Prijedlog Ustavnom Sudu - Kurikulum 1.8.2013

8/13/2019 Prijedlog Ustavnom Sudu - Kurikulum 1.8.2013

1/17

O D V J E T N I KDario ehi

Pore 52440 HR Decumanus 18 e-mail: [email protected]. 052/434 237; 091/481 6367 Fax 052/434 406

1

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Trg sv. Marka 4

10000 Zagreb

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA

ZA OCJENU SUGLASNOSTI OPEG AKTASA USTAVOM I ZAKONOM

na temelju lanka 38. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske(Narodne novine, broj 99/99., 29/02., 49/02.-proieni tekst)

x2

3 privitka__________________________________________________________________________________


2/17



2

I. PODACI O PODNOSITELJU PRIJEDLOGA:

DARIO EHI, OIB 04335933245, odvjetnik u Poreu, Decumanus 18

Broj telefona 052/434 237; 091/481 63 67 Broj telefaksa 052/434 406

E-mail:[email protected]

II. PODACI O OPEM AKTU ZA KOJI SE PREDLAE PROVESTI POSTUPAKOCJENJIVANJA SUKLADNOSTI SA USTAVOM I ZAKONOM:

Odluka o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja uosnovnim i srednjim kolama KLASA: 602-01/12-01/00431 URBROJ: 533-21-13-0006, donijeta poMinistru znanosti, obrazovanja i sporta dana 31. svibnja 2013. godine

Podnositelj nalazi neustavnim i nezakonitim odredbe citirane Odluke, osobito one koje se odnose na

modul spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje, ukljuujui prikaz nastavnihsadraja i oekivanih ishoda.

III. USTAVNE I ZAKONSKE ODREDBE SA KOJIMA POBIJANI OPI AKT NIJESUKLADAN:

Pobijana Odluka u materijalnom smisli i prema postupku donoenja nije sukladna sa odredbama:

1. Ustava Republike Hrvatske, i to:lanak 40.

Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog

uvjerenja.

lanak 63.Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da

samostalno odluuju o odgoju djece.

Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


3/17



3

Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje iskrb.

Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.

Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji.

2. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NNMeunarodni ugovoribr. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10), 1. (pariki) protokol iz 1952. godine, i to:

lanak 2.

Nikome nee biti uskraeno pravo na obrazovanje. U obavljanju svojih funkcija povezanih sodgojem i pouavanjem drava e potovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i

pouavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.

3. Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podruju odgoja i kulture(NNMeunarodni ugovori br. 2/1997 i 87/1997), i to:

lanak 1.

1. Republika Hrvatska, u svjetlu naela o vjerskoj slobodi, potuje temeljno pravo roditelja

na vjerski odgoj djecete se obvezuje da e, u sklopukolskoga plana i programa i u skladu svoljom roditelja ili skrbnika, jamiti nastavu katolikoga vjeronauka u svim javnim osnovnim isrednjim kolama i u predkolskim ustanovama, kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu,

pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.

2. Odgojno-obrazovni sustav u javnim predkolskim ustanovama i kolama , ukljuujui ivisoka uilita, uzimat e u obzir vrijednosti kranske etike.

Predmetni je meunarodni ugovor ratificiran(donoenjem zakona) u Hrvatskom saboru, te on prema l.

140. Ustava RH predstavlja dio unutarnjeg pravnog poretka RH sa pravnom snagom iznad zakona.

4. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11)

lanak 93.(1) Roditelji imaju dunost i pravo odgajati dijetekao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu,

marljivu, osjeajnu i odgovornu osobu, potujui naela ravnopravnosti spolova, kako bi bila

pripremljena za skladan obiteljski i drutveni ivot s pozitivnim odnosom prema prirodi.


4/17



4

(2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu

savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.

5. Zakona o procjeni uinaka propisa(NN 90/11):

Poetne aktivnosti

lanak 18.

(1) U svrhu izrade Nacrta prijedloga iskaza postupak procjene uinaka propisa zapoinje

sljedeim aktivnostima:

1. analizom postojeeg stanja koje se namjerava urediti propisom, ukljuujui rezultate praenjaprovedbe propisa, ukoliko propis odgovarajueg sadraja u istom podruju, koje se ureuje novimpropisom, ve postoji u zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske,

2. uvidom u teze o sadraju propisa iz Prethodne procjene i utvrivanjem ciljeva koji se nastojepostii propisom,

3. izradom najmanje dva prijedloga koja se odnose na nenormativno rjeenje i najmanje dva

prijedloga moguih normativnih rjeenja, koji mogu dovesti do zadanih ciljeva,

4. utvrivanjem najznaajnijih pozitivnih i negativnih uinaka, osobito uinaka na podrujagospodarstva, ukljuujui i financijske uinke, podruje socijalne skrbi, podruje zatite okolia, zasvako predloeno normativno rjeenje,

5. okvirnom procjenom oekivanog fiskalnog uinka na dravni proraun.

