194 Vetovo (Kutjevo) 1 1 0,0% 0,1%

195 Vrtlinska (Čazma) 1 1 0,0% 0,1%

196 Vučnik (Vrbovsko) 1 1 0,0% 0,1%

197 Vukovo Selo (Brdovec) 1 1 0,0% 0,1%

Ukupno: 2080 778

Napomena: „Popisom su obuhvaćena kućanstva, tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje

zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehranu i

sl.), privatna i institucionalna, odnosno osobe koje u naselju Popisa žive same i nemaju kućanstvo u

drugom naselju Hrvatske ili inozemstvu (tzv. samačko kućanstvo).” (Popis stanovništva 2001.,

Metodološka objašnjenja. Državni zavod za statistiku RH, pristupano 24.09.2019., https://www.dzs.hr).

Prema podacima iz Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Franjo Maletić, Petar

Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, knjiga 1, Golden

marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2008., 541).

133

Tablica 8. Županije i naselja u R. Hrvatskoj 2001. godine u kojima je zabilježeno

prezime Hodak

Naziv županije/naselja (grada ili općine)

Broj nositelja

prezimena u

županiji/naselju

2001. god.

Broj obitelji s

tim

prezimenom u

županiji/naselju

2001. god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u

županiji/naselju

u odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena u

RH 2001. god.

Postotni udio

obitelji s tim

prezimenom u

županiji/naselju

u odnosu na

ukupan broj

obitelji s tim

prezimenom u

RH 2001. god.

1 2 3 4 5

Grad Zagreb 426 174 20,5% 22,4%

Zagreb 349 149 16,8% 19,2%

Sesvete (Zagreb) 58 17 2,8% 2,2%

Hrvatski Leskovac (Zagreb) 6 2 0,3% 0,3%

Kupinečki Kraljevec (Zagreb) 6 2 0,3% 0,3%

Lučko (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

Odranski Obrež (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

Prekvršje (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

Paruževina (Zagreb) 1 1 0,0% 0,1%

Zagrebačka županija 89 31 4,3% 4,0%

Velika Gorica 8 3 0,4% 0,4%

Novoselec (Križ) 6 3 0,3% 0,4%

Kuče (V. Gorica) 9 2 0,4% 0,3%

Ivanić-Grad 8 2 0,4% 0,3%

Rakitje (Sv. Nedelja) 6 2 0,3% 0,3%

Zaprešić 5 2 0,2% 0,3%

Velika Mlaka (V. Gorica) 8 1 0,4% 0,1%

Drenje Šćitarjevsko (V. Gorica) 4 1 0,2% 0,1%

Ivančići (Jastrebarsko) 4 1 0,2% 0,1%

Samobor 4 1 0,2% 0,1%

Sveti Križ (Marija Gorica) 4 1 0,2% 0,1%

Hrušćica (Rugvica) 2 1 0,1% 0,1%

Kloštar Ivanić 2 1 0,1% 0,1%

Obedišće (Križ) 2 1 0,1% 0,1%

Donja Pušća (Pušća) 3 1 0,1% 0,1%

Donji Čehi (Zagreb) 3 1 0,1% 0,1%

Donji Stupnik (Stupnik) 3 1 0,1% 0,1%

Dugo Selo 3 1 0,1% 0,1%

Lučelnica (Pisarovina) 1 1 0,0% 0,1%

Pustike (Kravarsko) 1 1 0,0% 0,1%

Vukovo Selo (Brdovec) 1 1 0,0% 0,1%

Zaklepica (Ivanić-Grad) 1 1 0,0% 0,1%

Zadrkovec (Sv. Ivan Zelin) 1 1 0,0% 0,1%

Karlovačka županija 386 139 18,6% 17,9%

Selište Drežničko (Rakovica) 86 28 4,1% 3,6%

Drežnik Grad (Rakovica) 69 26 3,3% 3,3%

Čatrnja (Rakovica) 64 19 3,1% 2,4%

Karlovac 48 18 2,3% 2,3%

Saborsko 30 16 1,4% 2,1%

Grabovac (Rakovica) 20 7 1,0% 0,9%

Irinovac (Rakovica) 22 6 1,1% 0,8%

Ogulin 8 5 0,4% 0,6%

Lipovača (Rakovica) 10 4 0,5% 0,5%

134

Slunj 10 3 0,5% 0,4%

Oštarski Stanovi (Rakovica) 6 3 0,3% 0,4%

Rakovica 8 2 0,4% 0,3%

Plaški 4 1 0,2% 0,1%

Korana (Rakovica) 1 1 0,0% 0,1%

Vukovarsko-srijemska županija 208 70 10,0% 9,0%

Rokovci (Andrijaševci) 63 20 3,0% 2,6%

Andrijaševci 34 11 1,6% 1,4%

Vinkovci 22 10 1,1% 1,3%

Vukovar 34 9 1,6% 1,2%

Lovas 27 9 1,3% 1,2%

Tovarnik 8 4 0,4% 0,5%

Županja 2 2 0,1% 0,3%

Ivankovo 6 1 0,3% 0,1%

Ilača (Tovarnik) 6 1 0,3% 0,1%

Nuštar 3 1 0,1% 0,1%

Retkovci (Ivankovo) 2 1 0,1% 0,1%

Ilok 1 1 0,0% 0,1%

Brodsko-posavska županija 145 55 7,0% 7,1%

Adžamovci (Rešetari) 4 2 0,2% 0,3%

Baćin Dol (Cernik) 1 1 0,0% 0,1%

Bili Brig (N. Kapela) 4 1 0,2% 0,1%

Blažević Dol (St. Petrovo Selo) 5 2 0,2% 0,3%

Dubovac (G. Bogićevci) 1 1 0,0% 0,1%

Gornji Lipovac (N. Kapela) 3 1 0,1% 0,1%

Gunjavci (Rešetari) 1 1 0,0% 0,1%

Ljupina (N. Gradiška) 6 1 0,3% 0,1%

Nova Gradiška 27 13 1,3% 1,7%

Prvča (N. Gradiška) 2 1 0,1% 0,1%

Rešetari 21 8 1,0% 1,0%

Stara Kapela (Dubrava) 1 1 0,0% 0,1%

Staro Petrovo Selo 14 4 0,7% 0,5%

Vrbova (St. Petrovo Selo) 6 1 0,3% 0,1%

Bicko Selo (Garčin) 22 6 1,1% 0,8%

Donja Vrba (G. Vrba) 5 1 0,2% 0,1%

Podcrkavlje 2 1 0,1% 0,1%

Podvinje (Sl. Brod) 6 2 0,3% 0,3%

Slavonski Brod 14 7 0,7% 0,9%

Virovitičko-podravska županija 159 53 7,7% 6,8%

Slatina 34 12 1,6% 1,5%

Pčelić (Suhopolje) 25 7 1,2% 0,9%

Suhopolje 17 5 0,8% 0,6%

Rodin Potok (Suhopolje) 12 4 0,6% 0,5%

Virovitica 12 4 0,6% 0,5%

Orahovica 11 4 0,5% 0,5%

Levinovac (Suhopolje) 10 4 0,5% 0,5%

Sladojevački Lug (Slatina) 10 2 0,5% 0,3%

Sladojevci (Slatina) 9 2 0,4% 0,3%

Rezovac (Virovitica) 4 1 0,2% 0,1%

Pepelana (Suhopolje) 3 1 0,1% 0,1%

Pivnica Slavonska (Suhopolje) 3 1 0,1% 0,1%

Bakić (Slatina) 2 1 0,1% 0,1%

Bistrica (Slatina) 2 1 0,1% 0,1%

135

Milanovac (Virovitica) 2 1 0,1% 0,1%

Gvozdanska (Suhopolje) 1 1 0,0% 0,1%

Podgorje (Virovitica) 1 1 0,0% 0,1%

Nova Bukovica 1 1 0,0% 0,1%

Primorsko-goranska županija 92 40 4,4% 5,1%

Rijeka 35 16 1,7% 2,1%

Marčelji (Viškovo) 10 3 0,5% 0,4%

Novalja 4 3 0,2% 0,4%

Marinići (Viškovo) 5 2 0,2% 0,3%

Viškovo 5 2 0,2% 0,3%

Crikvenica 5 2 0,2% 0,3%

Moravice (Vrbovsko) 2 2 0,1% 0,3%

Sveti Jakov (M. Lošinj) 5 1 0,2% 0,1%

Ćikovići (Kastav) 4 1 0,2% 0,1%

Paveki (Kostrena) 4 1 0,2% 0,1%

Mali Lošinj 3 1 0,1% 0,1%

Mundanije (Rab) 3 1 0,1% 0,1%

Rab 3 1 0,1% 0,1%

Spinčić (Kastav) 1 1 0,0% 0,1%

Radigojna (Vrbovsko) 1 1 0,0% 0,1%

Vučnik (Vrbovsko) 1 1 0,0% 0,1%

Njivice (Omišalj) 1 1 0,0% 0,1%

Sisačko-moslavačka županija 124 48 6,0% 6,2%

Sisak 48 21 2,3% 2,7%

Petrinja 18 5 0,9% 0,6%

Novska 7 4 0,3% 0,5%

Repušnica (Kutina) 7 2 0,3% 0,3%

Veliko Krčevo (Majur) 5 2 0,2% 0,3%

Mošćenica (Petrinja) 4 2 0,2% 0,3%

Višnjica (Jasenovac) 3 2 0,1% 0,3%

Puska (Jasenovac) 9 1 0,4% 0,1%

Mustafina Klada (V. Ludina) 5 1 0,2% 0,1%

Stupno (Sisak) 4 1 0,2% 0,1%

Novo Selo Palanječko (Sisak) 3 1 0,1% 0,1%

Drenov Bok (Jasenovac) 3 1 0,1% 0,1%

Odra Sisačka (Sisak) 2 1 0,1% 0,1%

Staro Pračno (Sisak) 2 1 0,1% 0,1%

Taborište (Petrinja) 2 1 0,1% 0,1%

Gušće (Sisak) 1 1 0,0% 0,1%

Lipovljani 1 1 0,0% 0,1%

Osječko-baranjska županija 99 38 4,8% 4,9%

Osijek 38 17 1,8% 2,2%

Đurđenovac 7 3 0,3% 0,4%

Strizivojna 6 3 0,3% 0,4%

Tenja (Osijek) 10 2 0,5% 0,3%

Bilje 7 2 0,3% 0,3%

Mece (Darda) 6 2 0,3% 0,3%

Đakovo 5 2 0,2% 0,3%

Darda 2 2 0,1% 0,3%

Našice 6 1 0,3% 0,1%

Višnjevac (Osijek) 4 1 0,2% 0,1%

Gašinci (Satnica Đakovačka) 3 1 0,1% 0,1%

Beli Manastir 3 1 0,1% 0,1%

136

Kuševac (Đakovo) 2 1 0,1% 0,1%

Požeško-slavonska županija 98 35 4,7% 4,5%

Požega 36 12 1,7% 1,6%

Pakrac 27 10 1,3% 1,3%

Novi Majur (Pakrac) 7 3 0,3% 0,4%

Alilovci (Kaptol) 7 1 0,3% 0,1%

Badljevina (Pakrac) 5 1 0,2% 0,1%

Lipik 4 1 0,2% 0,1%

Poljana (Lipik) 3 1 0,1% 0,1%

Stari Majur (Pakrac) 2 1 0,1% 0,1%

Gornji Emovci (Požega) 2 1 0,1% 0,1%

Kutjevo 2 1 0,1% 0,1%

Pleternica 1 1 0,0% 0,1%

Stara Lipa (Požega) 1 1 0,0% 0,1%

Vetovo (Kutjevo) 1 1 0,0% 0,1%

Ličko-senjska županija 106 39 5,1% 5,0%

Smoljanac (Plit. Jezera) 33 11 1,6% 1,4%

Plitvička Jezera 21 10 1,0% 1,3%

Oteš (Gospić) 11 5 0,5% 0,6%

Gospić 8 3 0,4% 0,4%

Jezerce (Plit. Jezera) 9 2 0,4% 0,3%

Perušić 6 2 0,3% 0,3%

Donje Pazarište (Gospić) 6 1 0,3% 0,1%

Korenica (Plit. Jezera) 5 1 0,2% 0,1%

Senj 3 1 0,1% 0,1%

Podoštra (Gospić) 2 1 0,1% 0,1%

Rastovača (Plit. Jezera) 1 1 0,0% 0,1%

Brušane (Gospić) 1 1 0,0% 0,1%

Bjelovarsko-bilogorska županija 49 20 2,4% 2,6%

Bjelovar 18 8 0,9% 1,0%

Bojana (Čazma) 2 1 0,1% 0,1%

Prespa (Bjelovar) 6 2 0,3% 0,3%

Đulovac 5 2 0,2% 0,3%

Andigola (Čazma) 5 1 0,2% 0,1%

Sirač 4 1 0,2% 0,1%

Grubišno Polje 3 1 0,1% 0,1%

Ždralovi (Bjelovar) 2 1 0,1% 0,1%

Kašljavac (Šandrovac) 2 1 0,1% 0,1%

Vrtlinska (Čazma) 1 1 0,0% 0,1%

Daruvar 1 1 0,0% 0,1%

Međimurska županija 19 7 0,9% 0,9%

Belica 2 1 0,1% 0,1%

Čakovec 1 1 0,0% 0,1%

Koprivnica 2 2 0,1% 0,3%

Kotoriba 10 2 0,5% 0,3%

Nedelišće 4 1 0,2% 0,1%

Varaždinska županija 6 4 0,3% 0,5%

Varaždin 6 4 0,3% 0,5%

Koprivničko-križevačka županija 16 6 0,8% 0,8%

Križevci 6 1 0,3% 0,1%

137

Kladare (Pitomača) 4 1 0,2% 0,1%

Brezovljani (Sv. Ivan Žabno) 2 2 0,1% 0,3%

Gornja Brckovčina (Križevci) 2 1 0,1% 0,1%

Veliki Poganac (Rasinja) 2 1 0,1% 0,1%

Splitsko-dalmatinska županija 7 2 0,3% 0,3%

Split 7 2 0,3% 0,3%

Krapinsko-zagorska županija 3 3 0,1% 0,4%

Krapinske Toplice 1 1 0,0% 0,1%

Mali Tabor (Hum na Sutli) 1 1 0,0% 0,1%

Strmec Stubički (Stub. Toplice) 1 1 0,0% 0,1%

Šibensko-kninska županija 6 1 0,3% 0,1%

Knin 6 1 0,3% 0,1%

Istarska županija 39 12 1,9% 1,5%

Pula 25 7 1,2% 0,9%

Rovinj 3 2 0,1% 0,3%

Kmeti (Umag) 4 1 0,2% 0,1%

Vinkunar (Medulin) 4 1 0,2% 0,1%

Labin 3 1 0,1% 0,1%

Dubrovačko-neretvanska županija 3 1 0,1% 0,1%

Zaton (Dubrovnik) 3 1 0,1% 0,1%

Ukupno: 2080 778 Napomena: Prema podacima iz Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Franjo Maletić, Petar

Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, knjiga 1, Golden marketing-

Tehnička knjiga, Zagreb 2008., 541).

138

Tablica 9. Povijesno-geografske regije, županije i naselja u R. Hrvatskoj 2001. godine u

kojima je zabilježeno prezime Hodak

Naziv regije/županije/naselja (grada ili

općine)

Broj nositelja

prezimena u

regiji/županiji/

naselju 2001.

god.

Broj obitelji s

tim

prezimenom u

regiji/županiji/

naselju 2001.

god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u

regiji/županiji/

naselju u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena u

RH 2001. god.

Postotni udio

obitelji s tim

prezimenom u

regiji/županiji/

naselju u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s tim

prezimenom u

RH 2001. god.

