PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA
Transcript of PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
Naručitelj i suradnja:
Grad Labin
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju
Anamarija Lukšić, dipl.ing.građ.
Izrađivač:
Institut za turizam
Voditelj izrade:
Dr. sc. Jasenka Kranjčević
Autori:
Dr. sc. Jasenka Kranjčević
Dr. sc. Zoran Klarić
Dr. sc. Hrvoje Carić
Dr.sc. Renata Tomljenović
Mr.sc. Dubravko Milojević
Zagreb, srpanj 2018.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
SADRŽAJ
1. UVOD . . . . . . . . . . 1
1.1. O STUDIJI . . . . . . . . . 1
1.2. CILJEVI STUDIJE . . . . . . . . 1
1.3. PRISTUP U IZRADI STUDIJE . . . . . . . 3
1.4. PRISTUP ANALIZI, METODOLOŠKI PROCES, METODOLOŠKA OGRANIČENJA 6
1.5. PRIMARNA KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA . . . . . 10
1.6. SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA . . . . . . 10
2. PRIKAZ TRENDOVA I ANALIZA DOKUMENATA VEZANIH NA ODREĐIVANJE
PRIHVATNOG KAPACITETA U SVIJETU, EUROPI, HRVATSKOJ
I GRADU LABINU . . . . . . . . 11
2.1. OSVRT NA VAŽNOST PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA TE
POVEZANOSTI VRIJEDNOSTI PROSTORA I ODRŽIVOG TURIZMA . . 11
2.2. DEFINIRANJE OSNOVNIH NAČELA ZA MJERENJE PRIHVATNIH KAPACITETA
(UNWTO, EU) . . . . . . . . . 12
2.2.1. UNWTO . . . . . . . . 13
2.2.2. Europska unija . . . . . . . . 14
2.2.3. EU i ekološka održivost . . . . . . . 15
2.2.4. Teritorijalna agenda 2020 - Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi
(2011. godine) . . . . . . . . 16
2.3. REPUBLIKA HRVATSKA . . . . . . . 17
2.3.1. Strategija prostornog razvoja (2017. godina) . . . . 22
2.3.2. Strategija razvoja turizma (2013. godina) . . . . . 23
2.3.3. Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016. godina) . . . 23
2.3.4. Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (2009. godina) 27
2.4. GRAD LABIN (STRATEGIJE, DOKUMENTI, PROSTORNO PLANSKA
DOKUMENTACIJA) . . . . . . . . 42
3. METODOLOŠKI OKVIR MJERENJA PRIHVATNOG KAPACITETA . . 42
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
4. TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA GRADA LABINA . . . . 49
4.1. PROSTORNO RELJEFNA OSNOVA . . . . . . 49
4.2. DEMOGRAFSKE, SOCIOKULTURNE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE PROSTORA 50
4.3. ANALIZA TURISTIČKIH RESURSA . . . . . . 55
4.3.1. Opće značajke turističke osnove . . . . . 55
4.3.2. Prirodni resursi . . . . . . . . 59
4.3.3. Antropogena baština . . . . . . . 61
4.3.4. Ostale potencijalne atrakcije . . . . . . 64
4.4. TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA NA PODRUČJU GRADA LABINA . . 66
4.5. TURISTIČKA ORGANIZACIJA PROSTORA . . . . . 70
5. PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA – ANALIZA . . 72
5.1. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA . . . . . . 73
5.1.1. Stanje vodoopskrbe . . . . . . . 73
5.1.2. Energetski sustav . . . . . . . 74
Opskrba električnom energijom . . . . . . 74
Opskrba plinom . . . . . . . 75
Obnovljivi izvori energije . . . . . . 76
5.1.3. Zbrinjavanje otpada . . . . . . . 77
5.1.4. Zbrinjavanje otpadnih voda . . . . . . 81
5.1.5. Telekomunikacijska infrastruktura . . . . . 83
5.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA . . . . . . 84
5.2.1. Cestovni promet . . . . . . . . 84
5.2.2. Promet u mirovanju . . . . . . . 91
5.2.3. Ocjena stanja u cestovnom prometu . . . . . 92
5.2.4. Razvoj i unapređenje cestovne prometne infrastrukture u funkciji
razvitka turizma . . . . . . . 94
5.2.5. Biciklistička infrastruktura . . . . . . 95
5.2.6. Pješačke površine i staze na području Labinštine . . . . 97
5.2.7. Suvremeni oblici javnog prijevoza . . . . . 99
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
5.2.8. Prometna infrastruktura ostalih vrsta prometa . . . . 100
Zračna infrastruktura . . . . . . . 101
Pomorska lučka infrastruktura . . . . . . 101
5.3. PRIRODNI RESURSI I IZLOŽENOST PROSTORA RIZICIMA . . . 101
5.3.1. Izravni prirodni turistički resursi . . . . . 102
5.3.2. Neizravni prirodni turistički resursi . . . . . 104
5.3.3. Zaštita tla i zraka . . . . . . . 105
5.3.4. Zaštita voda . . . . . . . . 108
5.3.5. Zaštita od buke . . . . . . . 109
5.3.6. Očuvanje prirodne i biološke raznolikosti . . . . 110
5.4. SUMARNA OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA
GRADA LABINA . . . . . . . . . 111
5.5. OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA POJEDINAČNIH
KRITIČNIH PODRUČJA GRADA LABINA . . . . . 116
5.5.1. Naselje Rabac . . . . . . . . 116
5.5.2. Naselje Labin . . . . . . . . 120
5.5.3. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 1” . . . 125
5.5.4. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 2” . . . 128
6. PREPORUKE I MJERE ZA PRIMJENU STUDIJE PRIHVATNIH KAPACITETA . 131
6.1. GRAD LABIN . . . . . . . . . 132
6.2. RABAC . . . . . . . . . 134
6.3. PRKLOG 1 i PRKLOG 2 . . . . . . . 135
7. VREMENSKI RASPORED AKTIVNOSTI . . . . . . 137
8. ZAKLJUČAK . . . . . . . . . 138
9. LITERATURA . . . . . . . . . 141
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
1
1. UVOD
1.1. O STUDIJI
Studija Prihvatni kapaciteti turizma Grada Labina izrađuje se jer se u posljednjem
desetljeću iz godine u godinu bilježi porast turističkog prometa na teritoriju Grada
Labina ali i na obali cijelog hrvatskog Jadrana. U razdoblju vrhunca ljetne turističke
sezone sve su učestalije pojave gužvi, prvenstveno na prometnicama,
parkiralištima, plažama te starogradskoj jezgri grada Labina.
Osim tehničke infrastrukture (opskrba vodom i električnom energijom, prometne
gužve, odvodnja otpadnih voda, zbrinjavanje komunalnog otpada) koja je u
razdoblju vrhunca turističke sezone na granici opterećenja, uočeni su izazovi i sa
socijalnog aspekta (jer sve više dolazi do nesporazuma između osoba koji se
direktno bave turizmom i onih koji se ne njime ne bave), a uočen je nerazmjer
smještajnih kapaciteta između privatnih apartmana i hotela.
Navedeni izazovi ukazuju kako se u budućnosti mogu javljati problemi koji se očituju
u prostornom, infrastrukturnom, ekonomskom i socijalnom smislu što će utjecati na
smanjenje kvalitete usluge koju turistička destinacija pruža svojim gostima.
U tom kontekstu, postavlja se pitanje optimalnog razvoja Grada Labina koji svoj
ukupni gospodarski razvoj u velikoj mjeri temelji na razvoju turizma. Imajući u vidu
da se radi o turizmu kao gospodarskoj grani koja traži stalnu prilagodbu trendovima
i tržištu uz uvažavanje specifičnih prostornih vrijednosti, a sve u cilju kako bi turizam
bio održiv i konkurentan, izrađena je ova studija Prihvatnih kapaciteta turizma
Grada Labina.
Sagledavanje izazova o prihvatnim kapacitetima predstavlja važan segment u
razmatranju održivog razvoja turizma jer se istovremeno radi o očuvanju i
unaprjeđenju vrijednosti prostora, te infrastrukturnim, ekonomskim i socijalnim
problemima vezanim uz održivi razvoj turizma.
Promišljajući budući razvoj održivog turizma, Grad Labin je raspisao natječaj te s
Institutom za turizam iz Zagreba sklopio Ugovor za izradu studije Prihvatni
kapaciteti turizma Grada Labina.
1.2. CILJEVI STUDIJE
Turistička resursna osnova kao i smještajni kapaciteti (postojeći i planirani,
distribucija u prostoru, gustoća i dr.) kao važni segmenti turističke ponude na
direktan i indirektan način određuju prostornu specifičnost i prepoznatljivost
turističke destinacije. Turističke destinacije u svojim razvojnim planovima između
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
2
ostalog sve više razmatraju komponentu prihvatnih kapaciteta jer nekontrolirani
porast turističkog prometa može ozbiljno narušiti kvalitetu smještaja i doživljaja.
Određivanje maksimalnog prihvatnog kapaciteta turističke destinacije kao vrlo
važnog segmenta prilikom planiranja održivog razvoja turizma osobito je naglašeno
u svjetskim i europskim dokumentima turističkih organizacija. Stoga određivanje
prihvatnih kapaciteta s više aspekta u planiranje razvoja destinacije, a time i
prostornog razvoja, danas je sve izraženiji trend u ekonomski razvijenim zemljama
i snažno je povezan s pojavom problematike održivog razvoja.
Razmatranje i određivanje prihvatnog kapaciteta predstavlja ne samo važan
segment u planiranju razvoja turizma već i naglašenu brigu o prostoru kao
neobnovljivom resursu i njegovim specifičnim vrijednostima. Briga o očuvanju
izvornog stanja prostora kao visokoj vrijednosti gdje god je to moguće, postala je
vrlo važna planerska aktivnost, kako bi se problemi „uskih grla“ na vrijeme
prepoznali, kako bi se na vrijeme otklanjali, a u konačnici se mogle odrediti
smjernice za održivi razvoj turizma u široj zoni turističke destinacije.
S obzirom da razvojni dokumenti i prostorni planovi na razini države, Istarske
županije te Grada Labina potiču očuvanje i unaprjeđenje vrijednosti prostora, kroz
određivanje prihvatnih kapaciteta turizma nužna je izrada separatnih studija, pa tako
i ove koja se odnosi na prepoznavanje problema i određivanje maksimalnog
turističkog prihvatnog kapaciteta.
Kako bi se usmjerilo očuvanje i unaprjeđenje vrijednosti prostora Grada Labina u
skladu sa svjetskim i europskim prostornim smjernicama i trendovima, glavni krajnji
a ujedno i dugoročni cilj izrade ove studije je određivanje prihvatnih kapaciteta
turizma na području Grada Labina uz bolju valorizacija turističkih prostornih
potencijala, a u skladu s načelima održivog razvoja, odnosno povećanje kvalitete
života stanovništva i turističkog smještaja na području grada.
Studijom se želi definirati maksimalni broj prihvatnog kapaciteta na području Grada
Labina u jednoj godini a posebno u razdoblju vršnog turističkog opterećenja (u
ljetnim mjesecima srpnju i kolovozu) te na osnovu toga:
odrediti maksimalni broj smještajnih kapaciteta (ležajeva) na području
Grada Labina ukupno, te posebno za naselje Rabac, starogradsku jezgru
Grada Labina te nova područja ugostiteljsko-turističke namjene planirane
Prostornim planom Istarske županije i to: turističko razvojna područja
Prklog 1 i Prklog 2 na području naselja Duga Luka i dijelom naselja
Gondolići,
definirati osnovna načela mjerenja prihvatnih kapaciteta,
definirati plan sekundarnih i eventualno, primarnih istraživanja,
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
3
identificirati na koji će se način pristupiti utvrđivanju prihvatnih kapaciteta
Grada Labina uvažavajući prostorne specifičnosti područja Grada,
definirati smjernice za postizanje održivog razvoja turizma uz dosizanje
blagostanja lokalnog stanovništva.
Iako je u studiji naglasak dat na grad Labin i naselje Rabac te još nerealizirana
područja ugostiteljsko-turističke namjene, ona obuhvaća 17 naselja Grada Labina
(Slika 1) a to su: Bartići, Breg, Duga Luka, Gondolići, Gora Glušići, Kapelica, Kranjci,
Labin, Marceljani, Presika, Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras, Ripenda Verbanci,
Rogočana, Salakovci i Vinež.
Slika 1-1 Naselja Grada Labina
1.3. PRISTUP U IZRADI STUDIJE
Princip rada na ovom projektu temeljio se na intenzivnoj suradnji s projektnim timom
Grada Labina, Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju
kroz redovite konzultacije i sastanke s unaprijed dogovorenim planom rada.
Rad na projektu podijeljen je u četiri etape sukladno vremenskom rasporedu
aktivnosti te je podnosilo slijedeća Izvješća:
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
4
Prvo izvješće – Metodološki uvodni izvještaj
Drugo izvješće – Ograničenja, uska grla i načela za određivanje
održivog nosivog kapaciteta
Treće izvješće – Održivi prihvatni kapacitet i/ili granice prihvatljivih
promjena za Grad Labin
Završno izvješće – Cjeloviti dokument sa smjernicama za kontrolu
razvoja i zaključne preporuke.
A. Metodološki okvir
Inicijacija projekta (1. etapa) – metodološko izvješće, rezultiralo je izradom detaljnog
plana aktivnosti na projektu, kao što su održavanja konzultacija unutar radne grupe
Instituta i naručitelja, izrada vremenskog rasporeda aktivnosti, proces izvještavanja,
rokovi i konkretni rezultati, upoznavanje projektnog tima s teoretskim i praktičnim
postavkama te analiza relevantnih dokumenta.
Utvrđena je metoda rada te se pristupilo utvrđivanju trendova u rješavanju uskih grla
u turističkom razvoju destinacija u svijetu i Europi, te analizi važećih razvojnih
dokumenata na državnoj i županijskoj razini te Grada Labina. U svim razvojnim
dokumentima planiran je daljnji razvoj turizma na državnoj, županijskoj i razini
Grada Labina.
Nadalje, iz planskih dokumenata je vidljivo kako se postojeća i planirana područja
ugostiteljsko turističke namjene ne smatraju problematičnim u prostorno-
planerskom smislu. Zabilježeno je kako se na postojećim područjima ugostiteljsko-
turističke namjene ulažu značajni napori i sredstva u poboljšanje turističke ponude.
U prostorno planerskom smislu, zbog nerealiziranih površina za izgradnju, veći je
problem ukoliko dođe do pretvaranja stambenih jedinica u turističke apartmane.
Uslijedio je obilazak terena te prepoznavanje i utvrđivanje „uskih grla“ koji smanjuju
kvalitetu turističkog doživljaja i smještaja u destinaciji. Analiza razvojnih dokumenata
svih razina i obilazak terena poslužili su detektiranje ograničenja za provedbu
održivog razvoja turizma.
B. Detektiranje ograničenja i „uska grla“ za planiranje održivog razvoja
turizma
Tijekom druge etape osim što su održavani redoviti sastanci radnog tima Instituta
vršene su slijedeće aktivnosti kao što su: izrada upitnika dubinskih intervjua koji su
slani javno pravnim tijelima, komunikacija s predstavnicima javno pravnih tijela,
prikupljanje i obrada dubinskih intervjua, priprema i provedba fokus grupe te dodatni
obilazak terena.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
5
Kako bi se mogli sagledati stavovi onih koji su direktno i koji nisu direktno uključeni
u turističke usluge dana 5. lipnja 2018 u Labinu je održana rasprava s fokus grupom
u koju su bili uključeni predstavnici: TZ Grada Labina, nositelja razvoja kulture,
hotelijera, obrtnika, poljoprivrednih proizvođača i dr. Tijekom ove aktivnosti utvrđena
su ograničenja i „uska grla“ za planiranje održivog razvoja turizma kroz:
tehničku infrastrukturu
poglavito u segmentu odvodnje otpadnih i oborinskih voda zbog
odugovlačenja s realizacijom projekta centralnog uređaja za
pročišćavanja otpadnih voda na teritoriju susjedne općine Raša,
zagušenje cestovnih prometnica i parkirnih površina pogotovo tijekom
vrhunca turističke sezone na području Rapca i grada Labina,
stanje plažnog odnosno kupališnog prostora ne zadovoljava u
potpunosti suvremenim prohtjevima turista.
socijalni aspekt
nedostatak komunikacije i kulture dijaloga između različitih skupina u
turizmu (hotelijeri i privatnih iznajmljivača apartmana) te dionika koji
nisu direktno uključeni u turizam kao što su npr. obrtnici,
poljoprivrednici i dr.,
određene tenzije između hotelijera i privatnih iznajmljivača apartmana.
smještajni kapaciteti u privatnim apartmanima.
Zamijećeno je kako postoji nerazmjer u broju smještajnih kapaciteta u kućanstvu, tj.
privatnih iznajmljivača apartmana vs. hoteli.
Za određivanje prihvatnih kapaciteta turizma korištena su slijedeća načela:
lokalna zajednica treba imati koristi od razvoja turizma,
planiranje održivog razvoja turizma potrebno povezivati sa susjednim
jedinicama lokalne samouprave jer turizam ne poznaje administrativne
granice,
redovito noveliranje / ažuriranje planskih razvojnih dokumenata koji su vezani
uz planiranje održivog razvoja turizma (prostorno planiranje, kultura,
poljoprivreda i dr.),
praćenje stanja u prostoru kroz različite pokazatelja radi provedbe
racionalnog i svrhovitog korištenja prostora za potrebe turizma,
poticanje održivog razvoja turizma kroz poticanje obnovljivih izvora energije i
ekoloških načela upravljanja destinacijom,
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
6
usklađivanje različitih sektora prilikom razvoja turizma,
redovito informiranje i uključivanje šire zajednice u planiranje održivog
razvoja turizma.
Nakon utvrđivanja turističke resursne osnove Grada Labina te analize postojeće
tehničke infrastrukture (promet, vodoopskrba, odvodnja, električna energija, otpad i
dr.) pristupilo se izradi procjene prihvatnog kapaciteta po pojedinim područjima a
posebno za naselje Rabac, staru gradsku jezgru Labina te za nova područja
ugostiteljsko-turističke namjene Duga Luka (Prklog 1 i 2) i dijelom naselja Gondolići.
Uslijedila je izrada smjernica za postizanje održivog razvoja turizma kao posljednje
etape izrade Studije.
U osmišljavanju modela prihvatnih kapaciteta Grada Labina u ovoj studiji polazi se
od činjenica da:
je prostor važan strateški resurs koji se može i treba koristiti za planiranje
održivog razvoja i turizma na cijelom prostoru Grada Labina,
koristi od turizma treba imati cijela zajednica.
Ove činjenice su osobito važne zbog sve prisutnijeg pritiska turizma na prostor i
njegove resurse ali i određivanja pristupa analizi i metodološkom procesu izrade
studije.
1.4. PRISTUP ANALIZI, METODOLOŠKI PROCES, METODOLOŠKA OGRANIČENJA
Budući se nekontroliranim i neplanskim povećanjem turističkih aktivnosti pojedine
prostorne posebnosti, privlačnosti i prepoznatljivosti smanjuju ili nestaju, nužno se
nameće potreba za postavljanjem određenih prostornih ograničenja kroz
određivanje prihvatnih kapaciteta.
Problem naglog i nekontroliranog razvoja turizma aktualan je u Europi i svijetu već
nekoliko desetljeća, te se pokreću međunarodni i/ili nacionalni projekti za mjerenje
održivosti odnosno praćenja određenih pokazatelja za određivanje prihvatnog
kapaciteta.
S tom namjerom Svjetska turistička organizacija (UNWTO) pokrenula je projekt
praćenja održivog razvoja turizma, a Hrvatski opservatorij održivog razvoja turizma
(CROSTO) Instituta za turizam dio je UNWTO-ove međunarodne mreže
opservatorija za praćenje održivog razvoja turizma (INSTO), te aktivni sudionik u
definiranju sustava europskih indikatora za praćenje održivosti turističkog razvoja.
Zato je održivi nosivi kapacitet nekog područja funkcija dosegnutog ili planiranog,
odnosno željenog razvitka.
Stoga pristup u određivanju održivog (prihvatnog) nosivog kapaciteta treba:
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
7
a) obuhvatiti postojeće stanje i prepoznavanje „uskih grla“ te usklađivanje
obujma turističkog opterećenja prema tim „uskim grlima“ (površine
ugostiteljsko-turističke namjene, broj ležaja, opterećenje komunalne
infrastrukture, utjecaj na prirodu, kulturno nasljeđe, površinu plažnog
prostora itd.), uvažavajući sadašnje stanje turističkog proizvoda i postojeće
tehnologije i upravljanje;
b) definirati održivi nosivi kapacitet prema očekivanom budućem stanju
turističkog proizvoda, odnosno uz primjenu suvremenih načina upravljanja
destinacijom. Primjerice, recikliranje otpadnih voda, obnovljivi izvori energije,
primjereno upravljanje otpadom, redistribucija turističkih kretanja putem
osmišljavanja novih sadržaja, smanjenje korištenja osobnih automobila i sl.
Pri određivanju održivog nosivog kapaciteta nekog područja uobičajeno se uzimaju
u obzir četiri grupe pokazatelja:
prostorni, kao što su površina područja ugostiteljsko turističke namjene,
postotak izgrađenosti i neizgrađenosti područja ugostiteljsko-turističke
namjene, broj ležaja po hektaru, duljina obalne linije, kapacitet plaža i slično,
okolišni, kao što su potrošnja električne energije i vode turista u odnosu na
potrošnju električne energije i vode stalnog stanovništva, proizvodnja
komunalnog otpada u vrijeme vrhunca sezone i prometne infrastrukture,
utjecaj na biološku raznolikost, razni oblici onečišćenja i sl.,
društveni, koji uključuju problematiku radne snage i utjecaje na lokalnu
zajednicu, kao što su primjerice, rast cijena roba i usluga, ometanje
uobičajene rutine življenja, prilagođavanje destinacije posjetiteljima, a ne
lokalnim stanovnicima itd.,
ekonomski, koji podrazumijevaju utjecaj povećanog razvoja turizma na opće
stanje gospodarstva, stanje turističkog proizvoda s obzirom na zrelost
proizvoda, utjecaj tog stanja na atraktivnost dolazaka, a time i na učinke te
gospodarske aktivnosti i sl.
Pri tome se identificiraju:
ograničavajući čimbenici kojima nije jednostavno upravljati i čijim se
promjenama u planiranju, organizaciji, upravljanju ili razvoju odgovarajuće
infrastrukture neće značajnije promijeniti ograničenja nosivosti,
„uska grla“ koja ograničavaju razvoj, ali koja se mogu rješavati odgovarajućim
mjerama, te
utjecaji (prostorni, prometni, ekonomski, socijalni, okolišni) koje izaziva vrsta
i intenzitet korištenja.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
8
Navedeno znači kako je mnogo pokazatelja koji određuju prihvatni kapacitet nekog
prostora i koje je potrebno pratiti te se on ne može isključivo iskazati jednom
brojkom. Brojka kojom se određuje maksimalni broj turista i/ili prihvatnih kapaciteta
potrebno je sagledavati u širem kontekstu iz razloga što:
1) ona podrazumijeva stabilan i nepromjenjiv prirodni i društveni sustav te ne
uzima u obzir složene okolišne, društvene i ekonomske čimbenike;
2) procjena maksimalnog kapaciteta podrazumijeva vrijednosni sud (npr. „kada
je gužva u stroj gradskoj jezgri ili na plaži prevelika“?). Stoga se prihvatni
kapacitet ne smije sagledavati isključivo kao znanstveni koncept ili formula
za dobivanje isključivo brojke iznad kojeg turistički razvoj treba ograničiti, već
kao vodič za kontinuirano praćenje utjecaja turizma u prostoru i
implementiranje odgovarajućih smjernica i mjera za minimiziranje negativnih
utjecaja.
Iz ograničenja izrade nosivog kapaciteta izraženog kao broja ili raspona proizašle
su suvremenije metode, od kojih se sve češće koristi metoda granice prihvatljivih
promjena (eng. limits of acceptable change). Metoda granice prihvatljivih promjena
polazi od osnovne premise da su promjene neminovne pa se metoda usredotočuje
na analizu utjecaja turizma u destinaciji s ciljem:
utvrđivanja razine promjena koje sustav može tolerirati,
identificiranja promjena koje prelaze granicu tolerancije te, sukladno,
definiranja / određivanja odgovarajućih korektivnih mjera.
Racionalni pristup realizaciji postavljenog zadatka podrazumijevao je oslanjanje na
sljedeće metode istraživanja:
analiza sekundarnih izvora podataka kao „desk research“ metoda
(analiza razvojnih dokumenata te znanstvene i stručne literature),
jednostavne statističko kvantitativne metode određivanja prihvatnog
kapaciteta,
analiza eng. „time slice“ metode – promatranja promjena u određenom
vremenskom razdoblju,
identifikaciji i analiza dionika,
dubinski intervjui (primarno kvalitativno istraživanje) – kvalitativna
analiza,
fokus grupa (primarno kvalitativno istraživanje),
obilazak terena (metoda promatranja).
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
9
Metoda promatranja – obilazak terena prije svega imao je za cilj utvrditi prostorne
potencijale te ograničenja prometne infrastrukture kao i opterećenost pojedinih
prirodnih i kulturnih atrakcija.
Mjerila za određivanje prihvatnog kapaciteta naselja nisu jasno određena u
Republici Hrvatskoj (npr. pokazatelji se ne vode se na razini Državnog zavoda za
statistiku) te se u ovoj studiji težilo određivanju prihvatnih kapaciteta na razini
jedinice lokalne samouprave, a u ovom slučaju Grada Labina.
Shema metodološkog procesa:
Potrebno je naglasiti kako je u ovom slučaju bilo nemoguće odrediti sve parametre
prihvatnog kapaciteta po naseljima, a uzrok treba tražiti kroz nedostupnosti i/ili
nepostojanje određenih podataka za pojedina naselja (potrošnja vode po naseljima,
broj zaposlenih u turizmu po naseljima i dr.).
DEFINIRANJE KRITIČNIH ČIMBENIKA: OGRANIČENJA I "USKA GRLA"
Prostorno-okolišna komponenta održivosti
Društvena komponenta održivosti
DEFINIRANJE TEMELJNIH NAČELA ODREĐIVANJA PRIHHVATNIH KAPACITETA
Prostorno-okolišna komponenta održivosti
Društvena komponenta održivosti
IDENTIFIKACIJA PROBLEMA
Prostorna komponenta održivosti Društvena komponenta održivosti
NAČELNE SMJERNICE ZA POSTIZANJE ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA GRADA LABINA
Prostorno-okolišna komponenta održivosti
Društvena komponenta održivosti
ANALIZA I VALORIZACIJA PLANIRANOG ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA Prostorno-okolišna komponenta
održivostiDruštvena komponenta održivosti
DEFINIRANJE POKAZATELJA I GRANICA PRIHVATLJIVIH PROMJENA Prostono-okolišna komponenta
održivostiDruštvena komponenta održivosti
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
10
1.5. PRIMARNA KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA
Kako bi se dobio uvid u ključna ograničenja i „uska grla“ turističkog razvoja
primijenjene su primarne kvalitativne metode istraživanja – rad s fokus grupama i
dubinski intervjui. Ova istraživanja provedena su u drugoj etapi projekta. Dubinski
intervjui provođeni su s odabranim dionicima na razini Grada (voditelji relevantnih
županijskih/gradskih odjela - Uprava za prostorno planiranje i urbanizam,
gospodarstvo, turizam i sl.) te javnih poduzeća za prijevoz i promet u mirovanju,
vodoopskrbu i odvodnju, elektrodistribuciju, lučka kapetanija i sl.
Fokus grupe vođena je s predstavnicima udruga za kulturu, lokalnih poljoprivrednih
proizvođača, lokalnih iznajmljivač, udrugama koje imaju za cilj promicanje
gospodarskih aktivnosti – udruge obrtnika, predstavnikom hotelijera i dr.
Dubinski intervjui i rad s fokus grupama imali su za ciljeve utvrditi percepcije i
stavove stručnjaka i predstavnika stanovništva prema turistima i turizmu općenito,
odnosno:
stavove o ekonomskim, društvenim, kulturnim i ekološkim utjecajima
turizma,
stupnju podrške ulaganjima u turistički razvoj, percepciji uskih grla i
ograničenja turističkog razvoja.
1.6. SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA
Prilikom izrade studije korišteni su sekundarni izvori podataka – te je primijenjena
eng. „desk research“ metoda kroz analizu različitih dokumenta, literature i
publikacije:
Prostorno planska dokumentacija države, Istarske županije i Grada Labina.
Izvješća javnih komunalnih poduzeća (vodoopskrba, elektrodistribucija,
promet u mirovanju, zbrinjavanje komunalnog otpada, zbrinjavanje otpadnih
voda).
Planovi turističkog razvoja na području Grada Labina i Istarske županije te
ostali relevantni planovi razvoja.
Relevantni znanstveni i stručni radovi.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
11
2. PRIKAZ TRENDOVA I ANALIZA DOKUMENATA VEZANIH NA ODREĐIVANJE PRIHVATNOG KAPACITETA U SVIJETU, EUROPI, HRVATSKOJ I GRADU LABINU
2.1. OSVRT NA VAŽNOST PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA TE POVEZANOSTI VRIJEDNOSTI PROSTORA I ODRŽIVOG TURIZMA
Poznato je kako turizam preobražava čitave regije u prostorno-tehničkom,
ekonomskom, ekološkom, sociološkom, estetskom i drugom smislu. Sve brža
mobilnost sve većeg broja turista, a pri tome ograničenost prostora, zahtijevaju
planski pristup razvoju turizma. Kako bi preobrazbe i pritisak na prostor bile manje
odnosno „kontroliranije“ sve se više javlja potreba za planiranjem održivog razvoja
turizma.
Na svjetskoj, europskoj i nacionalnoj razini usvaja se sve veći broj dokumenata koji
imaju za cilj određivanje, mjerenje i praćenje prihvatnih kapaciteta.
Planiranje turističkih zona (područja ugostiteljsko-turističke namjene) nije samo
promišljanje o grupiranju određenih vrsta zgrada (hotela, turističkih naselja i
kampova) i pratećih ugostiteljskih sadržaja već je to stvaranje prostora drugačijeg
načina života različitijeg od svakodnevnog. Osim što je to prostor razonode i
odmora, društvenih kontakata te sportsko-rekreacijskih ili kulturnih aktivnosti, to je
prostor koji istovremeno zahtijeva složeniji sustav posebne opskrbe svih vrsta (od
tehničke do prehrambene) i pružanja posebnih usluga. Istovremeno to je prostor za
stvaranje kontakta s ostalim turističkim područjem bilo „izoliranim“ odnosno
nepoznatim, bilo uređenim.
Osim određivanja kvantitativnih podataka prihvatnog kapaciteta u područjima
ugostiteljsko turističke namjene promišlja se i o održivom razvoju turizma u
naseljima u kojima baština ima značajnu ulogu. Tako se u Povelji o upravljanju
turizmom u mjestima baštinskog značaja, Međunarodnoj povelji o kulturnom
turizmu1 (1999.) baština je definirana kao širok pojam koji uključuje prirodni i kulturni
okoliš. Ona obuhvaća krajolike, povijesna mjesta, mjesta izgrađenih okoliša, kao i
biološke raznolikosti, zbirke, prošlost i kulturne prakse, znanje i dnevna iskustva.
Bilježi i izražava duge procese povijesnog razvoja, formiranje različitih nacionalnih,
regionalnih, autohtonih i lokalnih identiteta te je sastavni dio suvremenog života.
Ona je dinamična, referentna točka te pozitivan instrument za rast i promjenu.
1 International Cultural Tourism Charter, Managing Tourism at Places of Heritage Significance, ICOMOS, 1999.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
12
Baština i kolektivno sjećanje svakog mjesta ili zajednice nezamjenjiv je i važan
temelj za razvoj, sada i u budućnosti. U vrijeme sve veće globalizacije, zaštita,
očuvanje, interpretacija i predstavljanje baštine i kulturne raznolikosti bilo kojeg
mjesta ili regije važan je izazov.
Primarni cilj upravljanja baštinom jest komunicirati njezinim značenjem i potrebom
za očuvanjem. Prirodna i kulturna baština te raznolikosti nematerijalne kulture
glavne su turističke atrakcije. Turizam bi trebao donijeti korist lokalnim zajednicama
te pružiti važno sredstvo i motivaciju za njih, da se brinu i održavaju svoju baštinu i
kulturne prakse.