(2) Uz Nacrt prijedloga iskaza, u fazi njegove izrade po aktivnostima iz stavka 1. ovoga lanka,obvezno se izdvojeno prilau teze o sadraju propisa navedene u Prethodnoj procjeni.

(3) Struni nositelj izrade propisa u postupku izrade Nacrta prijedloga iskaza provodi konzultacije smeuresornim tijelima i drugim zainteresiranim dionicima, na nain propisan ovim Zakonom iuredbom iz lanka 24. ovoga Zakona.

(4) Struni nositelj izrade propisa izrauje Nacrt prijedloga iskaza nakon prethodno provedenihaktivnosti iz stavka 1. ovoga lanka i na temelju konzultacija iz stavka 3. ovoga lanka.

Savjetovanje

lanak 19.


5/17



5

(1) Struni nositelj izrade propisa duan je o Nacrtu prijedloga iskaza provesti savjetovanje sjavnou i zainteresiranom javnou (u daljnjem tekstu: savjetovanje) u skladu s ovim Zakonom iuredbom iz lanka 24. ovoga Zakona.

(2) Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a po ocijenjenoj potrebi Strunog nositelja izradepropisa, ovisno o sloenosti materije, i due.

(3) Za vrijeme razdoblja savjetovanja, Struni nositelj izrade propisa duan je putem svog

Koordinatora, ovisno o sloenosti materije koja se propisom ureuje, provesti jedno ili vie

javnih izlaganja materije koja je predmet savjetovanja. U svrhu provedbe savjetovanja, Nacrt

prijedloga iskaza s tezama za sadraj propisa objavljuje se na internetskim stranicama Strunognositelja izrade propisa.

(4) Nakon provedenog savjetovanja, Struni nositelj izrade propisa je putem svog Koordinatoraduan razmotriti sve primjedbe, prijedloge i miljenja javnosti i zainteresirane javnosti na Nacrt

prijedloga iskaza te o prihvaenim i neprihvaenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost izainteresiranu javnost putem svoje internetske stranice.

Pribavljanje miljenja nadlenih tijela

lanak 20.

(1) Nakon provedenog savjetovanja, Struni nositelj izrade propisa dorauje Nacrtprijedloga iskaza i s tezama za sadraj propisa dostavlja ih na miljenje nadlenim tijelima.

(2) Nadlena tijela duna su dati miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u roku od 15 radnih dana oddana zaprimanja Nacrta prijedloga iskaza i teza za sadraj propisa.

Izrada propisa i Prijedloga iskaza

lanak 21.

(1) Nakon provedenog savjetovanja i pribavljenog miljenja nadlenih tijela na Nacrtprijedloga iskaza Struni nositelj izrade propisa pristupa izradi propisa i Prijedloga iskaza.

(2) U Prijedlogu iskaza, osim sadraja Iskaza prema aktivnostima odreenim u lanku 18. ovogaZakona, obvezno se daje i prikaz:

podataka o savjetovanju prihvaenim i neprihvaenim primjedbama i prijedlozima javnosti izainteresirane javnosti vezano za Nacrt prijedloga iskaza,

odabranog rjeenja za postizanje ciljeva utvrenih iskazom,


6/17



6

osnovnih pokazatelja za praenje provedbe odabranog rjeenja.

(3) Iznimno, uz Prijedlog iskaza, po ocjenjenoj potrebi, Struni nositelj izrade propisa moe u

posebnom prilogu dati dodatne podatke i informacije koje su nune za bolje razumijevanje Iskaza.

Javna rasprava o propisu i Prijedlogu iskaza

lanak 22.

(1) Nakon to Struni nositelj izrade propisa izradi propis i Prijedlog iskaza, duan ih je staviti najavnu raspravu javnosti i zainteresiranoj javnosti u trajanju od najmanje 15 do najvie 30 dana.

(2) Javna rasprava iz stavka 1. ovoga lanka provodi se na nain kako je ovim Zakonom odreenoza provedbu savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza.

Upuivanje propisa i Prijedloga iskaza u postupak donoenja

lanak 23.

(1) Nakon provedene javne rasprave prema lanku 22. ovoga Zakona, propis i Prijedlog

iskaza dostavljaju se na miljenje mjerodavnim i nadlenim tijelima, te na suglasnost Uredu

za zakonodavstvo, sukladno ovom Zakonu i Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.