1 2 3 4 5

1. Južna Hrvatska (Dalmacija) 16 4 0,8% 0,5%

1.1. Južna Dalmacija 3 1 0,1% 0,1%

1.2. Srednja Dalmacija 7 2 0,3% 0,3%

1.3. Sjeverna Dalmacija 6 1 0,3% 0,1%


Dubrovačko-neretvanska županija 3 1 0,1% 0,1%

Zaton (Dubrovnik) 3 1 0,1% 0,1%


Splitsko-dalmatinska županija 7 2 0,3% 0,3%

Split 7 2 0,3% 0,3%


Šibensko-kninska županija 6 1 0,3% 0,1%

Knin 6 1 0,3% 0,1%

2. Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i

Kvarner s otocima) 127 48 6,1% 6,2%

2.1. Istra 39 12 1,9% 1,5%

2.2. Kvarner s otocima 88 36 4,2% 4,6%

2.1. Istra 39 12 1,9% 1,5%

Istarska županija 39 12 1,9% 1,5%

Pula 25 7 1,2% 0,9%

Rovinj 3 2 0,1% 0,3%

Kmeti (Umag) 4 1 0,2% 0,1%

Vinkunar (Medulin) 4 1 0,2% 0,1%

Labin 3 1 0,1% 0,1%



Rijeka 35 16 1,7% 2,1%

Marčelji (Viškovo) 10 3 0,5% 0,4%

Novalja 4 3 0,2% 0,4%

Marinići (Viškovo) 5 2 0,2% 0,3%

Viškovo 5 2 0,2% 0,3%

Crikvenica 5 2 0,2% 0,3%

Sveti Jakov (M. Lošinj) 5 1 0,2% 0,1%

Ćikovići (Kastav) 4 1 0,2% 0,1%

Paveki (Kostrena) 4 1 0,2% 0,1%

Mali Lošinj 3 1 0,1% 0,1%

Mundanije (Rab) 3 1 0,1% 0,1%

Rab 3 1 0,1% 0,1%

139

Spinčić (Kastav) 1 1 0,0% 0,1%

Njivice (Omišalj) 1 1 0,0% 0,1%


Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) 119 54 5,7% 6,9%

3.1. Gorski Kotar 4 4 0,2% 0,5%

3.2. Lika 103 44 5,0% 5,7%

3.3. Ogulinsko-plaščanska udolina 12 6 0,6% 0,8%

3.1. Gorski Kotar 4 4 0,2% 0,5%


Moravice (Vrbovsko) 2 2 0,1% 0,3%

Radigojna (Vrbovsko) 1 1 0,0% 0,1%

Vučnik (Vrbovsko) 1 1 0,0% 0,1%

3.2. Lika 103 44 5,0% 5,7%


Plitvička Jezera 21 10 1,0% 1,3%

Oteš (Gospić) 11 5 0,5% 0,6%

Gospić 8 3 0,4% 0,4%

Jezerce (Plit. Jezera) 9 2 0,4% 0,3%

Perušić 6 2 0,3% 0,3%

Donje Pazarište (Gospić) 6 1 0,3% 0,1%

Korenica (Plit. Jezera) 5 1 0,2% 0,1%

Senj 3 1 0,1% 0,1%

Podoštra (Gospić) 2 1 0,1% 0,1%

Rastovača (Plit. Jezera) 1 1 0,0% 0,1%

Brušane (Gospić) 1 1 0,0% 0,1%


Saborsko 30 16 1,4% 2,1%



Ogulin 8 5 0,4% 0,6%

Plaški 4 1 0,2% 0,1%

4. Središnja Hrvatska 1076 408 51,7% 52,4%

4.1. Pokuplje 113 46 5,4% 5,9%

4.2. Kordun 329 110 15,8% 14,1%

4.3. Banovina 29 10 1,4% 1,3%

4.4. Zagreb 491 195 23,6% 25,1%

4.5. Varaždin 6 4 0,3% 0,5%

4.6. Hrvatsko Zagorje 3 3 0,1% 0,4%

4.7. Međimurje 19 7 0,9% 0,9%

4.8. Podravina 6 2 0,3% 0,3%

4.9. Križevci 10 4 0,5% 0,5%

4.10. Bjelovar 28 12 1,3% 1,5%

4.11. Moslavina 42 15 2,0% 1,9%

4.1. Pokuplje 113 46 5,4% 5,9%

4.1.1. Srednje Pokuplje 53 20 2,6% 2,6%


Karlovac 48 18 2,3% 2,3%


Ivančići (Jastrebarsko) 4 1 0,2% 0,1%

140

Lučelnica (Pisarovina) 1 1 0,0% 0,1%

4.1.2. Donje Pokuplje 60 26 2,9% 3,3%


Sisak 48 21 2,3% 2,7%

Stupno (Sisak) 4 1 0,2% 0,1%

Novo Selo Palanječko (Sisak) 3 1 0,1% 0,1%

Odra Sisačka (Sisak) 2 1 0,1% 0,1%

Staro Pračno (Sisak) 2 1 0,1% 0,1%

Gušće (Sisak) 1 1 0,0% 0,1%

4.2. Kordun 329 110 15,8% 14,2%


Selište Drežničko (Rakovica) 86 28 4,1% 3,6%

Drežnik Grad (Rakovica) 69 26 3,3% 3,3%

Čatrnja (Rakovica) 64 19 3,1% 2,4%

Grabovac (Rakovica) 20 7 1,0% 0,9%

Irinovac (Rakovica) 22 6 1,1% 0,8%

Lipovača (Rakovica) 10 4 0,5% 0,5%

Slunj 10 3 0,5% 0,4%

Oštarski Stanovi (Rakovica) 6 3 0,3% 0,4%

Rakovica 8 2 0,4% 0,3%

Korana (Rakovica) 1 1 0,0% 0,1%


Smoljanac (Plit. Jezera) 33 11 1,6% 1,4%

4.3. Banovina 29 10 1,4% 1,3%


Petrinja 18 5 0,9% 0,6%

Veliko Krčevo (Majur) 5 2 0,2% 0,3%

Mošćenica (Petrinja) 4 2 0,2% 0,3%

Taborište (Petrinja) 2 1 0,1% 0,1%

4.4. Zagreb 491 195 23,6% 25,1%

Grad Zagreb 426 174 20,5% 22,4%

Zagreb 349 149 16,8% 19,2%

Sesvete (Zagreb) 58 17 2,8% 2,2%

Hrvatski Leskovac (Zagreb) 6 2 0,3% 0,3%

Kupinečki Kraljevec (Zagreb) 6 2 0,3% 0,3%

Lučko (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

Odranski Obrež (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

Prekvršje (Zagreb) 2 1 0,1% 0,1%

Paruževina (Zagreb) 1 1 0,0% 0,1%


Velika Gorica 8 3 0,4% 0,4%

Kuče (V. Gorica) 9 2 0,4% 0,3%

Rakitje (Sv. Nedelja) 6 2 0,3% 0,3%

Zaprešić 5 2 0,2% 0,3%

Velika Mlaka (V. Gorica) 8 1 0,4% 0,1%

Drenje Šćitarjevsko (V. Gorica) 4 1 0,2% 0,1%

Samobor 4 1 0,2% 0,1%

Sveti Križ (Marija Gorica) 4 1 0,2% 0,1%

Donji Čehi (Zagreb) 3 1 0,1% 0,1%

141

Donja Pušća (Pušća) 3 1 0,1% 0,1%

Donji Stupnik (Stupnik) 3 1 0,1% 0,1%

Dugo Selo 3 1 0,1% 0,1%

Hrušćica (Rugvica) 2 1 0,1% 0,1%

Vukovo Selo (Brdovec) 1 1 0,0% 0,1%

Pustike (Kravarsko) 1 1 0,0% 0,1%

Zadrkovec (Sv. Ivan Zelin) 1 1 0,0% 0,1%

4.5. Varaždin 6 4 0,3% 0,5%

Varaždinska županija 6 4 0,3% 0,5%

Varaždin 6 4 0,3% 0,5%


Krapinsko-zagorska županija 3 3 0,1% 0,4%

Krapinske Toplice 1 1 0,0% 0,1%

Mali Tabor (Hum na Sutli) 1 1 0,0% 0,1%

Strmec Stubički (Stub. Toplice) 1 1 0,0% 0,1%

4.7. Međimurje 19 7 0,9% 0,9%

Međimurska županija 19 7 0,9% 0,9%

Kotoriba 10 2 0,5% 0,3%

Koprivnica 2 2 0,1% 0,3%

Nedelišće 4 1 0,2% 0,1%

Belica 2 1 0,1% 0,1%

Čakovec 1 1 0,0% 0,1%

4.8. Podravina 6 2 0,3% 0,3%


Kladare (Pitomača) 4 1 0,2% 0,1%

Veliki Poganac (Rasinja) 2 1 0,1% 0,1%

4.9. Križevci 10 4 0,5% 0,5%


Brezovljani (Sv. Ivan Žabno) 2 2 0,1% 0,3%

Križevci 6 1 0,3% 0,1%

Gornja Brckovčina (Križevci) 2 1 0,1% 0,1%

4.10. Bjelovar 28 12 1,3% 1,5%


Bjelovar 18 8 0,9% 1,0%

Prespa (Bjelovar) 6 2 0,3% 0,3%

Kašljavac (Šandrovac) 2 1 0,1% 0,1%

Ždralovi (Bjelovar) 2 1 0,1% 0,1%

4.11. Moslavina 42 15 2,0% 1,9%


Repušnica (Kutina) 7 2 0,3% 0,3%

Mustafina Klada (V. Ludina) 5 1 0,2% 0,1%


Andigola (Čazma) 5 1 0,2% 0,1%

Grubišno Polje 3 1 0,1% 0,1%

Bojana (Čazma) 2 1 0,1% 0,1%

Vrtlinska (Čazma) 1 1 0,0% 0,1%


142

Novoselec (Križ) 6 3 0,3% 0,4%

Ivanić-Grad 8 2 0,4% 0,3%

Kloštar Ivanić 2 1 0,1% 0,1%

Obedišće (Križ) 2 1 0,1% 0,1%

Zaklepica (Ivanić-Grad) 1 1 0,0% 0,1%


Baranja) 742 264 35,7% 33,9%

5.1. Slavonija 724 257 34,8% 33,0%

5.2. Baranja 18 7 0,9% 0,9%

5.1. Slavonija 724 257 34,8% 33,0%


Novska 7 4 0,3% 0,5%

Višnjica (Jasenovac) 3 2 0,1% 0,3%

Puska (Jasenovac) 9 1 0,4% 0,1%

Drenov Bok (Jasenovac) 3 1 0,1% 0,1%

Lipovljani 1 1 0,0% 0,1%

Požeško-slavonska županija 98 35 4,7% 4,5%

Požega 36 12 1,7% 1,5%

Pakrac 27 10 1,3% 1,3%

Novi Majur (Pakrac) 7 3 0,3% 0,4%

Alilovci (Kaptol) 7 1 0,3% 0,1%

Badljevina (Pakrac) 5 1 0,2% 0,1%

Lipik 4 1 0,2% 0,1%

Poljana (Lipik) 3 1 0,1% 0,1%

Stari Majur (Pakrac) 2 1 0,1% 0,1%

Gornji Emovci (Požega) 2 1 0,1% 0,1%

Kutjevo 2 1 0,1% 0,1%

Pleternica 1 1 0,0% 0,1%

Stara Lipa (Požega) 1 1 0,0% 0,1%

Vetovo (Kutjevo) 1 1 0,0% 0,1%


Đulovac 5 2 0,2% 0,3%

Sirač 4 1 0,2% 0,1%

Daruvar 1 1 0,0% 0,1%

Virovitičko-podravska 159 53 7,7% 6,8%

Slatina 34 12 1,6% 1,5%

Pčelić (Suhopolje) 25 7 1,2% 0,9%

Suhopolje 17 5 0,8% 0,6%

Rodin Potok (Suhopolje) 12 4 0,6% 0,5%

Virovitica 12 4 0,6% 0,5%

Orahovica 11 4 0,5% 0,5%

Levinovac (Suhopolje) 10 4 0,5% 0,5%

Sladojevački Lug (Slatina) 10 2 0,5% 0,3%

Sladojevci (Slatina) 9 2 0,4% 0,3%

Rezovac (Virovitica) 4 1 0,2% 0,1%

Pepelana (Suhopolje) 3 1 0,1% 0,1%

Pivnica Slavonska (Suhopolje) 3 1 0,1% 0,1%

Bakić (Slatina) 2 1 0,1% 0,1%

Bistrica (Slatina) 2 1 0,1% 0,1%

Milanovac (Virovitica) 2 1 0,1% 0,1%

Gvozdanska (Suhopolje) 1 1 0,0% 0,1%

143

Nova Bukovica 1 1 0,0% 0,1%

Podgorje (Virovitica) 1 1 0,0% 0,1%

Brodsko-posavska županija 145 55 7,0% 7,1%

Nova Gradiška 27 13 1,3% 1,7%

Rešetari 21 8 1,0% 1,0%

Slavonski Brod 14 7 0,7% 0,9%

Bicko Selo (Garčin) 22 6 1,1% 0,8%

Staro Petrovo Selo 14 4 0,7% 0,5%

Podvinje (Sl. Brod) 6 2 0,3% 0,3%

Blažević Dol (St. Petrovo Selo) 5 2 0,2% 0,3%

Adžamovci (Rešetari) 4 2 0,2% 0,3%

Ljupina (N. Gradiška) 6 1 0,3% 0,1%

Vrbova (St. Petrovo Selo) 6 1 0,3% 0,1%

Donja Vrba (G. Vrba) 5 1 0,2% 0,1%

Bili Brig (N. Kapela) 4 1 0,2% 0,1%

Gornji Lipovac (N. Kapela) 3 1 0,1% 0,1%

Podcrkavlje 2 1 0,1% 0,1%

Prvča (N. Gradiška) 2 1 0,1% 0,1%

Baćin Dol (Cernik) 1 1 0,0% 0,1%

Dubovac (G. Bogićevci) 1 1 0,0% 0,1%

Gunjavci (Rešetari) 1 1 0,0% 0,1%

Stara Kapela (Dubrava) 1 1 0,0% 0,1%


Osijek 38 17 1,8% 2,2%

Đurđenovac 7 3 0,3% 0,4%

Strizivojna 6 3 0,3% 0,4%

Tenja (Osijek) 10 2 0,5% 0,3%

Đakovo 5 2 0,2% 0,3%

Našice 6 1 0,3% 0,1%

Višnjevac (Osijek) 4 1 0,2% 0,1%

Gašinci (Satnica Đakovačka) 3 1 0,1% 0,1%

Kuševac (Đakovo) 2 1 0,1% 0,1%

Vukovarsko-srijemska županija 208 70 10,0% 9,0%

Rokovci (Andrijaševci) 63 20 3,0% 2,6%

Andrijaševci 34 11 1,6% 1,4%

Vinkovci 22 10 1,1% 1,3%

Vukovar 34 9 1,6% 1,2%

Lovas 27 9 1,3% 1,2%

Tovarnik 8 4 0,4% 0,5%

Županja 2 2 0,1% 0,3%

Ilača (Tovarnik) 6 1 0,3% 0,1%

Ivankovo 6 1 0,3% 0,1%

Nuštar 3 1 0,1% 0,1%

Retkovci (Ivankovo) 2 1 0,1% 0,1%

Ilok 1 1 0,0% 0,1%

5.2. Baranja 18 7 0,9% 0,9%


Bilje 7 2 0,3% 0,3%

Mece (Darda) 6 2 0,3% 0,3%

Darda 2 2 0,1% 0,3%

Beli Manastir 3 1 0,1% 0,1%

144

Ukupno R. Hrvatska: 2080 778 Napomena: Prema podacima iz Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Franjo Maletić, Petar



Tablica 10. Popis županija u R. Hrvatskoj 2001. godine u kojima je zabilježeno prezime

Hodak

Red.

broj Naziv županije

Broj

nositelja

prezimena u

županiji

2001. god.

Broj obitelji

s tim

prezimenom

u županiji

2001. god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena u

županiji u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena u

RH 2001.

god.

Postotni

udio obitelji

s tim

prezimenom

u županiji u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s tim

prezimenom

u RH 2001.

god.

1 2 3 4 5 6

1 Grad Zagreb 426 174 20,5% 22,4%

2 Karlovačka županija 386 139 18,6% 17,9%

3 Vukovarsko-srijemska županija 208 70 10,0% 9,0%

4 Brodsko-posavska županija 145 55 7,0% 7,1%

5 Virovitičko-podravska 159 53 7,6% 6,8%

6 Sisačko-moslavačka županija 124 48 6,0% 6,2%

7 Primorsko-goranska županija 92 40 4,4% 5,1%

8 Ličko-senjska županija 106 39 5,1% 5,0%

9 Osječko-baranjska županija 99 38 4,8% 4,9%

10 Požeško-slavonska županija 98 35 4,7% 4,5%

11 Zagrebačka županija 89 31 4,3% 4,0%

12 Bjelovarsko-bilogorska županija 49 20 2,4% 2,6%

13 Istarska županija 39 12 1,9% 1,5%

14 Međimurska županija 19 7 0,9% 0,9%

15 Koprivničko-križevačka županija 16 6 0,8% 0,8%

16 Varaždinska županija 6 4 0,3% 0,5%

17 Splitsko-dalmatinska županija 7 2 0,3% 0,3%

18 Krapinsko-zagorska županija 3 3 0,1% 0,4%

19 Šibensko-kninska županija 6 1 0,3% 0,1%

20 Dubrovačko-neretvanska županija 3 1 0,1% 0,1%

21 Zadarska županija 0 0 0% 0%

Ukupno: 2080 778 Napomena: Prema podacima iz Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Franjo Maletić, Petar



145

Tablica 11. Povijesno-geografske regije u R. Hrvatskoj 2001. godine u kojima je

zabilježeno prezime Hodak

Naziv regije/županije/naselja (grada ili

općine)

Broj nositelja

prezimena u

regiji/županiji/

naselju 2001.

god.