Povelja iz Burre za mjesta kulturnog značaja2 (1981., dopunjena 1999.) propituje
načela donesena u Venecijanskoj povelji. Pojam mjesto (site) definira se kao
područje, prostor, krajolik, zgrade ili druge građevine, skupine zgrada/građevina, a
može uključivati komponente, sadržaje, prostore i poglede.
Očuvanje mjesta treba prepoznati i uzeti u obzir sve aspekte kulturnog i prirodnog
značaja bez neopravdanog naglaska na jednoj vrijednosti na račun ostalih. Uveden
je pojam kulturnog značaja koji znači estetsku, povijesnu, znanstvenu, društvenu ili
duhovnu vrijednost za prošle, sadašnje i buduće naraštaje. Kulturni značaj sadržan
je u samom mjestu, njegovoj građi, smještaju, korištenju, povezanostima,
značenjima, vezanim mjestima i srodnim objektima.
Očuvanje zahtijeva zadržavanje odgovarajuće vizualne okoline i drugih odnosa koji
doprinose kulturnom značaju mjesta. Nova gradnja, rušenja ili druge promjene, koje
bi negativno utjecati na okolinu smještaja ili odnosi nisu prihvatljivi.
2.2. DEFINIRANJE OSNOVNIH NAČELA ZA MJERENJE PRIHVATNIH KAPACITETA (UNWTO, EU)
U posljednja dva desetljeća, gotovo sve turističke destinacije teže održivom
turističkom razvoju (neke više deklarativno), a određivanje prihvatnih kapaciteta u
turizmu postaje sve više nezaobilaznim dijelom turističkih razvojnih planova, osobito
u onim turističkim destinacijama koje su u svom životnom ciklusu dosegnule fazu
saturacije (zasićenja).
O prihvatnom kapacitetu osim na lokalnoj razini raspravlja se i na svjetskoj i
europskoj razinama.
2 The Burra Charter: Charter for Places of Cultural Significance, 1984., 1999.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
13
2.2.1. UNWTO
O povezanosti turističkog prihvatnog kapaciteta s konceptom održivosti turizma
vidljivo je iz definicije Svjetske turističke organizacije iz 1981. „Prihvatni kapacitet je
maksimalni broj turističkih korisnika koji simultano posjećuju turističko mjesto bez
neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i sociokulturne okoline, kao i bez
neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja.“3
Na sličan način prihvatni kapacitet definira i McIntyre odnosno kao „maksimalno
korištenje bilo kojeg mjesta bez izazivanja negativnih efekata na resurse, smanjenja
zadovoljstva posjetitelja ili izazivanja nepovoljnih efekata na društvo, ekonomiju ili
kulturu područja“, (McIntyre, 1993, str. 21). Ima i drugih definicija koje također
variraju u osnovnom pristupu.
Maksimalna razina do koje se može koristiti pojedini destinacija, područje, lokacija
a da pritom ne nastaje šteta u prostoru ili nema negativnih utjecaja na njegov održivi
razvoj može se sagledati kroz određivanje prihvatnih kapaciteta. Navedeno se može
definirati / odrediti na koji način i koliko turističke (smještajne, sportske, rekreacijske
i dr.) aktivnosti korespondiraju sa prirodnim ekosustavom do prihvatljive razine.
Kako se Svjetska turistička organizacija (UNWTO) više desetljeća bavi problemom
„prihvatnog kapaciteta“, njena definicija doživjela je manje promjene. Tako danas
prihvatni kapacitet definira:
razina do koje se prostor može održati, a da se pri tome ne generiraju štete
(socijalne, kulturne ili ekonomske) na lokalnu zajednicu,
održavanje ravnoteže između zaštite i razvoja,
broj posjetitelja (turista) koji je kompatibilan s turističkim proizvodom kojega
ti posjetitelji (turisti) očekuju.
Ne postoji jedinstveni pristup izračuna prihvatnog kapaciteta jer oni ovise o:
specifičnosti lokacije,
okolišu i lokalnom načinu života,
kvaliteti koju turist traži u odabiru lokacije,
prednosti lokacije, te uključenost lokalne zajednice,
sadržajima, uslugama, te infrastrukturi koja je na raspolaganju i dr.
U praksi se prihvatni kapacitet može pratiti pomoću različitih pokazatelja:
3 UNWTO, 1981, str. 13.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
14
fizičkih (gustoća izgrađenosti, intenzitet korištenja, omjer stanovnika i turista,
kvaliteta prostora, iskoristivost prostora i dr.),
psiholoških (percepcija kvalitete, konflikti sa drugim aktivnostima u prostoru i
dr.),
bioloških (promjene u okolišu, štete u flori i fauni, onečišćenje i dr.),
socioloških (stupanj interakcije turizma i lokalne zajednice, i dr.),
ekonomskih (ostvarena dobit, zapošljavanje, i dr.),
infrastrukturnih (trošak gradnje i održavanja, potreban kapacitet /prometnice,
elektroenergetika, voda, odvodnja, dobit za lokalnu zajednicu i dr.) i dr.
Iz navedenog je vidljivo da kada se govori o konceptu održive nosivosti – prihvatnog
kapaciteta, vidljivo je da je donekle promijenjen pristup rješavanja problema – o
njemu se, više ne govori primarno kao o brojkama, nego se taj koncept više shvaća
kao željena razina kvalitete i pomoć u procesu planiranja rasta i razvoja na
određenom području.
Naime, održivi nosivi kapacitet ovisi i o nizu pokazatelja koji se s vremenom mogu
mijenjati (broj stanovnika, broj zaposlenih u turizmu, vodoopskrba, elektroopskrba,
prometnice, upravljanje destinacijom itd.), pa je održiva nosivost u funkciji
odabranog razvojnog modela. Primjerice, nosivi kapacitet plaža za turizam niže
kvalitete može biti znatno viši od onoga visoke kvalitete, isto je i s potrošnjom vode,
sadržajima u prostoru itd. Zato je održivi nosivi kapacitet nekog područja funkcija
dosegnutog ili planiranog, odnosno željenog razvitka.
2.2.2. Europska unija
Na razini Europske unije turističke destinacije sve se više pozivaju na sagledavanje
društvenih, kulturnih, ekonomskih i ekoloških učinaka turizma na lokalnu zajednicu.
Da bi pomogla u mjerenju njihovog učinka u odnosu na održivost, Europska komisija
je razvila Europski sustav turističkih pokazatelja tzv. ETIS eng. European Tourism
Indicators System for Sustainable Destination Management). ETIS predstavlja
sustav pokazatelja pogodnih za sve turističke destinacije, potičući ih da usvoje
inteligentniji pristup planiranju turizma i to kao:
alat za upravljanje, koji podržava odredišta koja žele održiv pristup
upravljanju destinacijom,
sustav praćenja, jednostavan za korištenje za prikupljanje podataka i detaljne
informacije te pustiti odredišta nadgledati njihovu izvedbu iz godine u godinu,
informacijski alat (nije certifikacijska shema), korisno za kreatore politike,
turističke tvrtke i druge dionike.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
15
Alat kojim se služi ETIS pruža osnovnu podršku (smjernice) i jasna objašnjenja koji
su to pokazatelji (osnovni i dopunski) te kako ih koristiti. ETIS nadopunjuje druge
postojeće alate i metode praćenja na međunarodnoj i europskoj razini.4 ETIS je
implementiran dobrovoljno i uspješno u dvije pilot faze od 2013. godine u više od
100 destinacija (uključujući i destinacije izvan EU).
Dosadašnji rezultati pokazuju da je održivost turističkih destinacija financijski i
logistički izvediva te mogu imati pozitivan utjecaj na konkurentnost cijelog turističkog
sektora. Lokacije / područja koja koriste ETIS alate mogu sagledati izazove u
turizmu svog područja te na taj način poboljšati svoju ekonomsku održivost a
istovremeno pomažu očuvanju svih resursa.
Hrvatska kao članica EU, preko Instituta za turizam, za sada na razini 7 jadranskih
županija uspješno surađuje u prikupljanju podataka koje prate održivi razvoj turizma.
Uslijed turizma prostor južne Europe odnosno Mediterana izložen je intenzivnoj
izgradnji a time i brojnih istraživanja kroz određivanja urbanističkih pokazatelja za
gradnju u područjima ugostiteljsko-turističke namjene. Nažalost u zemljama južne
Europe ne postoje jedinstveni i usporedivi urbanistički pokazatelji korištenja
prostora u područjima turističke namjene.
2.2.3. EU i ekološka održivost
Pitanje zaštite Sredozemnog mora od onečišćenja moguće je pratiti kroz
Mediteranski akcijski plan Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP) koji
je osnovan 1975. godine radi zajedničkog djelovanja na ekološkoj održivosti. Pravni
okvir za djelovanje Mediteranskog akcijskog plana je Konvencija o zaštiti
Sredozemnog mora od onečišćenja sastavljena u Barceloni, 16. veljače 1976.
godine, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju sukcesije (Narodne novine –
Međunarodni ugovori, broj 12/93).
Izmjenama Konvencije, usvojenim u Barceloni 10. lipnja 1995. godine (Narodne
novine – Međunarodni ugovori, broj 17/98), utvrđene su izmjene i dopune pojedinih
odredaba Konvencije te je, uz ostalo, promijenjen njezin naziv tako da u prijevodu
na hrvatski jezik glasi „Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog Područja
Sredozemlja“ (u daljnjem tekstu: Barcelonska konvencija).
Uz Barcelonsku konvenciju je u proteklom razdoblju usvojeno sedam pratećih
protokola, jedan od kojih je i Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja
koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna
i morskog podzemlja (u daljnjem tekstu: Protokol). Protokol je sastavljen u Madridu
4 Alat je za sada dostupan na engleskom, francuskom, talijanskom i španjolskom jeziku.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
16
14. listopada 1994. godine, a istoga dana ga je potpisala, uz osam drugih država, i
Republika Hrvatska. Protokol je u Skladu sa svojim odredbama stupio na snagu 24.
ožujka 2011. godine te je u ovom trenutku na snazi u odnosu na sljedeće države:
Albanija, Cipar, Libija, Maroko, Sirija, Tunis.
Ujedno, u skladu s Odlukom Vijeća od 17. Prosinca 2012. o pristupanju Europske
unije Protokolu (2013/5/EU) (SL L4, 9.1.2013.), Europska unija pristupila je
Protokolu 27. veljače 2013. godine Protokol je stupio na snagu za Europsku Uniju
29. ožujka 2013. godine i dio je pravne stečevine Europske unije.
Tekst Odluke i Protokola Na hrvatskom jeziku objavljen je u Posebnom izdanju SL
EU-a na hrvatskom jeziku: poglavlje 15, svezak 028, od 25. studenoga 2014. godine
(str. 181-201), a ispravak Protokola objavljenje u SL EU-a L 111, od 28. travnja
2017. godine (str. 12-28). Protokol predstavlja provedbu članka 7. Barcelonske
konvencije kojim je propisano da ugovorne stranke poduzimaju sve odgovarajuće
mjere kako bi spriječile, suzbile i u najvećoj mogućoj mjeri uklonile onečišćenje
područja Sredozemnoga mora uzrokovano istraživanjem i iskorištavanjem
epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.
2.2.4. Teritorijalna agenda 2020 - Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi (2011. godine)
Teritorijalna agenda kao krovni dokument iz prostornog planiranja u zasniva se na
analitičkom dokumentu pod nazivom Stanje i perspektive razvoja EU. U poglavlju
izazovi i potencijali za razvoj navodi se kako:
- izazovi klimatskim promjena ukazuju na teritorijalnu koordinaciju politika,
posebno na području klime, energetike, vodnog gospodarstva, poljoprivrede,
stanovanja, turizma i prometa,
- povećana i nekoordinirana eksploatacija morskog prostora i morskih resursa
može imati posljedice na održiv teritorijalni razvoj,
- promjene u korištenju zemljišta i mora, urbanizacija i masovni turizam prijete
kulturnim dobrima i krajobrazima te mogu dovesti do rascjepkavanja
prirodnih staništa i ekoloških koridora,
- u povijesnim i kulturnim okruženjima, kao i na područjima novog razvoja ili
izgradnje pažnja posvećena obilježjima mjesta može unaprijediti usklađenost
i kakvoću izgrađenog okoliša.
Dokument se osvrće na utjecaje klimatskih promjena jer se one znatno razlikuju
diljem Europe u pogledu geografskih regija s različitim vrstama utjecaja i različitim
stupnjem ranjivosti. Povećani rizik od podizanja razine mora, suše, dezertifikacije,
poplava i drugih prirodnih nepogoda zahtijeva teritorijalno različite reakcije.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
17
Regije posjeduju različite mogućnosti za ugrađivanje prilagodbe i ublažavanja u
svoje strategije, smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu socio-
gospodarskih sustava gospodarstvu s niskom razinom CO2.
Klimatske promjene također mogu dovesti do novih mogućnosti razvoja, npr. unutar
poljoprivrede, zelenog gospodarstva i proizvodnje obnovljive energije. Izazovi
klimatskim promjena ukazuju na teritorijalnu koordinaciju politika, posebno na
području klime, energetike, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, stanovanja,
turizma i prometa. Gubitak biološke raznolikosti, ranjiva prirodna, krajobrazna i
kulturna baština. Prirodna i kulturna baština dio su teritorijalnog kapitala i identiteta.
Ekološke vrijednosti, okolišna kakvoća i kulturna dobra ključna su za dobrobit i
gospodarske perspektive te pružaju jedinstvene mogućnosti za razvoj pa time i za
turizam.
Prekomjerna eksploatacija ovih resursa kako bi se zadovoljila povećana potražnja
kao i industrijski rizici mogu uzrokovati značajnu štetu te mogu biti prijetnja
teritorijalnom razvoju. Urbanizacija, intenziviranje poljoprivrede i ribarstva, promet i
druge vrste razvoja infrastrukture, posebno ako se odvijaju na teritorijalno
nekoordiniran na čin, mogu izazvati značajne okolišne probleme.
2.3. REPUBLIKA HRVATSKA
Republika Hrvatska pa tako i Istra imaju tradiciju planiranja i određivanja prihvatnih
kapaciteta. Prvi puta utvrđivan je ukupni prihvatni turistički potencijal za cijeli
hrvatski Jadran i to u Programu dugoročnog razvoja i plan prostornog uređenja
Jadranskog područja. Zbog svojih specifičnosti, pitanje i problem procjene
prihvatnog kapaciteta u to vrijeme promatran je najviše s aspekta broja ležaja i
kupača na plaži. Prihvatni kapacitet rađen je pomoću dvije metode. Jednu je
izrađivao Zavod za ekonomiku turizma a drugu Urbanistički institut Hrvatske.
Zavod za ekonomiku turizma (danas Institut za turizam) polazio je od pretpostavke
da na jedan dužni metar obale (m') pogodne za kupanje dolazi 1,92 kupača, a
primjenom koeficijenta istodobnosti od 1,4 te je dobiven je ukupni prihvatni
potencijal od 2,2 milijuna istovremenih turista za cijelo područje hrvatskog Jadrana.
Urbanistički institut je prihvatni potencijal utvrđivao na osnovu snimanja prostora i
utvrđivanja kapaciteta kupališnog pojasa 6 m2 po kupaču te je utvrđen prihvatni
potencijal od 1,781 milijuna istovremenih turista. Tako je prema tadašnjim
procjenama u špici glavne turističke sezone Jadransko područje Hrvatske moglo
istovremeno primiti 1,781 milijuna turista, pa je u skladu s navedenim za hrvatsko
područje Jadrana trebalo izračunati broj ležaja.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
18
U to vrijeme zbog naglog razvoja turizma izostala su sociološka istraživanja a uzeta
su u razmatranja izgradnja tehničke infrastrukture (promet, vodoopskrba, odvodnja,
elektroopskrba, telekomunikacija).
Slika 2-1 Područje Labina i Rapca u Regionalnom prostornom planu Istre (1969.
godine)5
Istra, kao vrlo važan nositelj planskih turističkih aktivnosti još je u Regionalnom
planu Istre 1969. (UISR Hrvatske, 1969) na regionalnoj razini provedena su
5 Izvor: Regionalni prostorni plan Istre, 1969.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
19
istraživanja o povezanosti plaža, kreveta i svih vrijednosti prostora a za potrebe
određivanja prihvatnih kapaciteta. U to vrijeme glavnina kreveta za zonu Labin koja
je obuhvaćala i Rabac planirano je 20.500 kreveta. Za sam Rabac planirano je 5.000
kreveta u hotelima, 1.000 kreveta u kampovima i 1.000 kreveta u domaćinstvima
(Regionalni prostorni plan Istre, 1969.) jer se osnovica turističkog gospodarstva
usmjeravana na izgradnju hotela.
Od šezdesetih godina počinje snažna više ili manje kontrolirana transformacija
prostora uslijed razvoja turizma – pogotovo u Rapcu. To se može potkrijepiti starijim
razglednicama te usporedbom shemom ulica iz sedamdesetih i današnjim planom
naselja. Dok je do sredine 70-tih dominirala izgradnja hotela, od devedesetih godina
prošlog stoljeća uslijedila je intenzivna izgradnja apartmana, a zadnjih godina i
luksuzno uređenje kuća na selu.
Slika 2.2 Usporedba starih razglednica Rapca iz pedesetih i početak osamdesetih
godina prošlog stoljeća6 - pogled na luku
Slika 2.3 Usporedba starih razglednica Rapca iz šezdesetih i početkom osamdesetih
godina prošlog stoljeća – pogled na luku i Maslinicu
6 Izvor: privatna zbirka
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
20
Slika 2.4 Prikaz transformacije prostora u Rapcu iz kojeg je vidljiva uređenje OPG-a
Morački7
Slika 2.5 Shema ulica u Rapcu sredinom 70-tih i danas8
7 Izvor: Institut za turizam
8 Izvor: Turistički vodič iz 1975 i plan naselja Rabac 2017.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
21
Izgradnja kuća za odmor u Rapcu i njihovo uređenje u apartmane dobila je zamah
nakon 90-tih godina što pokazuje i slijedeća fotografija
Slika 2.6. Izgradnja i uređenje apartmana u Rapcu9
Prirodne plaže, za razliku od danas, bile su atrakcije i motiv dolaska za odmor u
Rapcu. Prirodne plaže su bile nezaobilazan motiv turističkih vodiča i razglednica u
zadnja tri desetljeća prošlog stoljeća.
Slika 2.7. Plaže u Rapcu 70-tih godina10
Srednjovjekovni grad Labin snažna je turistička atrakcija koja privlači kulturne turiste
i odavno je postala simbolom promocije Labina. Jačanjem odnosno davanjem
značaja industrijskom nasljeđu kao i Podlabinu kao stambenom naselju
(utilitarističkoj arhitekturi), nakon zatvaranja rudnika mogu postati snažna turistička
atrakcija.
9 Izvor: Institut za turizam, stanje travanj 2018
10 Izvor: Turistički vodič iz 1975. godine
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
22
Slika 2.8. Pogled na Podlabin11
2.3.1. Strategija prostornog razvoja (2017. godina)
Pristup u određivanju održivog (prihvatnog) nosivog kapaciteta prema Strategiji
prostornog razvoja (2017) treba:
a) obuhvatiti postojeće stanje i prepoznavanje „uskih grla“ te usklađivanje obujma
prema tim uskim grlima (površine ugostiteljsko-turističke namjene, broj ležaja,
opterećenje komunalne infrastrukture, utjecaj na prirodu, kulturno nasljeđe,
površina plažnog prostora itd.), uvažavajući sadašnje stanje turističkog
proizvoda i postojeće tehnologije i upravljanje; ili
b) definirati održivi nosivi kapacitet prema budućem stanju turističkog proizvoda,
odnosno uz primjenu suvremenih načina upravljanja destinacijom (primjerice,
recikliranje otpadnih voda, obnovljivi izvori energije, primjereno upravljanje
otpadom, redistribucija turističkih kretanja putem osmišljavanja novih sadržaja,
smanjenje korištenja osobnih automobila i sl.).
U Strategiji prostornog razvoja RH kao relevantno načelo korištenja prostora
navedeno je da prioritetne razvojne mjere treba usmjeriti na korištenje već zauzetog
prostora i postojećih turističkih kapaciteta, odnosno njihovu obnovu, modernizaciju
i podizanje kvalitete, a sam turizam potrebno je intenzivnije priklanjati primjeni
okolišno odgovornih, zelenim koncepcijama razini pojedinih pružatelja usluga i
cijelih destinacija, uvažavajući ekološki odgovoran razvoj kao jednu od njegovih
temeljnih strateških smjernica (Strategija prostornog razvoja, 2017: 166).
11 Izvor: Institut za turizam, 2018. godine
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
23
2.3.2. Strategija razvoja turizma (2013. godina)
U Strategiji razvoja turizma istaknuto je kako je ne postoji dovoljni broj provedenih
analiza prihvatnog kapaciteta okoliša za turističke aktivnosti, kao alata za planiranje
i upravljanje prostorom na principu održivog razvitka i ekosustavnog pristupa.
Također je istaknuto kako se nedovoljno koriste strateški planovi razvoja turizma
kao stručne podloge u procesu izrade prostornih planova, a u svrhu racionalnog
korištenja raspoloživog turističkog prostora (str. 24).
Za razvoj turističkih proizvoda i turističke ponude nužno je unapređenje smještajne
i ostale turističke ponude. S obzirom na to da Hrvatska ima velik broj zaštićenih
područja, da je 47% kopnenog teritorija u ekološkoj mreži RH, a dio tih područja je
uključen u prijedlog buduće europske ekološke mreže NATURA 2000, posebnu
pozornost potrebno je posvetiti procjeni prihvatnog kapaciteta i utvrđivanju
prihvatljivih sadržaja turističke ponude, naročito na obali i otocima (str. 36).
Strategijom je određeno da se na regionalnoj/lokalnoj razini provode programi
uređenja i upravljanja plažama. Neovisno o izuzetnim prirodnim i/ili ambijentalnim
obilježjima hrvatskih plaža, još uvijek ne postoji suglasje oko poželjnog načina
korištenja/upravljanja raspoloživim prostorom plaža. S jedne strane postoji velik broj
plaža koje su infrastrukturno i/ili sadržajno potpuno neopremljene. S druge strane,
postoji sve veći broj plaža koje se prekomjerno koriste za generiranje prihoda čime
je uvelike izgubljen njihov autentični šarm, ambijentalnost i posebnost.
2.3.3. Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016. godina)
Važan dokument koji prati Strategiju razvoja turizma svakako je Akcijski plan razvoja
zelenog turizma (2016. godine) u kojem se kao glavni instrumenti i mjere za
„ozelenjivanje“ turizma uključuju „prepoznavanje i uvažavanje aspekta okolišne
održivosti u razvojnim planovima u turizmu, na svim razinama, od nacionalne do
lokalne razine turističke destinacije; planove koji uvažavaju nosivi kapacitet
zoniranjem aktivnosti u prostoru i vremenu te tako štite atrakcijsku osnovu, odnosno
ne dopuštaju turističke aktivnosti koje degradiraju resursnu osnovu područja;“ (str.
5.).
Osim osnovnih ciljeva u Akcijskom planu navedene su 36 mjera od kojih su za ovaj
dokument najrelevantnije:
ustanovljenje kompletne turističke resursne osnove;
ustanovljenje i poštivanje nosivih kapaciteta za pojedine turističke aktivnosti
/destinacije;
planiranje koje prepoznaje i čuva resursnu osnovu, sanira devastirani
prostor, a čuva netaknuti;
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
24
razvoj održivog prometa kao važne pretpostavke okolišno održivog turizma;
podizanje energetske i resursne učinkovitosti;
gospodarenje otpadom;
uspostavu stalne državne komisije za održivi turizam;
osvješćivanje svih dionika u turizmu o važnosti i mogućnostima za očuvanje
okoliša, te
uvođenje koordinacije turističke zaštite okoliša u cjelokupnoj turističkoj
destinaciji.
U akcijskom planu navedeno je kako planovi razvoja turizma na svim razinama
zahtijevaju sustavan pristup praćenja različitih pokazatelja npr. katastar turističkih
atrakcija, procjene nosivih kapaciteta, praćenje pritisaka na okoliš, planove razvoja
turizma i drugo, jer bi se temeljem praćenjem podataka lakše moglo raditi na
unapređenju turističkih proizvoda, smještaju, očuvanje krajolika, marketingu,
komunikaciji i suradnja s dionicima, edukaciji i interpretaciji, posjetiteljske
infrastrukture i slično.
2.3.4. Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (2009. godina)
Savjet prostornog uređenja RH još je 2009. izradilo, a Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva izdalo Kriterije za planiranje turističkih predjela
obalnog područja mora. Ti kriteriji predstavljaju smjernice za izradu prostornih
planova zaštićenog područja mora. Budući je utvrđeno da su turistički predjeli
(turističke zone) – područja ugostiteljsko - turističke namjene uglavnom planirani u
zaštićenom obalnom području mora, neposredno uz obalnu crtu, svrha utvrđivanja
Kriterija bila je očuvanje i zaštita najvrjednijeg obalnog prostora.
Promišljanje o razvoju turizma u prostoru, ukazala je na potrebu:
usklađivanja i prilagodbe primjerene provedbi u različitim prostornim
uvjetima,
ujednačavanja preporuka i smjernica za izradu prostornih planova županija,
gradova i općina,
međuresorske suradnje u propisivanju pojmova, standarda i stručnih kriterija.
Glavni ciljevi određivanja kriterija planiranja područja ugostiteljsko-turističke
namjene su:
dugoročna zaštita prostora – zaštita prirode, kulturne baštine i ekološka
održivost,
očuvanje vrijednosti i identiteta prostora,
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
25
kvalitetno uređenje turističkih predjela,
stvaranje društvenog, svrhovitog i oblikovno vrijednog okruženja s pozitivnim
učincima na demografsko stanje lokalne zajednice i zaposlenost,
usklađen i dopunjujući razmještaj različitih djelatnosti,
konkurentnost turističke lokacije,
kvaliteta građenja i izvedba sve potrebne komunalne infrastrukture.
U određivanju prostora i kapaciteta treba vrednovati i odrediti sljedeće:
širi kontekst prostora,
primjerenost prostora za turizam (različitih oblika i tipova prostora),
kompatibilnost turizma i drugih funkcija u prostoru,
raspoloživost prostora za druge djelatnosti,
uvjete očuvanja ukupnih vrijednosti prostora.
Kriteriji planiranja turističkih predjela dijele se u odnosu na planiranje turističkih
predjela, te uređenje i izgradnju turističkih predjela.
U određivanju prostora i kapaciteta razlikuju se uvjeti smještaja u odnosu na :
manje hotele u naselju,
turističke predjele (zone) u naselju,
izdvojena građevinska područja ugostiteljsko – turističke namjene izvan
naselja.
Pokazatelji planiranja iskazuju se sljedećim parametrima:
broj smještajnih jedinica (“ključeva”) i broj postelja,
struktura postojećih evidentiranih i planiranih turističkih smještajnih
kapaciteta,
prostorni pokazatelji (koeficijent izgrađenosti, koeficijent iskoristivosti,
gustoća izgrađenosti i gustoća stanovništva, ne gradiva površina, prirodan
teren i dr.),
Turistički predjeli – područja ugostiteljsko-turističke namjene podijeljene su na
sljedeći način:
1. Neizgrađeni turistički predjeli planirani prostornim planovima unutar zakonom
zaštićenih područja prirodne i kulturne baštine,
2. Neizgrađeni i malo izgrađeni turistički predjeli unutar planski zaštićenih
krajolika,
3. Izgrađeni turistički predjeli
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
26
4. Ostali turistički predjeli.
TABLICA 2-1 IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I UDIO NEGRADIVIH
POVRŠINA/PRIRODNOG TERENA
Površina turističkog predjela Manje od 5 ha 5 – 10 ha Više od 10 ha
Koeficijent izgrađenosti (kig) ≤ 0,30 ≤ 0,25 ≤ 0,20
Koeficijent iskoristivosti (kis) ≤ 0,8 ≤ 0,7 ≤ 0,6
Udio negradivih površina / prirodnog terena (%) ≥ 40% ≥ 45% ≥ 50%
A. Za neizgrađene turističke predjele planirane prostornim planovima unutar
zaštićenih područja prirodne i kulturne baštine, predlažu se sljedeći kriteriji:
Tablica 2-2 GUSTOĆA KORIŠTENJA, IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I UDIO
NEGRADIVIH POVRŠINA
Gustoća korištenja T1 < 60 postelja/ha
Koeficijent izgrađenosti (kig) T1 < 0,20
Koeficijent iskoristivosti (kis) T1 < 0,6
Udio negradivih površina/ prirodnog terena % T1 > 60%.
U ovim se područjima predlaže zabrana planiranja novih kampova te mjere za
postupno ukidanje postojećih kampova.
B. Za neizgrađene i malo izgrađene turističke predjele unutar planski zaštićenih
krajolika, predlažu se sljedeći kriteriji:
Tablica 2-3 GUSTOĆA KORIŠTENJA, IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I UDIO
NEGRADIVIH POVRŠINA/PRIRODNOG TERENA
Gustoća korištenja T1, T2 < 120 postelja/ha
Koeficijent izgrađenosti (kig) T1
T2
< 0,25
< 0,20
Koeficijent iskoristivosti (kis) T1
T2
< 0,7
< 0,6
Udio negradivih površina/prirodnog terena % T1, T2 > 60%.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
27
C. Za ostale turističke predjele predlažu se slijedeći kriteriji:
Tablica 2-4 GUSTOĆA KORIŠTENJA, IZGRAĐENOST, ISKORISTIVOST I
UDIONEGRADIVIH POVRŠINA/PRIRODNOG TERENA
Gustoća korištenja T1, T2 < 120 postelja/ha
Koeficijent izgrađenosti (kig) T1, T2 < 0,30
Koeficijent iskoristivosti (kis) T1, T2 < 0,8
Udio negradivih površina/ prirodnog terena (%) T1, T2 > 40%
2.4. GRAD LABIN (STRATEGIJE, DOKUMENTI, PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA)
Turizam grada Labina veže se prvenstveno uz njegov turistički najeksponiraniji dio
– naselje Rabac. Ovo nekada malo ribarsko mjesto, zbog svojih je atrakcija preraslo
u turističku destinaciju. Idealno je mjesto za obiteljski odmor tijekom ljetnih mjeseci,
a u proljeće i jesen privlači brojne posjetitelje treće dobi i rekreativce.
Razvoj turizma na području Rapca započeo je krajem 19. stoljeća kada je otvoren
prvi hotel „Albergo Quarnero” sa svega nekoliko soba i gostionicom u prizemlju.
Godine 1925. izgrađen je hotel “Trieste”, koji je kasnije preimenovan u “Primorje”, a
desetak godina kasnije izgrađen je hotel “Dopolavoro” u kojem je danas restoran
“Jadran”. Zahvaljujući ljepoti prirode i prekrasnim plažama u prvoj polovini
dvadesetog stoljeća izgrađeni su i prvi ljetnikovci.
Slika 2-9 Pogled na današnji izgled Rapca
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
28
Međutim, prvi začeci razvoja turizma u obliku kojeg danas poznajemo u Rapcu
nastaju osnivanjem ugostiteljskog poduzeća “Rabac” 1961. godine (danas Rabac,
d.d.), koje je 40 godina bilo jedini nositelj rabačkog turizma. Početkom 1963. godine
poduzeću se pripajaju ugostiteljsko poduzeće “Jadran”, te 1965. godine autokamp
u Rapcu, koji je do tada bio u vlasništvu Turističkog društva Rabac.
Danas Grad Labin svoj ukupni gospodarski razvoj u velikoj mjeri temelji na razvoju
turizma što je potkrijepljeno i usvojenim različitim sektorskim dokumentima na razini
Grada. Imajući u vidu da se radi o gospodarskoj grani koja traži prilagodbu
trendovima i tržištu kao i uvažavanje specifičnih prostornih vrijednosti, nameće se
potreba određivanja prihvatnih kapaciteta turizma i prostor Grada Labina.
S porastom turističkih aktivnosti pritisak na prostor kao i tehničku infrastrukturu sve
će biti izraženiji te je za očekivati da će se nastaviti potražnja za prostorom. Na
prostoru Grada Labina, pogotovo u razdoblju vrhunca ljetne turističke sezone, sve
su učestalije pojave gužvi, prvenstveno na plažama, prometnicama, parkiralištima
te starogradskoj jezgri grada Labina. Komunalna infrastruktura (promet, opskrba
vodom i električnom energijom, odvodnja, zbrinjavanje komunalnog otpada,
parkiranje) u tom razdoblju je na granici preopterećenosti. Navedeno može imati za
posljedicu smanjenje kvalitete boravka gostiju.