(2) Struni nositelj izrade propisa ne moe uputiti propis u postupak donoenja Vladi RepublikeHrvatske niti propis moe biti uvrten na sjednice radnih tijela Vlade Republike Hrvatske ukolikoIskaz nije konaan.

(3) Iskaz je konaan nakon to su na Prijedlog iskaza pribavljena pozitivna miljenja

nadlenih tijela i suglasnost Ureda za zakonodavstvo.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, odredba toga stavka nee se primijeniti u sluaju kada sepropis donosi po hitnom postupku, ukoliko podlijee procjeni uinaka u skladu s ovim Zakonom, a

donosi se radi zatite interesa Republike Hrvatske, osobitog gospodarskog interesa u pojedinompodruju, radi urnog otklanjanja prijetee opasnosti od nastanka tete.

Provedbeni propis

lanak 24.

Poblie kriterije za Prethodnu procjenu, obrazac po kojem se izrauje Prethodna procjena, pobliinain i metodologiju provedbe postupka procjene uinaka propisa, ukljuujui i kada se radi ozakonu, uredbi i pravilniku koji su na snazi, obrazac Iskaza, poblii nain provedbe savjetovanja i


7/17



7

javne rasprave u postupcima ureenim ovim Zakonom, te druga pitanja s tim u svezi, propisujeVlada Republike Hrvatske uredbom.

6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,90/11, 5/12, 16/12, 86/12; proieni tekst NN 126/12) - i to:

Ciljevi i naela odgoja i obrazovanja

lanak 4.

(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u kolskim ustanovama su:

1. osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unapreivati njihov intelektualni, tjelesni,estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,

2. razvijati uenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, ouvanju povijesno-kulturne batine inacionalnog identiteta,

3. odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskimpravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturalnom svijetu, za potivanjerazliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva,

4. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija, osposobiti ihza ivot i rad u promjenjivom drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinoggospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i

dostignua,

5. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.

(2) Naela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:

1. osnovno kolovanje je obvezno za sve uenike u Republici Hrvatskoj,

2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli temelji se na jednakosti obrazovnih ansi za sveuenike prema njihovim sposobnostima,

3. odgoj i obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavravanjasvih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnostiuitelja, nastavnika, strunih suradnika,ravnatelja te ostalih radnika,

4. rad u kolskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno -obrazovnog i


8/17



8

kolskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnostiu koli, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagokog standarda,

5. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja iorganizacije te slobodi pedagokog i metodikog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnogaobrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima

i dravnim pedagokim standardima,

6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu

odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,

7. obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu poveanja ovlatenja i

odgovornosti na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini,

8. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih imbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

lanak 5.

(1) Dravnim pedagokim standardima utvruju se veliine matinih i podrunihkolate

materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanjenacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta

pouavanja i uenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Odredbom lanka 1.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoji srednjoj koli(Narodne novine, br. 92/10.) stupio na snagu 24. srpnja 2010., u stavku 1. izarijei: utvruju se dodane su rijei: veliine matinih i podrunihkolate.

(2) Dravne pedagoke standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski

sabor.

Nacionalni kurikulum

lanak 26.(1) Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planovai programa i kolskog kurikuluma.

(2) Nacionalni kurikulum utvruje vrijednosti, naela, opeobrazovne ciljeve i ciljevepouavanja, koncepciju uenja i pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve poobrazovnim podrujima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama

te vrednovanje i ocjenjivanje.


9/17



9

(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar.

Nastavni plan i program

lanak 27.(1) Nastavnim planom i programom utvruje se tjedni i godinji broj nastavnih sati za obvezne iizborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima

i ukupni tjedni i godinji broj sati te ciljevi, zadae i sadraji svakog nastavnog predmeta. (...)

kolski kurikulum i godinji plan i program rada kolske ustanove

lanak 28.(1) kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom natemelju godinjeg plana i programa rada.

(2) kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim iizvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i

programa.

(3) kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne iizvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte premasmjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.(...)

(5) kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15. rujna tekue kolske godine na prijedloguiteljskog, odnosno nastavnikog vijea.

(6) kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku.

(7) Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku, ako jeobjavljen na mrenim stranicama kole.

(8) Godinji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i kolskogkurikuluma, a donosi ga kolski, odnosno domski odbor do 30. rujna tekue kolske godine.