Broj obitelji s

tim

prezimenom u

regiji/županiji/

naselju 2001.

god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u

regiji/županiji/

naselju u

odnosu na

ukupan broj

nositelja

prezimena u

RH 2001.

god.

Postotni udio

obitelji s tim

prezimenom u

regiji/županiji/

naselju u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s tim

prezimenom u

RH 2001.

god.

1 2 3 4 5

1. Južna Hrvatska (Dalmacija) 16 4 0,8% 0,5%




2. Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i

Kvarner s otocima) 127 48 6,1% 6,2%

2.1. Istra 39 12 1,9% 1,5%



Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) 119 54 5,7% 6,9%

3.1. Gorski Kotar 4 4 0,2% 0,5%

3.2. Lika 103 44 5,0% 5,7%


4. Središnja Hrvatska 1076 408 51,7% 52,4%

4.1. Pokuplje 113 46 5,4% 5,9%

4.2. Kordun 329 110 15,8% 14,1%

4.3. Banovina 29 10 1,4% 1,3%

4.4. Zagreb 491 195 23,6% 25,1%

4.5. Varaždin 6 4 0,3% 0,5%


4.7. Međimurje 19 7 0,9% 0,9%

4.8. Podravina 6 2 0,3% 0,3%

4.9. Križevci 10 4 0,5% 0,5%

4.10. Bjelovar 28 12 1,3% 1,5%

4.11. Moslavina 42 15 2,0% 1,9%


Baranja) 742 264 35,7% 33,9%

5.1. Slavonija 724 257 34,8% 33,0%

5.2. Baranja 18 7 0,9% 0,9%

Ukupno R. Hrvatska: 2080 778 Napomena: Prema podacima iz Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Franjo Maletić, Petar

Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, knjiga 1, Golden

marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2008., 541).

146

Tablica 12. Popis kotara i gradova izvan sastava kotara u Hrvatskoj 1948. i 2001. godine u kojima se nalazi prezime Hodak, a prema administrativno-

teritorijalnoj organizaciji iz 1948. godine

Naziv kotara i gradova

izvan sastava kotara

Broj

nositelja

prezimena

u kotaru

1948.

god.

Broj obitelji

s tim

prezimenom

u kotaru

1948. god.

Broj

nositelja

prezimena u

kotaru koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) 1948.

god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena

u kotaru u

odnosu na

ukupan

broj

nositelja

prezimena

u NRH

1948.

god.

Postotni

udio obitelji

s tim

prezimenom

u kotaru u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s

tim

prezimenom

u NRH

1948. god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena u

kotaru koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) u

odnosu na

uk. br. nos.

prez. koji

nemaju

svoje dom.

u NRH

1948. god.

Broj

nositelja

prezimena

u kotaru

2001.

god.

Broj obitelji

s tim

prezimenom

u kotaru

2001. god.

Broj

nositelja

prezimena u

kotaru koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl.) 2001.

god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena

u kotaru u

odnosu na

ukupan

broj

nositelja

prezimena

u RH

2001.

god.

Postotni

udio obitelji

s tim

prezimenom

u kotaru u

odnosu na

ukupan broj

obitelji s

tim

prezimenom

u RH 2001.

god.

Postotni

udio

nositelja

prezimena u

kotaru koji

nemaju

svoje

domaćinstvo

(podstanari,

namještenici

i sl u odnosu

na uk. br.

nos. prez.

koji nemaju

svoje dom.

u RH 2001.

god.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Kotar Slunj 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7% 329 110 0 15,8% 14,1% 0,0%

Kotar i grad Nova

Gradiška 113 33 10 8,3% 10,0% 9,4% 96 38 0 4,6% 4,9% 0,0%

Kotar i grad Zagreb 57 28 11 4,2% 8,5% 10,4% 440 179 0 21,2% 23,0% 0,0%

Kotar Ogulin 122 23 6 9,0% 7,0% 5,7% 42 22 0 2,0% 2,8% 0,0%

Kotar i grad Vinkovci 83 19 6 6,1% 5,8% 5,7% 136 45 0 6,5% 5,8% 0,0%

Kotar i grad Virovitica 90 19 9 6,6% 5,8% 8,5% 90 30 0 4,3% 3,9% 0,0%

Kotar i grad Slavonski

Brod 45 11 7 3,3% 3,3% 6,6% 49 17 0 2,4% 2,2% 0,0%

Kotar Perušić 44 11 0 3,2% 3,3% 0,0% 17 7 0 0,8% 0,9% 0,0%

Kotar Podravska Slatina 43 9 3 3,2% 2,7% 2,8% 58 19 0 2,8% 2,4% 0,0%

Kotar Novska 36 7 5 2,7% 2,1% 4,7% 23 9 0 1,1% 1,2% 0,0%

Kotar Titova Korenica 32 7 1 2,4% 2,1% 0,9% 36 14 0 1,7% 1,8% 0,0%

Kotar i grad Sisak 19 7 1 1,4% 2,1% 0,9% 60 26 0 2,9% 3,3% 0,0%

Kotar i grad Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9% 52 20 0 2,5% 2,6% 0,0%

Kotar i grad Vukovar 23 6 10 1,7% 1,8% 9,4% 70 23 0 3,4% 3,0% 0,0%

Kotar Čazma 18 5 1 1,3% 1,5% 0,9% 25 10 0 1,2% 1,3% 0,0%

Kotar Pakrac 28 4 2 2,1% 1,2% 1,9% 48 17 0 2,3% 2,2% 0,0%

147

Kotar i grad Slavonska

Požega 17 4 1 1,3% 1,2% 0,9% 50 18 0 2,4% 2,3% 0,0%

Kotar i grad Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8% 48 18 0 2,3% 2,3% 0,0%

Kotar Županja 9 3 2 0,7% 0,9% 1,9% 2 2 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar i grad Gospić 6 3 0 0,4% 0,9% 0,0% 17 6 0 0,8% 0,8% 0,0%

Kotar i grad Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9% 6 4 0 0,3% 0,5% 0,0%

Kotar i grad Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 28 12 0 1,3% 1,5% 0,0%

Kotar i grad Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 64 26 0 3,1% 3,3% 0,0%

Kotar Đakovo 8 2 1 0,6% 0,6% 0,9% 16 7 0 0,8% 0,9% 0,0%

Kotar Orahovica 6 2 1 0,4% 0,6% 0,9% 11 4 0 0,5% 0,5% 0,0%

Kotar Đurđevac 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 1 0 0,2% 0,1% 0,0%

Kotar Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 13 4 0 0,6% 0,5% 0,0%

Kotar Delnice 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 4 0 0,2% 0,5% 0,0%

Kotar Donji Miholjac 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

Kotar i grad Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 19 7 0 0,9% 0,9% 0,0%

Kotar Garešnica 3 1 4 0,2% 0,3% 3,8% 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

Kotar Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 10 4 0 0,5% 0,5% 0,0%

Kotar Kutina 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 12 3 0 0,6% 0,4% 0,0%

Kotar Ludbreg 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

Kotar Dugo Selo 0 0 4 0,0% 0,0% 3,8% 7 3 0 0,3% 0,4% 0,0%

Kotar Vrbovec 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8% 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

Kotar Petrinja 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9% 24 8 0 1,2% 1,0% 0,0%

Kotar Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 10 4 0 0,5% 0,5% 0,0%

Kotar Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0%

Kotar Beli Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 18 7 0 0,9% 0,9% 0,0%

Kotar Velika Gorica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 35 10 0 1,7% 1,3% 0,0%

Kotar i grad Pula 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 29 8 0 1,4% 1,0% 0,0%

Kotar Rab 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 5 0 0,5% 0,6% 0,0%

Kotar Samobor 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 3 0 0,5% 0,4% 0,0%

Kotar Lošinj-Cres 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 2 0 0,4% 0,3% 0,0%

Kotar Split 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0 0,3% 0,3% 0,0%

Kotar Crikvenica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0 0,2% 0,3% 0,0%

Kotar Jastrebarsko 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0 0,2% 0,3% 0,0%

Kotar Kostajnica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0 0,2% 0,3% 0,0%

Grad Rovinj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 2 0 0,1% 0,3% 0,0%

Kotar Pregrada 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 2 0 0,1% 0,3% 0,0%

148

Kotar Knin 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0 0,3% 0,1% 0,0%

Kotar Poreč 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0 0,2% 0,1% 0,0%

Kotar Grubišno Polje 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0 0,1% 0,1% 0,0%

Kotar Senj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0 0,1% 0,1% 0,0%

Kotar i grad Dubrovnik 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0 0,1% 0,1% 0,0%

Kotar i grad Koprivnica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0 0,1% 0,1% 0,0%

Kotar Labin 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0 0,1% 0,1% 0,0%

Kotar Sveti Ivan Zelina 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0 0,0% 0,1% 0,0%

Kotar Krk 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0 0,0% 0,1% 0,0%

Kotar Donja Stubica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0 0,0% 0,1% 0,0%

Ukupno: 1357 329 106 2080 778 0

Napomena: Kao statistički pojmovi »domaćinstvo« i »kućanstvo« u popisima stanovništva poslije drugog svjetskog rata su sinonimi. Više o tome u: Ruža First-Dilić, Porodica i obitelj – domaćinstvo i

kućanstvo, Revija za sociologiju, Vol. VI, No. 2-3 (travanj-rujan), Zagreb 1976., 86-92, pristupano 19.08.2018., https://hrcak.srce.hr. U popisu stanovništva iz 1948. godine primjenjivalo se načelo stalnog

stanovništva (de iure). “Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koju se izjavi da osobe zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba

(stanovanja, prehrane i sl.) bez obzira na to borave li svi članovi u naselju u kojem je kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu.

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju Popisa živi sama (samačko kućanstvo) i koja nema svoje kućanstvo u nekom drugom naselju Republike Hrvatske ili inozemstvu. Ta osoba može stanovati

sama u stanu ili kao podstanar ili u samačkom hotelu i sl. bez obzira na to stanuje li u istoj sobi s drugim samcem ili s članovima kućanstva stanodavca, ali s njima ne troši zajednički svoje prihode.” (Popis

stanovništva 2001., Metodološka objašnjenja. Državni zavod za statistiku RH, pristupano 23.09.2019., https://www.dzs.hr). Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske i

Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur., Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice

Hrvatske, Zagreb 1976., 226; Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, knjiga 1, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2008.,

541).

149

Tablica 13. Povijesno-geografske regije, kotari, gradovi izvan sastava kotara i naselja R. Hrvatske 1948. i 2001. godine u kojima se nalazi prezime Hodak, a

prema administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz 1948. godine

Naziv

regije/kotara/naselja

(općine)

Broj

nositelja

prezimena

u regiji/

kotaru/naselju 1948.

god.

Broj obitelji s

tim

prezimenom u regiji/

kotaru/nase

lju 1948. god.

Broj nositelja

prezimena

u regiji/ kotaru/nase

lju koji

nemaju svoje

domaćinstv

o (podstanari,

namještenic

i i sl.) 1948. god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u regiji/

kotaru/nase

lju u odnosu na

ukupan

broj nositelja

prezimena

u NRH 1948. god.

Postotni

udio

obitelji s tim

prezimeno

m u regiji/

kotaru/nase

lju u

odnosu na ukupan

broj obitelji

s tim prezimeno

m u NRH

1948. god.

Postotni

udio

nositelja prezimena

u regiji/

kotaru koji nemaju

svoje

domaćinstv

o

(podstanari,

namještenici i sl.) u

odnosu na

uk. br. nos. prez. koji

nemaju

svoje doma. u

NRH 1948. god.

Broj

nositelja

prezimena

u regiji/


god.

Broj obitelji s

tim


kotaru/nase

lju 2001. god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u regiji/

kotaru/nase

lju u odnosu na

ukupan

broj nositelja

prezimena

u RH 2001. god.

Postotni

udio

obitelji s tim

prezimeno

m u regiji/

kotaru/nase

lju u

odnosu na ukupan

broj obitelji

s tim prezimeno

m u RH

2001. god.

Saldo broja nositelja

prezimena


lju u

odnosu na 1948. god.

Saldo broja

obitelji s

tim

prezimeno

m u regiji/

kotaru/naselju u

odnosu na

1948. god.

Postotak povećanja

/smanjenja

broja

nositelja

prezimena


lju u


Postotak

povećanja /

smanjenja broja

obitelji s

tim prezimeno

m u regiji/

kotaru/naselju u

odnosu na

1948. god.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1. Južna Hrvatska

(Dalmacija) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 16 4 0,8% 0,5% 16 4 1600,0% 400,0%

1.1. Južna

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

1.2. Srednja

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0,3% 0,3% 7 2 700,0% 200,0%

1.3. Sjeverna

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

1.1. Južna

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Kotar i grad

Dubrovnik 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Zaton (Dubrovnik) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

1.2. Srednja

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0,3% 0,3% 7 2 700,0% 200,0%

Kotar Split 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0,3% 0,3% 7 2 700,0% 200,0%

Split 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0,3% 0,3% 7 2 700,0% 200,0%

150

1.3. Sjeverna

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

Kotar Knin 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

Knin 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

2. Sjeverno

hrvatsko primorje

(Istra i Kvarner s

otocima):

9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 127 48 6,1% 6,2% 116 46 1054,5% 2300,0%

2.1. Istra 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 39 12 1,9% 1,5% 39 12 3900,0% 1200,0%

2.2. Kvarner s

otocima 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 88 36 4,2% 4,6% 77 34 700,0% 1700,0%

2.1. Istra 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 39 12 1,9% 1,5% 39 12 3900,0% 1200,0%

Kotar i grad Pula 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 29 8 1,4% 1,0% 29 8 2900,0% 800,0%

Pula 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 25 7 1,2% 0,9% 25 7 2500,0% 700,0%

Vinkunar (Medulin) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Grad Rovinj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 2 0,1% 0,3% 3 2 300,0% 200,0%

Rovinj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 2 0,1% 0,3% 3 2 300,0% 200,0%

Kotar Poreč 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Kmeti (Umag) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Kotar Labin 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Labin 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

2.2. Kvarner s

otocima 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 88 36 4,2% 4,6% 77 34 700,0% 1700,0%

Kotar i grad

Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 64 26 3,1% 3,3% 53 24 481,8% 1200,0%

Rijeka 9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 35 16 1,7% 2,1% 24 14 218,2% 700,0%

Marčelji (Viškovo) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 3 0,5% 0,4% 10 3 1000,0% 300,0%

Marinići (Viškovo) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Viškovo 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Ćikovići (Kastav) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Paveki (Kostrena) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Spinčić (Kastav) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Rab 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 5 0,5% 0,6% 10 5 1000,0% 500,0%

151

Novalja 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 3 0,2% 0,4% 4 3 400,0% 300,0%

Mundanije (Rab) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Rab 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

0,0% 0,0%

Kotar Lošinj-Cres 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 2 0,4% 0,3% 8 2 800,0% 200,0%

Sveti Jakov (M.

Lošinj) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 1 0,2% 0,1% 5 1 500,0% 100,0%

Mali Lošinj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Kotar Crikvenica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 50000,0% 200,0%

Crikvenica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

0,0% 0,0%

Kotar Krk 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Njivice (Omišalj) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

3. Gorska

Hrvatska (Gorski

Kotar, Lika i

Ogulinsko-

plaščanska

udolina)

209 46 7 15,4% 14,0% 6,6% 119 54 5,7% 6,9% -97 8 -44,9% 17,4%

3.1. Gorski Kotar 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 4 0,2% 0,5% -1 2 -20,0% 100,0%

3.2. Lika 204 44 6 15,0% 13,4% 5,7% 103 44 5,0% 5,7% -107 0 -51,0% 0,0%

3.3. Ogulinsko-

plaščanska udolina 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 12 6 0,6% 0,8% 11 6 1100,0% 600,0%

3.1. Gorski Kotar 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 4 0,2% 0,5% -1 2 -20,0% 100,0%

Kotar Delnice 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 4 0,2% 0,5% -1 2 -20,0% 100,0%

Delnice 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -4 -1 -100,0% -100,0%

Presika (Delnice) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Moravice (Vrbovsko)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 2 0,1% 0,3% 2 2 200,0% 200,0%

Radigojna

(Vrbovsko) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Vučnik (Vrbovsko) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

3.2. Lika 204 44 6 15,0% 13,4% 5,7% 103 44 5,0% 5,7% -107 0 -51,0% 0,0%

Kotar i grad

Gospić 6 3 0 0,4% 0,9% 0,0% 17 6 0,8% 0,8% 11 3 183,3% 100,0%

Široka Kula (Gospić)

3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Smiljan (Gospić) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

152

Gospić 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 8 3 0,4% 0,4% 7 2 700,0% 200,0%

Donje Pazarište

(Gospić) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

Podoštra (Gospić) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Brušane (Gospić) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Perušić 44 11 0 3,2% 3,3% 0,0% 17 7 0,8% 0,9% -27 -4 -61,4% -36,4%

Podastrana (Perušić) 16 3 0 1,2% 0,9% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -16 -3 -100,0% -100,0%

Zaoteš (Perušić) 12 3 0 0,9% 0,9% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -12 -3 -100,0% -100,0%

Podoteš (Perušić) 11 2 0 0,8% 0,6% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -11 -2 -100,0% -100,0%

Oteš (1948. Perušić, 2001. Gospić)

4 2 0 0,3% 0,6% 0,0% 11 5 0,5% 0,6% 7 3 175,0% 150,0%

Perušić 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% 5 1 500,0% 100,0%

Kotar Titova

Korenica 32 7 1 2,4% 2,1% 0,9% 36 14 1,7% 1,8% 3 7 9,1% 100,0%

Željava (Titova

Korenica) 21 4 0 1,5% 1,2% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -21 -4 -100,0% -100,0%

Rastovača (1948. T.