Tablica 2-5 PRIKAZ BROJA STANOVNIKA I SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U
NASELJIMA GRADA LABINA
NASELJE BROJ STANOVNIKA 2011.
GODINE KAPACITETI SMJEŠTAJA –
EVIDENTIRANI 2017.
Labin 6.884 460
Vinež 1.210 253
Rabac 1.390 8.546
Presika 557 237
Rogocana 140 105
Kranjci 96 50
Bartici 77 54
Kapelica 639 314
Breg 39 23
Salakovci 49 58
Gondolici 75 117
Gora Glušići 30 27
Duga Luka 27 111
Ripenda Krasi 124 159
Ripenda Kosi 12 85
Ripenda Verbanci 86 79
Marceljani 193 107
Sagledavajući broj stanovnika na području Grada Labina (2011.) i broj kreveta 2017.
vidljivo je kako je broj stanovnika neznatno veći u odnosu na broj kreveta (11.628
stanovnika i 10.785 kreveta).
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
29
Grafikon 2.1 Odnos broja stanovnika i broja kreveta u Gradu Labinu, 2017
Vezano na broj turističkih noćenja u 2017. na području Grada Labina ostvareno je
1.341.976 noćenja, s time da je u Rapcu ostvaren daleko najveći udio.
Sva naselja u kojima se ostvaruje turistički promet pokazuju izrazitu sezonalnost, a
budući je Rabac naselje u kojem se ostvaruje najveći broj noćenja i dolazaka, ovdje
se isti iskazuju.
Grafikon 2.2 Broj noćenja u Gradu Labinu, 2017. po mjesecima12
12 Izvor: e – visitor, 30.6.2018.
11.628
10785
ODNOS BROJA STANOVNIKA I BROJA KREVETA U GRADU LABINU
(2017. godine)
1 2
5.687 5.638 15.478
63.94383.683
211.106
339.563 350.384
171.100
53.874
5.830 7.368
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
2017/012017/022017/032017/042017/052017/062017/072017/082017/092017/102017/112017/12
BROJ NOĆENJA U GRADU LABINU(2017. godine po mjesecima)
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
30
Grafikon 2.3 Broj noćenja u Rapcu 2017. godine (po mjesecima)13
Grafikon 2.4 Broj dolazaka u Rabac tijekom 2017. godine (po mjesecima)14
13 Izvor: e – visitor, 30.6.2018.
14 Izvor: e – visitor, 30.6.2018.
4.328 3.78213.821
60.96578.339
186.383
285.630 292.833
153.941
51.228
5.059 6.4990
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
2 0 1 7 / 0 12 0 1 7 / 0 22 0 1 7 / 0 32 0 1 7 / 0 42 0 1 7 / 0 52 0 1 7 / 0 62 0 1 7 / 0 72 0 1 7 / 0 82 0 1 7 / 0 92 0 1 7 / 1 02 0 1 7 / 1 12 0 1 7 / 1 2
OSTVARENI BROJ NOĆENJA U RAPCU( 2017 . god ine po m jesec ima )
583 1.2323.375
12.336
16.162
31.932
43.507
39.377
25.327
9.450
1.7072.3160
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
40.000
45.000
50.000
2017/012017/022017/032017/042017/052017/062017/072017/082017/092017/102017/112017/12
B R O J D O L A Z A K A U R A B A C T I J E KO M 2 0 1 7 . G O D I N E
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
31
Najveći broj noćenja ostvaruje se od 6. – 9. mjeseca s time da se u 7. i 8. mjesecu
ostvaruje vrhunac. Navedeno ukazuje da turizam na području Grada Labina
pokazuje izrazitu sezonalnost. Prosječno trajanje boravka turista na području Grada
Labina iznosi 6,35 dana a smještajni kapaciteti zauzeti su 124,64 dana, što iznosi
nešto više od 4 mjeseca.
Iako se turizam odvija u svim naseljima Grada Labina, Rabac se ističe kao izrazito
stambeno-turističko naselje s tradicijom u turizmu na samo na području Grada
Labina već i na području istočne Istre.
Grafikon 2.5 odnos broja stanovnika 2011. godine i broja kreveta po naseljima Grada
Labina 2017. godine15
Odnos broja stanovnika i kreveta varira na području Grada, ali je uglavnom veći broj
stanovnika od broja kreveta. Na području naselja Rabac broj kreveta znatno
nadmašuje broj stanovnika što govori o njegovoj izrazito turističkoj funkciji naselja.
Osim Rapca veći broj kreveta od stanovnika zabilježen je i u Salakovcima, Dugoj
Luci, Ripenda Krasi i Ripenda Kosi.
15 Izvor: DZS 2011. godine i TZ Labin 2017. godine
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000Br. Stanovnika po naselju 2011.
Broj kreveta po naselju – evidentirani 2017.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
32
Grafikon 2.6 Odnos broja stanovnika i broja kreveta po naseljima 2017. godine (osim
Labina, Vineža i Rapca)16
Vezano na prostornu komponentu turizma, Prostorni plan uređenja grada Labina
(SNGL 09/11. i 01/12.) kao razvojni dokument uvažava postojeća područja
ugostiteljsko-turističke namjene te planira nova. Prostornim planom Istarske
županije, kao prostorni plan višeg reda, određene su područja ugostiteljsko
turističke namjene, njihove površine, max. broj kreveta i m2/osobi.
TABLICA 2-6 PODRUČJA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE PREMA
PPŽ ISTARSKE ŽUPANIJE
Naziv zone Stanje
izgrađenosti
Površina zone
(ha)
Max. broj kreveta m2 /osobi
Maslinica Olivia (ZOP) Izgrađeno 30 3.600 83,33
Girandela (ZOP) Izgrađeno 66 7.900 83,54
Duga Luka (ZOP) Neizgrađeno 1 50 200,00
Prklog 1 (ZOP) Neizgrađeno 6,0 450 133,33
Prklog 2 (ZOP) Neizgrađeno 7,6 380 200,00
16 Izvor: DZS 2011. godine i TZ Labin 2017. godine
0
100
200
300
400
500
600
700Br. Stanovnika po naselju2011.
Broj kreveta po naselju –evidentirani 2017.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
33
Naziv zone Stanje
izgrađenosti
Površina zone
(ha)
Max. broj kreveta m2 /osobi
Mali Kosi (van ZOP-a) Neizgrađeno 4,7 210 223,80
Šikuli (van ZOP-a) Neizgrađeno 5,1 400 127,50
Ukupno - 120,4 (96:24,4) 12.990
(11.500:1.490)
-
U cilju rasterećenja Rapca zanimljivo je da se u naselju Rabac ne planiraju nova
područja ugostiteljsko turističke namjene, već u drugim naseljima što podrazumijeva
disperziju područja ugostiteljsko turističke namjene malih površina na cijelo područje
Grada.
Grafikon 2.7 Maksimalni broj kreveta u neizgrađenim područjima ugostiteljsko turističke
namjene17
Kako bi se dobio uvid u odnos površina postojećih i planiranih područja ugostiteljsko
turističke namjene vidljivo je da su planirana područja daleko manje u odnosu na
postojeća.
17 Izvor: PPŽ Istarske županije
50
450
380
210
400
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
Duga Luka (ZOP) Prtlog 1 (ZOP) Prtlog 2 (ZOP) Mali Kosi (van ZOP-a) Šikuli (van ZOP-a)
MAKSIMALNI BROJ KREVETA U NEIZGRAĐENIM PODRUČJIMA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE
(1.490 kreveta)
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
34
Grafikon 2.8 Površine područja ugostiteljsko-turističke namjene (izgrađene i
neizgrađene)
Kako bi se dobio uvid u odnos izgrađenih i neizgrađenih površina područja
ugostiteljsko turističke namjene planom je iskazano da je 79,8% površina izgrađeno,
a da je za izgradnju ostalo još 20,2%.
Grafikon 2.9 Površine područja ugostiteljsko-turističke namjene18
Uspoređujući površine u neizgrađenim površinama područja ugostiteljsko turističke
namjene te broj planiranih kreveta vidljivo je da se planira veća rahlost odnosno
veća površina po broju kreveta, što podrazumijeva veći standard smještaja.
18 Izvor: PPŽ Istarske županije
30
66
16 7,6
4,7 5,1
0
10
20
30
40
50
60
70
MaslinicaOlivia (ZOP)
Girandela(ZOP)
Duga Luka(ZOP)
Prtlog 1 (ZOP) Prtlog 2 (ZOP) Mali Kosi (vanZOP-a)
Šikuli (vanZOP-a)
POVRŠINE PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE(izgrađene i neizgrađene - u ha)
POVRŠINE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENEpovršine u ha (96 ha : 24,4 ha)
Izgrađene površine Neizgrađene površine
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
35
Grafikon 2.10….Broj kreveta u područjima ugostiteljsko-turističke namjene19
Prostornim planom uređenja Grada Labina određeni su turistički razvojni punktovi
kao specifični oblici površina namijenjenih za turizam.
TABLICA 2-7 TURISTIČKI PUNKTOVI NA PODRUČJU GRADA LABINA
19 Izvor: PPŽ Istarske županije
11500
1490
BROJ KREVETA U PODRUČJIMA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE
Broj kreveta u izgrađenim zonama Broj kreveta u neizgrađenim zonama
Naselje GP i naziv TP TP (ha) Krevet /ha Kapacitet 2010.
Kapelica Kapelica sjever 0,7 55 39
Kapelica Kapelica istok 1,40 100 140
Salakovci Salakovci zapad 1,47 61 85
Kranjci Kranjci 0,50 53 25
Kranjci Salakovci istok 0,50 53 25
Gora Glušići Gora Glušići 0,81 22
Gora Glušići Marketi 0,81 31,00 22
Gondolići Ruklji 1,99 30,00 60
Gondolići 1,06 60,00 63
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
36
Izvod: PPUG Labina, 2011. godine
U turističkim punktovima do 2020. planira se da će biti 1.170 kreveta, ali se pri tome
mora napomenuti kako ostala naselja (bez Labina i Rapca) već 2017. godine imaju
registrirano 1.160 kreveta.
Za uređene plaže ističe se potreba izrade analize prihvatnog kapaciteta i načina
njihova održavanja, s obzirom na to da se one kao takve definiraju kroz prostorno
plansku dokumentaciju (prostorni planovi jedinica lokalne i područne - regionalne
samouprave).
Analiza je u funkciji uspostave sustavnog, promišljenog i održivog pristupa uređenju
i upravljanju plažama kako bi se osiguralo oboje - dugoročno zadovoljstvo korisnika
i ekonomski interes jedinica lokalne samouprave i/ili plažnih koncesionara.
Kroz definiranje poželjnih načina uređenja turistički pogodnih plaža, utvrđivanje
prihvatnog kapaciteta i načina njihova optimalnog korištenja, kao i potrebnih
sadržaja, mogućnosti naplate ulaza, tematiziranja i sl., provedba mjere
podrazumijeva trajnu zaštitu prirodnosti i ambijentalnosti plažnog prostora uz
istodobno osiguranje pozitivnih učinaka na lokalne proračune.
U skladu s tim, uz razdvajanje javnih od ‘privatnih’ (hotelskih ili kamp) plaža, mjerom
se planira optimalan i ekološki prihvatljiv način uređenja plaža.
Prostornim planom Istarske županije utvrđen je broj od 18.500 kreveta kao
maksimum za područje Grada Labina (PPŽ Istarske županije).
Lovranci 1,78 30,00 54
Ripenda Verbanci Kunci 1,57 32,00 50
Ripenda Kras Breg 089 46 40
Ripenda Kras Kras zapad 1,05 60,00 70
Ripenda Kras Kras istok 1,16 60,00 81
Ripenda Kras Kras jug 1,01 60,00 58
Ripenda Kras Kalušovo 1,08 60,00 94
Ukupno 16,47 881
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
37
TABLICA 2-8 BROJ KREVETA NA RASPOLAGANJU NA PODRUČJU GRADA
LABINA U 2017. GODINI
Vrsta građevine Naselje Broj kreveta
Hotel Labin 25
Hotel Rabac 3.869
Turistički apartmani Rabac 65
Turističko naselje Rabac 475
Hostel Rabac 12
Pansion Ripenda Kras 23
Kamp Rabac 2.034
OPG Bartići 14
OPG Gora Glušići 10
OPG Labin 17
OPG Ripenda Kosi 8
Privatni smještaj Bartići 40
Privatni smještaj Breg 23
Privatni smještaj Duga Luka 111
Privatni smještaj Gondolići 117
Privatni smještaj Gora Glušići 17
Privatni smještaj Kapelica (Labin) 314
Privatni smještaj Kranjci (Labin) 50
Privatni smještaj Labin (Labin) 418
Privatni smještaj Marceljani 107
Privatni smještaj Presika (Labin) 237
Privatni smještaj Rabac 2.091
Privatni smještaj Ripenda Kosi 77
Privatni smještaj Ripenda Kras 136
Privatni smještaj Ripenda Verbanci 79
Privatni smještaj Rogočana 105
Privatni smještaj Salakovci 58
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
38
Vrsta građevine Naselje Broj kreveta
Privatni smještaj Vinež 235
Ukupno 10.767
Izvor: TZ Labina
TABLICA 2-9 ISKORIŠTENOST TURISTIČKIH KAPACITETA U 2017. GODINI
Broj noćenja 2017. Broj kreveta 2017. Dani
zauzetosti
Iskorištenosti smještajnih
kapaciteta u 2017. godini
1.341.976 10.767 124 34.15%
Izvor: TZ Labina
Naselje Rabac 2011. godine bojalo je 1.390 stanovnika, te u odnosu na 2001.
godinu bilježi pad stanovnika kada je zabilježeno 1.534 stanovnika. Rabac kao
specifično stambeno - turističko naselje zahtijeva poseban osvrt kao drugo najveće
naselje u Gradu Labinu. Rabac je izrazito turističko naselje i najznačajnije odredište
na istočnoj obali Istre velike gustoće izgrađenosti.
Slika 2-9 Panorama Rapca
Ukupna površina građevinskog područja naselja Rabac20 iznosi 108,15 ha, a na
luku otpada 11,56 ha. Za izgradnju turističke i stambene namjene predviđeno je
20 PPUG Labin, 2011, str. 14.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
39
ukupno 96,59 ha. Od tih 96,59 ha izgrađeno je 42,70 ha dok je neizgrađeno 53,89
ha. Navedeni podatak potrebno je preispitati u slijedećoj izmjeni prostorno planske
dokumentacije.
Ukupna duljina obale Rapca iznosi cca 8,0 km. Izgrađeni dio obale iznosi cca 4,5
km dok neizgrađeni cca 3,5 km.
Godine 2017. u Rapcu evidentirano je 8.546 kreveta (3.869 hotel + TN 475 + TA 65
+ kamp 2.034+ privatni smještaj -apartmani 2.091 + hostel 12), što bi značilo da na
svakog stanovnik otpada 6 kreveta.
Potrebno je istaknuti da se u prostornim planovima u Rapcu za područja
ugostiteljsko turističke namjene dva područja vode kao postojeća područja te je i
broj kreveta naveden kao postojeći. Tako je u zoni Maslinica (3.600) i Girandela
(7.900) ukupan broj ležaja naveden 11.500. TZ Labin Rabac za 2017. godinu u
hotelima ima evidentirano samo 3.869 kreveta.
Grafikon 2.11 Odnos broja stanovnika i broja kreveta u Rapcu, Labinu i ostalim
naseljima21
O odnosu evidentiranih broja kreveta 2017. između dva najveća naselja (Labin,
Rabac) i ostalih naselja u Grada, tj. neravnomjerna distribuciji turističkog smještaja
govori i slijedeći graf.
21 Izvor: DZS, 2011. i TZ Labin Rabac
6.884
1.210 1.390
460 253
8546
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
Labin Vinež Rabac
Br. Stanovnika po naselju 2011.
Broj kreveta po naselju –evidentirani 2017.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
40
Grafikon 2.12 Broj evidentiranih kreveta 2017. godine u Labinu, Rapcu i ostalim
naseljima22
Grafikon 2.13 Maksimalni broj kreveta u izgrađenim područjima ugostiteljsko turističke
namjene u Rapcu23
Zanimljiv je podatak praćenja broja kreveta u tzv. komercijalnom i nekomercijalom
smještaju, odnosno prema vrsti turističkih građevina. Iz navedenog podatka vidljivo
je da je broj kreveta u privatnom smještaju veći od broja u hotelima.
22 Izvor: TZ Labin Rabac
23 Izvor: PPŽ Istarske županije
8546
1061 1160
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
Rabac Labin Ostala naselja
BROJ KREVETA U LABINU, RAPCU I OSTALIM NASELJIMA
3.600
7.900
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
Maslinica Olivia (ZOP) Girandela (ZOP)
MAX. BROJ KREVETA U IZGRAĐENIM PODRUČJIMA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE
(11.990 kreveta)
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
41
Grafikon 2.14. Broj kreveta prema vrsti turističkih građevina24
24 Izvor: TZ Labin Rabac
3.894
475
2034
4.215
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
4.500
Hotel Turističko naselje Kamp Privatni smještaj
BROJ KREVETA PREMA VRSTI TURISTIČKIH GRAĐEVINA (hotel, turističko naselje, kamp i privatni smještaj)
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
42
3. METODOLOŠKI OKVIR MJERENJA PRIHVATNOG KAPACITETA
Budući turizam predstavlja jednu od važnijih gospodarskih aktivnosti na području
Grada Labina, što je prvenstveno uvjetovano kvalitetnom i diversificiranom
turističkom resursnom osnovom (blaga mediteranska klima, razvedena obala,
očuvan okoliš, bogata kulturno-povijesna baština i sl.), problem održivog rasta i
razvoja sve je više u fokusu javnosti. Broj turističkih dolazaka i noćenja te porast
turističke potrošnje iz godine u godinu raste, i pokazuje da su dosadašnji napori
uloženi u turistički razvoj bili itekako opravdani.
Grad Labin sa širom okolicom pozicionirao se kao turistička destinacija čiju turističku
ponudu čini niz prirodnih i kulturnih atrakcija koje su izgradnjom suvremenih
prometnica po Istri i do Istre u prvoj polovici 2000-ih postale dostupnije širem
europskom emitivnom turističkom tržištu.
Obzirom da je turistički razvoj Grada Labina i Istarske županije posljednjih
desetljeća u velikoj mjeri bio stihijski i karakterizirala ga je uglavnom vizija masovnog
turizma, posljedično koncentrirajući turističku infrastrukturu i sadržaje u obalnom
području gdje glavninu turističke ponude čine sunce i more. Takav način turističke
ponude samo produbljuje sezonski karakter turizma, dok je turistički potencijal
područja nešto udaljenijeg od obale puno manje iskorišten. Turistička kretanja na
području Labinštine dijele trend kontinuiranog rasta regije s težištem turističke
eksploatacije obalnog područja.
Autori smatraju ključnim osmisliti daljnji turistički razvoj na način kako bi se
unaprijedilo ostvarenje turističkog potencijala unutrašnjosti, te dosadašnja
orijentacija turizma pomaknula prema kvalitetnoj i raznovrsnoj cjelogodišnjoj ponudi
temeljenoj na lokalnim resursima i praksama turistički uspješnijih područja.
Uslijed koncentracije turističke aktivnosti u Starom gradu i priobalnom prostoru, sve
su izraženije tendencije neprimjerenog korištenja prostora, makar se svi relevantni
faktori u Gradu slažu da prostor treba zaštiti od prekomjernog i neprikladnog
korištenja zagovarajući održivi razvoj.
Iako se prostor zahvaljujući relativno strogim pravilima koja nalažu prostorni planovi
u načelu dobro štiti, u stvarnosti se i ova turistička destinacija susreće s problemom
prekomjernog korištenja prostornih i fizičkih resursa, što je posebno izraženo u
razdoblju vrhunca turističke sezone, ugrožavajući fizičku, ekonomsku, ekološku i
društvenu održivost.
Stoga je prevladala svijest kako je na bazi trenutne situacije prostornih, prometnih,
komunalnih i turističkih resursa potrebno utvrditi do koje razine je rast turističkog
prometa za Grad Labin prihvatljiv.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
43
Prihvatni kapacitet prvenstveno ocjenjuje postojeće stanje i prepoznavanje 'uskih
grla' te nastoji uskladiti opseg turističkog prometa s postojećim kapacitetima
prometne i komunalne te turističke infrastrukture destinacije (vodoopskrba, opskrba
energijom, zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, promet, utjecaj na prirodu, veličina
kupališnog prostora, itd.), uvažavajući postojeće tehnologije i razvijenost pojedinog
sustava.
Koncept prihvatnog kapaciteta ne govori primarno o brojčanim pokazateljima
(kvantitativni pokazatelji), već se on više shvaća kao željena razina kvalitete u
procesu planiranja turističkog rasta i razvoja na određenom području. U osnovi,
maksimalni prihvatni kapacitet u postojećem stanju određuje onaj resursni
parametar koji omogućuje prihvat najmanjeg broja posjetitelja i predstavlja tzv. 'usko
grlo' za određeni prostor.
Važno je imati na umu kako održivi prihvatni kapacitet ovisi o nizu parametara koji
se s vremenom mogu mijenjati (kapaciteti vodoopskrbe i elektroopskrbe, prometni
kapaciteti, kapaciteti plaža, upravljanje destinacijom itd.), pa je održiva nosivost
prvenstveno u funkciji odabranog razvojnog modela.
U postupku utvrđivanja prihvatnog turističkog kapaciteta destinacije prvo je
potrebno prikupiti sve relevantne podatke kako bi se prešlo na analizu, koja
uključuje utvrđivanje općih značajki destinacije, ocjenu turističkih proizvoda, razinu
turističke potražnje i raspoložive resurse na području prometa i komunalne
infrastrukture, a potrebno je razmotriti i podatke o razini ugroženosti prirodnih
neobnovljivih resursa, kako bi se mogao izabrati optimalni razvojni scenarijo.
Prihvatni kapaciteti turističke destinacije mijenja se vremenom, budući se mijenjaju
i sustavi koji ga određuju, pa se u numeričkom smislu može govoriti o određivanju
raspona održive nosivosti, pri čemu se nastoji utvrditi i donja granica održivosti,
ispod koje se više ne bi isplatilo baviti turističkom djelatnosti.
Stoga je prihvatni kapacitet destinacije, prvenstveno funkcija dosegnutog stupnja
razvitka, pa je važno definirati istraživačke kriterije kako bi se određeni prostor
mogao ocijeniti.
Definiranje održivog prihvatnog kapaciteta u nekom budućem vremenskom
presjeku i stanju turističkog proizvoda ovisi o modernizaciji prometnog i komunalnog
sustava primjenom suvremenih načina upravljanja destinacijom (npr. posebnom
organizacijom prometa unutar destinacije tijekom turističke sezone, destimuliranjem
korištenja osobnih automobila unutar destinacije, organizacijom prometa u
mirovanju, primjenom obnovljivih izvora energije, primjerenim upravljanjem
otpadom, recikliranjem otpadnih voda i sl.).
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
44
To pokazuje kako postoji mnogo parametara koji određuju održivi prihvatni kapacitet
destinacije, a budući su oni većim dijelom promjenjivi u vremenu, održivi prihvatni
kapacitet destinacije se tijekom vremena također može osjetno mijenjati.
Prihvatni kapacitet u turizmu procjenjuje se kroz razradu ključnih pokazatelja
(indikatora) stanja u prostoru bitnih za razvoj turizma. S obzirom na tip, razlikuju se
dvije temeljne grupe pokazatelja kapaciteta: neobnovljivi i promjenjivi. Neobnovljivi
kapaciteti su u najvećoj mjeri trajno zadani te se trebaju uzeti u obzir kao polazišna
osnova svakog budućeg razvoja turizma, a uključuju primarno fizičke i ekološke
komponente prihvatnog kapaciteta.
Promjenjivi indikatori odnose se na trenutne uvjete koji se mogu zateći u destinaciji
i na koje se može utjecati u većoj ili manjoj mjeri, a uključuju infrastrukturnu
komponentu, socio-kulturni te političko-ekonomski kapacitet.
Slika 3-1 Promjenljivi indikatori prihvatnog kapaciteta
Fizičko-ekološki indikatori odnose se na sve komponente koje se tiču
fizičkog prostora i okoliša (na fizički kapacitet prostora, dužinu obalne linije,
kapacitet kupališta itd.), tako da u fizičko-ekološke indikatore spadaju i svi
elementi vezani uz zaštitu prirode, odnosno problematiku očuvanja biljnih i
životinjskih vrsta te staništa.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
45
Infrastrukturni indikatori odnose se na komponente koje se vezuju uz
infrastrukturu, dakle na promet, opskrbu vodom i električnom energijom,
odvodnjom, gospodarenjem otpadom i sl., onečišćenjem okoliša (zraka,
mora i tla) spadaju u kategoriju tzv. promjenjivo ograničavajućih pokazatelja
koji ne predstavljaju trajno ograničenje, već se na njihove vrijednosti može
utjecati kroz modernizaciju i unapređenje ciljanih infrastrukturnih sustava, a
eventualni problemi mogu se riješiti u skladu sa standardima zaštite okoliša.
Ovi indikatori uglavnom su razmjerno mjerljivi, ali su i fleksibilni jer se određenim
fizičkim intervencijama kao što su izgradnja novih cesta, parkirališnih mjesta i javnih
garaža, unapređenjem vodovodne mreže, nadogradnjom sustava kanalizacije te
izgradnjom pročistača otpadnih voda, suvremenim gospodarenjem otpadom i
sličnim mjerama može osjetno podići prihvatni kapacitet turističke destinacije u
skladu sa standardima i obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska ulaskom u
Europsku uniju.
3.1.1. Temeljni pokazatelji održivog razvoja turizma
U sljedećoj tablici prezentirani su glavni pokazatelji održivog razvoja turizma koje je
potrebno sagledati kako bi se utvrdilo stanje turizma u određenoj destinaciji iz
aspekta društvene, ekonomske, okolišne I institucionalne održivosti.
TABLICA 3.1 TEMELJNI POKAZATELJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA
ELEMENTI ODRŽIVOSTI DESTINACIJE
POKAZATELJ OPIS POKAZATELJA
DRUŠTVENA ODRŽIVOST DESTINACIJE
Zadovoljstvo lokalnog stanovništva utjecajem turizma u destinaciji
Pokazatelj je utjecaja turizma na lokalnu zajednicu i stanja zadovoljstva stanovništva učincima turizma na lokalnu zajednicu, a iskazuje se kao udio ili postotak lokalnog stanovništva koji ima pozitivno ili negativno stajalište o utjecaju turizma na lokalnu zajednicu. Omjer broja turista i lokalnih
stanovnika u destinaciji Pokazatelj je turističkih kretanja i pritiska turista na destinaciju i lokalnu zajednicu. Pokazuje turističku intenzivnost u destinaciji kao omjer broja turističkih dolazaka i/ili turističkih noćenja i broja lokalnih stanovnika.
Omjer broja kreveta i lokalnih stanovnika u destinaciji
Pokazatelj je važnosti i rasta turizma kao pokretača društveno-gospodarskih aktivnosti lokalne zajednice. Može se promatrati s aspekta vrste smještajnog kapaciteta, čime se detaljnije prikazuje struktura smještajnih kapaciteta i obilježja destinacije.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
46
ELEMENTI ODRŽIVOSTI DESTINACIJE
POKAZATELJ OPIS POKAZATELJA
Broj turista u destinaciji Pokazatelj je turističkih kretanja (nacionalna, regionalna i lokalna razina) na razini godine, turističke sezone, mjeseca ili dnevno. Može se promatrati kao broj turističkih dolazaka ili noćenja, koji se mogu razmatrati u odnosu na broj stanovnika ili površinu destinacije (km²).
Duljina boravka turista u destinaciji
Pokazatelj je prosječne duljine boravka, odnosno prosječno ostvarenih noćenja u destinaciji po turistu. Važan je za smještajne kapacitete, jer duži boravak turista omogućuje popunjenost kapaciteta. Duži boravak turista također omogućuje veću iskorištenost kapaciteta i time veći povrat na ulaganje.
Zadovoljstvo turista destinacijom
Pokazatelj je utjecaja turističke ponude destinacije na turista i stanja njegova zadovoljstva kvalitetom proizvoda i usluga u destinaciji. Iskazuje se kao udio ili postotak turista koji imaju pozitivno ili negativno stajalište o turističkoj destinaciji.
Gužva u povijesnoj jezgri destinacije
U povijesnoj jezgri grada koncentrirane su različite službe, turističke atrakcije i trgovine, stoga se u tome prostoru koncentrira lokalno stanovništvo i turisti. Pretjerana koncentracija ljudi uzrokuje gužvu koja čini negativne društveno-kulturne i ekološke učinke turizma u destinaciji i pokazatelj je nosivog kapaciteta destinacije.
Gužva na plažama u destinaciji Pokazatelj je pritiska turizma u destinacijama u kojima su more i plaže resursno atrakcijska osnova. Pretjerana koncentracija ljudi uzrokuje gužvu na plažama koja čini negativne društveno-kulturne i ekološke učinke turizma i pokazatelj je nosivog kapaciteta plaža i nosivog kapaciteta primorskih kupališnih destinacija.
EKONOMSKA ODRŽIVOSTI DESTINACIJE
Lojalnost turista destinacijom Pokazatelj je zadovoljstva turista turističkom destinacijom. Iskazuje se brojem ponovnih ili ukupnih posjeta turista turističkoj destinaciji koji pokazuje da se turist vraća u destinaciju.
Vrijednost za novac u destinaciji Pokazatelj je zadovoljstva turista omjerom cijene i kvalitete proizvoda i usluga u destinaciji.
Popunjenost smještajnih kapaciteta u destinaciji
Pokazatelj je iskorištenosti smještajnih kapaciteta na razini godine, a ukazuje na postojanje sezonalnosti kao negativnog obilježja turizma koja izravno utječe na održivi razvoj turizma destinacije.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
47
ELEMENTI ODRŽIVOSTI DESTINACIJE
POKAZATELJ OPIS POKAZATELJA
Potrošnja turista u destinaciji Pokazatelj je dnevne potrošnje po turistu u destinaciji. Temeljem potrošnje ostvaruje se većina ekonomskih funkcija turizma, stoga je potrošnja ključna za ekonomsku održivost turističke destinacije.
Cjelogodišnja turistička ponuda u destinaciji
Pokazatelj je razvijenosti turizma destinacije i sezonalnosti turizma u destinaciji. Pokazuje također stupanj ovisnosti lokalnog stanovništva i gospodarstva destinacije o turizmu.
Udio turizma u BDP-u destinaciji
Pokazatelj je ekonomskih funkcija turizma, posebice multiplikativne funkcije potrošnje u turizmu.
Broj zaposlenih u turizmu u destinaciji
Pokazatelj je broja zaposlenih u turizmu s obzirom na ukupnu zaposlenost u destinaciji i izravno odražava ekonomsku funkciju turizma.
OKOLIŠNA ODRŽIVOST DESTINACIJE
Prijevozno sredstvo dolaska turista u destinaciju
Pokazatelj je broja dolaska turista u destinaciju s obzirom na prijevozno sredstvo, a iskazuje se kao udio ili postotak prijevoznog sredstva koji se koristio prilikom dolaska u destinaciju.
Potrošnja energije u destinaciji Pokazatelj je potrošnje energije u destinaciji te time pokazatelj turističkih kretanja i intenzivnosti i pritiska turizma na okoliš u destinaciji.
Korištenje energije iz obnovljivih izvora u destinaciji
Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerena ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.
Potrošnja vode u destinaciji Pokazatelj je potrošnje vode u destinaciji te time pokazatelj turističkih kretanja i intenzivnosti i pritiska turizma na okoliš u destinaciji.
Zbrinjavanje otpadnih voda u destinaciji
Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.
Količina proizvedenog otpada u destinaciji
Pokazatelj je količine proizvedenog otpada u destinaciji te time pokazatelj turističkih kretanja i intenzivnosti i pritiska turizma na okoliš u destinaciji.
Razdvajanje otpada u destinaciji
Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.
Kvaliteta vode za piće u destinaciji
Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
48
ELEMENTI ODRŽIVOSTI DESTINACIJE
POKAZATELJ OPIS POKAZATELJA
usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.
Kvaliteta morske vode u destinaciji
Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.