(9) Godinjim planom i programom rada kolske ustanove utvruje se mjesto, vrijeme, nain iizvritelji poslova (...)

lanak 89.(1) Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje (...) je struno i strateko tijelo koje prati

kvalitetu sustava predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja u

Republici Hrvatskoj te:


10/17



10

predlae mjere, aktivnosti i strategije razvoja i unapreenja predkolskog,

osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja,

brine se o razvoju nacionalnog kurikuluma,

predlae i potie sudjelovanje drugih dionika, posebno drugih tijela dravne uprave i tijela jedinicalokalne i podrune (regionalne) samouprave u sustavu predkolskog, osnovnokolskog isrednjokolskog odgoja i obrazovanja te usklauje njihov rad,

razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanim za razvoj sustava predkolskog,osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,

obavlja i druge poslove.

(2) Nacionalno vijee ima predsjednika i etrnaest lanova, od kojih je est lanova iz redasveuilinih profesora i znanstvenika, est lanova iz reda odgojno -obrazovnih radnika iz sustava

predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja te dvalana izvan sustavaodgoja i obrazovanja.

(3) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea je etiri godine.

(4) Predsjednika i lanove Nacionalnog vijea imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade

Republike Hrvatske.

(5) Hrvatski sabor, u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje po sedamlanova Nacionalnog vijea, a predsjednika Nacionalnog vijea imenuje svake etiri godine.

(6) Dravni dunosnici ne mogu biti lanovi Nacionalnog vijea.(...)

lanak 137.(1) U koli se ustrojava vijee roditelja.(...)

(4) Vijee roditelja daje miljenje o prijedlogu kolskog kurikuluma, godinjeg plana i programarada, raspravlja o izvjeima ravnatelja o realizaciji kolskog kurikuluma, godinjeg plana i

programa rada kole, razmatra pritube roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaemjere za unapreenje obrazovnog rada, predlae svog lana kolskog odbora te obavlja i druge

poslove u skladu sa statutom kole.


11/17



11

(5) Ravnatelj kole duan je u najkraem moguem roku obavijestiti vijee roditelja o svimpitanjima od opeg znaaja za kolu.

(6) Ravnatelj kole, kolski odbor i osniva duni su, u okviru svoje nadlenosti, razmotritiprijedloge roditeljskog vijea i pisano ga o tome izvijestiti.

IV. INJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA SE TEMELJI TVRDNJA ONESUKLADNOSTI SA USTAVOM I ZAKONOM:

1. Raniji Kurikulum zdravstvenog odgoja, koje je bio donio isti ministar isti ministar 27. rujna 2012.god. i potom opet 31. sijenja 2013. god., bio je ukinuo Ustavni sud RH, ocjenjujui da pitanjazdravstvenog odgoja - a u tom okviru osobito seksualnog odgoja - ulaze u domenu ustavnih prava i

sloboda, napose onih koje se tiu jamstava roditelja da odgajaju djecu sukladno svojim vjerskim ifilozofskim uvjerenjima, ukinuo je raniju istoimenu odluku istog ministra pod jednakim imenom KLASA:

602-01/12-01/00431, URBROJ: 533-21-12-0005 od 31. sijenja 2013. godine.

U svojoj odluci Broj: U-II/1118/2013 od 22. svibnja 2013. god., kojom je ukinuo tu raniju odluku

jednakog imena i praktino jednakog sadraja, iznosi Ustavni sud da u konkretnom sluaju, drava nijeispunila svoju proceduralnu ustavnu obvezu da nastavne sadraje zdravstvenog odgoja udravnim/javnim kolama na uravnoteen nain uskladi s ustavnim pravom i slobodom roditelja na

odgoj njihove djece. Proces pravnog oblikovanja sadraja zdravstvenog odgoja u Republici Hrvatskojpokazao je znaajan nedostatak demokratskog pluralistikog pristupa. Ishod tog procesa, Odluka-KZO/12 odnosno Odluka-KZO/13, takav je da se moe ocijeniti nesuglasnim prije svega s lankom 63.stavcima 1. i 2. Ustava u proceduralnom aspektu. (to. 13.2. Odluke Broj: U-II-1118/2013).

U preostalom dijelu svoje odluke od 22. svibnja 2013. god. uputio je Ustavni sud na demokratske

standarde koji se kod donoenja takvog podzakonskog propisa (to. 13.3. iste Odluke USRH) morajupostii, kako bi se ispotovala ustavna prava djece i roditelja.

2. Nakon to je 22. svibnja 2013. god. Ustavni sud RH ukinuo raniju odluku o uvoenjuKurikuluma zdravstvenog odgoja o osnovnim i srednjim kolama, uz obrazloenje kojim upuuje da setakva odluka ne smije donositi bez provoenja odgovarajue javne rasprave isti ministar je odlukupraktino jednakog sadraja donio ve 31. svibnja 2013. god..