Korenica, 2001. Plit. Jezera)

11 3 0 0,8% 0,9% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -10 -2 -90,9% -66,7%

Korana (Titova

Korenica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Plitvička Jezera 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 21 10 1,0% 1,3% 21 10 2100,0% 1000,0%

Jezerce (Plit. Jezera) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 9 2 0,4% 0,3% 9 2 900,0% 200,0%

Korenica (Plit.

Jezera) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 1 0,2% 0,1% 5 1 500,0% 100,0%

Kotar Ogulin 122 23 5 9,0% 7,0% 4,7% 30 16 1,4% 2,1% -97 -7 -76,4% -30,4%

Saborsko (Ogulin) 117 22 5 8,6% 6,7% 4,7% 30 16 1,4% 2,1% -92 -6 -75,4% -27,3%

Brdine (Ogulin) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -5 -1 -100,0% -100,0%

Kotar Senj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Senj 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

0,0% 0,0%

3.3. Ogulinsko-


Kotar Ogulin 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 12 6 0,6% 0,8% 11 6 1100,0% 600,0%

Ogulin 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 8 5 0,4% 0,6% 7 5 700,0% 500,0%

Plaški 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

153

4. Središnja

Hrvatska 606 151 37 44,7% 45,9% 34,9% 1076 408 51,7% 52,4% 433 257 67,3% 170,2%

4.1. Pokuplje 30 11 4 2,2% 3,3% 3,8% 113 46 5,4% 5,9% 79 35 232,4% 318,2%

4.2. Kordun 471 96 2 34,7% 29,2% 1,9% 329 110 15,8% 14,1% -144 14 -30,4% 14,6%

4.3. Banovina 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9% 29 10 1,4% 1,3% 27 10 1350,0% 1000,0%

4.4. Zagreb 57 28 18 4,2% 8,5% 17,0% 493 196 23,7% 25,2% 418 168 557,3% 600,0%

4.5. Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9% 6 4 0,3% 0,5% 1 1 20,0% 33,3%

4.6. Hrvatsko

Zagorje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 3 3 0,1% 0,4% -1 2 -25,0% 200,0%

4.7. Međimurje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 19 7 0,9% 0,9% 15 6 375,0% 600,0%

4.8. Podravina 7 3 0 0,5% 0,9% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% -1 -1 -14,3% -33,3%

4.9. Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 10 4 0,5% 0,5% 9 4 900,0% 400,0%

4.10. Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 28 12 1,3% 1,5% 18 10 180,0% 500,0%

4.11. Moslavina 23 7 5 1,7% 2,1% 4,7% 40 14 1,9% 1,8% 12 7 42,9% 100,0%

0,0% 0,0% 0,0%

4.1. Pokuplje 30 11 4 2,2% 3,3% 3,8% 113 46 5,4% 5,9% 79 35 232,4% 318,2%

4.1.1. Srednje

Pokuplje 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8% 53 20 2,5% 2,6% 39 16 278,6% 400,0%

Kotar i grad

Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8% 48 18 2,3% 2,3% 34 14 242,9% 350,0%

Karlovac 11 4 3 0,8% 1,2% 2,8% 48 18 2,3% 2,3% 34 14 242,9% 350,0%

Kotar Jastrebarsko 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Ivančići (Jastrebarsko)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Lučelnica

(Pisarovina) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

4.1.2. Donje

Pokuplje 19 7 1 1,4% 2,1% 0,9% 60 26 2,9% 3,3% 40 19 200,0% 271,4%

Kotar i grad Sisak 19 7 1 1,4% 2,1% 0,9% 60 26 2,9% 3,3% 40 19 200,0% 271,4%

Sisak 11 4 1 0,8% 1,2% 0,9% 48 21 2,3% 2,7% 36 17 300,0% 425,0%

Topolovac (Sisak) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -5 -1 -100,0% -100,0%

Drenčina Stara

(Sisak) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

Vratečko (Sisak) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Stupno (Sisak) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Novo Selo

Palanječko (Sisak) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Odra Sisačka (Sisak) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Staro Pračno (Sisak) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

154

Gušće (Sisak) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

4.2. Kordun 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7% 329 110 15,8% 14,1% -148 14 -31,0% 14,6%

Kotar Slunj 471 96 6 34,7% 29,2% 5,7% 329 110 15,8% 14,1% -148 14 -31,0% 14,6%

Selište Drežničko

(1948. Slunj, 2001.

Rakovica)

136 28 0 10,0% 8,5% 0,0% 86 28 4,1% 3,6% -50 0 -36,8% 0,0%

Čatrnja (1948. Slunj,

2001. Rakovica) 113 24 1 8,3% 7,3% 0,9% 64 19 3,1% 2,4% -49 -5 -43,4% -20,8%

Drežnik Grad (1948.

Slunj, 2001.

Rakovica)

97 18 3 7,1% 5,5% 2,8% 69 26 3,3% 3,3% -28 8 -28,9% 44,4%

Smoljanac (1948.

Slunj, 2001. Plit. Jezera)

63 12 1 4,6% 3,6% 0,9% 33 11 1,6% 1,4% -31 -1 -48,4% -8,3%

Oštarski Stanovi

(1948. Slunj, 2001.

Rakovica)

14 3 0 1,0% 0,9% 0,0% 6 3 0,3% 0,4% -8 0 -57,1% 0,0%

Brdine (Slunj) 11 3 0 0,8% 0,9% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -11 -3 -100,0% -100,0%

Korita (Slunj) 14 2 0 1,0% 0,6% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -14 -2 -100,0% -100,0%

Irinovac (1948.

Slunj, 2001. Rakovica)

10 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 22 6 1,1% 0,8% 12 4 120,0% 200,0%

Lipovača (1948.

Slunj, 2001. Rakovica)

5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 10 4 0,5% 0,5% 5 3 100,0% 300,0%

Klanac (Slunj) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -4 -1 -100,0% -100,0%

Korana (1948. Slunj,

2001. Rakovica) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -2 0 -66,7% 0,0%

Slunj 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 10 3 0,5% 0,4% 9 2 900,0% 200,0%

Jamarje (Slunj) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Grabovac

(Rakovica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 20 7 1,0% 0,9% 20 7 2000,0% 700,0%

Rakovica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 2 0,4% 0,3% 8 2 800,0% 200,0%

4.3. Banovina 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9% 29 10 1,4% 1,3% 27 10 1350,0% 1000,0%

Kotar Petrinja 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9% 24 8 1,2% 1,0% 22 8 1100,0% 800,0%

Mađari (Petrinja) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Sunja (Petrinja) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Petrinja 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 18 5 0,9% 0,6% 18 5 1800,0% 500,0%

Mošćenica (Petrinja) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 2 0,2% 0,3% 4 2 400,0% 200,0%

Taborište (Petrinja) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

155

Kotar Kostajnica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Veliko Krčevo (Majur)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

4.4. Zagreb 57 28 18 4,2% 8,5% 17,0% 493 196 23,7% 25,2% 418 168 557,3% 600,0%

Kotar i grad

Zagreb 57 28 11 4,2% 8,5% 10,4% 440 179 21,2% 23,0% 372 151 547,1% 539,3%

Zagreb 53 25 11 3,9% 7,6% 10,4% 349 149 16,8% 19,2% 285 124 445,3% 496,0%

Dolje (Zagreb) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

Sesvete (Zagreb) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Čučerje (Zagreb) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 58 17 2,8% 2,2% 57 16 5700,0% 1600,0%

Hrvatski Leskovac

(Zagreb) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% 6 2 600,0% 200,0%

Kupinečki Kraljevec (Zagreb)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% 6 2 600,0% 200,0%

Zaprešić 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Sveti Križ (Marija

Gorica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Donja Pušća (Pušća) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Donji Stupnik

(Stupnik) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Lučko (Zagreb) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Prekvršje (Zagreb) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Paruževina (Zagreb) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Vukovo Selo

(Brdovec) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Dugo Selo 0 0 4 0,0% 0,0% 3,8% 7 3 0,3% 0,4% 3 3 75,0% 300,0%

Dugo Selo 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8% 3 1 0,1% 0,1% 0 1 0,0% 100,0%

Obedišće (1948. Dugo Selo, 2001.

Križ)

0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 2 1 0,1% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Hrušćica (Rugvica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Kotar Vrbovec 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8% 0 0 0,0% 0,0% -3 0 -100,0% 0,0%

Cugrovec (Vrbovec) 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8% 0 0 0,0% 0,0% -3 0 -100,0% 0,0%

Kotar Velika

Gorica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 35 10 1,7% 1,3% 35 10 3500,0% 1000,0%

Velika Gorica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 3 0,4% 0,4% 8 3 800,0% 300,0%

156

Kuče (V. Gorica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 9 2 0,4% 0,3% 9 2 900,0% 200,0%

Velika Mlaka (V.

Gorica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 1 0,4% 0,1% 8 1 800,0% 100,0%

Drenje Šćitarjevsko

(V. Gorica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Donji Čehi (Zagreb) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Odranski Obrež (Zagreb)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Pustike (Kravarsko) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Samobor 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 3 0,5% 0,4% 10 3 1000,0% 300,0%

Rakitje (Sv. Nedelja)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% 6 2 600,0% 200,0%

Samobor 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Kotar Sveti Ivan

Zelina 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Zadrkovec (Sv. Ivan

Zelin) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

4.5. Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9% 6 4 0,3% 0,5% 1 1 20,0% 33,3%

Kotar i grad

Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9% 6 4 0,3% 0,5% 1 1 20,0% 33,3%

Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9% 6 4 0,3% 0,5% 1 1 20,0% 33,3%

4.6. Hrvatsko

Zagorje 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 3 0,1% 0,4% 3 3 300,0% 300,0%

Kotar Pregrada 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 2 0,1% 0,3% 2 2 200,0% 200,0%

Krapinske Toplice 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Mali Tabor (Hum na

Sutli) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Donja

Stubica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Strmec Stubički

(Stub. Toplice) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

4.7. Međimurje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 19 7 0,9% 0,9% 15 6 375,0% 600,0%

Kotar i grad

Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 19 7 0,9% 0,9% 15 6 375,0% 600,0%

Čakovec 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -3 0 -75,0% 0,0%

Kotoriba 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 2 0,5% 0,3% 10 2 1000,0% 200,0%

157

Koprivnica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 2 0,1% 0,3% 2 2 200,0% 200,0%

Nedelišće 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Belica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

4.8. Podravina 7 3 0 0,5% 0,9% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% -1 -1 -14,3% -33,3%

Kotar Đurđevac 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% -2 -1 -33,3% -50,0%

Kladare (Pitomača) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 1 0 33,3% 0,0%

Pitomača (Đurđevac)

3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Kotar Ludbreg 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Mali Bukovec (Ludbreg)

1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Kotar i grad

Koprivnica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Veliki Poganac

(Rasinja) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

4.9. Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 10 4 0,5% 0,5% 9 4 900,0% 400,0%

Kotar Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 10 4 0,5% 0,5% 9 4 900,0% 400,0%

Gornja Brckovčina

(Križevci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 2 1 0,1% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Križevci 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

Brezovljani (Sv.

Ivan Žabno) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 2 0,1% 0,3% 2 2 200,0% 200,0%

4.10. Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 28 12 1,3% 1,5% 18 10 180,0% 500,0%

Kotar i grad

Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 28 12 1,3% 1,5% 18 10 180,0% 500,0%

Gornje Plavnice

(Bjelovar) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -5 -1 -100,0% -100,0%

Bjelovar 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 18 8 0,9% 1,0% 13 7 260,0% 700,0%

Prespa (Bjelovar) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% 6 2 600,0% 200,0%

Kašljavac (Šandrovac)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Ždralovi (Bjelovar) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

4.11. Moslavina 23 7 5 1,7% 2,1% 4,7% 40 14 1,9% 1,8% 12 7 42,9% 100,0%

Kotar Čazma 18 5 1 1,3% 1,5% 0,9% 25 10 1,2% 1,3% 6 5 31,6% 100,0%

Andigola (Čazma) 13 3 1 1,0% 0,9% 0,9% 5 1 0,2% 0,1% -9 -2 -64,3% -66,7%

158

Staro Selo (Čazma) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Vrtlinska (Čazma) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -1 0 -50,0% 0,0%

Novoselec (Križ) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 3 0,3% 0,4% 6 3 600,0% 300,0%

Ivanić-Grad 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 2 0,4% 0,3% 8 2 800,0% 200,0%

Bojana (Čazma) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Kloštar Ivanić 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Zaklepica (Ivanić-

Grad) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Garešnica 3 1 4 0,2% 0,3% 3,8% 0 0 0,0% 0,0% -7 -1 -100,0% -100,0%

Samarica

(Garešnica) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -4 -1 -100,0% -100,0%

Rogoža (Garešnica) 0 0 3 0,0% 0,0% 2,8% 0 0 0,0% 0,0% -3 0 -100,0% 0,0%

Kotar Kutina 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 12 3 0,6% 0,4% 10 2 500,0% 200,0%

Ilova (Kutina) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

Repušnica (Kutina) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0,3% 0,3% 7 2 700,0% 200,0%

Mustafina Klada (V. Ludina)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 1 0,2% 0,1% 5 1 500,0% 100,0%

Kotar Grubišno

Polje 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Grubišno Polje 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%


(Slavonija i

Baranja)

533 130 60 39,3% 39,5% 56,6% 742 264 35,7% 33,9% 149 134 25,1% 103,1%

5.1. Slavonija 533 130 59 39,3% 39,5% 55,7% 724 257 34,8% 33,0% 132 127 22,3% 97,7%

5.2. Baranja 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 18 7 0,9% 0,9% 17 7 1700,0% 700,0%

5.1. Slavonija 533 130 59 39,3% 39,5% 55,7% 719 255 34,6% 32,8% 127 125 21,5% 96,2%

Kotar i grad N.

Gradiška 113 33 10 8,3% 10,0% 9,4% 91 36 4,4% 4,6% -32 3 -26,0% 9,1%

Nova Gradiška 21 5 1 1,5% 1,5% 0,9% 27 13 1,3% 1,7% 5 8 22,7% 160,0%

Starci (Nova

Gradiška) 20 5 1 1,5% 1,5% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -21 -5 -100,0% -100,0%

Rešetari (Nova

Gradiška) 11 4 0 0,8% 1,2% 0,0% 21 8 1,0% 1,0% 10 4 90,9% 100,0%

Gorica (Nova

Gradiška) 15 3 0 1,1% 0,9% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -15 -3 -100,0% -100,0%

Vrbova (1948. N.

Gradiška, 2001. S. 10 2 4 0,7% 0,6% 3,8% 0 0 0,0% 0,0% -14 -2 -100,0% -100,0%

159

Petrovo Selo)

Oštri Vrh (Nova

Gradiška) 10 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 0 0 0,0% 0,0% -12 -2 -100,0% -100,0%

Dubovac (1948. N.

Gradiška, 2001. G.

Bogićevci)

6 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -6 -2 -100,0% -100,0%

Poljane (Nova Gradiška)

5 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -5 -2 -100,0% -100,0%

Blažević Dol (St.

Petrovo Selo) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Gunjavci (1948. N. Gradiška, 2001.

Rešetari)

3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Cernik (Nova Gradiška)

3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Prvča (Nova

Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

Cernička Šagovina (Nova Gradiška)

2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

Kovačevac (Nova

Gradiška) 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -2 -1 -100,0% -100,0%

Adžamovci (1948. N. Gradiška, 2001.