Kvaliteta zraka u destinaciji Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš.
Kvaliteta okoliša u destinaciji Pokazatelj je očuvanosti i kvalitete okoliša te pro-ekološkog ponašanja lokalne zajednice usmjerenog ublažavanju negativnih učinaka na okoliš. Ovo je sintetički pokazatelj jer ujedinjuje različita područja zaštite, poput prirodnog okoliša, kvalitete zraka, voda i tla, emisija buke i drugo.
Ekocertificirana turistička ponuda u destinaciji
Pokazatelj je implementacije načela odgovornog turizma, a ujedno je pokazatelj društveno odgovornog i ekološkog poslovanja te smanjenog pritiska na okoliš.
Zaštićena prirodna i kulturna područja u destinaciji
Pokazatelj je zaštićenih prirodnih i kulturnih područja u destinaciji te time pokazatelj očuvanosti i kvalitete okoliša. Mjeri se brojem te površinom i udjelom zaštićenih prirodnih i kulturnih područja u ukupnoj površini destinacije.
INSTITUCIONALNA ODRŽIVOST
Prisutnost organizacije za upravljanje destinacijom (lokalna vlast, turistička privreda, kulturne institucije i dr.)
Pokazatelj je postojanja destinacijske menadžmentske organizacije, uključenosti relevantnih dionika i pristupa upravljanja koji je zbog heterogenosti i složenosti turizma nužan u upravljanju održivim razvojem turizma destinacije.
Postojanje strategije održivog razvoja turizma destinacije
Pokazatelj strateškog planiranja razvoja turizma destinacije. Postojanje strategije ili plana razvoja turizma preduvjet je održivog razvoja turizma destinacije.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
49
4. TURISTIČKA RESURSNA OSNOVA GRADA LABINA
4.1. PROSTORNO RELJEFNA OSNOVA
Područje grada Labina nalazi se na istočnoj strani Istarskog poluotoka u Istarskoj
županiji. Zapadni dio područja grada s većinom naselja prostire se na visoravni
Labinštine, uključujući i poluotok Skitaču, a istočni dio se strmo spušta prema obali
mora. Najveću visinu područje grada dosiže na vrhu Goli visokom 538 na južnom
poluotočnom dijelu. Uzvisina ima i na sjeveroistočnom dijelu područja grada gdje se
uspinju do 474 metra, dok ih nema na sjeverozapadu gdje visine ne prelaze 300
metara nad morem.
Obalna linija u sastavu grada Labina prostore se duljinom od 20,2 kilometra od
Plominskog zaljeva na sjeveru do uvale Prklog na jugu, a ističe se strminom i
razvedenošću. Na području grada nema jezera niti stalnih tekućica, postoje samo
kraći povremeni potoci koji se ulijevaju u Raški i Plominski zaljev, Luku Rabac i
uvalu Prklog. Među tim potocima najznačajniji je Krapanski potok, koji teče prema
Raši i ulijeva se u Raški zaljev zapadno od područja grada.
Zbog strme konfiguracije terena od ukupno 17 naselja na području grada Labina
samo su Rabac i malo naselje Duga Luka smješteni na obali mora. Također mala
naselja Ripenda Kosi i Gondolići uključuju u svom sastavu dio morske obale, ali se
njihov naseljeni dio nalazi na kopnenom dijelu na visinama iznad 250 metara.
Preostalih 13 naselja uključujući i glavno naselje Labin nalaze se isključivo na
kopnu. Glavno naselje Labin sastoji se od dva dijela – starog grada na uzvisini od
320 metara i većeg novog dijela grada (Podlabin), uz nekadašnji rudnik 100 metara
niže na Labinskom platou.
Prostor koji zauzima područje grada Labina može se ocijeniti vrlo vrijednim s
krajobraznog stanovišta zbog očuvanosti najvećeg dijela obalnog prostora,
brdovitosti i obilja lijepih vizura. Najvažnije mjesto ima značajni krajobraz 'Labin,
Rabac i uvala Prklog' površine 1.347 hektara, proglašen 1973. godine, a zaštitu na
razini Hrvatske od 1972. godine imaju i dvije penjačice glicinije na trgu u starom
Labinu.
Ekološka mreža NATURA 2000 uz značajni krajobraz 'Labin, Rabac i uvala Prklog'
i dva stabla glicinije još zaštićuje i dva POVS područja (područja očuvanja značajna
za vrste i stanišne tipove). Od toga se 23 hektara odnosi na podmorje istočno od
Rapca, a 27 hektara na podmorje uvale Remac južno od Rapca uključujući i
kontaktni obalni prostor, oba važna primarno zbog podvodnih grebena i habitata uz
njih. Prostorni plan Istarske županije predviđa i zaštitu južnih padina Plominskog
zaljeva, a PPU grada Labina zaštitu istočnih padina Raškog zaljeva i dijela parka
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
50
skulptura u neposrednoj blizini grada Labina, ali većim dijelom na području općine
Sveta Nedelja.
Navedeni zaštićeni prostori, kao i ostali prirodno atraktivni dijelovi područja grada
Labina do sada nisu imali izravnu turističku funkciju, ali su imali imat će i dalje važnu
ulogu kao okruženje za odvijanje kupališnog turizma u Rapcu te kao element opće
privlačnosti prostora. U tom kontekstu se područje grada Labina treba promatrati
kao dio šire cjeline Labinštine u koju spadaju i Raški i Plominski zaljev, Labinski
plato te cijeli poluotok Skitača, odnosno područja općina Raša, Sveta Nedelja,
Kršan i Pićan.
4.2. DEMOGRAFSKE, SOCIOKULTURNE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE PROSTORA
Površina administrativnog područja grada Labina iznosi 71,9 km2, i tu je prema
Popisu stanovništva 2011. godine živjelo ukupno 11.642 stanovnika. Uzimajući u
obzir cjelokupno područje grada, Labin je veličinom peti grad u Istarskoj županiji iza
Pule, Rovinja, Poreča i Umaga, a ispred županijskog sjedišta Pazina. Istu poziciju
Labin ima ukoliko se računa samo područje naselja Labin, koje je imalo 6.893
stanovnika.
Tablica 4.1 POVRŠINA I STANOVNIŠTVO PODRUČJA GRADA LABINA I OKOLNIH
OPĆINA LABINŠTINE 2001. I 2011. GODINE
GRAD / općina Površina
km2
Stanovništvo
2001. god.
Stanovništvo
2011. god.
Gustoća
naseljenosti
Promjena
2001-2011
GRAD LABIN 71,9 12.426 11.642 161,9 -6,3
Općina Raša 80,2 3.535 3.183 39,7 -10,0
Općina Sveta Nedelja 64,2 2.967 2.987 46,5 0,7
Općina Kršan 123,0 3.206 2.951 24,0 -8,0
Općina Pićan 51,0 1.997 1.827 35,8 -8,5
Labinština ukupno 390,3 24.131 22.590 57,9 -6,4
ISTARSKA ŽUPANIJA 2.813,0 206.344 208.055 74,0 0,8
HRVATSKA 56.594,0 4.437.460 4.290.612 75,8 -3,3
Izvor: Državni zavod za statistiku i http://www.labin.hr/statisticki-podaci
Naselje Labin i cjelokupno administrativno područje grada Labina bilježe pad broja
stanovnika u odnosu na 2001. godinu (-6,3%), ali i 2001. u odnosu na 1991. godinu
(5,5%), dok istodobno Rovinj, Umag, Poreč i Istarska županija u cjelini rastu, a Pula
ima tek neznatan pad broja stanovnika. Pad broja stanovnika zahvatio je sve
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
51
dijelove Labinštine osim općine Sveta Nedjelja, ali je i tamo rast razmjerno mali i
radi se o prostoru s izrazito visokim udjelom starijeg stanovništva.
Kao osnovni uzroci ovakvog stanja navode se nešto slabija orijentacija na turizam
u odnosu na zapadnu obalu Istre uslijed nepovoljnih reljefnih značajki obale te
smanjenje industrijske proizvodnje, koje se osobito odrazilo na Labinštinu kao jedno
od važnih industrijskih područja Hrvatske.
No, simptomatično je da mnogi drugi dijelovi unutrašnjosti Istre bilježe znatno
povoljnije demografske trendove, posebice unutrašnjost Poreštine i Rovinjštine, a
područje grada Labina iskazuje i manji rast turizma od ostalih dijelova Istre i
Hrvatske u cjelini. Tako je područje grada Labina, odnosno Rabac, 2011. godine
prema broju noćenja zauzimalo 11. mjesto u Hrvatskoj, 2014. godine 15. mjesto, a
2017. godine tek 19. mjesto.
Među 17 naselja na području grada Labina 2011. godine je samo glavno naselje
Labin imalo više od 2.000 stanovnika (6,893), dva naselja Rabac (1.393) i Vinež
(1.219) između 1.000 i 2.000 stanovnika, još dva naselja Kapelica (617) i Presika
(578) između 500 i 1.000 stanovnika, a sva ostala manje od 200 stanovnika.
Izuzme li se Rabac kao jedino veće naselje na obali, sva ostala veća naselja nalaze
se neposredno uz naselje Labin. Naime, vrlo blizu Labina su i još tri naselja s više
od 100 stanovnika Marceljani, Rogočana i Ripenda Kras.
Naselja u bližoj okolici Labina iskazuju i najveći rast broja stanovnika, posebice
Rogočana, koja je između 2001. i 2011. godine porasla čak 63%. Visok rast iskazuju
i naselja Presika i Marceljani, a nešto manje Kapelica, Vinež i Ripenda Kras.
Od ostalih naselja raste još samo drugo obalno naselje Duga Luka i susjedni
Gondolići, dok glavno naselje Labin i glavno turističko središte Rabac te preostala
udaljenija naselja iskazuju pad broja stanovnika.
Zanimljivo je da porast iskazuju i naselja u neposrednoj blizini Labina koja pripadaju
susjednim općinama Sveta Nedjelja i Raša, posebice Sveti Bartul i Vrećari, kao i
obalna naselja Sveta Marina, Crni i Drenje u općini Raša koja su bliža Labinu nego
Raši.
Tablica 4.2 NAJVEĆA NASELJA NA PODRUČJU GRADA LABINA 2001. I 2011.
GODINE
Naselje Stanovništvo 2001.
godine
Stanovništvo 2011.
godine
Promjena 2001 - 2011.
(%)
Labin 7.904 6.893 -12,8
Rabac 1.472 1.393 -5,4
Vinež 1.163 1.219 4,8
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
52
Naselje Stanovništvo 2001.
godine
Stanovništvo 2011.
godine
Promjena 2001 - 2011.
(%)
Kapelica 573 617 7,7
Presika 453 578 27,6
Marceljani 162 192 18,5
Rogočana 88 143 62,5
Ripenda Kras 121 124 2,5
Izvor: Državni zavod za statistiku
Iako postoje određene razlike u metodologiji Popisa stanovništva 2001. i 2011.
godine, činjenica je da područje grada Labina iskazuje najnepovoljnije demografske
trendove od svih gradova u Istarskoj županiji osim Pazina, a od svih istarskih
mikroregija najveći pad iskazuje upravo Labinština.
Pad broja stanovnika ipak nije ujednačen. Najveći pad u dvadesetogodišnjem
razdoblju zabilježio je sam Labin gdje danas živi preko dvije tisuće stanovnika manje
nego 1991. godine, dok su naselja u okolici (Vinež, Kapelica, Presika, Rabac)
zabilježila povećanje broja stanovnika. Dakle, prije trideset godina u samom Labinu
živjelo je svakodnevno preko dvije tisuće stanovnika više nego danas.
Prosječna dob stanovnika Grada Labina je 45,1 godinu, nešto više od prosjeka
Istarske županije od 43 godine, i nacionalnog prosjeka od 42,8 godina. Gotovo 8
tisuća stanovnika (68 posto) je radno sposobno (u dobi od 15 do 65 godina). Ipak u
toj skupini prevladavaju stariji - 48 posto je starije od 45 godina. Oko 20 posto je
starijih od 65 godina, dok je svega 12 posto mlađih od 15 godina.
Pored pitanja radne snage, koje je već akutno danas, a prema dobnoj strukturi
vidljivo je da će taj problem biti sve izraženiji i u budućnost, valja imati na umu da
će sve veći udio starije populacije predstavljati izazove za turistički razvoj – s jedne
strane pri planiranju valja imati na umu smanjenju fizičku mobilnost starije populacije
koja će se teže i sporije snalaziti u prometu i gužvama općenito, kao i mogućnost
da će težiti zadržati status-quo, odnosno postojeće stanje na koje su se navikli.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
53
Slika 4-1 Dobna struktura stanovništva Labina 2011. godine25
Obrazovna struktura odraz je strukture gospodarstva Grada Labina kao i dobne
strukture. Oko 44 posto stanovnika završilo je trogodišnju, a 23 posto
četverogodišnju strukovnu školu; 7 posto završilo je gimnazijsko obrazovanje. Dakle
velika većina stanovnika ima srednjoškolsko obrazovanje. Diplomu više škole
posjeduje 11 posto, dok je 13,7% završilo fakultet ili više.
Brojčani odnos između stanovnika i turista je visokih 17. Dakle, na jednog
stanovnika Grada Labina dolazi 17 turista (208.825 turističkih dolazaka u 2017. na
11.703 stanovnika), što je manje od Istarske županije u cjelini (20,5 turista po
stanovniku). Iako se takav odnos smatra nepovoljnim, na razini cijele Istarske
županije pa tako ni na razini Grada Labina ne bilježe se incidentne situacije između
turista i domicilnih stanovnika.
U Gradu Labinu ukupno je registrirano oko 11 tisuće ležajeva, odnosno pod uvjetom
pune popunjenosti u području grada Labina boravi ukupno 11 tisuća turista na
ukupno 11.703 stalna stanovnika. To bi značilo da u jeku sezone, pod uvjetom
maksimalne popunjenosti, na području grada Labina je oko jedan turist na jednog
stanovnika. Ipak, s obzirom na to da je gotovo 80 posto smještaja koncentrirano u
Rapcu, tamo na jednog stanovnika dolazi šest turista.
Pored turista stacioniranih u smještajnim kapacitetima grada Labina, valja uzeti u
obzir i da je Labin opterećen izletničkom potražnjom. Iako se izletnici ne evidentiraju,
prema procjeni lokalnih dionika, u razdoblju vrhunca turističke sezone na područje
Grada Labina se dnevno slijeva više tisuća jednodnevnih posjetitelja.
25 Izvor: Popis stanovništva 2011 - Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima
12%
68%
20%
do 15 15-64 65+
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
54
Unatoč relativno velikom pritisku turista u jeku ljetne sezone, stavovi stanovnika
prema turizmu i turistima imaju često presudnu ulogu u podršci daljnjem turističkom
razvoju. Prema istraživanju provedenom u okviru Strategije održivog razvoja turizma
Grada Labina 2014 – 2020, na skromnom uzorku od 50 ispitanika, stav stanovnika
prema turizmu u to je vrijeme bio uglavnom pozitivan. Ispitanici su prepoznali
važnost turizma za ekonomsku održivost lokalne zajednice (prihodi, zapošljavanje),
doprinos turizma kvaliteti života te općenito podržavaju njegov razvoj. Većina
smatra da ima bilo izravne, bilo neizravne koristi od turizma.
Unatoč već tada nepovoljnom omjeru turista u odnosu na stanovnike, petina je
izjavila da turizam remeti njihove ustaljene aktivnosti, a gotovo polovina da im
otežava pristup mjestima poput plaža, šetnica i slično. Ipak, čini se da ove negativne
manifestacije turističke aktivnosti ne utječu na njihovu podršku turističkom razvoju.
Međutim, većina ispitanika nije sigurna ostaje li zarada od turizma u okvirima lokalne
zajednice, niti smatraju da imaju utjecaj / kontrolu nad turističkim razvojem, što može
upućivati na nedovoljnu informiranost i uključenost članova lokalne zajednice u
planiranje razvoja turizma. Uzme li se u obzir da i u turizmu područje Labinštine
zaostaje za drugim dijelovima Istre, očito je da postoje određeni razvojni problemi,
ali i prostor za širenje turizma i drugih aktivnosti.
U cilju stjecanja uvida u sadašnje stavove prema turizmu, provedena je fokus grupa
s dionicima Grada Labina. Sudionici su predstavljali široki spektar dionika iz
područja turizma/ugostiteljstva, obrtništva, kulture, lokalne politike i slično. Rezultati
fokus grupe ukazuju na sljedeće:
Sudionici koji nisu direktno uključeni u turizam ili rad javne uprave ne znaju
točno broj turističkih dolazaka i noćenja te se njihovi stavovi oblikuju temeljem
dojma kojeg stječu promatrajući turiste odnosno kroz svoja iskustva života u
Labinu u sezoni. Njihova je procjena da u jeku sezone (npr. u kolovozu 2017.
godine) na području Grada Labina boravi 50 tisuća turista, od čega oko 43
tisuća u obalnom dijelu. Procjenjuje se da na vrhuncu sezone oko osam
tisuća posjetitelja obiđe dnevno Stari grad.
Stav prema turistima je pozitivan, bez obzira na njihovu zemlju porijekla i/ili
kupovnu moć; stereotipiziranje turista prema njihovom porijeklu ili kupovnoj
moći nije im prihvatljivo
Grad Labin doživljavaju kao destinaciju za obiteljski odmorišni turizam, iako
primjećuju da turisti imaju sve širi raspon interesa i da se priroda potražnje
za dodatni proizvodima, uslugama i doživljajima mijenja, uključujući sve veću
popularnost bazena što oslobađa plažni prostor
Većina smatra turizam korisnim i pozitivnim, međutim koristi od turizma
nejednako raspoređene između onih koji su aktivno uključeni u turizam
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
55
uglavnom kroz iznajmljivanje smještajnih kapaciteta ili rade u turizmu, do onih
– uglavnom u zaleđu i izvan glavnih turističkih tokova – koji bi se htjeli uključiti
u turističku ponudu, ali je taj proces spor i često bez garancije uspjeha. U tom
kontekstu, pojavljuje se i pitanje poduzetničkih kapaciteta stanovnika, koji su
relativno niski (zbog tradicionalne orijentiranosti stanovnika na industriju) te
se u mnogo slučajeva radi o poduzetništvu iz nužde.
Tradicionalno, problemi u gradu su promet, parkiranje i plaže, s tim da su
plaže rasterećene s izgradnjom bazenskom kompleksa u hotelu; ostaje
akutno pitanje prometa, osobito veza Rabac – Labin, te parkiranja u Labinu i
Rapcu. Problem prometa dodatno pogoršavaju biciklisti na glavnim
prometnicama.
Problem je komunalna infrastruktura. Neadekvatan kanalizacijski sustav
osobit je problem u starom gradu Labina, dok u većini perifernih naselja
kanalizacijskog sustava niti nema.
Nedostatak radne snage kao i neprilagođenost upisnih kvota strukovnih
programa potrebama tržišta rada smatraju ograničenjem turističkog razvoja
Neminovno će doći do povećanja smještajnih kapaciteta, jer potražnja raste
te, objektivno, svjesni su da lokalna uprava nema mehanizme kontrole nad
brojem i kvalitetom privatnog smještaja; ipak, ne bi htjeli ograničiti rast
obiteljskog smještaja jer to vide kao način na koji lokalno stanovništvo ima
koristi od turizma.
Pod ovim uvjetima, broj turističkih dolazaka ne bi trebao prelaziti povećanje
od 10 posto; za daljnji ozbiljniji rast treba prvenstveno riješiti prometne i
komunalne probleme, kao i osigurati da veći broj stanovnika, osobito onih ih
unutrašnjosti, ima koristi od turizma
Turistička sezona trebala bi se produljiti, i to se već događa – prisutnost
turista cijele godine ne bi bio problem, iako bi bilo idealno kad bi intenzivnija
turistička potražnja trajala oko šest mjeseci u godini, kako bi se i stanovnici
psiho-fizički odmorili, ali i obnovili eko-sustavi.
4.3. ANALIZA TURISTIČKIH RESURSA
4.3.1. Opće značajke turističke osnove
Područje grada Labina ističe se ljepotom krajolika i obiljem antropogenih atrakcija,
Kada je riječ o prirodnim značajkama glavna posebnost je dinamičan reljef s
razvedenom slikovitom obalom i jedinstvena pozicija starog grada Labina na uzvisini
321 metar iznad mora. Grad Labin je osim po jedinstvenoj poziciji karakterističan i
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
56
po izdvojenosti starog dijela grada od novog dijela izgrađenom između dva svjetska
rata na Labinskom platou u njegovom podnožju 90 metara niže.
Još veću važnost unutar atrakcijske osnove imaju elementi vezani uz bogatu
rudarsku tradiciju u prošlosti, jer je upravo Labin prostor na kojem su najdulje bili
aktivni rudnici ugljena u cijeloj Hrvatskoj. Ova tradicija odnosi se ne samo na Labin,
nego i na okolno područje Labinštine kao mikro regionalne cjeline. Stoga turističku
resursnu osnovu grada Labina treba promatrati zajedno s resursnom osnovom
okolnih općina Labinštine koja su nekada bila u sastavu velike općine Labin, u
prvom redu najbližih općina Raša i Sveta Nedjelja, ali i nešto udaljenijih općina
Kršan i Pićan.
Za uspješnu valorizaciju resursne osnove povoljna okolnost je i pozicija grada
Labina na važnoj prometnici koja povezuje Pulu s Rijekom preko Opatijske rivijere
te blizina Pulske zračne luke, udaljene od Labina svega 38 kilometara. Razmjerno
blizu Labina su i dva velika gradska središta Pula udaljena 43 kilometara i Rijeka
udaljena 61 kilometar.
No, izgradnjom Istarskog ipsilona kao najpovoljnije veze Istre s ostatkom Hrvatske
Labin se našao izvan glavnih prometnih tokova koji su Pulu s ostatkom Hrvatske
prije toga povezivali upravo preko Labina. Na nešto slabiju valorizaciju turističkih
resursa grada Labina i okolnih područja Labinštine u odnosu na druge dijelove Istre
utjecala je i snažna industrijska orijentacija, odnosno postojanje dva velika
industrijska pogona termoelektrana u Plominu i tvornica 'Rockwool' u Potpićanu.
Dodatni razlog nešto slabije turističke valorizacije atrakcija na području grada
Labina i okolnih općina Labinštine je nepostojanje jačih atrakcija međunarodnog i
nacionalnog značaja poput nacionalnog parka Brijuni, Pulskog amfiteatra ili
Eufrazijeve bazilike u Poreču na zapadu Istarskog poluotoka. Jedine potencijalne
atrakcije međunarodnog ili nacionalnog značaja odnose se na rudarsku tradiciju
Labina i obližnje Raše, ali podrazumijevaju prethodna visoka ulaganja u uređenje i
interpretaciju.
Stoga među istarskim gradovima Labin kao atraktivna točka trenutno zaostaje ne
samo za najatraktivnijim obalnim centrima Pulom, Rovinjem i Porečom, već je
nedovoljno prepoznatljiv i u odnosu na mnoge gradove i naselja u unutrašnjosti
Istre. To se posebice odnosi na županijsko sjedište Pazin poznato po Pazinskoj jami
i kaštelu i Vodnjan poznat po monumentalnoj crkvi Sv. Blaža i mumijama svetaca.
Slaba atraktivnost Pazina i unutrašnjosti Labinštine vidljiva je i po vrlo malom broju
smještajnih kapaciteta izvan Rapca kao jedinog značajnijeg turističkog odredišta te
skromnoj ugostiteljskoj ponudi orijentiranoj pretežito na lokalnu potražnju.
Uz već spomenute objektivne razloge, ovakvo stanje posljedica je i nedostatne
valorizacije i promidžbe postojećih atrakcija. Osim rudarske tradicije i Starog grada
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
57
Labina kao najistaknutijih atrakcija nedovoljno je valorizirana i slikovita ruralna
unutrašnjost na poluotoku Skitača Labinskom platou, posebno iznad kanjona rijeke
Raše. U odnosu na susjedne dijelove unutrašnje Istre nisu dovoljno iskorišteni niti
potencijali ruralnog, vinskog i ciklo turizma, a s izuzetkom Rapca razmjerno slabo je
valoriziran i priobalni prostor.
Ipak, u zadnje su vrijeme primjetni pozitivni pomaci, u prvom redu izgradnja
atraktivnih vila, ponajviše na uzvisinama južno od grada Labina. Dosta je učinjeno i
po pitanju interpretacije i obilježavanja, posebice kada je riječ o šetnim stazama, s
odličnim primjerom Sentonine pješačke staze Rabac-Labin.
Nažalost, znatan broj atrakcija još uvijek nije dovoljno uređen i dostupan, posebice
sakralni objekti koji su preko dana uglavnom zatvoreni, tako da ih iznutra mogu
vidjeti uglavnom samo posebne organizirane grupe. Stoga su u tablici u nastavku
atraktivni lokaliteti klasificirani ne samo prema važnosti, nego i prema razini
turistifikacije.
Stopostotna turistificiranost podrazumijeva potpunu opremljenost za turističko
posjećivanje i uključenost u promidžbene aktivnosti, 66-postotna razmjerno dobru
te 33-postotna slabiju, ali uz povremeno turističko korištenje. Turistificiranost razine
0 posto odnosi se na lokalitete koji za sada nisu u turističkoj funkciji ili se u dovoljnoj
mjeri ne percipiraju kao turistički prostori jer nemaju status zaštićenih područja.
Zelena boja korištena je za prirodne atrakcije, smeđa za antropogenu baštinu te
plava za ostale turistički zanimljive sadržaje. Zbog blizine i snažne orijentacije na
Labin u tablicu su uključene i glavne atrakcije u okolnim općinama Labinštine -
Raša, Sveta Nedjelja, Kršan i Pićan.
Tablica 4.3. TURISTIČKE ATRAKCIJE PODRUČJA LABINŠTINE NACIONALNOG I
REGIONALNOG ZNAČAJA TE ATRAKCIJE GRADA LABINA LOKALNOG
ZNAČAJA PREMA STUPNJU TURISTIFICIRANOSTI
RAZINA
TURISTIFIKA-
CIJE
NACIONALNA –
LABINŠTINA REGIONALNA - LABINŠTINA LOKALNA – SAMO
GRAD LABIN
100%
Plaže u Rapcu Sentonina pješačka staza
Rabac-Labin
Kulturno-povijesna cjelina
starog grada Labina
Galerijska zbirka u
Pučkom učilištu Labin
Ugljenokop Tupljak Slap potoka Pećine kod
Rapca
66% Park skulptura forma Viva u
Dubrovi
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
58
RAZINA
TURISTIFIKA-
CIJE
NACIONALNA –
LABINŠTINA REGIONALNA - LABINŠTINA LOKALNA – SAMO
GRAD LABIN
Narodni muzej Labina u palači
Battiala-Lazarini
Susret kipara u Dubrovi
spomenik parkovne arhitekture
dva stabla glicinije u Labinu
Park prirode Učka (dio u
općini Kršan)
Značajni krajobraz Labin,
Rabac i uvala Prklog
Palača Franković Vlačić u
Labinu
Značajni krajobraz Gračišće -
Pićan
Palača Scampiccio u
Labinu
Značajni krajobraz Učka-jug
(dio u općini Kršan)
Gradska loža u Labinu
33% Župna crkva rođenja Bl.
Djevice Marije u Labinu
Crkva Sv. Nikole u Labinu
Gradska vrata Sv. Flora (Porta
Sanfior) u Labinu
Crkva Sv. Flore u Labinu
Kulturno-povijesna cjelina
Pićana
Kapela Sv. Kuzme i
Damjana u Labinu
Kulturno-povijesna cjelina
Plomina
Kapela Sv. Marije
Magdalene kod groblja u
Labinu
Kaštel u Kršanu Toš – preša za prešanje
maslina u Labinu
Crkva Sv. Flora u
Kranjcima
Crkva Sv. Andrije u
Rapcu
Rudarsko-industrijski
kompleks 'Pijacal' u
Labinu
Raški zaljev Rodna kuća Giuseppine
Martinuzzi u Labinu
0% Rudarski grad Raša Kanjon rijeke Raše Podvodni grebeni kod
Rabca i uvale Remac
Kulturni krajobraz Labinskog
platoa i poluotoka Skitača
Podmorske arheološke
zone kod Rabca
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
59
4.3.2. Prirodni resursi
Iako se područje grada Labina uključujući i kontaktna područja Labinštine može
ocijeniti krajobrazno slikovitim, tu nema prirodnih atrakcija međunarodnog pa ni
nacionalnog značaja, izuzme li se mali rubni dio Parka prirode Učka u sastavu
općine Kršan. No, najveće zaštićeno područje značajni krajobraz 'Labin, Rabac i
uvala Prklog', u kojem su glavne atrakcije stari grad Labin sa svojim vizurama i dvije
slikovite uvale Rabac i Prklog u njegovom podnožju, predstavlja važan prirodni
resurs regionalnog značaja.
Slika 4-2 Plaža uvale Prklog
Ovaj je prostor važan i s geološkog stanovišta, jer se u zaleđu ovih uvala sve do
Labinskog platoa pružaju potočne doline raznolikog sastava (fliš i vapnenac) s
izraženim kanjonskim oblicima i jednim lijepim manjim slapom Pećine, a prekriva ih
bogata izvorna vegetacija šuma crnike i sredozemnog bora prošaranih travnjacima.
Drugi službeno zaštićeni lokalitet na razini Hrvatske smješten na području grada
Labina koji čine dvije penjačice glicinije u statusu spomenika parkovne arhitekture
– skupina stabala također predstavlja značajnu atrakciju regionalnog značaja.
Naime, radi se o grmolikim biljkama koje su toliko velikih dimenzija smatraju
stablima, a usto se nalaze na osobito atraktivnoj lokaciji na trgu u starom Labinu.
Uz ove dvije atrakcije na području Grada, na području Labinštine uspostavljen je još
jedan značajni krajobraz Gračišće - Pićan, koji kao i područje 'Labin, Rabac i uvala
Prklog' odlikuje postojanje brojnih potočnih dolina i raznolik sastav tla s laporima,
pješčenjacima i vapnencem. S turističkog stanovišta najveću važnost ima
karakteristični brežuljkasti reljef unutar kojega glavno mjesto ima uzvišenje na kojem
je smješten je slikoviti akropolski gradić Pićan.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
60
Na rubu Labinštine u općini Kršan se osim malog dijela parka prirode Učka prostire
i značajni krajobraz Učka – jug, koji uključuje slikovito mjesto Plomin na uzvisini
iznad Plominskog zaljeva i vizure prema obližnjem Kvarnerskom zaljevu i otoku
Cresu.
Slika 4-3 Plominski zaljev
Među atrakcijama koje nisu zaštićene na državnoj razni ističe se prostor Raškog
zaljeva s njegovim prirodnim nastavkom u unutrašnjost kanjonom rijeke Raše te
Plominski zaljev, čiju zaštitu predlažu Istarska županija i grad Labin.
Naime, radi se također o vrlo slikovitim prirodnim cjelinama, ali i o prostorima čije je
atraktivnost narušena industrijskim pogonima, u prvom redu Termoelektranom u
Plominu i tvornicom 'Rockwool', a u manjoj mjeri i lučkim kapacitetima u Bršici.
Ne treba zaboraviti i atraktivno, ali s turističkog stanovišta neiskorišteno i nedovoljno
poznato podmorje oko Rabca (područje Ekološke mreže NATURA 2000), a
nedovoljno iskorišteni turistički potencijal imaju i slikoviti ruralni krajolici Labinskog
platoa i poluotoka Skitača.
Osim za razvoj ruralnog i vinskog turizma, područje grada Labina i okolnih prostora
Labinštine ima osobito veliku perspektivu u razvoju ciklo turizma, čemu osim
atraktivnih krajolika doprinosi opći rast ciklo turizma u Istri i Hrvatskoj u cjelini.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
61
Slika 4-4 Shematski prikaz jedne od biciklističkih tura po širem području Grada Labina
(staza Teran)
Usprkos nepostojanja uređenih biciklističkih staza i malog broja označenih
biciklističkih ruta Labinština ima perspektivu širenja ciklo turizma zbog velike
potencijalne potražnje u Istri i Kvarneru te mnoštva slikovitih lokalnih cesta s vrlo
malim prometom.