I opet je odluka donijeta bez javne rasprave, u grubom nepotivanju odluke Ustavnog suda.

Odluka je i opet donijeta bez ukljuivanja Nacionalnog vijea za odgoj i obrazovanje (v. to. 11.2.Odluke USRH Broj: U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013.).


12/17



12

Odluka je i opet donijeta bez ukljuivanja vijea roditelja (v. to. 11.3. Odluke USRH od 22. svibnja2013.).

3. Formalnu javnu raspravu o prijedlogu pobijanog podzakonskog propisa provodi Ministarstvoznanosti, obrazovanja i sporta tek nakon to je odluku Ministar ve donio u grubom krenju odredbil.18.24. Zakona o procjeni uinka propisa (NN 90/2011).

ak je i ta naknadna (i, stoga, nezakonita) javna rasprava vrlo upitne kvalitete: javne prezentacije sezakazuju uz obavjeivanje izabranih ravnatelja i odgojnih radnika, te nekih prijatelja/politikihistomiljenika ministra Jovanovia - bez sustavnog izvjeivanja putem medija i uz najave putem slaboitanih internetskih stranica MZO jedan dan unaprijed te roditelji uspijevaju saznati za prezentacijeza njih ukoliko informacija o mjestu i vremenu odravanja procure do njih.

Uz to, Ministarstvo tijekom tzv. javne rasprave grubo dezinformira javnost tvrdei u priopenju od23.05.2013. god. svega dan nakon to je Ustavni sud gore citiranom odlukom ukinuo Kurikulum:potvrdu kvalitete sadraja i programa Kurikuluma zdravstvenog odgoja koji je uveden u osnovne isrednje kole RH, posebno toliko osporavanoga 4. modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovornospolno ponaanja, dala je Svjetska zdravstvena organizacija. Ta tvrdnja o potpori Svjetske zdravstveneorganizacije predstavlja potpunu neistinu.

4. Iz pismena KLASA: 050-01/13-01/00042 URBOJ: 533-18-13-0002 od 22. srpnja 2013. god.,kojim ministar dr. sc. eljko Jovanovi odgovara na predstavku Petra M. Radelja, potvruje se da je tajministar donio ovim prijedlogom pobijanu Odluku o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbeKurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim kolama, te se iznosi pravno miljenje da utome nema nikakve nepravilnosti, jer odluka jo uvijek nije objavljena u Narodnim novinama.

Jedva valja napomenuti, da je pravno miljenje koje ministar . Jovanovi iznosi u gore citiranompismenu od 22. srpnja 2013. godine u flagrantnoj nesukladnosti sa odredbama Zakona o pracjeniuinaka propisa.

5. Takoer je pobijanipodzakonski propis donijet uz flagrantno krenje odredbe l. 137. Zakona oodgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, jer je donijet bez prethodnog ukljuivanja vijearoditelja (usp. takoer to. 11.3. Odluke USRH Broj: U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013.).

6. Iz uvoda pobijane Odluke razvidno je da ju je Ministar donio na temelju lanka 39. Zakona osustavu dravne uprave. Meutim se kurikulum smije propisati jedino na temelju i uz potivanjel. 26. usvezi l. 89. i l. 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli. Ministar je duan upostupak donoenja kurikuluma na prikladan nain ukljuiti Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje struno i strateko tijelo ije lanove imenuje Hrvatski sabor u prvom redu iz reda znanstvenika istrunjaka u oblasti odgoja i obrazovanja, i kojemu Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

koli izrijekom u l. 89. povjerava brigu o razvoju kurikuluma. Obzirom na visoku vanost stratekih


13/17



13

odluka kojima se odluuje o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama, pojedini dionacionalnog kurikulum se smije poeti provoditi tek nakon to od strane Hrvatskog sabora bude uvrtenu tzv. dravni pedagoki standard (l. 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli).

Iz reenoga proizlazi da je donoenjem kurikuluma Ministar protuzakonito iz donoenja Kurikulumazdravstvenog odgoja iskljuio Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanja i Hrvatski sabor.

Iz takvih tekih i neobinih povreda zakonom propisanih procedura i odstupanja od obzira koja nameupravila odgovorne strunosti i pristojnog odnosa prema strunoj i opoj javnosti, uslijedila su daljnjeozbiljne povrede ljudskih prava, o kojima e biti rijei u daljnjim tokama.