Rešetari)

1 1 2 0,1% 0,3% 1,9% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Okučani (Nova

Gradiška) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Tisovac (Nova

Gradiška) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Staro Petrovo Selo 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 14 4 0,7% 0,5% 14 4 1400,0% 400,0%

Ljupina (Nova

Gradiška) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

Bili Brig (Nova Kapela)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Gornji Lipovac

(Nova Kapela) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Baćin Dol (Cernik) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Stara Kapela

(Dubrava) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar i grad

Vinkovci 83 19 6 6,1% 5,8% 5,7% 136 45 6,5% 5,8% 47 26 52,8% 136,8%

Rokovci (1948.

Vinkovci, 2001. Andrijaševci)

25 6 2 1,8% 1,8% 1,9% 63 20 3,0% 2,6% 36 14 133,3% 233,3%

Andrijaševci (1948.

Vinkovci, 2001. 25 5 0 1,8% 1,5% 0,0% 34 11 1,6% 1,4% 9 6 36,0% 120,0%

160

Andriješevci)

Vinkovci 17 4 2 1,3% 1,2% 1,9% 22 10 1,1% 1,3% 3 6 15,8% 150,0%

Retkovci (1948.

Vinkovci, 2001.

Ivankovo)

7 2 0 0,5% 0,6% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% -5 -1 -71,4% -50,0%

Nuštar (1948. Vinkovci, 2001.

Nuštar)

5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% -2 0 -40,0% 0,0%

Ilača (1948. Vinkovci, 2001.

Tovarnik)

4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 2 0 50,0% 0,0%

Ivankovo (1948.

Vinkovci, 2001. Ivankovo)

0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 6 1 0,3% 0,1% 5 1 500,0% 100,0%

Vinkovačko Novo

Selo (Vinkovci) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Kotar i grad

Virovitica 90 19 9 6,6% 5,8% 8,5% 90 30 4,3% 3,9% -9 11 -9,1% 57,9%

Levinovac (1948. Virovitica, 2001.

Suhopolje)

52 12 0 3,8% 3,6% 0,0% 10 4 0,5% 0,5% -42 -8 -80,8% -66,7%

Dolić (Virovitica) 10 1 0 0,7% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -10 -1 -100,0% -100,0%

Trnava Cabunska

(Virovitica) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -6 -1 -100,0% -100,0%

Korija (Virovitica) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -4 -1 -100,0% -100,0%

Cabuna (Virovitica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Virovitica 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 12 4 0,6% 0,5% 11 4 1100,0% 400,0%

Pčelić (1948. Virovitica, 2001.

Suhopolje)

0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 25 7 1,2% 0,9% 24 7 2400,0% 700,0%

Suhopolje 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 17 5 0,8% 0,6% 17 5 1700,0% 500,0%

Rodin Potok (1948.

Virovitica, 2001.

Suhopolje)

19 4 5 1,4% 1,2% 4,7% 12 4 0,6% 0,5% -12 0 -50,0% 0,0%

Rezovac

(Virovitica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Pepelana

(Suhopolje) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Pivnica Slavonska

(Suhopolje) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Milanovac

(Virovitica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Gvozdanska

(Suhopolje) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

161

Podgorje

(Virovitica) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar i grad Sl.

Brod 45 11 7 3,3% 3,3% 6,6% 49 17 2,4% 2,2% -3 6 -5,8% 54,5%

Bicko Selo (1948. Sl. Brod, 2001.

Garčin)

21 3 2 1,5% 0,9% 1,9% 22 6 1,1% 0,8% -1 3 -4,3% 100,0%

Slavonski Brod 10 2 1 0,7% 0,6% 0,9% 14 7 0,7% 0,9% 3 5 27,3% 250,0%

Zagrađe (Slavonski Brod)

5 2 1 0,4% 0,6% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -6 -2 -100,0% -100,0%

Podvinje (Slavonski

Brod) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% 0 1 0,0% 100,0%

Vranovci (Slavonski Brod)

1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Stari Slatnik

(Slavonski Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Staro Topolje

(Slavonski Brod) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Brodski Stupnik

(Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Grabarje Brodsko

(Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,2% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Slobodnica

(Slavonski Brod) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Donja Vrba (Gornja

Vrba) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 1 0,2% 0,1% 5 1 500,0% 100,0%

Podcrkavlje 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Kotar Podravska

Slatina 43 9 3 3,2% 2,7% 2,8% 58 19 2,8% 2,4% 12 10 26,1% 111,1%

Pecka (Podravska Slatina)

23 4 2 1,7% 1,2% 1,9% 0 0 0,0% 0,0% -25 -4 -100,0% -100,0%

Čađavički Lug

(Podravska Slatina) 9 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -9 -2 -100,0% -100,0%

Sladojevački Lug (2001. Slatina)

7 1 0 0,5% 0,3% 0,0% 10 2 0,5% 0,3% 3 1 42,9% 100,0%

Podravska Slatina

(2001. Slatina) 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 34 12 1,6% 1,5% 31 11 1033,3% 1100,0%

Gornji Meljani (1948. Podravska

Slatina)

1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Vaška (1948. Podravska Slatina)

0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Sladojevci (Slatina) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 9 2 0,4% 0,3% 9 2 900,0% 200,0%

Bakić (Slatina) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

162

Bistrica (Slatina) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Nova Bukovica 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Novska 36 7 5 2,7% 2,1% 4,7% 23 9 1,1% 1,2% -18 2 -43,9% 28,6%

Novska 14 3 2 1,0% 0,9% 1,9% 7 4 0,3% 0,5% -9 1 -56,3% 33,3%

Drenov Bok (1948.

Novska, 2001. Jasenovac)

13 2 0 1,0% 0,6% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% -10 -1 -76,9% -50,0%

Lipovljani (1948.

Novska) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -5 0 -83,3% 0,0%

Višnjica (Jasenovac) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9% 3 2 0,1% 0,3% -1 1 -25,0% 100,0%

Brestača (Novska) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Košutarica (Novska) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Puska (Jasenovac) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 9 1 0,4% 0,1% 9 1 900,0% 100,0%

Kotar i grad Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9% 52 20 2,5% 2,6% 34 13 188,9% 185,7%

Osijek 17 7 1 1,3% 2,1% 0,9% 38 17 1,8% 2,2% 20 10 111,1% 142,9%

Tenja (Osijek) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 10 2 0,5% 0,3% 10 2 1000,0% 200,0%

Višnjevac (Osijek) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Kotar i grad

Vukovar 23 6 10 1,7% 1,8% 9,4% 70 23 3,4% 3,0% 37 17 112,1% 283,3%

Lovas (1948.

Vukovar) 14 3 6 1,0% 0,9% 5,7% 27 9 1,3% 1,2% 7 6 35,0% 200,0%

Vukovar 9 3 3 0,7% 0,9% 2,8% 34 9 1,6% 1,2% 22 6 183,3% 200,0%

Mikluševci

(Vukovar) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Tovarnik 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 8 4 0,4% 0,5% 8 4 800,0% 400,0%

Ilok 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Pakrac 28 4 2 2,1% 1,2% 1,9% 48 17 2,3% 2,2% 18 13 60,0% 325,0%

Poljana (1948.

Pakrac, 2001. Lipik) 8 2 0 0,6% 0,6% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% -5 -1 -62,5% -50,0%

Marino Selo

(Pakrac) 10 1 1 0,7% 0,3% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -11 -1 -100,0% -100,0%

Novi Majur (Pakrac) 10 1 0 0,7% 0,3% 0,0% 7 3 0,3% 0,4% -3 2 -30,0% 200,0%

Gornji Ćaglić (Pakrac)

0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Pakrac 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 27 10 1,3% 1,3% 27 10 2700,0% 1000,0%

Badljevina (Pakrac) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 1 0,2% 0,1% 5 1 500,0% 100,0%

Lipik 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Stari Majur (Pakrac) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

163

Kotar i grad Sl.

Požega 17 4 1 1,3% 1,2% 0,9% 50 18 2,4% 2,3% 32 14 177,8% 350,0%

Trenkovo

(Slavonska Požega) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -6 -1 -100,0% -100,0%

Pleternica (1948. Slavonska Požega)

5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -4 0 -80,0% 0,0%

Velika (Slavonska

Požega) 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -4 -1 -100,0% -100,0%

Kutjevo (1948. Slavonska Požega)

2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 0 0 0,0% 0,0%

Ciglenik (Slavonska

Požega) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Slavonska Požega (2001. Požega)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 36 12 1,7% 1,5% 36 12 3600,0% 1200,0%

Alilovci (Kaptol) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 1 0,3% 0,1% 7 1 700,0% 100,0%

Gornji Emovci (Požega)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Stara Lipa (Požega) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Vetovo (Kutjevo) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% 1 1 100,0% 100,0%

Kotar Županja 9 3 2 0,7% 0,9% 1,9% 2 2 0,1% 0,3% -9 -1 -81,8% -33,3%

Soljani (Županja) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -6 -1 -100,0% -100,0%

Županja 2 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 2 2 0,1% 0,3% 0 1 0,0% 100,0%

Strošinci (Županja) 1 1 2 0,1% 0,3% 1,9% 0 0 0,0% 0,0% -3 -1 -100,0% -100,0%

Kotar Đakovo 8 2 1 0,6% 0,6% 0,9% 16 7 0,8% 0,9% 7 5 77,8% 250,0%

Drenje (Đakovo) 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -5 -1 -100,0% -100,0%

Strizivojna (1948.

Đakovo) 3 1 1 0,2% 0,3% 0,9% 6 3 0,3% 0,4% 2 2 200,0% 200,0%

Đakovo 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Gašinci (Satnica Đakovačka)

0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

Kuševac (Đakovo) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 2 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Kotar Orahovica 6 2 1 0,4% 0,6% 0,9% 11 4 0,5% 0,5% 4 2 57,1% 100,0%

Orahovica 5 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 11 4 0,5% 0,5% 6 3 120,0% 300,0%

Čačinci (Orahovica) 1 1 0 0,1% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -1 -1 -100,0% -100,0%

Slatinski Drenovac

(Orahovica) 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Kotar Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 13 4 0,6% 0,5% 7 2 116,0% 100,0%

Našice 6 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 0 -1 0,0% -50,0%

164

Đurđenovac 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 3 0,3% 0,4% 7 3 700,0% 300,0%

Kotar Donji

Miholjac 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -6 -1 -100,0% -100,0%

Moslavački Krčenik

(Donji Miholjac) 6 1 0 0,4% 0,3% 0,0% 0 0 0,0% 0,0% -6 -1 -100,0% -100,0%

Kotar Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 10 4 0,5% 0,5% 7 3 233,3% 300,0%

Daruvar 3 1 0 0,2% 0,3% 0,0% 1 1 0,0% 0,1% -2 0 -66,7% 0,0%

Đulovac 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 5 2 0,2% 0,3% 5 2 500,0% 200,0%

Sirač 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 4 1 0,2% 0,1% 4 1 400,0% 100,0%

Kotar Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

Valpovo 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 0 0 0,0% 0,0% -1 0 -100,0% 0,0%

5.2. Baranja 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 18 7 0,9% 0,9% 17 7 1700,0% 700,0%

Kotar Beli

Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 18 7 0,9% 0,9% 17 7 1700,0% 700,0%

Beli Manastir 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 3 1 0,1% 0,1% 2 1 200,0% 100,0%

Ukupno R.

Hrvatska: 1357 329 106 2080 778 617 449 42,2% 136,5%

Južna Hrvatska (Dalmacija) Dalmacija, povijesno-geografska regija u južnoj Hrvatskoj. Obuhvaća područje uz Jadransko more u granicama Hrvatske od Hrvatskoga primorja (Tribanj) na sjeverozapadu do granice s Crnom Gorom (rt Oštro) na jugoistoku,

uključujući gotovo sve jadranske otoke, osim kvarnerskih. S kopnene strane na sjeveroistoku granica joj je državna granica prema Bosni i Hercegovini (planinsko područje Dinara – Kamešnica – Zavelin). Sastoji se od obalnog dijela, otočnog dijela i unutrašnjosti (Dalmatinska zagora ili Zagora). Područje Dalmacije dijeli se na sjevernu (gravitacijsko područje Zadra i Šibenika), srednju (gravitacijsko područje Splita) i južnu Dalmaciju (gravitacijsko područje

Dubrovnika). Prostor te regije obuhvaćen je Dubrovačko-neretvanskom, Splitsko-dalmatinskom, Šibensko-kninskom i Zadarskom županijom.

Sjeverno hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima) Prostor povijesno-geografske regije Sjeverno hrvatsko primorje obuhvaćen je Istarskom županijom i Kvarnerom (u širem smislu, sjeverni dio Jadranskoga mora između velebitske I istarske obale) s otocima Cres, Lošinj, Krk I Rab koji

pripadaju Primorsko-goranskoj županiji.

Gorska Hrvatska (Gorski Kotar i Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) Prostor Gorske Hrvatske (Gorski kotar, Lika i Ogulinsko-plaščanska udolina) obuhvaćen je Primorsko-goranskom županijom bez Kvarnera i otoka Cres, Lošinj, Krk i Rab, te Ličko-senjskom županijom. To je najslabije i najrjeđe

naseljena hrvatska makroregija, s najmanjim udjelom urbanog stanovništva i najvećim udjelom patuljastih naselja (do 100 st.). Gorski kotar je planinski kraj u zaleđu Riječkoga zaljeva. Veći je dio Gorskoga kotara u Primorsko-

goranskoj, a manji, jugoistočni dio u Karlovačkoj županiji. Od Slovenije na sjeverozapadu odvojen je dolinama rijekâ Čabranke i Kupe. Na istoku postupno prelazi u niže krške ravnjake oko Ogulina, a na jugoistoku se veže s Likom. Lika je povijesno-geografska regija u jugozapadnome dijelu Hrvatske, između Velebita na zapadu te Plješevice i masiva Kapele na istoku. U ranome srednjemu vijeku (u hrv. historiografiji rani srednji vijek traje od VII. st. i doseljenja

Hrvata do kraja samostalnoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije kraj XI. st.), kada su područje Like naselili Hrvati, postupno su se oblikovale tri županije: Lika, Gacka i Krbava. Na prostoru Gorske Hrvatske nema pravog

makroregionalnog i regionalnog centra (središta), žarišta demografske koncentracije i gospodarskog razvoja, a ima mnogo vrlo malih naselja bez ikakvih centralnih funkcija. Subregionalni centri su: Čabar, Delnice, Donji Lapac, Gospić,

Gračac, Ogulin, Otočac, Senj, Korenica (prije Titova Korenica) i Vrbovsko. Svi su ostali centri primorskoga, goranskoga i ličkog prostora nedovoljno razvijeni maleni, sekundarni (lokalni) centri.

Središnja Hrvatska

Povijesno-geografska regija Središnja Hrvatska obuhvaća zapadni dio peripanonskoga prostora, od Mure i Drave do Gorskoga kotara, Like i granice s BiH. Čine je županije: Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Mikroregije Središnje Hrvatske su: Zagreb, Hrvatsko Zagorje, Međimurje, Podravina (Gornja i Srednja), Moslavina, Kordun,

Pokuplje (dio), Posavina (Gornja), Poglinje, Pounje.

Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske i Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur., Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976., 226; Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, knjiga 1, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb

2008., 541).

165

Tablica 14. Povijesno-geografske regije, kotari, gradovi izvan sastava kotara i naselja R. Hrvatske 1948. i 2001. godine u kojima se nalazi prezime Hodak, a

prema administrativno-teritorijalnoj organizaciji iz 1948. godine

Naziv

regije/kotara/naselja

(općine)

Broj

nositelja

prezimena

u regiji/


god.

Broj obitelji s

tim


kotaru/nase

lju 1948. god.

Broj nositelja

prezimena


lju koji

nemaju svoje

domaćinstv

o (podstanari,

namještenic

i i sl.) 1948. god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u regiji/

kotaru/nase

lju u odnosu na

ukupan

broj nositelja

prezimena

u NRH 1948. god.

Postotni

udio

obitelji s tim

prezimeno

m u regiji/

kotaru/nase

lju u

odnosu na ukupan

broj obitelji

s tim prezimeno

m u NRH

1948. god.

Postotni

udio

nositelja prezimena

u regiji/

kotaru koji nemaju

svoje

domaćinstv

o

(podstanari,

namještenici i sl.) u

odnosu na

uk. br. nos. prez. koji

nemaju

svoje doma. u

NRH 1948. god.

Broj

nositelja

prezimena

u regiji/


god.

Broj obitelji s

tim


kotaru/nase

lju 2001. god.

Postotni udio

nositelja

prezimena u regiji/

kotaru/nase

lju u odnosu na

ukupan

broj nositelja

prezimena

u RH 2001. god.

Postotni

udio

obitelji s tim

prezimeno

m u regiji/

kotaru/nase

lju u

odnosu na ukupan

broj obitelji

s tim prezimeno

m u RH

2001. god.