To se posebice odnosi na slikoviti i reljefno ne zahtjevni prostor Labinskog platoa i
Čepićkog polja, iako ne treba zanemariti niti reljefno dinamično područje Skitače
koje bi moglo biti privlačno za fizički spremnije bicikliste. Jedini ozbiljniji problem su
prepreke u komunikaciji s okolnim prostorima, pri čemu se u prvom redu misli na
dosta prometnu i stoga za veću biciklističku potražnju nepovoljnu državnu cestu D-
66 u smjeru Pule i Opatije.
4.3.3. Antropogena baština
Najvažnije turističke atrakcije na području grada Labina i cijele Labinštine odnose
se primarno na antropogenu baštinu, konkretno na stari grad Labin i rudarsku
tradiciju Labina i okolnih područja. Pritom je stari grad Labin većim dijelom u
turističkoj funkciji kao jedna od ljepših očuvanih urbanih cjelina u Istri i Kvarneru,
dok je rudarska tradicija Labina kao najznačajnijeg i najdulje funkcionirajućeg
rudarskog središta cijele Hrvatske tek djelomično valorizirana.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
62
Unutar Labina kao grada ističe se i više pojedinačnih građevina kao atrakcija, što
se u prvom redu odnosi na župnu crkvu Bl. Djevice Marije i gradska vrata Sv. Flora
(Porta Sanfior) u starom gradu Labinu te na Ugljenokop Tupljak koji se povremeno
koristi u turističke svrhe.
Stari grad Labin ističe se i kao jedna od rijetkih očuvanih akropolskih urbanih cjelina
na vrhovima brežuljaka koja se odnose na naselja s gradskim statusom, uz Buje i
Buzet u Istarskoj i Kastav u Primorsko-goranskoj županiji.
No, iako je stari grad Labin dosta dobro očuvan i velikim dijelom funkcionira kao
urbano središte kroz smještaj gradskog poglavarstva i drugih gradskih službi u
njegovom podnožju, glavnina dnevnog života u gradu ipak se odvija u turistički
znatno manje privlačnom Podlabinu.
Slika 4-5 Pogled na Stari grad Labin
Stari grad Labin usto nema tako izraženu turističku funkciju i status atrakcije
međunarodnog i nacionalnog značaja kao Motovun pa ni neka druga manja naselja
na sličnoj poziciji poput Grožnjana i Oprtalja na Bujštini ili Lubenica na Cresu.
Zbog razmjerno male stare gradske jezgre izdvojene od novog naselja u podnožju
Labin kao grad nije usporediv ni s drugim većim istarskim gradovima uz obalu poput
Poreča ili Rovinja. Stoga trenutno stari grad Labin kao turistička atrakcija ima tek
regionalni značaj, iako bi eventualno snažnijom turistifikacijom i atraktivnim
interpretacijskim opremanjem starog dijela grada i njegovih najatraktivnijih očuvanih
građevina mogao prerasti i u atrakciju nacionalnog značaja.
Kada je riječ o rudarskoj tradiciji Labina ona već sada ima nedvojbeni nacionalni
potencijal, ali zbog razmjerno niske trenutne atraktivnosti nije u mogućnosti privući
značajniju turističku potražnju. No, to bi se moglo riješiti realizacijom interpretativno
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
63
atraktivnih muzejskih i doživljajnih sadržaja kao što su planirani 'Podzemni grad' ili
barem atraktivniji oblik klasičnog rudarskog muzeja koji je trenutno aktualan.
Slika 4-6 Pogled na rudarsko-industrijski kompleks "Pijacal" u Labinu
Pritom se misli na stavljanje u turističku funkciju ne samo pojedinačnih manjih
objekata poput rudarskih okana i liftova, nego turističko aktiviranje cjelokupnog
rudarsko-industrijskog kompleksa 'Pijacal' zaštićenog kao spomenik kulture, ali i
susjednih lokacija vezanih uz rudarsku tradiciju izvan administrativnog područja
grada Labina, u prvom redu naselja Raša s jedinstvenom crkvom Svete Barbare.
Prostorni i arhitektonski potencijali ovog prostora su veliki. Međutim, pogoni i
industrijski objekti s početka XX. stoljeća se mjestimice neplanski rekonstruiraju i
ukoliko se takav pristup nastavi Grad Labin će propustiti šansu da sačuva svoju
urbanističko arhitektonsku i industrijsku baštinu.
Uz ove dvije glavne atrakcije koje se obje odnose primarno na naselje Labin te u
manjoj mjeri na susjednu Rašu kao jedinstveni primjer industrijskog naselja iz
razdoblja između dva svjetska rata, u Labinštini se kao značajnije antropogene
atrakcije ističu i mala slikovita naselja Pićan i Plomin u općini Kršan te park skulptura
Dubrova u općini Sveta Nedjelja.
U atrakcije regionalnog značaja na području Labinštine još se eventualno može
ubrojiti i trenutno zapušteni i turistički neiskorišteni kaštel u Kršanu, te kulturno-
povijesna cjelina sela Šušnjevica, poznatog po očuvanosti jedinstvenog istro
rumunjskog jezika.
Među njima veću važnost trenutno ima samo park skulptura 'Dubrova' formalno
smješten na području općine Sveta Nedjelja, ali neposredno uz sam Labin. Ovaj je
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
64
lokalitet već djelomično etabliran kao turistički lokalitet i kao mjesto održavanja
umjetničkih manifestacija, u prvom redu Susreta kipara.
Slično kao i stari grad Labin, ovaj lokalitet za sada predstavlja atrakciju regionalnog
značaja, ali s potencijalom prerastanja u višu razinu pod preduvjetom intenzivnijih
aktivnosti na unapređenju postave i događanjima.
U atrakcije regionalnog značaja na području grada Labina može se ubrojiti i Narodni
muzej Labina smješten u Palači Battiala-Lazzarini sa svojom arheološkom,
povijesnom i etnografskom zbirkom te s jedinstvenim rudarskim postavom koji
uključuje i imitaciju rudnika. U sastavu muzeja su i posebni memorijalni postav u
zgradi Frankovich posvećen reformatoru Matiji Vlačiću Iliriku te Galerijska zbirka u
zgradi Pučkog učilišta, koja se većinom odnosi na djela domaćih umjetnika čije je
djelovanje povezano s Labinom.
Ostale atrakcije uglavnom su lokalnog karaktera i pretežito se odnose na sakralne
objekte. Na području grada Labina status kulturnih dobara zaštićenih na državnoj
razini imaju Crkva sv. Nikole, kapele Sv. Kuzme i Damjana i Sv. Marije Magdalene
kod groblja u samom Labinu te crkva Sv. Andrije u Rapcu i Sv. Flore u Kranjcima.
Pod zaštitom su i Labinska gradska loža, palače Battiala-Lazzarini, Franković-Vlačić
i Scampicchio i Rodna kuća Giuseppine Martinuzzi, Toš - preša za tiještenje
maslina, te ladanjski arhitektonski sklop Stancija Dubrova na rubu naselja.
Ministarstvo kulture kao kulturna dobra štiti i Podmorske arheološke zone kod
Rabca, građu Narodnog muzeja, te dijelove arhivske i bibliotečne građe i slike izvan
muzeja u Labinu.
Iz navedenog je očito da područje grada Labina i Labinštine u cjelini posjeduje veliki
broj zaštićenih, ali nedovoljno turistički valoriziranih kulturno-povijesnih cjelina i
objekata. To pruža mogućnost snažnije turističke valorizacije po uzoru na obalne
gradove u Istri, posebice Rovinj, a uključuje intenzivniju i atraktivniju interpretaciju
na licu mjesta, a po mogućnosti i stavljanje u turističku funkciju pojedinih atraktivnih
profanih građevina.
U slučaju sakralnih objekata bitno je omogućiti stalni uvid u njihov inventar ako ne
otvorenošću, onda barem mogućnošću zavirivanja u unutrašnjost pojedinih
objekata kroz postavljanje unutarnje ograde ili staklenih pregrada na način da se
može vidjeti unutrašnjost crkvi.
4.3.4. Ostale potencijalne atrakcije
Osim objekata prirodne i antropogene baštine, na području grada Labina postoje i
neki drugi sadržaji koji privlače turiste. Među njima najvažnije mjesto imaju plaže u
Rabcu kao ključni turistički sadržaj cijele Labinštine.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
65
Sve četiri uređene plaže Maslinica, St. Andrea, Lanterna i Girandella nalaze se
jedna do druge u Rabcu, sve su prirodne i zaštićene s dobrim cestovnim pristupom
iz neposredne blizine, a sve imaju i status plave zastave za kvalitetu i uređenost.
Ukupna duljina ove četiri plaže iznosi 1.890 metara, zauzimaju površinu od 28.638
m2, a njihov procijenjeni vršni kapacitet u sadašnjim uvjetima uređenja u glavnoj
turističkoj sezoni iznosi 8.850 kupača.
Slika 4-7 Karakteristična opterećenost plaže u Rapcu tijekom glavne turističke sezone
Dvije plaže smještene na rubu Rabca Lanterna i Girandella su površinom nešto
veće, ali izrazito prirodne s atraktivnim stijenama, dok najveći kapacitet ima
razmjerno kratka plaža Maslinica smještena u dnu zaljeva.
Uz plaže Rabca vezuje se i većina sportsko-rekreacijskih sadržaja namijenjenim
turistima na području grada Labina poput teniskih terena, dječjih igrališta i ponude
različitih sportskih i adrenalinskih aktivnosti na moru.
Mjesto Rabac ujedno je kao daleko najvažnije turističko odredište cijelog istočnog
dijela Istarske županije istodobno i glavni izvor potražnje za atrakcijama na području
Labinštine.
Mogućnosti za kupanje postoje i u drugim dijelovima područja grada Labina,
posebice kod Duge Luke, ali se radi o neuređenim plažama znatno skromnijih
kapaciteta.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
66
Tablica 4.4 OSNOVNI PODACI O PLAŽAMA NA PODRUČJU GRADA LABINA
(RABAC)26
NAZIV PLAŽE
DUŽINA (m)
POVRŠINA (m2)
GEOLOŠKI SASTAV MAX. BR. KUPAČA
BR. Kupača /m2
Maslinica 290 7.940 Šljunak 2.600 3.05
St. Andrea 530 2.997 Šljunak, kamen, stijene 1.850 1,62
Lanterna 560 8.061 Šljunak, grubi šljunak, stijene
2.000 4,03
Girandella 510 9.640 Šljunak, kamen, stijene 2.400 4.01
Od ostalih sadržaja namijenjenim turistima treba istaći Sentoninu pješačku stazu
Rabac-Labin kao primjer lijepo uređene i atraktivne pješačke staze, važne za
povezivanje Rabca i Labina.
Na žalost, drugih sadržaja posebno namijenjenih turistima izvan Rabca gotovo da i
nema, što je i jedan od važnih problema u razvoju turizma na području grada Labina.
Stoga se kao jedna od prioritetnih aktivnosti, korisnih istodobno za razvoj turizma
cijele Labinštine i smanjenje pritiska na priobalni prostor, ističe izgradnja i uređenje
dodatnih turističkih sadržaja i atrakcija po uzoru na druge dijelove Istre.
Osim uređenja pješačkih i biciklističkih staza to uključuje i uvođenje raznih dodatnih
specifičnih atrakcija poput adrenalinskog parka u Glavanima, zip-line-a u Pazini,
akva parka u Poreču itd.
4.4. TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA NA PODRUČJU GRADA LABINA
Turistička ponuda na području grada Labina se prema podacima Državnog zavoda
za statistiku iz 2016. godine sastojala od ukupno 11.086 postelja, po čemu je Labin
zauzimao 11. mjesto među općinama i gradovima Istarske županije.
Od toga se 43% odnosilo na hotele i slične kapacitete, 19% na kampove, a
preostalih 41% na ostale vrste smještaje, što se ponajprije odnosi na smještaj u
domaćinstvima.
26 Izvor: Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama u Istarskoj županiji, Institut za
turizam, Zagreb 2015.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
67
Tablica 4.5 BROJ POSTELJA, TURISTA I NOĆENJA NA PODRUČJU GRADA LABINA
POKAZATELJ GRAD LABIN LABINŠTINA
UKUPNO ISTARSKA ŽUPANIJA
HRVATSKA
Broj turista 2007. godine 174.082 195.829 2.719.949 11.162.406
Broj turista 2012. godine 194.537 199.544 2.985.042 11.835.160
Broj turista 2017. godine 208.826 270.854 4.104.018 17.430.580
Razlika 2007 - 2017 (%) 20,0 38,3 50,9 56,2
Broj noćenja 2007. godine 1.072.380 1.222.046 17.613.132 56.005.492
Broj noćenja 2012. godine 1.215.829 1.256.110 19.877.368 62.743.463
Broj noćenja 2017. godine 1.299.394 1.771.154 25.426.476 86.200.261
Razlika 2007 - 2017 (%) 21,2 44,9 44,4 53,9
Broj postelja 2009. godine 10.195 12.810 254.590 899.144
Broj postelja 2016. godine 11.086 16.260 265.637 993.339
Razlika 2009 - 2016 (%) 8,7 26,9 4,3 10,5
Iskorištenost kapaciteta 2016. godine (u danima)
113 102 87 79
Prosječno trajanje boravka turista 2007. godine (u danima)
6,2 6,2 6,5 5,0
Prosječno trajanje boravka turista 2017. godine (u danima)
6,2 6,5 6,2 4,9
Izvor: DZS
Daleko najznačajnije turističko odredište je Rabac, na koji se odnosilo 80% ukupnih
smještajnih kapaciteta i čak 99% hotelskih i sličnih kapaciteta i kampova. Uzme li
se u obzir da je cjelokupno područje Labinštine, u koje spadaju i općine Raša, Sveta
Nedjelja, Kršan i Pićan, iste godine raspolagalo s ukupno 16.260 postelja od kojih
se na hotele i slične kapacitete odnosilo svega 30 postelja, proizlazi i da je Rabac
zapravo jedino značajnije turističko odredište Labinštine.
Prema zadnjim dostupnim podacima DZS o broju postelja po pojedinim naseljima iz
2016. godine, koji iskazuju nešto drugačije brojke od onih za gradove i općine u
cjelini, (12.947 postelja), jedini manji smještajni sadržaji u hotelima i sličnim
kapacitetima izvan Rabca odnosili su se na naselje Labin (25 postelja) i Ripenda
Kras (24 postelje), a u kampovima na naselje Kapelicu (svega 12 mjesta).
Na području Labinštine sasvim mali hotelski i slični sadržaji postoje još samo u
naseljima Drenje u općini Raša i Plomin u općini Kršan, a dva kampa kapaciteta 880
i 480 mjesta u naseljima Sveta Marina u općini Raša.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
68
Smještajna ponuda područja Labinštine 2016. u odnosu na 2009. godinu iskazuje
razmjerno velik rast, dok područje grada Labina iskazuje malo veći rast od ostatka
Istre, a manji od Hrvatske u cjelini.
Tablica 4.6 BROJ STANOVA ZA ODMOR I REKREACIJU NA PODRUČJU GRADA LABINA 2001. I 2011. GODINE
Stanovi 2001 Stanovi 2011 Promjena 2001-2011
(%) ukupno za odmor i rekreaciju
% ukupno za odmor i rekreaciju
%
GRAD LABIN 5.844 225 3,9 6.931 360 5,2 60,0
LABINŠTINA 11.421 783 6,9 13.603 1.103 8,1 40,9
ISTARSKA ŽUPANIJA
102.465 14.696 14,3 132.990 22.966 17,3 56,3
HRVATSKA 1.877.126 182.513 9,7 2.246.910 249.243 11,1 36,6
Izvor: DZS
U kontekstu problematike prihvatnog kapaciteta kao povoljan faktor ističe se mala
ugroženost vikendicama odnosno kućama za odmor kao jednim od osnovnih
problema opterećenja obalnog prostora u Hrvatskoj. Naime, u usporedbi s drugim
dijelovima Hrvatske grad Labin i Labinština imaju vrlo malo stanova za odmor i
rekreaciju, a njihov udio u ukupnom stambenom fondu je izrazito nizak.
Iako je taj udio danas vjerojatno nešto veći, iz zadnjih dostupnih točnih podataka za
2011. godinu vidljivo je taj udio za grad Labin iznosio svega 5% i za Labinštinu 8%,
za razliku od 17% u Istarskoj županiji i 11% u Hrvatskoj. No, taj pokazatelj može
značiti i da je područje Labinštine manje atraktivno za ovakvu vrstu gradnje, a što je
znatnim dijelom posljedica industrijske orijentacije, odnosno postojanja velikih
industrijskih pogona u neposrednoj blizini, u prvom redu Termoelektrane u Plominu
i tvornice 'Rockwall'.
Dodatni razlog za nisku opterećenost prostora stanovima za odmor i rekreaciju je
njihov mali broj u Rabcu kao glavnom turističkom odredištu, a što je zasigurno
uvjetovano i njegovim prostornim mogućnostima. Iako Statistika službeno ne
iskazuje podatke o broju vikendica po naseljima, iz podataka o broju stanova 'koji
se ne koriste za stalno stanovanje' u Prvim rezultatima Popisa stanovništva,
kućanstava i stanova iz 2011. godine, a u kojima većinu čine stanovi za odmor i
rekreaciju, vidljivo je da takvih objekata u Rabcu ima neznatno malo (svega 43).
Najviše ih je bilo u samom gradu Labinu (93) i u njegovom prigradskom naselju
Presika (56), a na području Labinštine nešto više samo u općini Raša u obalnim
naseljima Ravni (294), Sveta Marina (103) i Drenje (82).
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
69
Promotre li se podaci o broju dolazaka turista i noćenja za tri karakteristične godine
2007., 2012. i 2017., vidljivo je da područje grada Labina (20%) i cijela Labinština
(38%) iskazuju u periodu od 2007. do 2012. godine znatno manji od rast broja turista
od Istarske županije (51%) i Hrvatske (56%).
Prema broju noćenja u slučaju grada Labina situacija je neznatno povoljnija, jedino
je primjetno da cijelo područje Labinštine raste po sličnoj stopi kao i Istarska
županija u cjelini. Povoljni trendovi odnose se samo na veću iskorištenost kapaciteta
Labinštine (102 dana) i pogotovo područja grada Labina (113 dana) u odnosu na
Istarsku županiju (87 dana) i Hrvatsku (79 dana).
Prosječno trajanje boravka turista u gradu Labinu i Labinštini uklapa se u trendove
na razini Istarske županije (6,2 - 6,5 dana), što je neznatno više od prosjeka za
Hrvatsku koji iznosi 5 dana. No, za grad Labin i Labinštinu je karakterističan izuzetno
visok udio inozemnih noćenja od čak 98% u 2017. godini koji je znatno veći nego u
2012. godini (94-96%) i viši ne samo od Hrvatske u cjelini (93%), nego i od prosjeka
Istarske županije (97%).
Na području grada Labina odnosno Rabca prema broju noćenja na prvom su mjestu
Nijemci (36%), na drugom mjestu Austrijanci (13%), a slijede Talijani (9%) i Česi
(8%). Uzme li se u obzir znatno manji udio Nijemaca i Austrijanaca na razini
Hrvatske (24% i 9%) pa i Istarske županije (32% i 12%), vidljiva je vrlo snažna na
njemačko i austrijsko tržište.
Rabac se i dalje ističe kao apsolutno dominantno turističko odredište Labinštine, na
kojeg se 2016. godine odnosilo 1.113.399 noćenja. Ipak, sve veći broj noćenja
iskazuju i druga naselja na području grada Labina, u prvom redu sam Labin (25.045
noćenja) i prigradska naselja u njegovoj blizini Kapelica (20.268 noćenja) i Presika
(18.323 noćenja), a na području Labinštine više od 10.000 noćenja iskazala su i tri
obalna naselja u općini Raša razmjerno blizu Labina – Sveta Marina (115.793),
Ravni (30.416) i Drenje (27.529). No, taj je razvoj razmjerno spor u odnosu na druge
dijelove Istre i pogotovo Hrvatske u cjelini.
Analizirani podaci upućuju na to da područje grada Labina i cijele Labinštine
turistički zaostaje za ostalim dijelovima Istre ne samo po sveukupnom turističkom
prometu, nego iskazuje i sporiji rast. To se odnosi ne samo Labinštinu u cjelini, nego
i na Rabac kao trenutno jedino značajnije turističko odredište, koje osim slabijeg
turističkog rasta stagnira i u demografskom pogledu.
Kako za razliku od većine ostalih dijelova hrvatskog priobalja područje Labinštine
nije niti opterećeno pretjeranom stambenom izgradnjom niti kućama za odmor,
može se zaključiti da prihvatni kapacitet prostora ne bi trebao predstavljati
ograničenje turističkog razvoja, posebice kad je riječ o samom gradu Labinu i
turistički zapostavljenoj unutrašnjosti Labinštine.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
70
4.5. TURISTIČKA ORGANIZACIJA PROSTORA
Područje grada Labina uključujući i područje općina Raša, Sveta Nedjelja, Kršan i
Pićan kao sastavnih dijelova mikroregije Labinštine čini jasno definiranu cjelinu s
gradom Labinom kao njenim središtem. Među ostalim naseljima se s turističkog
stanovišta izdvaja samo Rabac kao jedino značajno turističko odredište s razvijenim
kupališnim turizmom. U ostalim dijelovima Labinštine ne postoji nijedno naselje koje
bi moglo predstavljati središte neke posebne turističke cjeline višeg reda, a u njima
nema niti mnogo osnovnih turističkih smještajnih kapaciteta.
Eventualno izdvajanje područja grada Labina u odnosu na okolne općine Labinštine
kao posebnih turističkih cjelina nije optimalno rješenje, jer se na njih odnosi
neznatno mali dio turističkog prometa, ali i stanovništva. Dodatni razlog potrebe
promatranja cijele Labinštine kao jedne cjeline proizlazi i iz pružanja općinskih
granica, jer područje grada Labina i općina Raša i Kršan obuhvaća i obalu i
unutrašnjost, a i općine Sveta Nedjelja i Pićan su usprkos obuhvata samo kopnenog
prostora vrlo blizu mora.
Zanimljivo je i da je većina naselja u općini Raša i dio naselja u općini Sveta Nedjelja
prometno bliža Labinu nego svojim općinskim središtima. To se odnosi na većinu
naselja na poluotoku Skitača u općini Raša, uključujući i turistički najznačajnije
naselje Sveta Marina, ali i na većinu naselja u općini Raša i na naselja Štrmac,
Vrećari i Santalezi u općini Sveta Nedjelja na Labinskom platou.
Stoga bi umjesto prema granicama jedinica lokalne samouprave optimalnija
turistička organizacija prostora Labinštine bila na obalni i kontinentalni dio, s
eventualnim izdvajanjem najvažnijih naselja Labina i Rabca kao posebnih mikro
cjelina.
Unutar obalnog dijela se osim Rabca izdvaja i područje poluotoka Skitače koje u
znatnoj mjeri uključuje i naseljeni dio podalje od mora te sasvim izdvojena mikro
cjelina Plominskog zaljeva, koja s obzirom na postojanje Termoelektrane Plomin
kao dominantnog dijela krajolika nema veći turistički značaj. I unutar kontinentalnog
dijela Labinštine izdvajaju se dio na Labinskom platou na području grada Labina i
općina Raša i Sveta Nedjelja te dio na obodima Čepićkog polja i na platou
unutrašnje Istre iznad kanjona Raše u općinama Kršan i Pićan.
Treba naglasiti da niti ovako definirane granice turističkih mikro cjelina nisu posve
jasne i često prekidaju ne samo granice općina, nego i granice pojedinih naselja.
Tako se zapravo većina naseljenog dijela poluotoka Skitače odnosi na uzvisine
podalje od mora, jer od ukupno dvadesetak naselja samo njih četiri (Gora Glušići na
području grada Labina te Brgod, Polje i Brovinje u općini Raša) ne uključuju dio
obale. I naselje Ripenda Kosi istočno od Labina je usprkos obuhvata razmjerno
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
71
duge obalne linije zbog nedostupnosti same obale u biti kopneno naselje kao i
susjedna naselja Ripenda Krasi Ripenda Verbanci.
Poseban slučaj je i pružanje granica Labina kao gradskog naselja, budući da njemu
najbliža naselja Kapelica, Presika i Vinež, a djelomično i Marceljani te Štrmac u
općini Sveta Nedelja zapravo funkcioniraju kao dio urbane zone Labina. Iz toga se
može zaključiti da u biti nema potrebe za funkcionalnim odvajanjem pojedinih užih
cjelina, već bi cjelokupan prostor Labinštine trebalo promatrati kao jedinstvenu
turističku prostornu cjelinu koja bi mogla nuditi različite turističke sadržaje ovisno o
prostornim mogućnostima specifičnostima.
Tako bi u slučaju naselja Rabca i obalnih naselja na poluotoku Skitača naglasak
trebao biti na kupališnom turizmu i ostalim aktivnostima vezanim uz more, u slučaju
urbane zone Labina sa susjednim naseljima Raša i Štrmac (Dubrova) na kulturno-
povijesnoj baštini, a u ruralnim naseljima unutrašnjosti i na višim dijelovima
poluotoka Skitača na ruralnom, vinskom i ciklo turizmu.
U tom kontekstu valjalo bi razmisliti da se umjesto posebnog funkcioniranja
turističkih zajednica grada Labina i općina Raša i Kršan te pridruživanja područja
općina Sveta Nedjelja i Pićan turističkoj zajednici Središnje Istre sa centrom u
Pazinu razmisli o jedinstvenoj turističkoj zajednici koja bi obuhvatila cijeli prostor
Labinštine. Takav oblik organiziranja omogućava postojeći zakon o turističkim
zajednicama, a uključuje formiranje turističke zajednice područja, koju su uspjehom
provele mnoge druge mikroregije Hrvatske s izraženim identitetom poput otoka
Krka, Makarske rivijere ili Baranje.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
72
5. PRIHVATNI KAPACITETI TURIZMA GRADA LABINA - ANALIZA
Prostor Grada Labina kada se uzima u obzir broj stanovnika, gustoća naseljenosti,
površine ugostiteljsko turističke namjene, površina plaža, duljina obale,
infrastrukturni sadržaji i slično, vjerojatno omogućuje veći istovremeni prihvat
posjetitelja od današnjeg.
Međutim, budući da ni stanovnici ni posjetitelji/turisti tijekom glavne turističke
sezone nisu prostorno niti u vremenu ravnomjerno raspoređeni na području Grada,
prihvatni kapacitet treba utvrđivati posebno za pojedina područja te ga iza toga
sintetički prezentirati za cijelo područje Grada Labina.
Navedeno znači da će se uzimati u obzir točkasto opterećena i raspoređena
područja u prostoru ali i cijelog područja. To su područje Grada Labina ukupno te
posebno za naselje Rabac, starogradsku jezgru grada Labina te nova područja
ugostiteljsko-turističke namjene planirane Prostornim planom Istarske županije a
to su: turističko razvojna područja Prklog 1 i Prklog 2 na području naselja Duga
Luka i dijelom naselja Gondolići.
Za svaku od ovih cjelina provedena su određena istraživanje I utvrđene skupine
pokazatelja, a kada se podaci zbroje za sva promatrana područja dobije se
prihvatni kapacitet za cijelo područje Grada Labina.
U procjenu će se uzeti u obzir stanje komunalne (vodoopskrba, snabdjevenije
električnom energijom, odvodnja te prikupljanje i zbrinjavanje otpada) i prometne
infrastrukture (organizacija prometa, propusna moć kritičnih prometnica, kapaciteti
za promet u mirovanju), te će se za svako promatrano područje i ukupno za Grad
Labin definirati njihova uska grla.
Od ostalih parametara koji utječu na procjenu prihvatnih kapaciteta uzete su u obzir
procjene glavnih dionika i lokalnog stanovništva putem dubinskih intervjua i fokus
grupa. Također, prostorni prihvatni kapaciteti će se dimenzionirati i prema
raspoloživoj nosivosti u postojećim i planiranim područjima ugostiteljsko turističke
namjene kao i plaža, stre gradske povijesne jezgre Labina ili sl.).
Prilikom analize prihvatnih kapaciteta uzeti su u obzir važeći razvojni planovi turizma
Grada Labina kao i važeći prostorni planovi i drugi razvojni usmjeravajući dokumenti
na razini Istarske županije.
Analiza počinje sagledavanjem infrastrukturnih indikatora koji spadaju u kategoriju
tzv. promjenljivo ograničavajućih pokazatelja koji ne predstavljaju trajno
ograničenje, već se na njihove vrijednosti može utjecati kroz modernizaciju i
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
73
unapređenje ciljanih infrastrukturnih sistema, a eventualni problemi mogu se riješiti
u skladu sa standardima zaštite okoliša.
Tu se u prvom redu misli na unapređenje opskrbe pitkom vodom i električnom
energijom, proširenje sustava komunalne i oborinske kanalizacije te izgradnju
pročistača otpadnih voda i prostora za razdvajanje i oporabu otpada u skladu s
legislativnim okvirom.
5.1. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Kvalitetna komunalna infrastruktura ključan je preduvjet za razvoj konkurentnog
turizma i gospodarstva u cjelini, doprinosi očuvanju okoliša i unapređuje kvalitetu
života stanovništva. Budući se radi o financijski zahtjevnim mjerama, važno je
kvalitetno osmisliti dinamiku njihovog izvršenja na duži rok, a značajnu ulogu u
njihovom ostvarenju imaju strukturni fondovi Europske unije, kao i javno-privatno
partnerstvo.
5.1.1. Stanje vodoopskrbe
Kraška podloga, blizina padina Učke i odgovarajuće količine padalina tijekom cijele
godine svrstavaju područje Labinštine u značajno izvorište pitke vode za cijelu Istru
zahvaljujući formiranim retencijama u podzemlju sa značajnim zalihama pitke vode.
Postojeći izvori vode koji opskrbljuju područje Grada Labina su ukupnog kapaciteta
od oko 271 l/s. To su izvori Fonte Gaia i Kokoti (180 l/s), Kožljak (7 l/s), Plomin (4
l/s) i Mutvica (80 l/s), koji zadovoljavaju sadašnje potrebe za vodom27.
Opskrba pitkom vodom za grad Labin vrši se iz vodospreme Breg kapaciteta 4.000
m3 s pozicije 288 m.n.v. preko dva cjevovoda: cjevovoda profila Ø 400 i dužine od
oko 3.905 m, i cjevovoda istog profila dužine od oko 4.000 metara. Voda se
gravitacijski doprema do vodospreme na lokaciji Brdo kapaciteta 500 m3 na poziciji
254,3 m.n.v.28 Naselje Presika se opskrbljuje iz iste vodospreme Brdo 500 m3,
preko crpne stanice smještene u istoj vodospremi i tlačnog cjevovoda od lijevanog
željeza promjera Ø 150. Vodoopskrbni sustav sastoji se od približno 465 km
vodovodne mreže raznog materijala i profila, od 23 vodospreme, 14 prekidnih
komora, 7 pumpnih stanica i 8 hidrostanica. Pretpostavlja se da su ukupni gubici u
sustavu vodoopskrbe oko 25%.
27 PUR grada Labina. Labin, 2008. godine.
28 IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA LABINA. Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ZAGREB, 2011. godine.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
74
Na vodoopskrbni sustav, kojim upravlja Vodovod Labin d.o.o., priključeno je 99,7%
stanovništva na području Grada Labina te općina Kršan, Pićan, Sv. Nedjelja i Raša,
s opskrbom nižih dijelova (do 300 m.nm.) općina Gračišće i Cerovlje, tako da je
priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav na razini visoko razvijenih
zemalja EU. Postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe grada Labinu zadovoljavaju
potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine29.
Kao što je već rečeno, vodoopskrba se temelji na korištenju izvora podzemnih voda,
koja radi kraškog terena nisu nikad dovoljno zaštićena od mogućeg zagađenja
(naročito iz kraških polja i nedovoljno izoliranih septičkih jama).
U planu je povezivanje vodoopskrbnog sustava Grada Labina s vodovodom Pula i
Istarskim vodovodom kako bi se vodoopskrba održala stabilnom u budućim
planiranim gospodarskim aktivnostima, ali prvenstveno kako bi se osigurala
nesmetana vodoopskrba postojećih potrošača.
Projektom „Modernizacija sustava vodoopskrbe“ predviđena je zamjena postojećeg
načina dezinfekcije vode za ljudsku potrošnju novom ekološki certificiranom
tehnologijom.
Kako bi se dugoročno osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava Grada
Labina stalnog i sezonskog stanovništva potrebno je izvesti rekonstrukciju i
izgradnju nove vodovodne mreže rasporedom hidranata za protupožarnu zaštitu.