7. Makar je evidentno da pitanja spolnosti zalaze u polja morala kod kranstva koje ispovijedauvjerljiva veina hrvatskih graana odnose se na spolni moral ak tri od ukupno deset temeljnihmoralnih zapovijedi; a spolni moral se sagledava u najuoj vezi sa brakom, trudnoom, raanjem,odgojem djece i sa cjelovitim obiteljskim odnosima, te samim samoshvaanjem ovjeka kao osobe nije se kod donoenja Kurikuluma zdravstvenog odnosa povelo nikakvog rauna da odgojni sadraji usastavu 4. modula o spolnoj/rodnoj ravnopravnosti i odgovornom spolnom ponaanju izbjegnu grubukoliziju sa onime to preteni dio djece i mladei ui u sklopu konfesionalnog vjeronauka.

injenica da je pobijani Kurikulum u suprotnosti sa vrijednostima kranske etike (usp. l. 1. Ugovoraizmeu Svete stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podruju odgoja i kulture (NN Meunarodniugovori br. 2/1997 i 87/1997) proizlazi iz samog teksta Poruke Hrvatske biskupske konferencije

povodom odluke Ustavnog suda o Kurikulumu zdravstvenog odgoja od 05. lipnja 2013. godine.

8. Na ovom mjestu je prikladno napomenuti da su se svi sadraji predvieni Kurikulumomzdravstvenog odgoja, ukljuujui i one ukljuene u njegov 4. modul o spolno/rodnoj ravnopravnosti iodgovornom spolnom ponaanju nauavale u hrvatskim kolama i ranije (usp. to. II. Odluke USRHBroj: U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013.).

9. Europski sud za ljudska prava se u sluaju Foglero i dr. protiv Norveke (No. 15472/02,presuda od 29.07.2007. god.), koju je Ustavni sud bio citirano u to 12.4. svoje odluke od 22. svibnja

2013. god. potvrdio pravo roditelja da svoju djecu odgajaju sukladno svojim vjerskim i filozofskimuvjerenjima, u emu ih drava ne smije sprjeavati bez nekih iznimno vanih razloga:

lanak 2. protokola br. 1 ne doputa da se ini razlika izmeu vjerske poduke i drugih predmeta. Onaobvezuje Dravu da potuje uvjerenja roditelja, bila ona vjerska ili filozofska, kroz cjelokupne Dravneobrazovne programe ... Ta obveza je irokog dosega i primjenjuje se ne samo na sadraj obrazovanja inain njegove provedbe, nego takoer na izvravanje svih 'funkcija' koja preuzme Drava. Rije'potovati' znai vie nego 'priznati' ili 'uzeti u obzir'. Dodatno na jednu obvezu koja se u prvom redusastoji u suzdravanju, ona ukljuuje odreene pozitivne obveze za Dravu. Termin 'uvjerenja', uzet za

sebe, nije sinoniman sa rijeima 'miljenja' ili 'ideje'. On opisuje gledita koja imaju odreenu razinu


14/17



14

kogentnosti, ozbiljnosti, kohezije i vanosti ... Upravo u izvravanju prirodne obveze prema svojoj djeci gdje su roditelji prvi koji su odgovorni za 'odgoj i obrazovanje' svoje djece roditelji mogu zahtijevati daDrava potuje njihova vjerska i filozofska uvjerenja. Njihovo pravo stoga odgovara jednoj odgovornosti

koja je blisko povezana sa uivanjem i izvravanjem prava na obrazovanje ... Premda pojedinaniinteresi moraju u nekim sluajevima biti podreeni interesima grupe, demokracija ne znai to, da bi

pogledi jedne veine uvijek morali nadvladati: treba postii ravnoteu koja osigurava pravian i dolianodnos prema manjinama i izbjegava bilo kakvu zloupotrebu jedne dominantne pozicije ... Drava se nesmije angairati na indoktrinaciji gdje bi se moglo prepoznati nepotivanje vjerskih i filozofskih uvjerenjaroditelja. ( 84 citirane rjeidbe ESLJP)

10. Doista, svaki pojedini konfesionalni vjeronauk kojega pohaaju uenici u hrvatskim kolamapoduava da je odgovorni seks iskljuivo onaj u braku (a ne onaj uz primjenu kontracepcije, kako

odgaja pobijani Kurikulum); da homoseksualni odnosi ne mogu ni u kojoj varijanti biti ni odgovorni, nimoralno dopustivi; da je masturbacija moralno nepravilni model spolnog ponaanja koji je znak spolnenezrelosti i neurednosti; te da je svaka osoba pozvana da prihvati i realizira svoju mukost ili enskost a ne da odabire da li primjerice pripada rodovima tomboy, butch, genderfluid, trigender,transgender, third gender, queer ili nekom od jo dvadesetak tzv. rodova koje su pripadniciLGBTQ zajednice do sada uspjeli definirati.

injenica da su zadnjih nekoliko desetljea dobro intelektualno formulirani, i meuateistima/agnosticima iznimno iroko prihvaeni nekakvi drugaiji pogledi na spolni moral ne ini takvenove poglede znanstvenima i neupitno dokazanima: rije je naprosto o vrijednosnim sudovima , tj. ofilozofskim uvjerenjima kakve drava nije ovlatena nikome nametati.