Saldo broja nositelja

prezimena


lju u


Saldo broja

obitelji s

tim

prezimeno

m u regiji/

kotaru/naselju u

odnosu na

1948. god.

Postotak povećanja

/smanjenja

broja

nositelja

prezimena


lju u


Postotak

povećanja /

smanjenja broja

obitelji s

tim prezimeno

m u regiji/

kotaru/naselju u

odnosu na

1948. god.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1. Južna Hrvatska

(Dalmacija) 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 16 4 0,8% 0,5% 16 4 1600,0% 400,0%

1.1. Južna Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 3 1 0,1% 0,1% 3 1 300,0% 100,0%

1.2. Srednja

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 7 2 0,3% 0,3% 7 2 700,0% 200,0%

1.3. Sjeverna

Dalmacija 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 6 1 0,3% 0,1% 6 1 600,0% 100,0%

2. Sjeverno

hrvatsko primorje

(Istra i Kvarner s

otocima):

9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 127 48 6,1% 6,2% 116 46 1054,5% 2300,0%

2.1. Istra 0 0 0 0,0% 0,0% 0,0% 39 12 1,9% 1,5% 39 12 3900,0% 1200,0%


9 2 2 0,7% 0,6% 1,9% 88 36 4,2% 4,6% 77 34 700,0% 1700,0%

3. Gorska

Hrvatska (Gorski

Kotar, Lika i

Ogulinsko-

plaščanska

209 46 7 15,4% 14,0% 6,6% 119 54 5,7% 6,9% -97 8 -44,9% 17,4%

166

udolina)

3.1. Gorski Kotar 5 2 0 0,4% 0,6% 0,0% 4 4 0,2% 0,5% -1 2 -20,0% 100,0%

3.2. Lika 204 44 6 15,0% 13,4% 5,7% 103 44 5,0% 5,7% -107 0 -51,0% 0,0%

3.3. Ogulinsko-


4. Središnja

Hrvatska 606 151 37 44,7% 45,9% 34,9% 1076 408 51,7% 52,4% 433 257 67,3% 170,2%

4.1. Pokuplje 30 11 4 2,2% 3,3% 3,8% 113 46 5,4% 5,9% 79 35 232,4% 318,2%

4.2. Kordun 471 96 2 34,7% 29,2% 1,9% 329 110 15,8% 14,1% -144 14 -30,4% 14,6%

4.3. Banovina 0 0 2 0,0% 0,0% 1,9% 29 10 1,4% 1,3% 27 10 1350,0% 1000,0%

4.4. Zagreb 57 28 18 4,2% 8,5% 17,0% 493 196 23,7% 25,2% 418 168 557,3% 600,0%

4.5. Varaždin 4 3 1 0,3% 0,9% 0,9% 6 4 0,3% 0,5% 1 1 20,0% 33,3%

4.6. Hrvatsko

Zagorje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 3 3 0,1% 0,4% -1 2 -25,0% 200,0%

4.7. Međimurje 4 1 0 0,3% 0,3% 0,0% 19 7 0,9% 0,9% 15 6 375,0% 600,0%

4.8. Podravina 7 3 0 0,5% 0,9% 0,0% 6 2 0,3% 0,3% -1 -1 -14,3% -33,3%

4.9. Križevci 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 10 4 0,5% 0,5% 9 4 900,0% 400,0%

4.10. Bjelovar 10 2 0 0,7% 0,6% 0,0% 28 12 1,3% 1,5% 18 10 180,0% 500,0%

4.11. Moslavina 23 7 5 1,7% 2,1% 4,7% 40 14 1,9% 1,8% 12 7 42,9% 100,0%


(Slavonija i

Baranja)

533 130 60 39,3% 39,5% 56,6% 742 264 35,7% 33,9% 149 134 25,1% 103,1%

5.1. Slavonija 533 130 59 39,3% 39,5% 55,7% 724 257 34,8% 33,0% 132 127 22,3% 97,7%

5.2. Baranja 0 0 1 0,0% 0,0% 0,9% 18 7 0,9% 0,9% 17 7 1700,0% 700,0%

Ukupno R.

Hrvatska: 1357 329 106 2080 778 617 449 42,2% 136,5%

Napomena: Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske i Hrvatskog prezimenika izračunao autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, ur., Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976., 226; Franjo Maletić i Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, knjiga 1, Golden marketing-


167

Tablica 15. Broj naselja u povijesno-geografskim regijama R. Hrvatske 1948. i 2001.

godine u kojima je zabilježeno prezime Hodak

Naziv regije

Broj

naselja u

kojima je

zabilježeno

prezime

Hodak

1948. god.

Postotni

udio u

odnosu na

ukupan

broj naselja

u kojima je

zabilježeno

prezime

Hodak u

NRH 1948.

god.

Broj

naselja u

kojima se

nalazi

prezime

Hodak

2001. god.

Postotni

udio u

odnosu na

ukupan

broj naselja

u kojima je

zabilježeno

prezime

Hodak u

RH 2001.

god.

Saldo broja

naselja u

regiji u

odnosu na

1948. god.

Postotak

povećanja

/smanjenja

broja

naselja u

regiji u

odnosu na

1948. god.

1 2 3 4 5 6 7

Južna Hrvatska (Dalmacija) 0 0,0% 3 1,5% 3 300,0%

Južna Dalmacija 0 0,0% 1 0,5% 1 100,0%

Srednja Dalmacija 0 0,0% 1 0,5% 1 100,0%

Sjeverna Dalmacija 0 0,0% 1 0,5% 1 100,0%

Sjeverno hrvatsko primorje 1 0,7% 19 9,6% 18 1800,0%

Istra 0 0,0% 5 2,5% 5 500,0%

Kvarner s otocima 1 0,7% 14 7,1% 13 1300,0%

Gorska Hrvatska 16 11,6% 17 8,6% 1 6,3%

Gorski Kotar 2 1,5% 3 1,5% 1 50,0%

Lika 13 9,4% 12 6,1% -1 -7,7%

Ogulinsko-plaščanska udolina 1 0,7% 2 1,0% 1 100,0%

Središnja Hrvatska 41 29,7% 76 38,6% 35 85,4%

Pokuplje 5 3,6% 9 4,6% 4 80,0%

Kordun 13 9,4% 11 5,6% -2 -15,4%

Banovina 2 1,5% 4 2,0% 2 100,0%

Zagreb 7 5,1% 25 12,7% 18 257,1%

Varaždin 1 0,7% 1 0,5% 0 0,0%

Hrvatsko Zagorje 0 0,0% 3 1,5% 3 300,0%

Međimurje 1 0,7% 5 2,5% 4 400,0%

Podravina 3 2,2% 2 1,0% -1 -33,3%

Križevci 1 0,7% 3 1,5% 2 200,0%

Bjelovar 2 1,5% 4 2,0% 2 100,0%

Moslavina 6 4,4% 9 4,6% 3 50,0%

Istočna Hrvatska 80 58,0% 82 41,6% 2 2,5%

Slavonija 79 57,3% 78 39,6% -1 -1,3%

Baranja 1 0,7% 4 2,0% 3 300,0%

Ukupno R. Hrvatska: 138 197 59 42,8%

Napomena: Prema podacima iz Leksika prezimena Socijalističke republike Hrvatske i Hrvatskog prezimenika izračunao

autor 11.09.2019. god. (Valentin Putanec i Petar Šimunović, urednici, Leksik prezimena Socijalističke republike

Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976., 226; Franjo Maletić i Petar



168

Tablica 16. Prezime Hodak, Slovačka

Ime i prezime Datum rođenja

– krštenja Mjesto rođenja - krštenja Roditelji Suprug/a

1 2 3 4 5

Agneta

Hodak k. 05.09.1660. Bijacovce, Levoča, Slovakia Joannes Hodak, Dorothea

Andream

Hodak k. 22.11.1682. Trnava, Trnava, Slovakia Stephano Hodak, Helena

Andreas

Hodak k. 16.01.1695. Prešov, Prešov, Slovakia Joanne Hodak, Helena

Helena Hodak k. 21.04.1696. Prešov, Prešov, Slovakia Jacobo Hodak, Helena

Barbara

Hodak k. 21.06.1784. Solivar, Prešov, Slovakia Andreas Hodak, Anna

Mariam

Hodak k. 05.12.1767. Pečovská Nova, Sabinov, Slovakia Jacobi Hodak, Helena

Andreas

Hodak k. 14.09.1785. Lieskovec, Humenné, Slovakia Michael Hodak, Anna Peres

Illena Hodak k. 01.11.1796. Rankovce, Košice-okolie, East

Slovakia Joane Hodak, Guschan

Georgius

Hodak k. 15.04.1819. Drietoma, Trenčín, Slovakia Joannes Hodak, Eva Czeleg

Maria Hodak k. 09.08.1778. Horná Štubňa, Turčianske Teplice,

Slovakia Georgius Hodak, Susanna

Susana Hodák k. 27.05.1849. Horná Štubňa, Turčianske Teplice,

Žilinský kraj, Slovakia

János Hodák, Maria

Lichtner

Joannes

Hodák k. 01.01.1865.

Konská, Žilina, Žilinský kraj,

Slovakia

Stephanus Hodák,

Catharina Chachala

Michaël

Hodák k. 10.12.1868. Krupina, Banská Bystrica, Slovakia

Michaël Hodák, Veronica

Deák

Julianna

Hodak k. 25.08.1872.

Hrabušice, Spišská Nová Ves,

Slovakia

Joseph Hodak, Anna

Neupaver

Anna Hodak k. 26.04.1886. Hrabušice, Spišská Nová Ves,

Slovakia

Joseph Hodak, Anna

Neupauer

Anna Hodak k. 01.07.1895. Veľká Udiča, Považská Bystrica,

Trenčiansky, Slovakia

Josephus Hodak, Susanna

Šagat

Elisabeth

Hodák-Illona k. 26.02.1850.

Višňové, Myjava, Bratislava,

Czechoslovakia

Joannes Hodák-Illona,

Maria Majerik

Napomena: Prema podacima iz FamilySearch tablicu načinio autor 11.09.2019. god. (FamilySearch, Family Tree. People Found in the Shared Family Tree, pristupano 28.07.2019., https://www.familysearch.org/tree/find/name?search=1&self=%7Chodak%7C0%7C0;

FamilySearch, Genealogies, Search Results for Genealogical Records, pristupano 28.07.2019.,

https://www.familysearch.org/search/tree/results?count=20&query=%2Bsurname%3AHodak~).

Tablica 17. Prezime Hodak, Češka

Ime i prezime

Datum rođenja

– krštenja –

smrti –

vjenčanja

Mjesto rođenja – krštenja – smrti –

vjenčanja Roditelji Suprug/a

1 2 3 4 5

Jakob Hodak v. 1763.

v. Přítluky, Břeclav, Jižni Moravě,

Česko

r. Pulgram/Bulhary, Břeclav, J.

Moravě, Česko

- Anna Maria

Bernhardt

Eugen Hodak 1862. Brno, Jižni Moravě, Česko - -

Leopold

Hodak 1862. Brno, Jižni Moravě, Česko - -

Napomena: Prema podacima iz FamilySearch tablicu načinio autor 11.09.2019. god. (Familia Austria. Österreichische

Gesellschaft für Genealogie und Geschichte. Datenbankabfrage – Einwohner. pristupano 19.12.2019., https://familia-

austria.at/index.php/datensammlungen/einwohner/list?start=0).

169

Tablica 18. Prezime Hodak, Austrija

Ime i prezime

Datum rođenja

– krštenja –

smrti –

vjenčanja

Mjesto rođenja – krštenja – smrti

– vjenčanja Roditelji Suprug/a

1 2 3 4 5

Mathias

Hodak

r. ~1773.

+ 25.11.1845.

v. 24.04.1798.

Hollabrunn, Lower Austria,

Austria


Austria

Niederfladnitz, Niederoesterreich,

Austria

Josefa

Huber

Anna Maria

Hodak

r. ~1805.

+ 17.01.1806.


Austria


Austria

Mathias Hodak, Josefa

Huber

Leopold

Hodak r. 10.11.1800.


Austria

Mathias Hodak, Josepha

Huberin

Antonia

Huber

Antonia

Hodak r. 15.02.1840.


Austria

Leopold Hodak, Antonia

Huber

Josef

Aschenbren

ner

Albertina

Anna Hodak r. 18.04.1841.

Niederfladnitz, Oberhollabrunn,

Lower Austria, Austria

Vinzenz Hodak, Rosalia

Kudlaczek

Mathias

Benedini

Vinzenz

Hodak

r. 28.12.1845.

k. 29.12.1845.

Niederfladnitz, Oberhollabrunn,

Lower Austria, Austria

Vinzenz Hodak, Rosalia

Kudlaczek

Wilhelmine

Viszoczky

Napomena: Prema podacima iz FamilySearch tablicu načinio autor 11.09.2019. god. (FamilySearch, Family Tree. People

Found in the Shared Family Tree, pristupano 28.07.2019.,

https://www.familysearch.org/tree/find/name?search=1&self=%7Chodak%7C0%7C0; FamilySearch, Genealogies,

Search Results for Genealogical Records, pristupano 28.07.2019.,


Tablica 19. Prezime Hodak, Mađarska

Ime i prezime Datum rođenja

– krštenja Mjesto rođenja - krštenja Roditelji Suprug/a

1 2 3 4 5

Susana Hodak k. 14.12.1764. Jobbágyi, Nógrád, Hungary Joannes Hodak, Catharina

Likasi

Veronica

Hodák

k. 26.01.1831. Rétság, Nógrád, Hungary Joannes Hodák, Cathar

Pilyák

Anna Hodák k. 21.05.1844. Balassagyarmat, Nógrád, Hungary János Hodák, Zusanna Boj?

Juliana Hodak k. 25.02.1755. Veszprém, Veszprém, Hungary Joannes Hodak, Mariana

Horvath

Juditha

Hodak

k. 18.05.1769. Egyházasradóc, Vas, Hungary Georgy Hodak, Eva Boda

Mihály

Hodák

k. 14.04.1766. Nádudvar, Hajdú, Hungary Mihály Hodák

Mihály

Hodák k. 29.08.1770. Nádudvar, Hajdú, Hungary Mihály Hodák

Ersébet

Hodak k. 29.03.1776. Nádudvar, Hajdú, Hungary Mihály Hodak

Lajos Hodák r. 31.07.1873. Eger, Heves, Hungary Vincentius Hodák, Maria

Varga Katalin Uri

Katalin

Hodak k. 31.07.1881.

Csanád, Pest-Pilis-Solt-Kiskun,

Hungary Jozsef Hodak, Mari Acs

Napomena: Balassagyarmat je naselje u Mađarskoj sjeveroistočno od Budimpešte, na rijeci Ipoly na samoj granici sa

Slovačkom. Jobbágyi je naselje u Mađarskoj sjeveroistočno od Budimpešte, a sjeverno od Hatvana. U Terezijanskom

urbaru u popisu stanovnika 1771. god. ne navodi se prezime Hodak. Prema podacima iz FamilySearch tablicu načinio

autor 11.09.2019. god. (FamilySearch, Family Tree. People Found in the Shared Family Tree, pristupano 28.07.2019.,

https://www.familysearch.org/tree/find/name?search=1&self=%7Chodak%7C0%7C0; FamilySearch, Genealogies,

Search Results for Genealogical Records, pristupano 28.07.2019.,


170

Tablica 20. Udio regionalnih centara Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Bjelovar u ukupnom broju

stanovnika R. Hrvatske u razdoblju 1948-2001. godina

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

1 2 3 4 5 6 7 8

Broj stanovnika R. Hrvatska 3.779.858 3.936.022 4.159.696 4.426.221 4.601.469 4.784.265 4.437.460

Broj stanovnika Zagreb 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724

Broj stanovnika Rijeka 66.998 73.616 98.759 129.173 158.030 165.693 143.800

Broj stanovnika Split 50.075 60.703 80.902 123.756 169.322 189.388 175.140

Broj stanovnika Osijek 49.037 56.538 71.782 92.603 103.026 104.761 90.411

Broj stanovnika Bjelovar 12.867 13.569 15.761 21.540 25.203 26.926 27.783

Ukupno Zagreb, Rijeka i Split 442.296 495.883 622.429 832.872 983.732 1.061.851 1.010.664

% od broja stanovnika RH 11,70% 12,60% 14,96% 18,82% 21,38% 22,19% 22,78%

Ukupno Zagreb, Rijeka, Split i Bjelovar

455.163 509.452 638.190 854.412 1.008.935 1.088.777 1.038.447


Ukupno Zagreb, Rijeka, Split i Osijek 491.333 552.421 694.211 925.475 1.086.758 1.166.612 1.101.075


Ukupno Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Bjelovar

491.469 552.557 694.347 925.611 1.086.894 1.166.748 1.101.211


Napomena: Prema statističkim podacima izračunao autor 25.09.2019. god. (Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.,

Državni zavod za statistiku RH, pristupano 23.09.2019., https://www.dzs.hr).