Za naselje Presika planira se rekonstrukcija čitave vodovodne mreže, a trase nove
vodovodne mreže planiraju se u nogostupu uz postojeće i buduće prometnice ili uz
njih. Sva vodovodna mreža planira se od cijevi iz lijevanog željeza (ductil).
Potrošnje vode u budućim godinama temelji se na sadašnjim i procijenjenim
budućim potrebama. Bez obzira na izdašnost izvora i povećanje potrošnje
suvremenih standarda, odnos prema potrošnji treba biti racionalan.
Zahvaljujući očekivanom promijenjenom odnosu prema vodi kao ograničenom
resursu u budućnosti, narasla ekološka svijest tražiti će racionalniju potrošnju. To
će vjerojatno donekle smanjiti očekivanu prosječnu potrošnju vode u turističkoj
djelatnosti koja se pod kraj dvadesetog stoljeća maksimalizirala.
29 STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LABINA 2016 – 2020. Finalni dokument. Grad Labin, Labin
2016. godine.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
75
5.1.2. Energetski sustav
Opskrba električnom energijom
Blizina termoelektrana u Plominu (Plomin 1, snage 125 MW i Plomin 2, snage 250
MW) osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača na
području Labinštine. Postojeća distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače
električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno gotovo 99,9%
stanovnika. Prosječna godišnja potrošnja na području Grada Labina iznosi oko
60.000.000 kwh, od čega oko 75% troši gospodarstvo, a oko 25% od ukupno
isporučene električne energije troši se u kućanstvima i u različitim turističkim
objektima.
Grad Labin sa četiri susjedne općine napajaju se iz dviju trafostanica 110/35/10(20)
kV Raša i Dubrova te iz trafostanice 35/10(20) kV Starca i Tupljak. Kvaliteta
opskrbe sustava električne energije na visokom je stupnju tijekom cijele godine, a
kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju
sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije.
Zbog racionalnosti sustava u postupku je transformacija s 10 kV na 20 kV napona.
Transformatorskih je stanica ukupno 140, a od toga je veći dio (oko 80%) već
spremno za prelazak na 20 kV pogonski napon. Nadzemni dalekovodi dugi su više
od 240 kilometara, a podzemni više od 75 kilometara, tako da ukupna dužina
nadzemne niskonaponske mreže iznosi 560 kilometara, a podzemne
niskonaponske mreže više od 300 kilometara.
Mogući porast potrošnje uslijed znatno povećanog broja korisnika na području
Grada Labina, posebno u razdoblju vrhunca turističke sezone, zahtijeva veća
ulaganja u izgradnju novih elektroenergetskih postrojenja.
Opskrba plinom
U naseljima Labin i Presika potrošnja plina je danas jedino u obliku ukapljenog
naftnog plina u bocama, kontejnerima, stabilnim spremnicima i punionicama
autoplina. Prodaju plina u bocama obavlja tvrtka Proplin d.o.o.
Grad Labin za sada nema provedenu mrežu plinofikacije, ali prolazak magistralnog
međunarodnog plinovoda prostorom Grada Labina i uspostavom mjerno-
redukcijske stanice na tom prostoru omogućit će se plinofikacija Labinšćine. Tako
će potrošači u Gradu Labinu moći koristiti energiju koja najmanje utječe na okoliš,
istodobno jeftiniju od drugih klasičnih energenata.
Prema prijedlogu “Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske”
predviđena je izgradnja magistralnih plinovoda na području Istarske županije kao i
lokalni plinovodi. Oni će uglavnom prolaziti trasom paralelno sa cestovnim pravcima
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
76
(u koridoru ceste), opskrbljivati će se plinom iz magistralnog plinovoda, a služiti će
za opskrbu manjih mjesta prirodnim plinom što će omogućiti budućim potrošačima
snabdijevanje plinom iz umreženog sustava.
Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula – Rijeka predviđena je
izgradnja triju glavnih MRS (mjerno redukcijska stanica) od kojih bi MRS - Labin uz
cestu „Snašići – Labin“ bila s tlakom isporuke plina od 3 - 6 bara. Predviđena su 3
pravca lokalnih plinovoda na području Grada Labina sa tlakom isporuke 3 - 6 bara:
uz cestu „Snašići – Labin“, „Labin – Rabac“, „Labin – Raša“.
Obnovljivi izvori energije
Područje Grada Labina ima dovoljno toplih i sunčanih dana, prosječno 2.400 sati
godišnje, što omogućuje učinkovito korištenje sunčeve energije kao jednog od
trajnih izvora energije. Na području Grada Labina trenutačno se koriste obnovljivi
izvori energije i to: fotonaponske elektrane na četiri javne zgrade u vlasništvu Grada
Labina ukupne snage 100 kW, instalacija termo tehničkog sustava utemeljenog na
geotermalnoj dizalici topline, 15 zemljanih izmjenjivača topline, fotonaponski paneli
i dr. Do kraja 2016. godine na području Grada Labina obnovljeno je s toplinskom
izolacijom oko 50 stambenih zgrada.
Grad Labin bio je među prvih dvjestotinjak europskih gradova koji su potpisivanjem
Sporazuma gradonačelnika odlučili preuzeti inicijativu održivog razvoja. Time su
europski gradovi odlučili smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnju energije do
2020. za 20% uz povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
U svrhu energetske učinkovitosti Grad Labin sustavno provodi program
gospodarenja energijom. Sve javne zgrade u vlasništvu Grada uvedene su u
Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) u koji se mjesečno očitava
i prati potrošnja energenata.
Međutim, danas se na području Grada Labina nedovoljno koriste obnovljivi izvori
energije (za sada samo solarni), a prvenstveno ih koriste proizvođači energije za
komercijalne svrhe, te mali postotak kućanstva za vlastite potrebe. U ukupnoj
potrošnji solarna energija sudjeluje s tek oko 5% ukupno isporučene energije.
Razvojni problemi i potrebe u sferi energetike
Učinkovita energetska opskrba je vrlo važna zbog velikog utjecaja na zaštitu okoliša
i gospodarski, a posebno turistički razvoj. Iako su na području Labina usvojeni
trendovi korištenja obnovljivih izvora i diversifikacije energije, to je još uvijek ispod
razine energetske učinkovitosti razvijenijih zemalja. Promjene strukture izvora i
potrošnje energije treba uzeti u obzir kod planiranja novih proizvodnih kapaciteta i
razvoja distribucijske mreže.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
77
Tehnološka rješenja i upotreba materijala koji unapređuju energetsku učinkovitost
uz minimalni negativni utjecaj na okoliš donose brojne koristi zajednici na području
unapređenja kvalitete zraka, smanjenja buke i pozitivnog zdravstvenog učinka.
Podizanje energetske učinkovitosti na području Grada Labina pretpostavlja
značajna tehnološka unapređenja, tranziciju energetskih, industrijskih,
poljoprivrednih i prijevozničkih sustava, kao i promjenu u ponašanju proizvođača i
krajnjih korisnika. Čest je slučaj neučinkovitog korištenja energetskih resursa upravo
iz razloga što građani (ali i turisti) nisu potpuno svjesni njihovog stvarnog troška, pa
prilikom korištenja energije sporo mijenjaju svoje loše navike i ponašanje.
Elektroenergetska bilanca za sada zadovoljava no obzirom na vjerojatni rast
potrošača i potrošnje u razdobljima vršnih opterećenja tijekom turističke sezone u
doglednom razdoblju treba planirati proširenje elektroenergetske mreže. Razvoj
energetskog sustava ovisi o raspoloživim energetskim resursima i tehnološkom
razvoju.
Energetski sustav Labina će se i nadalje bazirati na električnoj energiji, ali postupno
i na alternativnim izvorima (sunce, vjetar), kao i na energiji dobivenoj iz
plinoopskrbnog sustava. Promicanjem korištenja novih i obnovljivih izvora energije
potiče se energetska učinkovitost, smanjivanje emisije stakleničkih plinova u
atmosferu i održivi razvoj gospodarstva čime se podiže kvaliteta života.
Labinština ima dobre preduvjete za povećanu proizvodnju na osnovi obnovljivih
izvora zbog visoke dostupnosti vjetra, sunca, voda, kao i raspoloživosti biomase.
Provedba ovog strateškog cilja razvitka energetskog sustava Grada Labina
rezultirati će višom razinom energetske učinkovitosti, smanjenjem ukupne
potrošnje električne energije iz klasičnih izvora kao i povećanjem udjela obnovljivih
izvora energije u bruto potrošnji energije.
5.1.3. Zbrinjavanje otpada
Poslove prikupljanja komunalnog otpada za područje Grada Labina, kao i Općine
Kršan, Raša, Sveta Nedjelja i Pićan obavlja komunalno poduzeće 1. Maj d.o.o.
Labin koje se bavi i poslovima gospodarenja komunalnim otpadom. Organiziranim
prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva.
Otpad namijenjen odlaganju zbrinjava se na odlagalištu komunalnog otpada Cere,
čija se lokacija nalazi u administrativnim granicama općine Sveta Nedelja. Godine
2009. započela je sanacija odlagališta predviđena kao dio cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom na području Grada Labina i općina Kršan, Sveta Nedelja,
Pićan i Raša.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
78
Ključan objekt u planiranom sustavu je Županijski centar za gospodarenje otpadom
(ŽCGO), koji je temeljem brojnih analiza izgrađen na lokaciji Kaštijun na području
Grada Pule. Planirani kapacitet opreme za gospodarenje otpadom omogućit će
provedbu mjera za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na
Labinštini.
Uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom postojeće odlagalište na
lokaciji Cere mora se zatvoriti prema Planu zatvaranja odlagališta, a zbrinjavanje
otpada odvijati će se u sklopu ŽCGO-a Kaštijun. U tu svrhu izgrađena je 2014.
godine pretovarna stanica na odlagalištu. Prema planu postojeće odlagalište
otpada mora biti sanirano i zatvoreno najkasnije godinu dana od dana puštanja u
rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Danas je sanacija i rekonstrukcija odlagališta komunalnog otpada Cere završena,
a u drugoj fazi rekonstrukcije odlagališta otpada Cere za potrebe odvojenog
prikupljanja, obrade i odlaganja novog otpada potrebno je izgraditi reciklažno
dvorište i polja za kompostiranje organskog otpada. Prostornim planom Istarske
županije i odgovarajućim planovima lokalnih zajednica lokacija Cere je određena
kao budući sanitarni deponij komunalnog otpada i transfer stanica opasnog otpada
za Labinšćinu.
Kao „divlja“ odlagališta prvenstveno građevinskog otpada godinama se koriste
uglavnom terenske depresije (uvale, vrtače, napušteni kamenolomi i sl.) čime se
povećava opasnost zagađenja podzemnih voda. U gradu Labinu postoje i divlja
nesanirana odlagališta otpada Kovica, Tonci i dr. koja su uglavnom napunjena
neselektiranim građevinskim otpadom i koje je potrebno sanirati.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
79
Slika 5-1 Odlaganje otpada na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere
Projekt uspostave selektivnog prikupljanja otpada na području Grada Labina
provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja
otpada „od vrata do vrata“. Sustavom selektivnog prikupljanja otpada obuhvaćeni
su svi mjesni odbori grada Labina i prigradska naselja.
Selektivno prikupljanje otpada provodi se u naseljima: Vilete, ulica Slobode, Stari
grad Labin, Presika, Rabac, Stare Katuri, Marcilnica, Vinež i Starci. Odvojeno
prikupljanje otpada "od vrata do vrata" bazira se na odvajanju frakcija otpada već u
kućanstvima.
TABLICA 5.1 GLAVNI POKAZATELJI SUSTAVA ZBRINJAVANJA OTPADA
ZBRINJAVANJE OTPADA
Postotak stanovništva u sustavu prikupljanja i odvoza otpada? 100%
Udio turizmom generiranog otpada u ukupnoj količini stvorenog otpada
dnevno tijekom turističke sezone (kg)?
Oko 25% ukupno nastalog
otpada „stvara“ turizam
Hotelska poduzeća predaju odvojeno prikupljen otpad (da/ne, koje vrste)? DA (papir, plastika, staklo)
Postoji li odlagalište za privremeno odlaganje komunalnog otpada (da/ne)? DA
Postoje li mjere zaštite deponija (da/ne)? DA
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
80
ZBRINJAVANJE OTPADA
Obavlja li se sanacija popunjenih dijelova odlagališta (da/ne)?
www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/odlagalista_otpada_i_sanacije/
Odlagalište sanirano,
otpad se odlaže na
propisani način
Koje količine otpada se prosječno dnevno dovoze na odlagalište (tone ili
m3)? 20 t
Postoji li sustav primarne selekcije i razdvojenog prikupljanja komunalnog
otpada (da/ne)? DA
Postoje li na promatranom području "divlja" odlagališta otpada (da/ne)? DA
Postoji li deponij za privremeno zbrinjavanje opasnog otpada (da, ne)? NE
Općenito stanje sustava zbrinjavanja otpada (zadovoljava/ne
zadovoljava) zadovoljava
Planskim dokumentima zacrtana je uspostava integriranog sustava gospodarenja
otpadom na području Istarske županije i planirana reorganizacija postojećeg
sustava, posebno u dijelu koji se odnosi na gospodarenje komunalnim otpadom,
prema kojoj se sva postojeća odlagališta saniraju i reorganiziraju u reciklažna
dvorišta i transfer-stanice.
Održivo gospodarenje otpadom u funkciji unapređenja turizma i života
građana
Bitna odrednica ekološke osviještene destinacije je organizirani sustav pravilnog
gospodarenja otpadom. Kako otpad uzrokuje onečišćenje svih dijelova okoliša,
potrebno je provesti aktivnosti kojima će se osigurati održivo gospodarenje otpadom
i utjecati na smanjivanje količine otpada na mjestu nastajanja podizanjem svijesti
građana o potrebi odvajanja i reciklaže otpada i time zaštititi okoliš od dodatnog
onečišćenja. U tom smislu potrebno je sustavno činiti sljedeće:
tamo gdje još ne postoji izgraditi objekata za sakupljanje, obradu i
zbrinjavanje otpada i pretovarnih stanica,
organizirati sustav za selektivno prikupljanje otpada,
kontinuirano sanirati “divlje” deponije i odlagališta,
sanirati ilegalna odlagališta i odrediti lokaciju reciklažnog dvorišta za
građevinski otpad,
permanentno educirati javnosti o potrebi separacije otpada na mjestu
nastajanja i reciklaži otpada,
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
81
informirati javnost o problemima i aktualnom stanju gospodarenja
otpadom,
poticati razdvajanje i kompostiranje organskog otpada.
5.1.4. Zbrinjavanje otpadnih voda
Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u Gradu Labinu, naseljima Rabac,
Vinež, Štrmac, Raša te autokampu Marina, Ravnima, Viškovićima, Koromačnu i
Potpićanu. Stambena zona Kature ima planski osmišljeno rješenje kanalizacijskog
sustava kao separatni sustav koje je u velikom dijelu realizirano, a na njega je
priključena i industrijska zona na Dubrovi te dio naselja Štrmac.
Postotak priključenosti na sustav odvodnje u Labinu iznosi oko 95%, u naseljima
Rapcu 95%, Vinežu 80%, Štrmcu 50%, Raši 90%, Marini 20%, Ravnima 25%,
Viškovićima 20%, Koromačnu 60%, Potpićanu 85%, a ostatak stanovništva koristi
septičke jame koje najčešće nisu nepropusne30.
Kanalizacijska mreža u Starom gradu i Podlabinu je mješovitog tipa, a
gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj
za pročišćavanje. Ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu
u more. Samo dio izgrađenog područja navedenih naselja ima oborinsku
kanalizaciju odvojenu od fekalne.
Na području Presike ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, već se sanitarne
otpadne vode iz pojedinih objekata odvode internim kanalizacijskim priključcima u
lokalne septičke taložnice.
Praktički se može reći kako sustav oborinske kanalizacije ne postoji, te se oborinske
vode s krovova kuća većinom sakupljaju u cisternama, ili se ispuštaju u okolni teren,
ili se odvode postojećim rigolima i slivnicima uglavnom sa prometnica i to slobodnim
padom u obližnje kanale i potoke.
Budući da je sadašnja oborinska kanalizacija velik problem postojećeg sustava i
rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, u postupku je projektiranje
rekonstrukcije postojećeg mješovitog kanalizacijskog sustava odvodnje u razdjelni
sustav dijela Grada Labina koji će moći optimalno prihvatiti i odvoditi oborinske i
sanitarno otpadne vode.
30 STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LABINA 2016 – 2020. Finalni dokument. Grad Labin, Labin
2016. godine.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
82
Što se tiče kanalizacijskih sustava u većim naseljima Grada Labina možemo
zaključiti da kanalizacijska mreža uglavnom ne prati potrebe stanovništva i nije na
razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.
Gospodarenje otpadnim vodama u funkciji unapređenja turizma i života
građana
Današnji standardi i zakonska regulativa nameću sve veće zahtjeve u cilju
kvalitetnog i kontinuiranog rješavanja prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja, te
konačnog kontroliranog ispuštanja otpadnih voda. U tom smislu planira se razdjelni
sustav kanalizacije – zasebni sustav sanitarne kanalizacije (SK) i zasebni sustav
oborinske kanalizacije (OK) svaki sa svojim kolektorima, uređajima za
pročišćavanje i ostalim građevinama.
Kapacitet postojećeg sustava zbrinjavanja otpadnih voda iznosi 8000 ES, a kako
se postojeći uređaj planira dodatno priključiti sanitarno otpadne vode naselja
Presike, Kapelice i Nedešćine, potrebno je dograditi uređaj za još 7.000 ES tako da
bi ukupni kapacitet bio za 15.000 ES.
Osim rekonstrukcije postojećeg uređaja potrebno bi bilo sagledati mogućnost
alternativne lokacije novog uređaja s obzirom na potrebu 3. stupnja razine
pročišćavanja te načine ispusta pročišćene otpadne vode do krajnjeg recipijenta -
rijeku Raša odnosno Raški zaljev kroz naselje Raša.
Rješenje odvodnje za područje urbane cjeline Starog grada Labina potrebno je dati
u sklopu jedinstvenog projekta komunalne, prometne i druge infrastrukture. Za ovaj
dio grada predviđa se odvojena odvodnja sanitarnih otpadnih voda od oborinskih,
te pripajanje na gradski sustav kanalizacije Podlabina.
Planira se dogradnja sustava odvodnje otpadne vode i uređaja za pročišćavanje
otpadne vode naselja Rabac (u izradi Idejni projekt i Studija izvodljivosti). Cilj je da
se na prihvatljivoj lokaciji izgradi središnji uređaj za pročišćavanje otpadne vode
optimalnom tehnologijom koja će osigurati propisanu zaštitu obalnog mora kao
recipijenta pročišćene otpadne vode, zaštitu zraka i ostalih čimbenika zaštite
okoliša te najpovoljniji odnos troškova i koristi. Pored navedene planirane
aktivnosti, s obzirom na to da je u izradi studija izvodljivosti za aglomeraciju Labin
– Raša – Rabac, ponudit će se i optimalno rješenje za naselje Rabac.
Za unapređenje sustava zbrinjavanja otpadnih voda na području Labina, Raše i
Rapca potrebno je sustavno činiti sljedeće:
izgraditi i unaprijediti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na
način koji je i okolišno prihvatljiv i financijski optimalan u smislu odabira
odgovarajuće razine pročišćavanja,
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
83
organizirati informativno-edukacijske kampanje o važnosti spajanja
kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kao i o
načinima racionalnog i savjesnog korištenja vode,
planski usklađivati razvoj sustava odvodnje s razvojem sustava
vodoopskrbe.
Za kvalitetno i sveobuhvatno rješenje sustava komunalne kanalizacije i oborinske
odvodnje na području Grada Labina potrebna je izgradnja novih dijelova sustava
odvodnje otpadnih voda kako bi se kvalitetno i kontinuirano riješilo prikupljanje,
odvodnja i pročišćavanje te konačno kontrolirano ispuštanje otpadnih voda.
5.1.5. Telekomunikacijska infrastruktura
Na prostoru grada Labina i naselja Presika postoje mjesne telefonske centrale UPS
(Udaljeni Pretplatnički Stupanj) Labin i Stari grad Labin, od koje je Labin spojen na
nadređenu područnu centralu Pula, a Stari grad Labin na područnu centralu Pazin.
UPS Labin instaliranog je kapaciteta 3968 + 320 priključaka, a Stari grad Labin
960+96 priključaka31. Svaki postojeći komutacijski čvor ima svoju korisničku mrežu
sa vodovima koji pokrivaju potrebe grada Labina i naselja Presika.
Osim toga na prostoru Grada Labina izgrađen je magistralni telefonski vod Pula –
Labin – Pazin – Rijeka, spojni vodovi za mjesnu telefonsku centralu Rabac i baznu
radijsku postaju Ripenda. Naseljem Presika izgrađeni su spojni vodovi za mjesnu
telefonsku centralu Stari grad Labin i za 2 bazne stanice GSM mreže.
Na području grada Labina i naselja Presika postoji i radio koridor. Na prostoru grada
Labina postoji poštanski centar i dvije jedinice poštanske mreže u Starom gradu
Labinu i u Podlabinu.
S obzirom na postojeću situaciju potrebno je ulagati u daljnji razvoj i dogradnju
telekomunikacijskog sustava, što će imati za posljedicu znatno povećanje osnovnih
telekomunikacijskih usluga i brzo uvađanje novih telekomunikacijskih usluga.
Širenjem naselja i Grada, razvojem gospodarstva, te razvojem samih
telekomunikacija tj. uvođenjem novih širokopojasnih usluga planirano je širenje
postojećih komutacijskih čvorova i aktivnih elemenata TK mreže.
31 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LABINA I PRESIKE. Zavod za urbanizam, prostorno
planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2015. godine
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
84
Pristup internetu postao je neizostavna usluga u turističkim destinacijama, tako da
je od velike važnosti osigurati turistima širokopojasni pristup internetu u smještajno-
ugostiteljskim objektima, javnim prostorima kao i u lokalnim oblicima prijevoza.
Grad Labin je nositelj projekta Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na
području Labina, koji obuhvaća područja slijedećih jedinica lokalne samouprave:
Grad Labin, Općina Kršan, Općina Pićan, Općina Raša i Općina Sveta Nedelja.
Projekt se provodi u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture
širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni
interes za ulaganja, sukladno kojem će se prijaviti na natječaj za sufinanciranje od
strane fondova Europske unije. Projektom se planira izgradnja otvorene pristupne
mreže elektroničkih komunikacija sljedeće generacije.
Montažom objekata pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice i antenski
sustavi), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica i drugih izvora
neionizirajućeg zračenja treba izvesti sukladno važećim zakonima i normama radi
sprječavanja emitiranja elektromagnetsko zračenja koje može negativno utjecati na
zdravlje ljudi i okoliš.
5.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA
Iako promet zbog svoje kompleksnosti predstavlja posebnu skupinu indikatora, i
ovdje se radi o infrastrukturi čijim se unapređenjem i boljom organizacijom može
povisiti vrijednost prihvatnih kapaciteta. Osim komunalne infrastrukture kao
ograničavajući faktor prihvatnog kapaciteta Grada Labina javlja se i prometna
infrastruktura, u prvom redu cestovni promet.
Prometna mreža Labinštine razvijala se sukladno Strategiji prometnog razvitka i
Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Planu prometne mreže Istarske
županije, kao i funkcionalnom povezivanju područja Grada Labina u skladu s
potrebama i predviđenim razvojnim pravcima. Prometnu infrastrukturu čine
cestovna prometna mreža, terminali putničkog i robnog prometa, autobusni
kolodvor, luke i zračni promet.
5.2.1. Cestovni promet
Grad Labin prometno je dobro povezan s prometnom mrežom Istarske županije a
time i glavnom cestovnom mrežom Republike Hrvatske prvenstveno zahvaljujući
svojem gospodarskom značenju u prošlosti, tako da su svi veći gradovi u regiji
cestom od Labina udaljeni u radijusu od oko 60 km.
Osim cestovnih veza postoje i željezničke veze, zatim luka u Rapcu, industrijske
luke Bršica i Plomin, te trajektna luka Brestova, a Zračna luka Pula je od Labina
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
85
udaljena samo oko 40 km. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog
središta lokalne samouprave iznosi oko 3,5 km.
Slika 5-2 Cestovna mreža središnje Istre
Povoljan prometni položaj Grad Labin može zahvaliti i činjenici da u radijusu od 100
km doseže gradove kao što su Karlovac, Ljubljana i Venecija, a još je puno bliže
Puli te županijskim središtima Pazinu i Rijeci.
Labin je povezan s Rijekom i Pulom državnom cestom „D 66“, a u nedalekim
Vozilićima nalazi se cestovni prometni čvor koji istočnu Istru državnom cestom „D
64“ preko Pazina povezuje na novu središnju istarsku državnu cestu „D
3“ (autocestu A8). Osim toga Labin je spojen državnom cestom „D 500“ s tunelom
Učka.
Problemi u odvijanju prometa javlja se u turističkoj sezoni kada u razdobljima
vršnog prometnog opterećenja dolazi do preopterećenja navedenih državnih cesta
te povremeno dolazi do problema protočnosti prometa.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
86
Uz navedeno, na lokalnoj razini Grad Labin smjestio se na prostoru koji u radijusu
od oko 10 km obuhvaća veća naselja kao što su Labin, Presika, stambeno-turističko
naselje i luku Rabac, naselje Bršica (utok rijeke Raše u more) i naselje Plomin.
Slika 5-3 Položaj Grada Labina u prostoru Labinštine32
Cestovna udaljenost Labina od najznačajnijih gradova u Istri i važnijih objekata
prometne infrastrukture iznosi:
Rijeka => 62 km,
Pula => 42 km,
Pazin => 34 km,
Plomin => Luka 14 km,
Luka Bršica => 13 km,
Zračna luka Pula => 38 km.
32 URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LABINA I PRESIKE. Zavod za urbanizam, prostorno
planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2015. godine
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
87
Glavni problem cestovne infrastrukture grada Labina predstavlja visok intenzitet
prometa na glavnim gradskim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim
razdobljima sezone često rezultira dugotrajnim zastojima. Značajne probleme
uzrokuje i promet u mirovanju, koji je također najizraženiji s najekscesnijim
situacijama u mjestima izloženim velikom turističkom pritisku poput središnjih
dijelova Labina (Stari grad) i Rapca.
Slika 5-4 Motorni promet u jezgri Starog grada početkom turističke sezone
Unutar grada Labina dodatni problem predstavljaju starije prostorne cjeline koje
nemaju odgovarajuću uličnu mrežu, tako da je za njihovu rekonstrukciju i
osiguranje odgovarajućeg broja parkirališta ponegdje jedino rješenje uklanjanje
nekih građevina, a to nije realna opcija rješenja tog problema.
Rastuće zahtjeve prometne potražnje u središnjem dijelu Labina i Rapca nije
moguće zadovoljiti čak ni rekonstrukcijom postojećih ulica i gradnjom dodatnih
parkirališta, jer su zahtjevi na u razdoblju glavne turističke sezone veći nego što to
Grad Labin prostorno i financijski može podnijeti. Situaciju dodatno otežavaju i
nepovoljni tehnički elementi pojedinih ulica i raskrižja.
Kada je riječ o prometu u mirovanju u Labinu (a posebno u Starom gradu) granica
podnošljivosti u bližoj okolici većih turističkih atrakcija toliko je premašena da
zagušenje vozilima na vrhuncu turističke sezone značajno snižava kvalitetu života
građanima Labina.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
88
Što se tiče opterećenosti cestovne mreže na lokalnoj razini najveću pozornost
zaslužuje županijska cesta „Ž 5104“ koja Labin povezuje s Rapcom čija postojeća
trasa i njezini nezadovoljavajući tehnički elementi značajno ograničavaju propusnu
moć ceste, te otežavaju brzu i sigurnu vezu između tih dvaju funkcionalno
povezanih naselja.
Navedena prometnica osobito je opterećena vozilima u vrijeme turističke sezone,
pa se zbog toga nameće potreba izgradnje suvremene ceste novom trasom između
Rapca i Labina, ali budući to nije realno očekivati u skorijoj budućnosti, rješenje
treba tražiti u sferi dobre organizacije javnog prijevoza između ta dva naselja, uz
značajno ograničavanje odvijanja individualnog motornog prometa.
Slika 5-5 Prometnica duž rive u Rapcu izvan turističke sezone
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
89
Slika 5-6 Plan glavne cestovne mreže Grada Labina
Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama od
važnosti za Republiku Hrvatsku jesu brza cesta „Labin - Vozilići – Lupoglav“, te
ostale državne ceste. Ceste s pripadajućim objektima na području Labinštine važne
za Županiju su sljedeće:
Labin – Koromačno – odvojak Tunarica (Ž 5103),
Labin - Ravni - odvojak Sv. Marina (Ž 5081),
Labin - Rabac (Ž 5104),
Labin - Sv. Nedelja - Kršan,
Rabac - Ripenda - Kature (nova, u planu).
Važnije lokalne ceste za Grad Labin su „Labin - Ripenda – Verbanci“, „Labin -
Kranjci – Salakovci“, „Labin – Prklog“, obilaznica „Labin (Kature) - Ripenda –
Rabac“, obilaznica „Labin – Presika“ te cestovni spoj „Kapelica – Presika“.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
90
Pregled glavnih razvrstanih cesta na području Grada Labina nalazi se u sljedećoj
tablici:
TABLICA 5.2 RAZVRSTANE CESTE NA PODRUČJU GRADA LABINA
1 Državna cesta: D 66 Pula (D 3) - Labin - Opatija - Matulji (D8),
2 Županijske ceste: Ž 5081 Kršan (D 64) - Nedešćina - Labin - Crni - Ravni,
Ž 5103 Labin (Ž 5081) - Stanišovi - Koromačno,
Ž 5104 Labin (Ž 5081) - Rabac - T.N. Girandela,
3 Lokalne ceste: L 50150 Salakovci (Ž 5103) – Kranjci – Ž 5081,
L 50154 Ripenda Verbanci – Labin (Ž 5081),
L 50156 Ž 5081 – Prklog,
4 Ostale ceste:
Glavne gradske ulice: Ulica Svete Katarine, ulica koja vodi kroz Marcilnicu prema Vinežu,
Sabirne ulice: Istarska ulica, Ulica Svetog Mikule, Ulica E. Štembergera, sabirne ulice unutar Presike,
Ostale ulice: obilaznica Labin (Kature) - Ripenda - Rabac, obilaznica Labin - Presika, spoj Kapelica - Presika, te ostale prometnice unutar naselja.
Grad Labin upravlja sa sveukupno 130 km nerazvrstanih cesta, od toga 20%
cestovnih površina prekriveno je tucaničkom podlogom, a 80% asfaltnom
podlogom33. Nerazvrstane su ceste u lošem stanju, te je potrebno povećati ulaganja
kako bi se podigao standard njihove kvalitete.
Zona grada koja će preuzeti dodatne centralne i javne sadržaje je Novi gradski
centar - autobusni kolodvor koji se počeo formirati već 80-tih godina 20. stoljeća no
do danas bez cjelovite realizacije. GUP-om je toj centralnoj gradskoj transverzali
osim poslovno uslužnih sadržaja predviđen hotelski kompleks kao i nova sportsko-
rekreacijska zona sa sadržajima vezanim na autobusni kolodvor ali i novu turističku
cestu prema Rapcu.
Uz navedeno, na samom ulazu u grad Labin predviđa se izgradnja većeg
trgovačkog centra koji svojom veličinom nadilazi potrebe samog grada te bi služio
za opskrbu cijele Labinštine, te za potrebe putnika na cesti Pula - Rijeka.
Promet prema Starom gradu zbog zahtjevnog reljefa traži veće zahvate bez kojih
nema suvremenog rješenja organizacije prometnih tokova. Današnji tranzitni prolaz
33 STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LABINA 2016 – 2020. Finalni dokument. Grad Labin, Labin
2016. godine.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
91
za Prklog, Ravni i Marinu preko glavnog trga (Titov trg) te parkiranje na trgu je dalje
neodrživo, a parkiralište nema ni direktan pristup iz pravca Podlabina.
Slika 5-7 Autobusni kolodvor Grada Labina izvan turističke sezone
Bez rješenja nove obilaznice zapadno od Starog grada za pristup prema Presici, te
izvedbe tunelskog prolaza ispod parkirališne garaže nije moguće osloboditi glavni
trg od motornog prometa i otvoriti ga ugostiteljskim objektima, turistima i pješacima..