ESLJP se u sluaju Lautsi protiv Italije (No. 30814/06, v. presudu od 28.03.2011. god.), koju je Ustavnisud bio citirao u to 12.4. svoje odluke od 22. svibnja 2013., imao prilike vrlo temeljitoi uz ukljuivanjeak deset vlada europskih drava, kao prijatelja suda, na strani Talijanske Republike baviti pitanjemmjere sekularnosti koja se mora osigurati, ali i mjere sekularnosti preko koje se ne smije prijei.

Sadraj 4. modula rodnog odgojaodstupa su od svakoga od gore navedenih sadraja koji su zajednikitradicionalnoj moralnosti kakva je zajednika svim glavnim religijskim tradicijama(usp. Rezoluciju UN o

tradicionalnim vrijednostima - Promoting Human Rights and Fundamental Freedoms through a BetterUnderstanding of Traditional Values of Humankind: Best Practices.br. A/HRC/21/L.2 - od 27. rujna2013. godine), i pribliava se svjetonazoru karakteristinom za pripadnike LGBTQ udruga. Time seuenike dovodi u zbunjujuu situaciju da ih se u istoj koli o istim stvarima poduava na dubokosuprotstavljeni nain jer bi ih se na satima zdravstvenog odgoja trebalo poduavati idejama koje suposve strane spolnoj moralnosti kakvu ih se poduava na satima vjeronauka; a zbunjivanje je jedanposve nepedagoki pristup.

11. Odgojni sadraj IV. modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje, te dioI. modula ivjeti zdravo o je nesukladan sa vjerskim i filozofskim uvjerenjima velikog broja roditelja.


15/17



15

Stoga bi njegovo obvezno poduavanje za svu kolsku djecu i mlade predstavljalo krenje l. 2. Prvogprotokola uz Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

itav IV. modul polazi od pretpostavke o neupitnoj tonosti rodne teorije, koju su razvile feministik eintelektualke u SAD 1990.- ih godina. Rodna teorija (ili rodna ideologija), meutim, nije stvarkonsenzusa u niti jednoj znanstvenoj disciplini. ak je vrlo rijetko da psihijatri, psiholozi, antropolozi,sociolozi uope koriste termin rod kao netorazliito od spola izuzev ukoliko je rije o deklariranimpobornicima feminizma.

U znanstvenoj literaturi i openito u javnoj komunikaciji se rije rod (engl. gender) sve do danas unajveem broju sluajeva koristi kao sinonim za spol (engl. sex) tj. ne pridaje se rijei rod takvoosobito znaenje kao u Kurikulumu. Npr. se ak i u dokumentu Manual for gender mainstreaming,izdanje Europske komisije, Generalni direktorat za zapoljavanje, socijalna pitanja i jednake mogunosti

2008. god., rije rod koristi jedino kao sinonim za spol nema nikakve veze sa tzv. rodnimmanjinama, to jest sa seksualnim orijentacijama.

Makar se prihvaanje teorije roda i njenih praktinih implikacija rairilo do danas na veliki brojpripadnika lijevog dijela politikog spektra (u SAD i u onim zemljama koje i inae rado prihvaajukulturalne utjecaje iz SAD), te je primjerice ak 9 saveznih drava SAD do danas donijelo zakone kojiomoguuju priznavanje statusa braka za ivotne zajednice homoseksualaca o toj teoriji postoji danasve posve evidentni kulturni rat: do danas su u ak 31 saveznoj dravi SAD provedeni ustavnireferendumi kojima je u dravne ustave unesena odredba da se zabranjuje homoseksualni brak, kaopraktini rezultat primjene postulata rodne teorije.