171

Tablica 21. Udio poljoprivrednog, nepoljoprivrednog, seoskog i gradskog stanovništva u

ukupnom stanovništvu R. Hrvatske prema popisima stanovništva u razdoblju 1948-2001. godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

1 2 3 4 5 6 7 8

Ukupno stanovništvo RH 3.779.858 3.936.022 4.159.696 4.426.221 4.601.469 4.784.265 4.437.460

Poljoprivredno stanovništvo 2.445.568 2.212.044 1.826.107 1.211.999

(1.428.788)

667.696

(676.696)

409.647

(435.368) 246.089

% od ukupnog stanovništva RH

64,70% 56,20% 43,90% 27,38%

(32,28%) 14,51%

(14,71%) 8,56%

(9,10%) 5,55%

Nepoljoprivredno

stanovništvo 1.334.290 1.723.978 2.333.589

3.214.322

(2.997.437)

3.933.796

(3.924.593)

4.374.732

(4.348.897) 4.191.181

% od ukupnog stanovništva RH

35,30% 43,80% 56,10% 72,62%

(67,72%) 85,49%

(85,29%) 91,44%

(90,90%) 94,45%

Seosko stanovništvo 3.235.558

(3.084.364)

3.307.833

(2.979.569)

2.879.577

(2.828.593)

2.610.307

(2.611.470)

2.411.565

(2.401.967)

2.331.812

(2.186.888) 2.058.538

% od ukupnog stanovništva

RH

85,60%

(81,60%)

84,04%

(75,70%)

69,23%

(68,00%)

58,97%

(59,00%)

52,41%

(52,20%)

48,74%

(45,71%) 46,39%

Gradsko stanovništvo 544.300

(695.494)

628.189

(956.453)

1.280.119

(1.331.103)

1.815.914

(1.814.751)

2.189.904

(2.199.502)

2.452.453

(2.597.377) 2.378.922

% od ukupnog stanovništva

RH

14,40%

(18,40%)

15,96%

(24,30%)

30,77%

(32,00%)

41,03%

(41,00%)

47,59%

(47,80%)

51,26%

(54,29%) 53,61%

Napomena: Zbog brojnih redefinicija pojmova grad, selo, naselje, mjesto, urbano, ruralno, općina, zajednica općina i td., brojnih promjena

područja županija, gradova, općina i naselja, brojnih metodologija obrade podataka, te prikaza podataka po različitom teritorijalnom ustroju koji otežavaju razlučivanja između ruralnih i urbanih područja i kvalitetno međusobno uspoređivanje gradova i urbanih cjelina u R.

Hrvatskoj teško je pratiti demografski razvoj regija i naselja u RH zbog čega se podaci i izračuni temeljeni na podacima iz popisa

stanovništva 1961., 1971., 1981. i 1991. god. međusobno razlikuju. Prema statističkim podacima izračunao autor 25.09.2019. god. (“Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj”, Metodološke upute 67/2011., Državni zavod za statistiku

Republike Hrvatske, Zagreb 2011., Tablica 7., stranica 19; Mirko Korenčić, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971, Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 54, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1979., 51; Paul F. Myers,

Arthur A. Campbell, “The Population of Yugoslavia”, International Population Statistics Reports, Series P-90, No. 5, U. S. Government

Printing Office, Washington, D. C. 1954., 31, 119; Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948 godine, Knjiga VI, Stanovništvo po rodnom kraju, Savezni zavod za statistiku Federativne narodne republike Jugoslavije, Beograd 1955., XIV).

172

Tablica 22. Broj stanovnika u godinama popisa i porast ili pad stanovništva po odabranim

naseljima u R. Hrvatskoj u razdoblju 1948-2001. godina

GRAD (OPĆINA) / Naselje Broj stanovnika u godini popisa stanovništva

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

1 2 3 4 5 6 7 8

GRAD ZAGREB 356.529 393.919 478.076 629.896 723.065 777.826 779.145

Zagreb 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724

SPLIT 54.187 64.874 85.374 129.203 176.303 200.459 188.694

Split 50.075 60.703 80.902 123.756 169.322 189.388 175.140

RIJEKA 67.088 73.718 98.759 129.173 158.226 165.904 144.043

Rijeka 66.998 73.616 98.759 129.173 158.030 165.693 143.800

OSIJEK 58.063 66.073 84.652 109.189 123.944 129.792 114.616

Osijek 49.037 56.538 71.782 92.603 103.026 104.761 90.411

SISAK 28.893 34.776 43.382 55.095 59.812 61.413 52.236

Sisak 13.293 19.238 26.647 38.458 43.494 45.792 36.785

VARAŽDIN 21.602 23.743 31.243 39.383 45.844 48.834 49.075

Varaždin 17.314 19.341 26.460 34.312 39.545 41.846 41.434

BJELOVAR 26.981 27.645 29.907 35.578 39.893 42.066 41.869

Bjelovar 12.867 13.569 15.761 21.540 25.203 26.926 27.783

GOSPIĆ 26.920 26.285 27.390 26.683 23.285 22.026 12.980

Gospić 4.204 5.127 6.767 8.046 8.725 9.025 6.088

KARLOVAC 44.974 50.342 58.013 63.887 69.622 73.426 59.395

Karlovac 26.690 31.842 40.180 47.543 55.031 59.999 49.082

PERUŠIĆ 11.674 10.958 9.952 8.607 6.379 5.648 3.494

Perušić 1.003 1.159 1.290 1.343 1.218 1.316 957

PETRINJA 24.293 25.070 27.465 30.545 33.124 35.151 23.413

Petrinja 5.221 5.858 8.065 12.155 15.778 18.706 13.801

PLITVIČKA JEZERA 9.292 9.198 8.898 8.086 7.383 7.156 4.668

Plitvička Jezera 13 98 152 458 692 547 381

SABORSKO 3.898 3.695 3.246 2.753 2.105 1.501 860

Saborsko 2.165 2.062 1.832 1.519 1.127 852 666

RAKOVICA 7.279 7.297 6.893 5.578 4.782 4.108 2.623

Rakovica 470 346 409 408 1.169 1.012 356

SLUNJ 17.004 16.518 15.798 13.629 11.799 10.096 6.096

Slunj 683 1.051 1.249 1.705 1.968 2.026 1.776

Čatrnja (Rakovica) 273 239 217 233 0 0 207

Drežnik Grad 649 646 604 618 725 830 397

Grabovac 271 322 309 251 224 209 241

Irinovac 115 131 128 129 0 0 127

Oštarski Stanovi 208 205 215 227 0 0 179

Selište Drežničko 622 507 399 433 654 649 348

Željava 374 382 455 245 175 150 51

Ličko Petrovo Selo 257 260 362 346 325 284 101

Republika Hrvatska 3.779.858 3.936.022 4.159.696 4.426.221 4.601.469 4.784.265 4.437.460

Gradsko stanovništvo RH 544.300 628.189 1.280.119 1.815.914 2.189.904 2.452.453 2.378.922

% od ukupnog stanovništva RH 14,40% 15,96% 30,77% 41,03% 47,59% 51,26% 53,61%

Napomena: Imena gradova i općina napisana su velikim tiskanim slovima, a imena naselja malim pisanim slovima. Prema statističkim podacima izračunao autor 25.09.2019. god. (Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku RH,

pristupano 23.09.2019., https://www.dzs.hr).

173


naseljima u R. Hrvatskoj u razdoblju 1948-2001. godina - nastavak

GRAD (OPĆINA) / Naselje Porast ili pad stanovništva u razdoblju

1948-1961. 1961-1981. 1981-2001. 1948-2001.

1 9 10 11 12 13 14 15 16

GRAD ZAGREB 121.547 34,09% 244.989 51,24% 56.080 7,76% 422.616 118,54%

Zagreb 117.545 36,14% 213.612 48,24% 35.344 5,38% 366.501 112,69%

SPLIT 31.187 57,55% 90.929 106,51% 12.391 7,03% 134.507 248,23%

Split 30.827 61,56% 88.420 109,29% 5.818 3,44% 125.065 249,76%

RIJEKA 31.671 47,21% 59.467 60,21% -14.183 -8,96% 76.955 114,71%

Rijeka 31.761 47,41% 59.271 60,02% -14.230 -9,00% 76.802 114,63%

OSIJEK 26.589 45,79% 39.292 46,42% -9.328 -7,53% 56.553 97,40%

Osijek 22.745 46,38% 31.244 43,53% -12.615 -12,24% 41.374 84,37%

SISAK 14.489 50,15% 16.430 37,87% -7.576 -12,67% 23.343 80,79%

Sisak 13.354 100,46% 16.847 63,22% -6.709 -15,43% 23.492 176,72%

VARAŽDIN 9.641 44,63% 14.601 46,73% 3.231 7,05% 27.473 127,18%

Varaždin 9.146 52,82% 13.085 49,45% 1.889 4,78% 24.120 139,21%

BJELOVAR 2.926 10,84% 9.986 33,39% 1.976 4,95% 14.888 55,18%

Bjelovar 2.894 22,49% 9.442 59,91% 2.580 10,24% 14.916 115,92%

GOSPIĆ 470 1,75% -4.105 -14,99% -10.305 -44,26% -13.940 -51,78%

Gospić 2.563 60,97% 1.958 28,93% -2.637 -30,22% 1.884 44,81%

KARLOVAC 13.039 28,99% 11.609 20,01% -10.227 -14,69% 14.421 32,07%

Karlovac 13.490 50,54% 14.851 36,96% -5.949 -10,81% 22.392 83,90%

PERUŠIĆ -1.722 -14,75% -3.573 -35,90% -2.885 -45,23% -8.180 -70,07%

Perušić 287 28,61% -72 -5,58% -261 -21,43% -46 -4,59%

PETRINJA 3.172 13,06% 5.659 20,60% -9.711 -29,32% -880 -3,62%

Petrinja 2.844 54,47% 7.713 95,64% -1.977 -12,53% 8.580 164,34%

PLITVIČKA JEZERA -394 -4,24% -1.515 -17,03% -2.715 -36,77% -4.624 -49,76%

Plitvička Jezera 139 1069,23% 540 355,26% -311 -44,94% 368 2830,77%

SABORSKO -652 -16,73% -1.141 -35,15% -1.245 -59,14% -3.038 -77,94%

Saborsko -333 -15,38% -705 -38,48% -461 -40,91% -1.499 -69,24%

RAKOVICA -386 -5,30% -2.111 -30,63% -2.159 -45,15% -4.656 -63,96%

Rakovica -61 -12,98% 760 185,82% -813 -69,55% -114 -24,26%

SLUNJ -1.206 -7,09% -3.999 -25,31% -5.703 -48,33% -10.908 -64,15%

Slunj 566 82,87% 719 57,57% -192 -9,76% 1.093 160,03%

Čatrnja (Rakovica) -56 -20,51% -217 -100,0% 207 0,00% -66 -24,18%

Drežnik Grad -45 -6,93% 121 20,03% -328 -45,24% -252 -38,83%

Grabovac 38 14,02% -85 -27,51% 17 7,59% -30 -11,07%

Irinovac 13 11,30% -128 -100,0% 127 0,00% 12 10,43%

Oštarski Stanovi 7 3,37% -215 -100,0% 179 0,00% -29 -13,94%

Selište Drežničko -223 -35,85% 255 63,91% -306 -46,79% -274 -44,05%

Željava -223 -35,85% 255 63,91% -306 -46,79% -274 -44,05%

Ličko Petrovo Selo 105 40,86% -37 -10,22% -224 -68,92% -156 -60,70%

Republika Hrvatska 379.838 10,05% 441.773 10,62% -164.009 -3,56% 657.602 17,40%

Gradsko stanovništvo RH 735.819 135,19% 909.785 71,07% 189.018 7,95% 1.834.622 337,06%

Napomena: Imena gradova i općina napisana su velikim tiskanim slovima, a imena naselja malim pisanim slovima. Prema statističkim

podacima izračunao autor 25.09.2019. god. (Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku RH,

pristupano 23.09.2019., https://www.dzs.hr).

174


naseljima u R. Hrvatskoj u razdoblju 1948-2001. godina - nastavak

GRAD (OPĆINA) / Naselje Udio u ukupnom broju stanovnika RH

1948-1961. 1961-1981. 1981-2001.

1 17 18 19

GRAD ZAGREB 11,49% 15,71% 17,56%

Zagreb 10,64% 14,26% 15,59%

SPLIT 2,05% 3,83% 4,25%

Split 1,94% 3,68% 3,95%

RIJEKA 2,37% 3,44% 3,25%

Rijeka 2,37% 3,43% 3,24%

OSIJEK 2,04% 2,69% 2,58%

Osijek 1,73% 2,24% 2,04%

SISAK 1,04% 1,30% 1,18%

Sisak 0,64% 0,95% 0,83%

VARAŽDIN 0,75% 1,00% 1,11%

Varaždin 0,64% 0,86% 0,93%

BJELOVAR 0,72% 0,87% 0,94%

Bjelovar 0,38% 0,55% 0,63%

GOSPIĆ 0,66% 0,51% 0,29%

Gospić 0,16% 0,19% 0,14%

KARLOVAC 1,39% 1,51% 1,34%

Karlovac 0,97% 1,20% 1,11%

PERUŠIĆ 0,24% 0,14% 0,08%

Perušić 0,03% 0,03% 0,02%

PETRINJA 0,66% 0,72% 0,53%

Petrinja 0,19% 0,34% 0,31%

PLITVIČKA JEZERA 0,21% 0,16% 0,11%

Plitvička Jezera 0,00% 0,02% 0,01%

SABORSKO 0,08% 0,05% 0,02%

Saborsko 0,04% 0,02% 0,02%

RAKOVICA 0,17% 0,10% 0,06%

Rakovica 0,01% 0,03% 0,01%

SLUNJ 0,38% 0,26% 0,14%

Slunj 0,03% 0,04% 0,04%

Čatrnja (Rakovica) 0,01% 0,00% 0,00%

Drežnik Grad 0,01% 0,02% 0,01%

Grabovac 0,01% 0,00% 0,01%

Irinovac 0,00% 0,00% 0,00%

Oštarski Stanovi 0,01% 0,00% 0,00%

Selište Drežničko 0,01% 0,01% 0,01%

Željava 0,01% 0,01% 0,01%

Ličko Petrovo Selo 0,01% 0,01% 0,00%

Napomena: Imena gradova i općina napisana su velikim tiskanim slovima, a

imena naselja malim pisanim slovima. Prema statističkim podacima izračunao

autor 25.09.2019. god. (Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-

2001., Državni zavod za statistiku RH, pristupano 23.09.2019.,

https://www.dzs.hr).

175

Tablica 23. Prosječan broj članova u domaćinstvu/kućanstvu u R. Hrvatskoj u razdoblju 1921-

2011. godina Godina 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Prosječan broj članova u

domaćinstvu/kućanstvu

u R. Hrvatskoj

5,0 4,8 3,94 3,81 3,56 3,43 3,23 3,10 3,00 2,82

Napomena: Savska banovina 1921. god 4,96 člana u domaćinstvu, Primorska banovina 5,48 člana u domaćinstvu. Savska

banovina 1931. god. 4,82 člana u domaćinstvu, Primorska banovina 5,78 člana u domaćinstvu. Prema statističkim podacima

1921-2011. god. izračunao autor 25.09.2019. god. (Primorska banovina obuhvaća dijelove Dalmacije i jugozapadne dijelove

Bosne i Hercegovine.) (Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, Kraljevina Jugoslavija, Prisutno

stanovništvo, broj kuća i domaćinstava, knjiga I, Opšta državna statistika, Beograd 1937., stranica IX, XI; Paul F. Myers,

Arthur A. Campbell, The Population of Yugoslavia, U. S. Government Printing Office, Washington 1954., Tablica V-K,

stranica 49; Hrvatska u brojkama 2018, Stanovništvo prema popisima stanovništva, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb

2018., 7; Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2003., Stanovništvo i kućanstva prema popisima, Državni zavod za statistiku

RH, Zagreb 2003., 90; Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2010., Stanovništvo i kućanstva prema popisima, Državni

zavod za statistiku RH, Zagreb 2010., 121; Hrvatska u brojkama 2010, Stanovništvo prema popisima stanovništva, Državni

zavod za statistiku RH, Zagreb 2010., 7; Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2013., Stanovništvo i kućanstva prema

popisima po županijama, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb 2013., 126; Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2018.,

Stanovništvo i kućanstva prema popisima po županijama, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb 2018., 126).

176

Tablica 24. Popis stradalih Hodaka u Prvom svjetskom ratu

Redoslijed oznaka (Reihenfolge der Bezeichnungen): Ime,

šarža, vojno tijelo, pododio, zavičajna zemlja, kotar, mjesto,

godina rođenja, vijest (Name, Charge, Truppenkörper,

Unterabteilung, Heimatsland, Bezirk, Ort, Geburtsjahr,

Nachricht).