Oslobađanjem trga od motornog prometa vratio bi se ovaj prostor pješacima, te
perspektivno omogućio izgradnju dvije vertikalne komunikacije (žičara i uspinjača),
čime bi se Stari grad vrlo atraktivnim javnim prijevozom približio turistima kao
posebna kulturno povijesna i pejzažno razgledna točka, a sve to bi ubrzalo
revitalizacija Starog grada te omogućilo dovršetak obnove povijesne jezgre.
Navedene prometne okolnosti kao i posebnost očuvanog pejzaža pružaju prostoru
Labina polazišta za daljnji gospodarski i posebno turistički razvoj, upravo radi svoje
očuvanosti povijesno kulturne baštine i prirodnih ljepota.
5.2.2. Promet u mirovanju
U Gradu Labinu postoji oko 4.200 označenih parkirališnih mjesta. Prema Odluci o
organizaciji, načinu naplate i kontroli parkiranja na javnim parkiralištima na kojima
se obavlja naplata u Gradu Labinu „ulična parkirališta su parkirališta posebno
označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na kolniku ili nogostupu, dok
se izvan ulična parkirališta nalaze izvan kolnika i mogu biti asfaltirana i neasfaltirana
te označena horizontalnom i/ili vertikalnom signalizacijom.“
Poslove organizacije, naplate i kontrole parkiranja te uređenja i održavanja
parkirališta obavlja Labin 2000 d.o.o. iz Labina.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
92
Parkiralište Rabac Riva i Rabac II: 140 parkirališnih mjesta sa zatvorenim
sustavom naplate s dvije ulazne i jednom izlaznom rampom.
Parkiralište Girandella: 1.300 parkirališnih mjesta sa zatvorenim sustavom
naplate s jednom ulaznom i dvije izlazne rampe.
Parkiralište Titov trg: 14 + 6 parkirnih mjesta u Ulici Paolo Sfeci koja se
prodaju za rezervacije.
Parkiralište Stari grad: 115 parkirnih mjesta, sa zatvorenim sustavom
naplate s dva ulaza i jednim izlazom
Parkiralište Trg Labinskih rudara: 52 parkirna mjesta.
Na ostalim parkiralištima ne provodi se naplata naknade za parkiranje.
Slika 5-8 Primjer parkirališnih površina na središnjem trgu Starog grada
5.2.3. Ocjena stanja u cestovnom prometu
Na području grada Labina cestovni prometni sustav bio je u velikom dijelu naselja
cjelovito rješavan i danas je uglavnom dovršen. Vođenje tranzitnog prometa,
transformacija pojedinih područja (Podlabin, novi centar), dovršavanje postojećih
dijelova naselja (Stare Kature) te planiranje novih stambenih zona traže reviziju
postojećeg prometnog sustava i stvaranje novog integriranog prometnog sustava
koji će zadovoljiti potrebe svih korisnika.
Stanje većine važnijih cesta na području grada Labina je zadovoljavajuće, s manjim
dijelovima periferne cestovne mreže gdje je građevinsko stanje loše s niskom
razinom tehničkog standarda i opremljenosti.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
93
Na području naselja Presika nije bilo planski organizirane cestovne mreže iz čega
su proizašle neadekvatne, slijepe te neasfaltirane stambene ulice, tako da stanje
cestovne mreže samo djelomično zadovoljava zbog većeg broja prometnica lošeg
građevinskog stanja te loših tehničkih elemenata i opremljenosti adekvatnom
prometnom signalizacijom i opremom. Posebno naglašeni problemi su česti odviše
mali radijusi horizontalnih i vertikalnih krivina, često previše veliki nagibi niveleta, te
neadekvatne širine i nosivost kolnika.
TABLICA 5.3 GLAVNI POKAZATELJI KRITIČNIH DIJELOVA PROMETNOG
SUSTAVA
Velike gužve na cestama u Labinu i Rapcu tijekom turističke sezone nastaju i stoga
što navedene prometnice nemaju građevinske elemente za prihvat toliko
povećanog prometa, a nedostatak parkirnih mjesta u zoni pješačenja dodatno
ugrožava protočnost prometa budući se gotovo u pravilu vozila uzdužno parkiraju
po voznim trakama najkritičnijih cestovnih dionica.
Glavnim ograničavajućim faktorom turističkog rasta na području Rapca smatra se
parkiranje (veliki nedostatak parkirališnih mjesta u cijelom Rapcu). Stoga se
najčešće parkira uz prometnice jer nema adekvatne alternative, čime se dodatno
smanjuje propusnost ionako loše izgrađene i organizirane cestovne mreže.
Uz to, u vrlo je lošem stanju prometnica kroz gornji Rabac (uska, zavojita cesta,
puna rupa, bez mogućnosti mimoilaženja). Osim toga zbog nedostatka alternativnih
prometnica, promet se odvija i po rivi, koja je prvenstveno tijekom turističke sezone
glavna šetnjica s atraktivnim dućanima i restoranima, te bi trebala biti zatvorena za
motorni promet.
Glavni prometni problemi u destinaciji Javni prijevoz
Broj javnih parkirališnih mjesta na promatranom području 1800
Postoji li sustav naplate parkiranja? DA
Postoje li na području obuhvata rezervne površine koje se u sezoni koriste za parkiranje (ako DA koliki je
kapacitet tih površina)?300
Koliko parkirnih mjesta u prosjeku nedostaje tijekom turističke sezone na promatranom području? 500
Postoje li zadaovljavajuće biciklističke trake i staze? NE
Postoje li zadaovljavajuće pješačke površine i šetnice? NE
PROMET
P O K A Z A T E LJ I GRAD LABIN
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
94
5.2.4. Razvoj i unapređenje cestovne prometne infrastrukture u funkciji razvitka turizma
Dobra prometna infrastruktura važan je preduvjet za razvoj konkurentnog turizma,
postizanja zadovoljavajuće razine prometne sigurnosti, smanjivanja transportnih
troškova, kao i podizanja kvalitete života stanovništva. Unapređenje prometne
infrastrukture ostvaruje se povećanje ukupne razine kvalitete cestovne i ostale
prometne infrastrukture.
Cestovni sustav Grada Labina potrebno je dalje razvijati i unapređivati, te ga što
ravnomjernije rasporediti po prostoru na način da se uspostavi novi sustav
prometnica koji će oteretiti promet kroz sam centar Labina i udaljiti tranzitni promet
prema Rapcu i prema Puli izvan središta Grada.
Postojećim planovima višeg reda predviđeno je da okosnicu cestovne mreže u
Labinštini čini primarna (državna) cesta „Pula-Labin-tunel Učka – Rijeka“, a ostali
tranzitni promet ne bi trebalo voditi kroz urbanizirano područje grada Labina.
Glavni prometni pravac kroz grad Labin je na osi „sjever-jug“ koji je sada vođen
dijelom državne ceste „D 66“ - „Most Raša – Labin – Plomin“ i dijelom županijske
ceste Ž 5081 „Labin – Nedešćina“. Tranzitni promet se dalje vodi prema Puli i
naselju Kapelica na jugozapadu (D 66 i Ž 5103), kroz naselje Presika prema
Prklogu na jugu (Ž 5081) te prema Rapcu na jugoistoku (Ž 5104).
Prema važećim prostornim planovima Županije i Grada zbog izmicanja tranzitnog
prometa kroz središnje dijelove grada Labina i Presike predviđaju se sljedeći novi
cestovni pravci:
prema PP Istarske županije => nova trasa državne ceste prema Puli,
prema PPU Grada Labina planirane su obilaznica „Labin (Kature) -
Ripenda – Rabac“ i obilaznica „Labin – Presika“.
Da bi se u dogledno vrijeme postigao razvoj i unapređenje cestovne prometne
infrastrukture potrebno je učiniti sljedeće:
prometnu mrežu modernizirati i širiti sukladno važećim prostornim planovima
kao i funkcionalno povezivati pojedina naselja u skladu s potrebama i
predviđenim razvojnim prioritetima,
udaljene dijelove naselja povezati mrežom prometnica i uspostavom javnih
sredstava komunikacija kako bi se smanjio jaz između središta naselja i
perifernih dijelova, te zaokružiti unutarnje prometne mreže unutar pojedinog
dijela naselja (Kature, Presika, Marcilnica),
riješiti postojeće probleme tranzitnog prometa izgradnjom novih cesta:
državna cestu za Pulu „D 66“, obilaznicu grada Labina prema Rapcu bez
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
95
prolaska kroz Labin, gradsku tangentu (obilaznica Istok), te obilaznicu
Podlabina, Starog grada i Presike (prilikom izgradnje pojedine ceste
potrebno je unutar planiranog koridora istovremeno graditi i ostalu
suvremenu komunalnu infrastrukturu),
nastaviti proces modernizacije gradske cestovne mreže, te izgraditi i
asfaltirati nove cestovne dionice i objekte (posebno dionicu lokalne ceste
između Rapca i Labina),
raskrižja prometnica potrebno je modernizirati uvažavajući prostorne
mogućnosti, a gdje je moguće (i potrebno) rješavati ih kružnim raskrižjima,
pripremiti tehničku dokumentaciju za sanaciju, izgradnju i rekonstrukciju
mreže nerazvrstanih gradskih i lokalnih cesta te prioritetno sanirati, kroz
poboljšanje glavnih tehničkih elemenata, najkritičnije cestovne dionice,
predvidjeti odgovarajuće površine u gradu za javna parkirališta i javne
garaže,
riješiti pješački promet kroz grad - uspostaviti sustav pješačkih putova i nove
pješačke površine i trgove, te osigurati bolju mrežu alternativnog kretanja
pješaka i bicikala,
organizirati javni prijevoz a ukinuti individualni motorni promet po Starom
gradu (barem u sezoni) i uspostaviti pješačke zone, te sagraditi parkiralište i
podzemnu javnu garažu na južnom ulazu u staru jezgru,
omogućiti povezivanje žičarom i pomičnim stepenicama do Starog grada kao
novim vidom pješačkog i javnog prometa,
uspostaviti kolno-pješačke osi u Podlabinu (kolno-pješačka zona u centru
Podlabina uz crkvu, školu),
izgraditi novo parkiralište sjeverno od Starog grada, gdje bi bio i početak
eskalatora koji bi vodio na Stari grad,
potrebno je učinkovitije organizirati javni prijevoz (posebno kroz Stari grad i
na relaciji Labin - Rabac, pozicije autobusnih stajališta treba maksimalno
prilagoditi potrebama stanovnika, a autobusna stajališta se moraju nalaziti na
ugibalištima izvan prometnice, te je na njima potrebna izvedba tipskih
nadstrešnica s klupama i drugim elementima urbane opreme.
5.2.5. Biciklistička infrastruktura
U kontekstu ostvarivanje preduvjeta za održiv razvoj prometa u Gradu Labinu,
nužna je implementacija različitih suvremenih prijevoznih oblika kao alternativa
klasičnom individualnom motornom prometu u cilju smanjenja prometnih gužvi,
povećanja energetske učinkovitosti, zaštite i unaprjeđenja okoliša.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
96
Jedan od glavnih alternativnih oblika individualnog gradskog prijevoza je biciklistički
promet čiji je razvoj posljednjih godina intenziviran kontinuiranim prilagodbama
infrastrukture i regulacije prometa, dogradnjom biciklističke mreže, umrežavanjem
postojećih biciklističkih površina i realizacijom projekta javnog biciklističkog servisa.
Prema različitim istraživanjima udio biciklističkog prometa u ostvarenim ukupnim
dnevnim putovanjima u gradovima srednje veličine uz primjenu mjere unapređenja
biciklističkog prometa iznosi oko 5%, uz tendenciju daljnjeg povećanja u budućnosti.
Biciklistička infrastruktura šireg područja Grada Labina nije posebno naklonjena
rekreativcima i posjetiteljima koji dolaze u grad biciklima, budući u promatranoj zoni
nema cesta koje bi imale biciklističke trake na kolniku ili odvojene biciklističke staze.
Biciklistički tokovi iskorištavaju infrastrukturne mogućnosti određenih prometnica te
su se kao takvi uglavnom neoznačeni biciklistički putovi. Raster glavnih ulica posve
je dobar za brze biciklističke veze s kraja na kraj naselja, no da bi ti biciklistički putevi
bili sigurni zahtijevaju određene prilagodbe na planu uređenja kolnika, pločnika te
prometne signalizacije.
Slika 5-9 Primjer suvremenog vođenja biciklističkog prometa duž glavnih gradskih
prometnica
Dolazak biciklista iz Labina do Rapca sa stajališta sigurnosti prometa vrlo je otežan,
iako je lokalna cesta koja povezuje Labin s morem i plažama u principu iznimno
atraktivna za bicikliste. Usprkos nepovoljnim uvjetima u sezoni ima mnogo biciklista
koji koriste gotovo sve prohodne puteve do plaža. Biciklizam za obitelji s
povremenim rekreativcima i manjom djecom za odlazak na plaže iznimno otežan ili
u cijelosti onemogućen.
Glavni je cilj plana održive gradske mobilnosti poboljšanje pristupačnosti svih
gradskih područja i osiguranje nemotorne mobilnosti visoke kvalitete prema moru,
plažama ili širem gradskom prostoru. Radi ostvarenja tog cilja, planom održive
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
97
mobilnosti u kojem masovnije korištenje bicikala čini najznačajniji segment, nastoji
se doprinijeti razvoju gradskoga prometnog sustava na način da je:
dostupan i ispunjava temeljne potrebe za kretanjem građana, sportaša, djece
i rekreativaca;
racionalnije iskorištava gradski prostor i postojeću prometnu infrastrukturu
javnog i biciklističkog prometa;
smanjuje zagađenje zraka i buku, emisiju stakleničkih plinova, potrošnju
energije i slično.
U prostornim planovima Grada Labina predviđa se kontinuirano provođenje mjera
za unapređenja biciklističkog prometa s ciljem povećanja učešća biciklističkog a
smanjivanjem motornog prometa, kako bi se smanjile prometne gužve i promovirao
zdraviji način života. Najviše će se u tom pogledu postići izgradnjom novih
biciklističkih traka i staza, te postavljanjem biciklističkih parkirališta na javnim
prostorima.
GUP-om se predviđa sustav biciklističkih staza duž prometnica, a uvjeti njihove
gradnje su sljedeći:
biciklističke staze potrebno je planirati u sklopu profila svih planiranih glavnih
prometnica,
prilikom rekonstrukcije postojećih prometnica, na mjestima gdje je to moguće
potrebno je uklopiti biciklističke staze u profil ulice,
na biciklističkim stazama potrebno je osigurati kontinuirano i sigurno kretanje
biciklista jasnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.
5.2.6. Pješačke površine i staze na području Labinštine
Pješački je promet osnovni i nezaobilazni oblik prometa kojim počinje i završava
svako putovanje. Dobro organiziranje i sigurno vođenje pješačkog prometa
doprinosi dobrobiti cijele zajednice, a u skladu je sa suvremenim tendencijama
zdravog načina života.
Pješački je promet na području središta grada Labina vođen uglavnom paralelno s
motornim prometom, na pješačkim površinama različitih širina (od vrlo komfornih
nogostupa uz glavne gradske prometnice gdje je pješački promet vođen uz
prometnice uz koje ponegdje postoje i drvoredi), do uskih i neadekvatnih nogostupa
na mnogim mjestima uz sekundarnu mrežu prometnica i u Starom gradu, često uz
parkirana osobna vozila i bez posebne zaštite.
Današnje prosječne duljine pješačenja u promatranom području nisu veće od
gradskog prosjeka i odraz su dostupnosti i razvijenosti mreže javnog prijevoza
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
98
unutar zone obuhvata, te će u budućnosti padati, a prihvatljiva daljina pješačenja će
se stabilizirati na udaljenosti do 500 m, barem za bitne svrhe putovanja kao što su
odlazak na posao i u školu.
Slika 5-10 Pješačke staze i šetnice na području Labinštine
Labinština svojim prirodnim raznolikostima i brojnim prirodnim znamenitostima
omogućuje uživanje u različitim doživljajima pješačenja stazama i blažim
planinarskim putevima, zanimljivim pravcima za rekreativce koji povezuju odredišta
na priobalju i unutrašnjosti.
Velika je pogodnost i to da se na početne točke većine tih staza može doći
automobilom što olakšava dolazak i povratak.
Već do sada je dosta učinjeno po pitanju interpretacije i obilježavanja pješačkih
puteva, posebice kada je riječ o šetnim stazama, s odličnim primjerom Sentonine
pješačke staze Rabac - Labin.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
99
Slika 5-11 Jedna od označenih pješačkih staza na širem području naselja Rabac
Bogata je ponuda i za one koji se odlučuju za manje zahtjevne staze, a mreža
šetnica privlači svojom ljepotom, bogatstvom doživljaja i sadržaja. Različite težine,
šetnice spajaju želju za aktivnošću s prirodnim, kulturno-povijesnim, zabavnim i
drugim sadržajima.
5.2.7. Suvremeni oblici javnog prijevoza
Javni prijevoz u Gradu Labinu organiziran je autobusnim linijama, ali je javni
autobusni promet u relativno lošem je stanju. Autobusni kolodvor u Labinu je
relativno star i nema dodatne tehničke i komercijalne sadržaje koje bi ga učinile
atraktivnijim, a organizacija autobusnih linija nije posve prilagođena korisnicima što
smanjuje potencijal iskoristivosti autobusnog prijevoza za lokalni i međugradski
prijevoz turista.
Jedan od većih problema je i potpuni nedostatak informativnih sredstava i aktivnosti
kojima bi se javni prijevoz učinio dostupnijim turistima. Tako nedostaju javno
dostupne karte prijevoznih linija, redovi vožnje, sustav oznaka i signalizacije,
suvremeni oblici prodaje karata koji bi bili prilagođeni turistima i slično.
Kako bi se dostupnost Starog grada Labina povećala turistima koji borave u Rapcu,
te kako bi se ubrzala revitalizacija Starog grada i njegovo lakše povezivanje s
Podlabinom, prvenstveno novim gradskim centrom Pijacal, postoje planovi da se to
riješi inovativnim tehničkim rješenjima kao alternativnim oblicima javnog prijevoza
(žičara prema Rapcu, pomično stubište ili žičara prema Podlabinu).
Ti novi prijevozni sustavi će svojom atraktivnošću povećati interes turista i lokalnog
stanovništva, te na taj način privući veći broj ljudi u Labin kako bi se oživjeli vrijedni
prostori Starog grada koji imaju potencijal i mogućnosti razvoja. Osim toga, brzom i
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
100
atraktivnom žičanim sustavom povezali bi se Labin i Rabac čime bi se znatno
povećala atraktivnost turističke ponude koju nudi Rabac.
Proširenje takvog rješenja u Labinu može se učiniti dodatno funkcionalnim i
atraktivnim ostvarenjem podzemnih veza stanica pomičnog stubišta ili žičare, sa
stanicom žičare prema Rapcu te s podzemnom garažom Stari grad sa liftom koji bi
na površinu izašao na Titovom trgu u njegovom jugozapadnom dijelu.
Žičara „Labin – Rabac“
Već dugo vremena u prostornim planovima Labina nalazi se ideja o povezivanju
Starog grada kao dijela turističke destinacije Labina sa stambeno – turističkim
naseljem Rabac u kojem je pretežni dio turista smješten, putem žičare koja prolazi
kroz značajni krajobraz Labin – Rabac - Prklog.
Izgradnjom žičare stvorila bi se nova atraktivna poveznica morskog i kopnenog
dijela Grada Labina čime bi se značajno dopunila turistička ponuda. Uspostava
navedene putničke veze žičarom trebala bi značajno rasteretiti lokalni cestovni
promet između Labina i Rapca. Sličnu mehaničku vezu moguće je uspostaviti i
stavljanjem u funkciju nekadašnjih rudarskih instalacija u podzemlju između Labina
i Rapca.
Prije izrade projektne dokumentacije za žičaru Labin - Rabac potrebno je izraditi
stručne podloge varijantnih tehničkih rješenja kojima treba istražiti i utvrditi točnu
trasu i lokacije prihvatnih stanica.
Za izabranu stručnu podlogu potrebno je izraditi studiju procjene utjecaja na okoliš
kojom se između ostalog moraju uzeti u obzir vrijednost zaštićenog krajobraza,
očuvanje ambijentalne vrijednosti stošca Starog grada, te vizualni i ekološki utjecaji
žičare na okolni prostor.
Pomično stubište ili žičara
Predviđeno je povezivanje starogradske jezgre Labina s parkiralištem u podnožju
izgradnjom pomičnog stubišta ili žičare i pješačkom stazom. Trase žičare i pomičnog
stubišta za sada još nisu detaljnije razrađene i za njihovo točno lociranje potrebno
je provesti provjeru tehničkih mogućnosti i preciznog lociranja trase.
5.2.8. Prometna infrastruktura ostalih vrsta prometa
Ostale vrste prometa za šire područje Grada Labina uključuju željeznički, zračni i
pomorski promet, u sklopu kojega se kao posebne podvrste javljaju trajektni prijevoz
i nautički promet. Pri tom je problematika željezničkog prometa irelevantna za
prihvatni kapacitet Grada Labina, dok je kod zračnog prometa utjecaj puno veći.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
101
Trajektni prijevoz i nautički turizam osobiti značaj imaju za otoke i Cres i Lošinj. U
globalu za Labinštinu sve vrste prometa osim cestovnog uglavnom su irelevantne.
Zračna infrastruktura
Zračna luka Pula udaljena je 38 km cestom od Labina, ima međunarodnu kategoriju
i najveći značaj u zračnom putničkom prometu za turiste Istre. Labin ima preduvjete
za prihvat helikoptera u interventnim slučajevima, a luka u Rapcu može u skorijoj
budućnosti preuzeti ulogu za prihvat hidroaviona.
Boljunsko polje smatra se pogodnim za smještaj zračne luke za manje sportske i
turističke zrakoplove.
Pomorska lučka infrastruktura
Na području Labinšćine, u blizini Grada Labina nalaze se industrijska luka Bršica i
Plomin te trajektna luka Brestova. Raški lučki bazen i luka Bršica namijenjeni su
terminalu za integralni transport, a luka u Plominu u funkciji je prihvata brodova s
gorivom za termoelektranu Plomin. Vjerojatnim prelaskom termoelektrane Plomin
na plin, luka može postati luka za prihvat ukapljenog plina, a ako se to ne dogodi,
luka nautičkog turizma.
Od prometne važnosti za Grad Labin je i trajektna luka u Brestovi, koja spaja istočnu
obalu Istre s otokom Cresom i na njega povezanim otokom Lošinjom.
Luka u Rapcu prvenstveno je u funkciji turizma, a planira se i izgradnja luke
nautičkog turizma kapaciteta od oko 300 vezova, dok bi u uvali Prklogu bila
izgrađena moderna turističko-rekreacijska luka.
5.3. PRIRODNI RESURSI I IZLOŽENOST PROSTORA RIZICIMA
Osim negativnih utjecaja turizma na okoliš, postoje i pozitivni utjecaji turizma, koji
se očituju u podizanju svijesti lokalnog stanovništva o potrebi čuvanja, revitalizaciji,
te poboljšanju uvjeta u prirodnom okolišu, u očuvanju prirodne i kulturne baštine, u
proglašavanju novih zaštićenih područja, zaštiti i očuvanju tradicionalne autohtone
arhitekture i slično.
Turistički resursi predstavljaju sve prostorne resurse koji imaju turistički potencijal te
sve druge resurse koji omogućuju korištenje primarnih resursa u turističkoj ponudi.
Prirodni resursi šireg područja Grada Labina predstavljaju resurse koji proizlaze iz
prirodnih karakteristika ovog područja - tlo, reljef, obala, more, klima te biljni i
životinjski svijet.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
102
5.3.1. Izravni prirodni turistički resursi
Izravni prirodni resursi predstavljaju prirodne resurse zbog kojih turisti dolaze u
destinaciju i koriste ih u svojim aktivnostima, a obuhvaćaju plaže, ronilačke
lokalitete, doline i kanjone rijeka, jezera, planine i brda, speleološke objekte i sl.
Najatraktivniji elementi krajobraza (reljef, more i netaknuta priroda) glavni su izravni
prirodni turistički resursi Grada Labina, s time da je temeljni prirodni turistički resurs
more kao osnovna atrakcija i medij kupališnog turizma. Značaj mora u turističkim
okvirima jasno se može ocijeniti činjenicom kako se turističke aktivnosti smanjuju s
udaljavanjem od obale prema unutrašnjosti. Gotovo cijela obala predstavlja turistički
iznimno atraktivan prostor koji nudi različite mogućnosti turističke valorizacije.
U klimatološkom pogledu Labinštinu karakterizira umjereno topla klima u priobalju,
te topla i vlažna ljeta u zaobalju. Razlika se očituje u nešto većim padalinama i malo
nižim prosječnim temperaturama u unutrašnjosti Istre. Prosječna temperatura u
ljetnim mjesecima iznosi oko 25°C što uz manju količinu oborina ljeti povećava
atraktivnost prostora za sportsko-rekreacijske aktivnosti.
Razdoblje proljeća i rane jeseni sadrži uglavnom veće količine oborina što
ograničava mogućnost odvijanja turističkih aktivnosti na otvorenom, no otvara
mogućnosti za oblike turizma koji nisu ovisni o vremenskim uvjetima (npr. kulturni
turizam).
Relativna vlaga zraka koja se ljeti kreće 55 - 60% čini vremenske uvjete relativno
ugodnim, blagi osvježavajući vjetrovi uvelike povećavaju osjećaj ugode u obalnim
predjelima. Kako je osjet ugode jedna od glavnih potreba turista na njihovom
putovanju, mogućnosti organizacije turističkih aktivnosti, osobito onih ovisnih o
vremenskim uvjetima ograničene su uglavnom na razdoblje od svibnja do rujna.
U biološkom pogledu, priobalni dio promatranog prostora karakteriziraju
mediteranske šume hrasta crnike i alepskog bora. U najvećem dijelu prostora
prevladava krški kamenjar oskudne vegetacije, a posebno bogatstvo su brojne
endemske vrste flore i faune.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
103
Slika 5-12 Primjer mediteranske nedirnute prirode na području Grada Labina
(šuma koja se spušta do obale mora)
Atraktivnost morske obale uvelike povećava iznimna kakvoća, čistoća i prozirnost
mora te brojne uvale, rtovi i ostali kopneni i podmorski geomorfološki objekti.
Kupališta imaju središnje mjesto u turističkoj ponudi te su kao takve nositelj
turističkog potencijala. Sukladno osnovnim turističkim aktivnostima na moru, širi
pojas obale prikladan je za kupanje na više lokacija zahvaljujući iznimnoj kakvoći
mora na svim plažama.
More Labinštine predstavlja raj, kako za kupače i ljubitelje ronjenja, tako i za
sportske ribolovce. Naime, mediteranska klima sa vrućim ljetima u kombinaciji sa
atraktivnim svojstvima mora (salinitet, prozirnost, temperatura), brojnim uvalama i
relativno plitkom podmorju predstavlja dobar preduvjet za razvoj sportsko-
ribolovnog turizma. Ljubiteljima sportskog ribolova obalno more oko Labina pruža
mogućnosti da bijegom od ubrzane svakodnevnice uz doživljaj sunca i mora na
zdrav način dožive još jedan relativno nedirnuti prirodni resurs ovog područja.
Sportski ribolov nije dozvoljen oko objekata marikulture, u lukama i lučicama, te na
plažama i kupalištima (osim na označenim mjestima dopuštenim odlukom lokalne
samouprave ili koncesionara). U posebnim staništima (npr. ušću rijeke Raše) i
dijelovima ribolovnog mora unutar zaštićenih područja, pojedini oblici sportskog i
rekreacijskog ribolova su posebno regulirani.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
104
More je također osnovni medij i resurs za razvoj nautičkog turizma zbog
razvedenosti obale, atraktivnog prirodnog okruženja, nautičke infrastrukture te
povoljnih klimatoloških uvjeta. Posebnom atraktivnošću u kontekstu nautičkog
turizma ističu se prirodne uvale istočne obale Istre, a atraktivnost dodatno
povećavaju blizina otočke skupine Cres – Lošinj.
Dodatno vrlo atraktivan prirodni resurs nautičarima, ali i ostalim turistima,
predstavljaju obalne strmine najatraktivnije za razgledavanje s mora, koje
naglašavaju kršku geomorfološku slikovitost i atraktivnost prirodne ovog kraja.
Temeljna infrastruktura za nautičare primarno se svodi na luke nautičkog turizma
(marine) te na luke javnog prometa i sidrišta. Kvaliteta nautičkih usluga u lukama
nautičkog turizma od krucijalne je važnosti za dodatni napredak ove grane turizma
jer su upravo one žarišta turističke ponude.
Zahvaljujući razvijenoj nautičkoj ponudi valoriziraju se i kopneni resursi u širem
okruženju čime se ojačava turistička ponuda kopnenih destinacija. Potpuni
potencijal nautičkog turizma na području Labinštine još uvijek nije ostvaren.
Podmorje istočne istarske obale iznimno je vrijedan, ali slabo korišten turistički
resurs, koji temeljem svojih karakteristika omogućuje razvoj ronilačkog turizma.
Najznačajniji privlačni elementi podmorja su očuvanost ekosustava, kakvoća i
prozirnost mora, zaštićena morska područja, brojni podvodni arheološki lokaliteti
kao i podvodni grebeni i potopljene morske špilje, kao i drugi atraktivni ronilački
lokaliteti.
Obala šireg područja Grada Labina u mnogim je segmentima stjenovita i visoka
iznad mora te pruža izniman pogled na Kvarnerski zaljev i otok Cres što pogoduje
valorizaciji atraktivnih šetnica. Šetnice su vrijedno upotpunjenje turističke ponude
koje turistima omogućuje ugodne šetnje kroz krajolike koji mogu kombinirati
prirodne i kulturne elemente i sadržaje.
5.3.2. Neizravni prirodni turistički resursi
Neizravni prirodni resursi su oni koji se ne koriste izravno i turisti ne dolaze u
destinaciju samo zbog njih, ali mogu značajno povećati atraktivnost destinacije.
Takvi resursi obuhvaćaju ruralne i prirodne krajolike, šumska područja, endemski
oblici različitih vrsta flore i faune i drugo.
Neizravni prirodni turistički resursi obuhvaćaju šumske resurse i pojave rijetkih
životinja. Autohtoni vegetacijski pokrov značajno je degradiran uslijed negativnog
antropogenog utjecaja te se postupno regenerira tek posljednjih desetljeća u obliku
makije u priobalju te šikare u zaobalju.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
105
Šumski pokrov povećava ambijentalni doživljaj prostora, pogoduje povećanju
kakvoće zraka te uvjetuje razvoju ekološkog, lovnog i seoskog turizma. Turistička
funkcija šuma ogleda se većinom u povećanju estetske privlačnosti krajolika dok
pravih turističkih sadržaja vezanih uz šume nedostaje.
Slika 5-13 Sačuvani autohtoni vegetacijski pokrov šireg područja Grada Labina
Morska bio raznolikost je velika te čini veliki prirodni resurs. Od životinjskih vrsta
valja navesti dobre dupine i glavate želve, te različite vrste ptica od kojih je vrlo
rijedak i najatraktivniji bjeloglavi sup. Iako je vidjeti te životinje rijedak prizor zbog
čega ta pojava nema veliki turistički potencijal, mogućnost da turisti takav prizor
dožive značajno povećava atraktivnost destinacije.
Glavno obilježje unutrašnjosti promatranog prostora je geomorfološka raščlanjenost
i konfiguracija reljefa što otvara mogućnosti turističke valorizacije atraktivnih
panoramskih vizura. Brdski predjeli u okolici Labina imaju uvjete za razvoj
planinarskog turizma stoga bi njihova valorizacija trebala biti orijentirana na
pješačke i biciklističke staze kombinirane s vidikovcima.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
106
5.3.3. Zaštita tla i zraka
Turističke, kao i ostale gospodarske djelatnosti, donose određena opterećenja
okoliša. Negativne posljedice masovnog turizma su ugrožavanje izvornog okoliša i
šteta koja se nanosi krajoliku koji je zahvaljujući neplanskom forsiranju masovnog
turizma godinama trpio teške, ponekad nepopravljive estetske, ekološke, okolišne,
krajobrazne, ekonomske, povijesne i druge štete.