Kompendij socijalnog nauka Katolike crkve iz 2003. godine u to. 224 izrijekom iznosi, da se ideologijaroda protivi kranskom vjerskom nauku tj. da se protivi vjerskim i filozofskim uvjerenjima vrlovelikog broja djece i njihovih roditelja. Stoga bi njegovo obvezno poduavanje u kolama predstavljalotzv. nedoputenu indoktrinaciju (usp. presudu Europskog suda za ljudska prava u sluaju Folgero v.Norveka, No. 15472/02 od 29.07.2007. god., v. osobito to. 84: lanak 2. protokola br. 1 ne doputada se ini razlika izmeu vjerske poduke i drugih predmeta. Ona obvezuje Dravu da potuje uvjerenjaroditelja, bila ona vjerska ili filozofska, kroz cjelokupne Dravne obrazovne programe ... Termin'uvjerenja', uzet za sebe, nije sinoniman sa rijeima 'miljenja' ili 'ideje'. On opisuje gledita koja imajuodreenu razinu kogentnosti, ozbiljnosti, kohezije i vanosti ... Upravo u izvravanju prirodne obveze

prema svojoj djecigdje su roditelji prvi koji su odgovorni za 'odgoj i obrazovanje' svoje djeceroditeljimogu zahtijevati da Drava potuje njihova vjerska i filozofska uvjerenja. Njihovo pravo stoga odgovarajednoj odgovornosti koja je blisko povezana sa uivanjem i izvravanjem prava na obrazovanje ...Drava se ne smije angairati na indoktrinaciji gdje bi se moglo prepoznati nepotivanje vjerskih ifilozofskih uvjerenja roditelja.

Ustavni sud bi trebao prepoznati injenicu da se kolsku djecu u veini zemalja Europe uope nepoduava teoriji roda ni u sklopu seksualnog odgoja, ni u sklopu bilo kakvih drugih odgojno-obrazovnih sadraja. Stoga ne proizlazi, da bi poduavanje takve teorije predstavljalo upoznavanjedjece sa spoznajama koje su neophodne za njihov ivot i razvoj: naprotiv bi ono predstavljalo


16/17



16

nedoputenu indoktrinaciju djece, kontroverznim idejama koje su trenutano popularne meuljeviarima u zapadnim zemljama.

Poduavati djecu da su spol i rod neto razliito, ne bi predstavlja prezentiranje stav znanosti (to jezapravo ideoloki stav, sa kojim se slae jedan mali dio znanstvenika) nego nedoputenuindoktrinaciju ideologijom karakteristinom za LGBTQ aktiviste i pobornike radikalnog feminizma.

Valja naglasiti da se moralna stajalita Ministra i sastavljaa Kurikuluma smiju poduavati u kolama Ustav i meunarodnopravni dokumenti takvo to ne zabranjuju -, ako roditelji takvu vrstu vjeronaukaodaberu za svoju djecu.

V. PRIJEDLOG USTAVNOM SUDU:

Iz svega navedenog proizlazi kako je Odluka o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbe Kurikulumazdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim kolamaKLASA: 602-01/12-01/00431 URBROJ: 533-21-13-0006, donijeta po Ministru znanosti, obrazovanja i sporta dana 31. svibnja 2013. godine nezakonita i

neustavna, te suprotna meunarodnim ugovorima koji predstavljaju dio unutarnjeg pravnog poretka RH.Slijedom svega gore navedenog predlae se Ustavnom sudu Republike Hrvatske da pokrene postupakradi ocjene suglasnosti pobijane Odluke, te da se nakon provedenog ustavnosudskog postupka utvrdi

nesuglasnost pobijane Odluke s Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom za zatituljudskih prava i temeljnih sloboda, Ugovorom izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji napodruju odgoja i kulture, sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, Obiteljskimzakonom i Zakonom o procjeni uinaka propisa,, te da se predmetni podzakonski akt ukine i otkloni izpravnog poretka Republike Hrvatske kako bi se onemoguilo daljnje krenje Ustavom odreenihljudskih prava i sloboda.

VI. POPIS PRILOENIH DOKUMENATA

1. Odluka o uvoenju, praenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja uosnovnim i srednjim kolamaKLASA: 602-01/12-01/00431 URBROJ: 533-21-13-0006 od 31.svibnja 2013.

2. Pismeno MZOS KLASA: 050-01/13-01/00042 URBOJ: 533-18-13-0002 od 22. srpnja 2013.3. Tekst priopenja MZOS Kvalitetu sadraja zdravstvenoga odgoja potvrdila Svjetska

zdravstvena organizacija od 23. svibnja 2013.


17/17


Pore 52440 HR Decumanus 18 e-mail: [email protected]

17

VII. VLASTORUNI POTPIS

Podnositelj prijedloga:

U Poreu, 01. kolovoza 2013. god.

Prijedlog Ustavnom Sudu - Kurikulum 1.8.2013

Documents

Transcript of Prijedlog Ustavnom Sudu - Kurikulum 1.8.2013