Popis gubitaka (Verlustliste)

Kaiserlich und Königlich

Kriegsministerium, Wien

Napomena

izdan dne

(ausgegeben am)

broj

(Nummer)

stranica

(Seite)

Hodak Emmerich, Korporal Tit. Zugsführer, Inf. Rgt. Nr. 39 24.9.1914. 16 37

Hodak Dane, Inft., k. u. LIR. Nr. 26, tot. 27.11.1914. 69 25

Hodak Grga, ErsRes., k. u. LIR. Nr. 26, verw. 27.11.1914. 69 25

Hodak Rudolf, Reslnft. statt Inft., IR. Nr. 78, 5. Komp.,

Kroatien, Karlovac, 1889, tot. 23.12.1914. 85 33

Hodak Dániel, Lt. i. d. Res., k. u. LIR. Nr. 26, 8. Komp, tot. 9.1.1915. 97 5

Hodak Dujo, Inft., IR. Nr. 79, 10. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1890, tot (10./11. 1914). 6.2.1915. 18

Hodak Gjuro, Inft., IR. Nr. 79, 11. Komp., Kroatien, Slunj

(L. Rijeka), Drežnik, 1891, kriegsgef. (Niš.) 6.2.1915. 121 18

Hodak Johann, ErsRes., IR. Nr. 79, 15. Komp., Kroatien,

Slunj (L. Rijeka), Drežnik, 1880, kriegsgef. (Niš.) 6.2.1915. 121 18

Hodak Leopold, Inft., IR. Nr. 79, 13. Komp., Kroatien, Slunj

(Modruš Rijeka), Drežnik, 1891, kriegsgef. (Niš.) 6.2.1915. 121 18

Hodak Petar, Inft., IR. Nr. 79, 13. Komp., Kroatien, Slunj (L.

Krbava), Drežnik, 1891, kriegsgef. (Niš.) 6.2.1915. 121 18

Hodak Dane, Reslnft, IR. Nr. 79, 4. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1888, verw. 27.3.1915. 130 17

Hodak Josef, Reslnft., IR. Nr. 94, 3. Komp., Böhmen,

Turnau, Olešnic, 1885, kriegsgef. 27.3.1915. 130 17

Hodak Marko, Reslnft., IR. Nr. 79, 16. Komp., Kroatien,

Slunj, Drežnik, 1886, verw. 27.3.1915. 130 17

Hodak Mile, Reslnft, IR. Nr. 79, 4. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1888, verw. 27.3.1915. 130 17

Hodak Vid, Reslnft., IR. Nr. 79, 16. Komp., Kroatien,

Udbina, 1886, verw. 27.3.1915. 130 17

Hodak Jure, Inft., IR. Nr. 79, 11. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1892, verw. 29.3.1915. 151 17

Hodak Karlo, ResZugsf., IR. Nr. 79, 16. Komp., Kroatien,

Perušić, Klanac, 1883, verw. 29.3.1915. 151 17

Hodak Leopold, Inft., IR. Nr. 79, 15. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1893, verw. 29.3.1915. 151 17

Hodak Marko, Reslnft., IR. Nr. 79, 16. Komp., Kroatien,

Slunj, Drežnik, 1888, tot (28./11.1914). 29.3.1915. 151 17

Hodak Petar, Kroatien, Modruš-Rijeka, Slunj, 1890,

kriegsgef. (Niš, Serbien.) 29.4.1915. 169 16

Hodak Josip, Inft., IR. Nr. 96, 13. Komp., verw. 17.5.1915. 179 18

Hodak Marko, Inft., IR. Nr. 96, 7. Komp., kriegsgef. 17.5.1915. 179 18

Hodak Ilija, Inft., k. u. LIR. Nr. 26, 13. Komp., Kroatien,

Udbina, tot (21./2. 1915). 30.6.1915. 202 19

Hodak Josip, Inft., k. u. LIR. Nr. 26, 6. Komp,, verw. 30.6.1915. 202 19

Hodak Joso, Inft., k. u. LIR, Nr. 26, 3. Komp., verw. 30.6.1915. 202 19

Hodak Ante, Inft., bh. IR. Nr. 4, kriegsgef. 3.8.1915. 227 16

Hodák Johann, Inft., IR. Nr. 37, 13. Komp., Ungarn, Csanád,

Pitvaros, 1894, verw. 3.10.1915. 282 18

Hodak Ilija, Jäg., FJB. Nr. 31, 3. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1895, tot (8./9. 1915). 21.10.1915. 297 17

Hodak Mijo, Jäg., FJB. Nr. 31, 3. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1895, verw. 21.10.1915. 297 17

Hodak Stanislaus, Inft., k. k. LIR. Nr. 32, 5. Komp., Galizien,

Tarnów, Dabrowka slep, 1887, verw. 7.11.1915. 309 20

Hodak Tomas, Inft., IR. Nr. 10, 8. Komp., kriegsgef. 15.11.1915. 315 19

177

Hodak Wenzel, Inft.,.IR. Nr. 57, 16. Komp., Böhmen,

Deutsch Brod, Duschau; verw. 14.12.1915. 335 21

Hodak Stipo, Inft., k. u. LIR. Nr. 26, 3. Komp.; verw. 15.12.1915. 336 18

Hodák György, Inft., k. u. LIR. Nr. 17, 1. Baon., Ungarn;

verw. 10.1.1916. 353 20

Hodak Anton, Inft., IR. Nr. 79, 9. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1892; verw. 28.3.1916. 399 23

Hodak Ivan, ErsRes., IR. Nr. 79, 2. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1884; verw. 28.3.1916. 399 23

Hodak Jakov, Reslnft., IR. Nr. 79, 5. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1884; verw. 28.3.1916. 399 23

Hodak Jure, Inft., IR. Nr. 79, 11. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1891; verw. 28.3.1916. 399 23

Hodak Luka, Reslnft., IR. Nr. 79, 7. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1880; verw. 28.3.1916. 399 23

Hodak Mile, ErsRes., IR. Nr. 79, 11. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1888; verw. 28.3.1916. 399 23

Hodak Anton, Lstlnft., IR. Nr. 79, 5. Komp., Kroatien,

Korenica, Petrovoselo, 1893; verw. 29.3.1916. 400 19

Hodak Anton, Lstlnft., IR. Nr. 79, 14. Komp., Kroatien,

Slunj, Drežnik, 1894; verw. 29.3.1916. 400 19

Hodak Ivan, Korp., IR. Nr. 79, 2. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1891; tot (6./3. 1915). 29.3.1916. 400 19

Hodak Ivan, Inft., IR. Nr. 79, 9. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1893: tot (28./1. 1915). 29.3.1916. 400 19

Hodak Jakov, Reslnft., IR. Nr. 79, 5. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1884; verw. 29.3.1916. 400 19

Hodak Mile, Inft., IR. Nr. 79, 14. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik. 1892; verw. 29.3.1916. 400 19

Hodak Nikola, Inft., IR. Nr. 79, 12. Komp., Kroatien,

Perušić, Pazarište, 1892; verw. 29.3.1916. 400 19

Hodak Marko, Gefr. TitKorp., IR. Nr. 79, 3. Komp.,

Kroatien, Slunj, Drežnik, 1881; kriegsgef. 29.4.1916. 414 18

Hodák András, Inft., k. u. LstIR. Nr. 29, 4. Komp., Ungarn,

Csanád, Nagybánhegyes, 1875; verw. 5.5.1916. 417 19

Hodak Ante, Inft., k. u. LIR. Nr. 26, 3. Komp., Kroatien,

Slunj, Drežnik; verw. 24.6.1916. 434 20

Hodak Marko, Inft., k. u. LIR. Nr. 26, 2. Komp., Kroatien,

Slunj, Drežnik, 1898; verw. 24.6.1916. 434 20

Hodak Marko, Inft., k, u. LIR. Nr. 26, 11. Komp., 1876;

verw. 24.6.1916. 434 20

Hodak Luka, Infst., IR. Nr. 98, 8. Komp., Kroatien, Slunj,

Drežnik, 1875; verw. 5.5.1917. 567 20

Hodak Stevo, Lstlnfst., IR. Nr. 53, 7. Komp., Kroatien, Sisak,

1897; verw. 9.8.1917. 606 18

Hodak Petar, Kdt. i. d. Res., IR. Nr. 79, Kroatien, Lika -

Krbava, Udbina 1893; kriegsgef., Arsamas, Gouvernement

Nishnij-Nowgorod, Rußland.

13.3.1918. 659 3 Offiziere

Hodak Mile, Infst., IR. Nr. 79, Kroatien, Modruš-Fiume,

Slunj, 1870; gestorben (12./1. 1918). 30.3.1918. 664 24

Hodak Josef, LstSchütze., k. k. SchR. Nr. 37, 2. Komp.,

Münchengrätz, Zdár, 1898; kriegsgef., Altamura, Italien. 10.9.1918. 694 22

Hodak Leopold, Infst., IR. Nr. 79, 13. Komp., Kroatien,

Fiume, Drežnik, 1891; kriegsgef., Asinara, Italien, scher

Kriegsgefangenschaft.)

10.9.1918. 694 22

Hodak Petar, Infst., IR. Nr. 79, 13. Komp., Kroatien, Fiume,

Drežnik, 1891;. kriegsgef., Asinara, Italien, scher

Kriegsgefangenschaft.)

10.9.1918. 694 22

Hodak Peter, Kdt. i. d. Res., IR. Nr. 79, 1. ErsKomp.,

Kroatien, Lika-Korbava, Udbina, 1893. (War kriegsgef.

gemeldet. Im Austauschwege zurückgekehrt.)

19.10.1918. 699 4

Hodak Josip, Lstlnfst., HIR. Nr. 26, Kroatien, Modrus-

Fiume, Drežnik, 1882; gefallen (29./7. 1917). 24.12.1918. 706 26

178

Hodak Kužman, ResFahrkanTitFahrvorm., k. u. k. FHR. Nr.

7, Slavonien, Pozsega, Garćin, 1889; gefallen (1917). 24.12.1918. 706 26

Napomena: Prema podacima iz Popisa stradalih (Verlustliste) tablicu načinio autor 13.11.2019. god. (Prvi svjetski rat, Popis

stradalih, Hrvatski državni arhiv, pristupano 13.11.2019., http://prvisvjetskirat.arhiv.hr/PopisStradalih; Die digitale

Landesbibliothek Oberösterreich, Sammlungen, Periodika, Verlustliste, pristupano 13.11.2019.,

http://digi.landesbibliothek.at).

Kratice:

– ErsKomp. - Ersatzkompagnie – zamjenska satnija,

– ErsRes. - Ersatzreservist – zamjenski rezervist, pričuvnik,

– FHR. - Feldhaubitzregiment – haubička pukovnija,

– FJB. - Feldjägerbataillon – izviđačka i kurirska bojna,

– Gefallen - pao, poginuo,

– Gefangen – zarobljen,

– Gefechlsort – mjesto boja,

– Gefr. Tit. Korp. - Gefreiter Titular Korporal – pozornik titularni razvodnik,

– Gestorben – mrtav,

– i. d. Res. - ia der Reserve – u rezervi, u pričuvi

– Inf. - Infanterie – pješaštvo

– Inft. - Infanterist – pješak

– IR. - Infanterieregiment – pješačka pukovnija

– Jäg. - Jäger – izviđač, lovac

– k. k. - kaiserlich königlich – carsko kraljevsko

– k. k. Landwehr - kaiserlich-königliche Landwehr – carsko-kraljevsko domobranstvo

– k. k. Lst. - kaiserlich-königliche Landsturm – carsko-kraljevsko domobranstvo

– k. u. - königlich ungarisch – kraljevsko ugarsko

– k. u. k. - kaiserlich und königlich – carski i kraljevski

– k. u. LIR. - königlich ungarisch Landwehrinfanterieregiment – kraljevsko ugarska domobranska pješačka pukovnija

– k. u. Lst. - königlich ungarisch Landsturm – kraljevsko ugarski domobran, Pučki ustanak

– Kdt. - Kadett – kadet

– Komp. - Kompagnie – satnija

– Korp. - Korporal – razvodnik

– Korporal Tit. Zugsführer – razvodnik titulani desetnik

– kriegsgef. - kriegsgefangen – ratni zarobljenik

– Kroatien – Hrvat

– LIR. - Landwehrinfanterieregiment – domobranska pješačka pukovnija

– Lst. - Landsturm – domobran, Pučki ustanak

– LstIR. - Landsturminfanterieregiment – domobranska (pučka) pješačka pukovnija

– Lstlnft. - Landsturminfanterie – domobranski (pučki) pješak

– LstSchütze. - Landsturmschütze – domobranski (pučki) strijelac

– Lt. - Leutnant – poručnik

– Nr. - Nummer – broj

– Res. - Reserve – rezerva, pričuva

– ResFahrkanTitFahrvorm. - Reserve Fahrkanonier Titular Fahrvormeister – rezervni, pričuvni topnik titularni vozač

zaprežnih kola

– Reslnft. - Reserve Infanterist – pričuvni pješak

– ResZugsf. - Reserve Zugsführer – rezervni, pričuvni desetnik

– Rgt. - Regiment – pukovnija

– Kriegsgefangenschaft. – Ratni zarobljenici

– SchR. - Schützeregiment – strijelačka pukovnija

– Tit. - Titular – titularni

– tot. – poginuo, mrtav

– Verlustliste – popis gubitaka

– verw. - verwundet – ranjen

– War kriegsgef. gemeldet. Im Austauschwege zurückgekehrt. – Registriran ratni zarobljenik. Vraća se u razmjeni.

Pukovnije:

– Infanterieregiment Hoch- und Deutschmeister Nr. 4 (Zapovjedništvo pukovnije u Wien, 1. bojne u Wöllersdorf, 4. bojne

Konjic),

– Infanterieregiment Graf von Khevenhüller Nr.7 (Zapovjedništvo pukovnije u Graz, zapovj. 2. bojne u Klagenfurt),

– Infanterieregiment Gustav V. König von Schweden, der Goten und Wenden Nr. 10 (Zapovjedništvo pukovnije u Przemyśl,

1. bojne u Bijeljina),

– Infanterieregiment Ritter von Milde Nr. 17 (Zapovjedništvo pukovnije u Klagenfurt, 1. bojne u Laibach (Ljubljana)),

– Infanterieregiment Schreiber Nr. 26 (Zapovjedništvo pukovnije u Györ, zapovj. 3. bojne u 3. Esztergom),

– Infanterieregiment Freiherr von Loudon Nr. 29 (Zapovjedništvo pukovnije u Temesvár, 1. bojne u Nagybecskerek),

– Infanterieregiment Pucherna Nr. 31 (Zapovjedništvo pukovnije u Nagyszeben, 2. bojne u Spalato),

– Infanterieregiment Erzherzog Joseph Nr. 37 (Zapovjedništvo pukovnije u Wien, zapovj. 2. bojne u Nagy-Várad),

179

– Infanterieregiment Freiherr von Conrad Nr. 39 (Zapovjedništvo pukovnije u Wien, zapovj. 2. bojne u Debreczen),

– Infanterieregiment Dankl Nr. 53 (Zapovjedništvo pukovnije u Agram, 4. bojne u Foča),

– Infanterieregiment Prinz zu Sachsen-Coburg-Saalfeld Nr. 57 (Zapovjedništvo pukovnije u Tarnów, 1. bojne u Bochnia, 2.

bojne u Zenica),

– Infanterieregiment Gerba Nr. 78 (Zapovjedništvo pukovnije u Esseg, 1. bojne u Brod a.S., 4. bojne u Petrinja),

– Infanterieregiment Graf Jellačić Nr. 79 (Zapovjedništvo pukovnije u Fiume (Rijeka), zapovj. 2. bojne u Otočac),

– Infanterieregiment Freiherr von Koller Nr. 94 (Zapovjedništvo pukovnije u Reichenberg, zapovj. 1. bojne u Josephstadt, 2.

bojne u Turnau),

– Infanterieregiment Ferdinand Kronprinz von Rumänien Nr. 96 (Zapovjedništvo pukovnije u Peterwardein, 2. bojne u

Nevesinje, 4. bojne u Carlstadt),

– Infanterieregiment von Rummer Nr. 98 (Zapovjedništvo pukovnije u Josephstadt, 1. bojne u Perzagno, 4. bojne u

Hohenmauth).

PRILOG ISTRAŽIVANJU JEZIČNOG PODRIJETLA, POVIJESNEI ... · Dušanovo carstvo, Kneževina...

Documents

Transcript of PRILOG ISTRAŽIVANJU JEZIČNOG PODRIJETLA, POVIJESNEI ... · Dušanovo carstvo, Kneževina...