Štete sastoje se u negativnim utjecajima turizma na okoliš kao što su: zagađivanje
zraka, zagađivanje mora, zagađivanje vodotoka i podzemnih voda, zagađivanje tla,
gomilanje komunalnog otpada, zagađivanje bukom, prometne gužve, pojačana
gradnja infrastrukture te vizualno onečišćenje okoliša i krajobraza uzrokovano
gradnjom.
Vozila turista također zagađuju tlo uz prometnice svojim odbačenim i nezbrinutim
otpadom kao i nekontroliranim gubitkom ili ispuštanjem motornih ulja. Izgradnjom
prometnica i objekata u funkciji turizma uništava se poljoprivredno zemljište, a
zagađivanje tla nastaje i zbog povećanih količina komunalnog otpada koje turisti
stvaraju. Osim toga obalna odlagališta otpada su često otvorenog tipa, te
predstavljaju rizik od požara, negativno utječu na kvalitetu krajobraza, izvor su
neugodnih mirisa i sl.
Postoje i potencijalno pozitivni aspekti razvoja turizma - da nisu izgrađeni turistički
objekti te prateća infrastruktura, potencijalno bi bila veća šteta po okoliš i pejzaž od
industrijskih postrojenja koja bi se alternativno izgradila na istom prostoru kao što
su cementare, rafinerije, kemijske tvornice, proizvođačke hale sa njihovim vrlo
štetnim otpadom proizvodnih procesa (radioaktivna šljaka, azbestna prašina, dim,
cementna prašina i sl.) što bi višestruko teže ugrozilo tlo, zrak, vode a time i čovjeka.
Iako su negativni učinci turizma izraženiji, vidljivo je da turizam može biti sredstvo
zaštite i očuvanja prirodnog okoliša, jer je kvalitetan i očuvan prirodni okoliš temelj
privlačenja turista i odvijanja turističkih aktivnosti. Ostaje temeljno pitanje do koje
granice prirodni resursi mogu biti u funkciji turizma, a da se ne degradiraju.
Isto tako ne zna se mjera do koje će turističke destinacije omogućiti pristup svojim
prirodnim resursima te do koje će mjere transformirati svoje prirodne resurse u
turističke atrakcije. Jednostavan odgovor na navedena pitanja ne postoji zbog
dinamičnosti i složenosti prirodnog okoliša čiju je zasićenost teško precizno
predvidjeti kako bi se osigurala ravnoteža između stvaranja turističkih resursa,
turističke potrošnje i očuvanja okoliša.
Nakon nekoliko desetljeća poticanja masovnog turizma, prepoznata je potreba za
konceptom održivog razvoja turizma kako bi se smanjio negativan utjecaj turizma
na okoliš putem učinkovitijeg upravljanja resursima i infrastrukturom, razvijanja
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
107
specifičnih oblika turizma koji će se manje negativno utjecati na ekosustav i
podizanja svijesti svih dionika o ograničenjima razvitka turizma.
Kvalitetno praćenje tla i zraka kao temeljnih sastavnica okoliša i prostora neophodno
je u svrhu njegova očuvanja, unapređenja i održivog korištenja te sprečavanje
štetnog ljudskog djelovanja. Tlo je prije svega resurs za proizvodnju hrane
(poljoprivredno tlo) i ekološki resurs osiguranja stabilnosti klime te drugih bio-
ekoloških preduvjeta. Postoje tla (šumsko i poljoprivredno) čija je zaštita nužna radi
čuvanja namjene i korištenja.
Glavnina opterećenja okoliša na području Grada Labina je koncentrirana sukladno
turističkim kretanjima, na obalnom i priobalnom području u vrijeme turističke sezone.
Odlagalište pepela te termoelektrane sada je izvor veće količine prašine a
smješteno je na području Grada Labina, dok sama termoelektrana na području
Općine Kršan. Očekivanim prelaskom termoelektrane na korištenje plina kao
pogonske energije taj bi izvor prašine bio trajno eliminiran.
Slika 5-14 Pogled na industrijski pogon "Rockwool" kao potencijalni zagađivač zraka
šireg područja
Onečišćenje zraka uzrokuju cestovna vozila, šumski požari, požari deponija
komunalnog otpada, te ložišta ugostiteljskih objekata i kućanstava kada se u
atmosferu izgaranjem oslobađaju različiti štetni plinovi. Prevelika koncentracija
cestovnih motornih vozila u destinaciji ljeti kad vladaju vrućine i stabilne vremenske
prilike, izazivaju vezane negativne učinke po okoliš i ljudsko zdravlje. Šumski požari
su česti u turističkoj sezoni a razorno djeluju na okoliš, te uništavaju znatne površine
pod tradicionalnom mediteranskom vegetacijom.
Zrak na području cijelog Grada Labina danas je u najvećoj mjeri je čist ili neznatno
onečišćen iako u relativnoj blizini postoje izvori velikog onečišćenja zraka
(Termoelektrana Plomin, Holcim, Rockwool). Onečišćenja zraka ovog područja
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
108
sumpornim dioksidom značajno je umanjeno prelaskom termoelektrane Plomin na
ugljen s niskim postotkom sumpora (ispod 1%). Unapređenje kvalitete zraka
ostvaruje se i sustavnom zaštitom šumskih površina i drugih prirodnih predjela.
Trenutno ne postoji sustavni monitoring kakvoće tla i zraka pa je potrebno
organizirati i kontinuirano provoditi ispitivanje svojstava tla i zraka, kojima će se,
osim adekvatne zaštite, permanentno poduzimati mjere za povećanje kvalitete tla i
zraka.
Na području Labina treba poduzimati kontinuirane mjere sprječavanja onečišćenja
zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja
preporučenih vrijednosti.
Kako u budućnosti ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti kakvoće
zraka preporuča se uređenje novih i proširenje postojećih pješačkih i zelenih tampon
zona, oblikovanje moderniziranih prometnica biciklističkim i pješačkim stazama
kojim se osigurava zadovoljavajuća protočnost, korištenje alternativnih načina
prijevoza te da se promet u mirovanju rješava gradnjom garažno-parkirališnih
građevina, čime se znatno umanjuje štetni utjecaj cestovnog prometa na urbani
okoliš.
Kako bi bio uspostavljen sustav kontinuiranog i transparentnog praćenja kakvoće
tla i zraka potrebno je činiti sljedeće:
definirati potencijalne izvore i oblike zagađenja tla i zraka na području
Labinštine,
izraditi bazu podataka svih negativnih zagađivača tla i zraka,
uspostaviti transparentan sustav monitoringa kakvoće tla i zraka,
kontinuirano usavršavati sustav praćenja tokova i količine otpada u svrhu
zaštite tla i zraka,
poticati uvođenje i nadgledanje provedbe standarda zaštite okoliša u
sustavima, tvrtkama i proizvodnjama koje mogu onečistiti tlo ili zrak,
sustavno educirati stanovništvo o važnosti i značaju očuvanja kvalitete tla i
zraka,
uključiti se u županijski informacijski sustav o okolišu.
5.3.4. Zaštita voda
Područje Grada Labina oskudijeva površinskim vodnim tokovima, ali bogato je
rezervama pitke vode u podzemlju. Kakvoća vode nije uvijek zadovoljavajuće
kvalitete budući da su podzemne vode slabo zaštićene od prodora onečišćenja s
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
109
površine. Onečišćenje voda u najvećoj mjeri uzrokuje nerazvijen i nedovoljno
izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji zahtijeva tehnološku i
građevinsku obnovu.
Unutar područja Grada Labina nalaze se dijelovi slijedećih vodotoka: bujica Kature,
bujica Maslinica i bujica Krapanj koje treba kontinuirano održavati i uređivati. Pojas
neposredno uz vodotoke potrebno je štititi se štiti u širini od 6,0 metara od vrha
obalnog nasipa (korita) i u tom pojasu nije dozvoljena gradnja građevina već samo
uređenje javnih površina. Na cijelom prostoru Grada Labina naglašeni su slijedeći
problemi opterećenja prirodnih sustava ljudskom djelatnošću:
ugrožena su izvorišta pitke vode u dolini Raše (Rakonek, Bolobani i Sv.
Antun),
kanalizacija u dijelu promatranog područja ne postoji, već se problem
otpadnih voda rješava individualno po pojedinom kućanstvu putem septičkih
jama nezadovoljavajuće kvalitete.
More za kupanje na području Grada Labina visoke je kakvoće, što se svake sezone
dokazuje „plavim zastavama“ na plažama u Rapcu. Zadovoljavajućem stanju
najviše pridonosi prirodni prihvatni kapacitet akvatorija.
Planirani razvoj stambeno-turističkog naselja Rabac i susjednih ugostiteljsko-
turističkih zona nalaže potrebu pravodobne izvedbe uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda potrebnih za 15.000 ekvivalentnih jedinica što je ključan preduvjet
očuvanja postojeće visoke kakvoće mora.
Zaštita voda i mora usmjerena je na izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja
komunalnih i industrijskih otpadnih voda te uspostavu monitoringa voda čime će se
osigurati zaštita vodnih resursa.
U tom smislu treba planski i organizirano činiti sljedeće:
kontinuirano unaprjeđivanje sustava monitoringa voda,
nastavak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih i
industrijskih otpadnih voda,
educiranje javnosti i podizanje njezine svijesti o važnosti i značaju očuvanja
vodnih resursa.
5.3.5. Zaštita od buke
Izvori buke na području Labina najvećim dijelom dolaze sa prometnih površina, tako
da se mjerama kao što su funkcionalnija prometna mreža, destimuliranje
individualnog prometa u središtima naselja, prevladavajuće korištenje javnog
prijelaza znatno će se smanjiti utjecaji buke. Ostali izvori buke su gospodarske zone
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
110
oko kojih je planirano zaštitno zelenilo, pogotovo u kontaktnim zonama sa
stanovanjem.
Zaštita od buke urbanih prostora uglavnom se provodi sljedećim mjerama:
sprječavanja nastajanja buke gdje god je to moguće, praćenja razine buke, te
različitim mjerama smanjivanje buke na dopuštenu razinu. Kao dopunsko sredstvo
za zaštitu od buke koriste se i pojasevi zelenila kao prirodne prepreke djelovanju
buke na okolni urbani prostor uz važnije i opterećenije cestovne prometnice.
5.3.6. Očuvanje prirodne i biološke raznolikosti
Očuvanje prirodne i biološke raznolikosti ima sve veću ulogu u turističkom razvoju,
te je sukladno principima održivog razvoja potrebno sustavno poticati očuvanje i
unaprjeđenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti, te ohrabrivati inicijative
za vraćanje dijela izgubljenih svojti i staništa kada je to moguće i opravdano.
Zaštićeni dio prirode obuhvaća krajobraz područja između Labina, Rapca i uvale
Prklog koji čini oko 37% ukupne površine Grada. Za zahvate u prostoru za koje se
očekuje da bi svojim djelovanjem i korištenjem mogli znatno ugroziti okoliš propisuje
se obveza izrade studije procjene utjecaja na okoliš, kao mjera sprječavanja
nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Suvremeni turizam sve je više međuovisan o mjerama zaštite okoliša, a njegov
daljnji razvoj treba se promišljati isključivo kao održivi turizam, jer ako razvitak
nedovoljno brine o održivosti, doći će do veće devastacije okoliša, što će rezultirati
gubitkom interesa turista za takvom destinacijom.
Ekološka valorizacija okoliša očituje se kroz različite konkretne mjere u
gospodarenju prirodnim resursima, uz svijest o postojanju velikih izazova
ekološkom razvoju destinacije koje stalno treba nadzirati i otklanjati. Cilj je zaštititi i
očuvati okoliš, uživati u njemu na dobrobit svih uključenih u razvoj održivog turizma.
To se posebno odnosi na ulaganja u vodoopskrbnu i elektroenergetsku
infrastrukturu, suvremene pročistače otpadnih voda, promišljenije i odgovornije
upravljanje urbanizacijom, gospodarenje otpadom, osiguranje suvremenijih i
ekološki održivijih oblika javnog prijevoza u urbanim područjima, poticanje inovacija
i razvoj ljudskih potencijala u turizmu, posebice lokalnog stanovništva, te očuvanje
okoliša uz učinkovitiju upotrebu prirodnih resursa i energenata.
Zbog naglašene orijentacije Grada Labina prema turističkoj ponudi kao i
zadržavanju atraktivnosti prirodnih obilježja ovog prostora potrebno je u daljnjem
planiranju koristiti sve navedene mjere koje će omogućiti kontinuirano poboljšavanje
dostignute kvalitete svih elemenata okoliša kako bi ovaj prostor bio zdrav i privlačan
za trajno naseljavanje i korištenje.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
111
5.4. SUMARNA OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
Procjena prihvatnog kapaciteta Grada Labina temeljena je na istraživanjima objavljenim ili provedenim za potrebe ove Studije, te na analizi podataka prikupljenih iz sekundarnih izvora. To su:
Podaci o stanovništvu (DZS),
Podaci o kapacitetima i turističkom prometu (DZS),
Analiza prostora,
Analiza komunalne i prometne infrastrukture,
Istraživanje stavova fokus grupe prema razvoju turizma,
Istraživanje stavova javnog sektora u o turističkom razvoju i načinu njegova unapređenja (dubinski intervju).
U ovom poglavlju su korišteni samo najvažniji nalazi i zaključci navedenih istraživanja te su interpretirani kvalitativnom ocjenom. Procjena kritičnih elemenata turističke potražnje za Grad Labin prikazana je u sljedećim tablicama s najnužnijim objašnjenjima i argumentacijama.
U nastavku su prezentirane glavne karakteristike indikatora prihvatnog kapaciteta
turizma Grada Labina:
TABLICA 5.4 GLAVNE KARAKTERISTIKE INDIKATORA PRIHVATNOG
KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
INDIKATOR GRAD LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA SKUPNA OCJENA
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
VODOOPSKRBA
Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je zadovoljavajuća (oko 99,7%) što je na razini visoko razvijenih zemalja EU.
Ukupni gubici u sustavu vodoopskrbe oko 25%.
Postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe grada Labinu zadovoljavaju potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine
Vodoopskrba se temelji na korištenju izvora podzemnih voda, koja radi kraškog terena nisu nikad dovoljno zaštićena od mogućeg zagađenja (naročito iz kraških polja i nedovoljno izoliranih septičkih jama).
Kako bi se dugoročno osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava Grada Labina stalnog i sezonskog stanovništva potrebno je izvesti rekonstrukciju i izgradnju novih dijelova vodovodne mreže.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
112
INDIKATOR GRAD LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA SKUPNA OCJENA
OPSKRBA ENERGIJOM
Blizina termoelektrana u Plominu osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača na području Labinštine.
Distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno gotovo 99,9% stanovnika.
Kvaliteta opskrbe sustava električne energije na visokom je stupnju tijekom cijele godine.
Kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije.
Grad Labin za sada nema mrežu plinofikacije, ali prolazak magistralnog međunarodnog plinovoda prostorom Grada Labina i uspostavom mjerno-redukcijske stanice omogućit će se plinofikacija Labinšćine.
Danas se na području Grada Labina nedovoljno koriste obnovljivi izvori energije (solarni), a prvenstveno ih koriste proizvođači energije za komercijalne svrhe te mali postotak kućanstva za vlastite potrebe.
U ukupnoj potrošnji solarna energija sudjeluje s tek oko 5% ukupno isporučene energije.
ZBRINJAVANJE OTPADA
Organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva.
Otpad se privremeno zbrinjava na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere, koji je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za područje Grada Labina i općina Kršan, Sveta Nedelja, Pićan i Raša.
Ključan objekt u sustavu zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji je Županijski centar za gospodarenje otpadom izgrađen na lokaciji Kaštijun na području Grada Pule.
U drugoj fazi rekonstrukcije odlagališta otpada Cere potrebno je izgraditi reciklažno dvorište, pretovarnu stanicu i polja za kompostiranje organskog otpada.
Lokacija Cere je određena kao budući sanitarni deponij komunalnog otpada i transfer stanica opasnog otpada za Labinšćinu.
Na području Grada Labina postoje i divlja nesanirana odlagališta otpada (npr. Kovica, Tonci i dr.) koja su uglavnom napunjena neselektiranim građevinskim otpadom i koje je potrebno sanirati.
Selektivno prikupljanje otpada na području Grada Labina provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.
Selektivno prikupljanje otpada provodi se u naseljima Vilete, Stari grad Labin, Presika, Rabac, Stare Katuri, Marcilnica, Vinež i Starci.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
113
INDIKATOR GRAD LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA SKUPNA OCJENA
ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA
Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u Gradu Labinu, naseljima Rabac, Vinež, Štrmac, Raša te autokampu Marina, Ravnima, Viškovićima, Koromačnu i Potpićanu.
Postotak priključenosti na sustav odvodnje u Labinu iznosi oko 95%, u naseljima Rapcu 95%, Vinežu 80%, Štrmcu 50%, Raši 90%, Marini 20%, Ravnima 25%, Viškovićima 20%, Koromačnu 60%, Potpićanu 85%, a ostatak stanovništva koristi septičke jame koje najčešće nisu nepropusne.
Kanalizacijska mreža u Starom gradu i Podlabinu je mješovitog tipa, gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj za pročišćavanje, a ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu u more.
Samo dio izgrađenog područja navedenih naselja ima oborinsku kanalizaciju odvojenu od fekalne.
Kanalizacijska mreža uglavnom ne prati potrebe stanovništva i nije na razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.
PROMETNA INFRASTRUKTURA
CESTOVNI MOTORNI PROMET
Grad Labin prometno je dobro povezan s prometnom mrežom Istarske županije a time i glavnom cestovnom mrežom Republike Hrvatske.
Glavni problem cestovne mreže užeg središta grada Labina predstavlja visok intenzitet prometa na glavnim gradskim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim razdobljima sezone često rezultira niskom propusnošću mreže, zastojima i smanjenom sigurnosti svih sudionika u prometu.
Značajne probleme izaziva nezadovoljavajuće riješen promet u mirovanju, najizraženiji na području Starog grada, središta Labina i u užem priobalnom prostoru Rapca.
Nerazvrstane su ceste u lošem stanju, te je potrebno povećati ulaganja kako bi se podigao standard njihove kvalitete.
Neadekvatno vođenje općenito tranzitnog, a posebno teretnog tranzitnog prometa.
Prometni sustav u cjelini ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i djelomične zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture.
BICIKLISTIČKI PROMET
Za sada nema glavnih gradskih cesta koje bi imale biciklističke trake na kolniku ili odvojene biciklističke staze.
Biciklistički tokovi iskorištavaju infrastrukturne mogućnosti postojećih prometnica što značajno umanjuje sigurnost i atraktivnost biciklističkog prometa.
Da bi biciklistički putevi bili sigurni potrebne su određene prilagodbe na planu uređenja kolnika, pločnika te prometne signalizacije.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
114
INDIKATOR GRAD LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA SKUPNA OCJENA
Dolazak biciklista iz Labina do Rapca tijekom turističke sezone sa stajališta sigurnosti prometa vrlo je otežan, iako je lokalna cesta koja povezuje Labin s morem i plažama u principu iznimno atraktivna za bicikliste.
Biciklizam je za obitelji s povremenim rekreativcima i manjom djecom za odlazak na plaže iznimno otežan ili u cijelosti onemogućen.
Biciklistička infrastruktura područja Grada Labina u današnjim uvjetima nije usklađena sa suvremenim normama biciklističkog prometa u gradovima.
TELEKOMUNIKA-CIJSKA INFRASTRUKTURA
Grad Labin i naselja Presika imaju mjesne telefonske centrale UPS Labin i Stari grad Labin, od koje je Labin spojen na nadređenu područnu centralu Pula, a Stari grad Labin na područnu centralu Pazin.
UPS Labin instaliranog je kapaciteta 3968 + 320 priključaka, a Stari grad Labin 960+96 priključaka.
Svaki komutacijski čvor ima svoju korisničku mrežu sa vodovima koji pokrivaju potrebe grada Labina i naselja Presika.
Grad Labin je nositelj projekta Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Labina, koji obuhvaća Grad Labin, Općinu Kršan, Općinu Pićan, Općina Raša i Općina Sveta Nedelja.
Objekti pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice i antenski sustavi), radiorelejnih, televizijskih, radijskih i ostalih stanica izvode se sukladno važećim zakonima i normama radi sprječavanja emitiranja elektromagnetskog zračenja.
OKOLIŠNI INDIKATORI
DULJINA I KARAKTERISTIKE OBALE
Obalna linija u sastavu grada Labina prostore se duljinom od 20,2 kilometra od Plominskog zaljeva na sjeveru do uvale Prklog na jugu, a ističe se strminom i razvedenošću. Zbog strme konfiguracije terena na području grada Labina samo su Rabac i naselje Duga Luka smješteni na obali mora. Naselja Ripenda Kosi i Gondolići uključuju u svom sastavu dio morske obale, ali se njihov naseljeni dio nalazi na kopnenom dijelu na visinama iznad 250 metara.
IZGRAĐENOST PROSTORA
Grad Labin je karakterističan po izdvojenosti starog dijela grada od novog dijela izgrađenom između dva svjetska rata na Labinskom platou u njegovom podnožju 90 metara niže. Na slabiju valorizaciju turističkih resursa grada Labina i okolnih područja Labinštine u odnosu na druge dijelove Istre utjecala je i snažna industrijska orijentacija, odnosno postojanje dva velika industrijska pogona termoelektrana u Plominu i tvornica 'Rockwool' u Potpićanu.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
115
INDIKATOR GRAD LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA SKUPNA OCJENA
KARAKTERISTIKE I KAPACITETI PLAŽA
Plaže u Rabcu su ključni turistički sadržaj cijele Labinštine. Sve četiri uređene plaže Maslinica, St. Andrea, Lanterna i Girandella nalaze se jedna do druge u Rabcu, sve su prirodne i zaštićene, a sve imaju i status plave zastave za kvalitetu i uređenost. Ukupna duljina ove četiri plaže iznosi 1.890 metara, zauzimaju površinu od 28.638 m2, a njihov procijenjeni vršni kapacitet u sadašnjim uvjetima uređenja u glavnoj turističkoj sezoni iznosi 8.850 kupača. Najveći kapacitet ima plaža Maslinica smještena u dnu zaljeva.
ZAŠTIČENA PRIRODNA BAŠTINA
Prostor koji zauzima područje grada Labina može se ocijeniti vrlo vrijednim s krajobraznog stanovišta zbog očuvanosti najvećeg dijela obalnog prostora, brdovitosti i obilja lijepih vizura. Glavna posebnost prirodnih značajki je dinamičan reljef s razvedenom slikovitom obalom i jedinstvena pozicija starog grada Labina na uzvisini 321 metar iznad mora
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
116
5.5. OBILJEŽJA INDIKATORA PRIHVATNOG KAPACITETA TURIZMA POJEDINAČNIH KRITIČNIH PODRUČJA GRADA LABINA
5.5.1. Naselje Rabac
Budući turistički promet zadnjih godina na cijeloj hrvatskoj obali i otocima bilježi
snažan uzlet isti je evidentiran i na području naselja Rabac. Kako svoj ukupni
gospodarski razvoj Rabac u velikoj mjeri temelji na razvoju turizma, a imajući u
vidu da se radi o osjetljivoj gospodarskoj grani koja traži prilagodbu trendovima i
tržištu kao i uvažavanje specifičnih prostornih vrijednosti, nameće se potreba
određivanja prihvatnog kapaciteta turizma na postojećoj razini razvoja turističke
ponude i rezervama na području resursa komunalne i prometne infrastrukture.
U nastavku su prezentirane glavne karakteristike indikatora prihvatnog kapaciteta
turizma naselja Rabac:
TABLICA 5.5 GLAVNE KARAKTERISTIKE INDIKATORA PRIHVATNOG
KAPACITETA TURIZMA NASELJA RABAC
INDIKATOR RABAC - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
OKOLIŠ - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
VODOOPSKRBA
Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je 100% što je na razini visoko razvijenih zemalja EU.
Dobro
Ukupni gubici u sustavu vodoopskrbe oko 25%.
Procjenjuje se kako postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe naselja Rabac zadovoljavaju potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine
Kako bi se osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava stalnog i sezonskog stanovništva zbog starosti vodovodne mreže potrebno je kontinuirano održavati i obnavljati kritične dijelove vodovodne mreže.
OPSKRBA ENERGIJOM
Blizina termoelektrana u Plominu osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača.
Dobro
Distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno 100% stanovnika, ugostiteljskih i turističkih objekata.
Kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije tijekom cijele godine.
ZBRINJAVANJE OTPADA
Organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva, ugostiteljskih i turističkih objekata
Dobro Otpad se privremeno zbrinjava na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
117
INDIKATOR RABAC - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
Selektivno prikupljanje otpada na području naselja Rabac provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.
Na području naselja Rabac ne postoje "divlja" odlagališta otpada.
Zbrinjavanje otpada u potpunosti pokriva sve potrebe stanovnika i turista u VII i VIII mjesecu – otpad se redovito odvozi na deponij
ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA
Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u naselju Rabac.
Nezadovoljavajuće
Postotak priključenosti na sustav odvodnje u naselju Rapcu iznosi oko 95%.
Kanalizacijska mreža je mješovitog tipa, gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u more.
Samo dio izgrađenog područja naselja ima oborinsku kanalizaciju odvojenu od fekalne.
Kanalizacijska mreža nije na razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.
PROSTOR - PROMETNA INFRASTRUKTURA
CESTOVNI PROMET
Rabac je prometno loše povezan s prometnom mrežom Grada Labina i Istarske županije.
Nezadovoljavajuće
Glavni problem cestovne mreže naselja Rabac predstavlja visok intenzitet prometa na glavnim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim razdobljima često rezultira blokadom prometa odnosno vrlo niskom propusnošću mreže, zastojima i smanjenom sigurnosti svih sudionika u prometu.
Nezadovoljavajuće riješen promet u mirovanju, a unatoč sustavu naplate parkiranja kroničan je nedostatak parkirnih mjesta na cijelom prostoru Rapca.
Osim taksija, ne postoji organizirani i učinkovit javni prijevoz.
Zagušenje vozilima na vrhuncu turističke sezone značajno snižava kvalitetu života građanima i boravak turistima.
Cesta „Ž 5104“ koja Labin povezuje s Rapcom ali postojeća trasa i njezini nezadovoljavajući tehnički elementi značajno ograničavaju propusnu moć ceste, te otežavaju brzu i sigurnu vezu između tih dvaju funkcionalno povezanih naselja.
Dolazak biciklista iz Labina do Rapca tijekom turističke sezone sa stajališta sigurnosti prometa vrlo je otežan, iako je lokalna cesta koja povezuje Labin s morem i plažama u principu iznimno atraktivna za bicikliste.
Prometni sustav u cjelini ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i djelomične zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture, te velikog manjka parkirališnih mjesta, što predstavlja glavno "usko grlo" turističkog razvoja Rapca.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
118
INDIKATOR RABAC - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
PROSTOR - URBANISTIČKI INDIKATORI
DUŽINA OBALE
Dužina obale u naselju Rabac cca 8,0 km
Zadovoljavajuće Izgrađeni dio obale u Rapcu cca 4,5 km
Neizgrađeni dio obale u Rapcu cca 3,5
IZGRAĐENOST NASELJA
Planirana površina građevinskog područja 104,08 ha (51%)
Nezadovoljavajuće Izgrađena površina građevinskog područja 52,95 ha (49%) - navedeni podatak omogućava daljnju izgradnju apartmana, te predstavlja mogućnost zagušenja infrastrukture.
PLAŽNI KAPACITETI
Opterećenost plaža u razdobljima vršnog opterećenja svih plaža u Rapcu iznosi oko 3,5 m2 po kupaču prema procijeni. Večina gostiju zadovoljno čistoćom plaža, opremljenošću i uređenošću plaža.
Nezadovoljavajuće
Zbog izgradnje bazena u apartmanima i hotelima za vrijeme kupališne sezone javne plaže slabije posjećene.
ZAŠTIČENA PRIRODNA BAŠTINA
Značajni krajolik Labin, Rabac Zadovoljavajuće
NATURA područje - podmorje
ZAŠTIĆENA KULTURNA BAŠTINA
Arheološko nalazište St. Andrea Zadovoljavajuće
EKONOMSKI INDIKATORI
TURISTIČKA PONUDA
Podrazumijevaju utjecaj povećanog razvoja turizma na opće stanje gospodarstva, stanje turističkog proizvoda s obzirom na zrelost proizvoda, utjecaj tog stanja na atraktivnost dolazaka, a time i na učinke te gospodarske aktivnosti i sl.
Zadovoljavajuće
Turizam je osnovna gospodarska djelatnost u Rapcu koji u smislu prostornog planiranja ima status stambeno-turističkog naselja. Turistički proizvod sunca i mora je prepoznat i iskorišten. Dosta je učinjeno i po pitanju interpretacije i obilježavanja, posebice kada je riječ o šetnim stazama, s odličnim primjerom Sentonine pješačke staze Rabac - Labin.
Značajni krajobraz Labin, Rabac i uvala Prklog nedovoljno je tursitificiran - svega 33%.
Plaže u Rapcu imaju regionalno značenje te imaju 100% turistificiranost kao i Sentonina pješačka staza Rabac - Labin.
• 8546 ležaja (3.869 hotel + TN 475 + TA 65 + kamp 2.034 + apartmani 2.091 + hostel 12)
TURISTIČKA POTRAŽNJA
Iskorištenost smještajnih kapaciteta na razini cijele godine iznosi oko 34%
292.833 noćenja u kolovozu 8.546 broj kreveta u Rapcu Vrlo dobro
Broj noćenja u kolovozu u odnosu na raspoloživi broj kreveta (292.833/8.546) 100% iskorištenost smještajnih kapaciteta u kolovozu
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
119
INDIKATOR RABAC - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
ODNOS LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA TURISTIMA
Indeks iritacije Pokazuje se početni stupanj netolerancije lokalnog stanovništva prema turistima.
Zadovoljavajuće
Koristi od turizma
90% stanovnika ima izravne koristi od turizma Zadovoljavajuće
10% stanovnika ima neizravne koristi od turizma
Negativna iskustva stanovnika doživljena tijekom turističke sezone
Buka, gužva u prometu, gužva na plažama, gužva na ulicama i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama i sl.
Nezadovoljavajuće
STAVOVI TURISTA
Zadovoljstvo turista
Turisti većinom zadovoljni gostoljubivošću lokalnog stanovništva te osoblja u smještajnim objektima. Zadovoljavajuće
Negativna iskustva turista doživljena tijekom turističke sezone
Buka na plažama i u smještajnim objektima, gužva u prometu u destinaciji, gužva na plažama, gužva na ulicama, restoranima i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama, neprimjereno odloženi otpad, neugodni mirisi iz kontejnera za otpad i sl.
Nezadovoljavajuće
STAVOVI LOKALNE SAMOUPRAVE
Uska grla
Najvažnija uska grla daljnjeg razvoja turizma u Rapcu su veliki nedostatak parkirnih mjesta te neadekvatna prometna infrastruktura zbog koje često dolazi do zagušenja prometa, zatim komunalna infrastruktura (posebno odvodnja) koja ne može kvalitetno servisirati potrebe tijekom vrhunca turističke sezone, te nekontrolirani rast privatnih smještajnih kapaciteta.
Nezadovoljavajuće
STAVOVI LOKALNOG STANOVNIŠTVA VEZANI UZ POVEČANJE TURISTIČKOG PROMETA
Procjena održivog prihvatnog turističkog kapaciteta u sezoni (7. i 8. mjesec)
Turizam bi se i dalje trebao razvijati i rasti, ali bi u srpnju i kolovozu broj turista trebalo zadržati na približno istoj razini kao danas, dok bi broj jednodnevnih posjetitelja u tom razdoblju trebalo smanjiti.
Zadovoljavajuće Broj kreveta/soba u obiteljskom smještaju te broj kuća i apartmana za odmor zadržati na sadašnjoj razini.
Broj jahti i brodica ne bi se trebao mijenjati u odnosu na postojeće stanje.
Procjena održivog prihvatnog turističkog kapaciteta u pred i po sezoni (svibanj, lipanj, rujan, listopad)
U pred i post sezoni nadaju se većem broju turista i zadržavanju broja jednodnevnih posjetitelja približno na istoj razini kao danas.
Zadovoljavajuće
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
120
Kao što je vidljivo iz prethodno navedenog, glavnina problema u slučaju Rapca
odnosi se na ograničenja vezana uz prometnu infrastrukturu, gdje je već sada
osjetno premašen prihvatni kapacitet kada je riječ o potrebnom broju parkirališnih
mjesta u razdoblju vrhunca turističke sezone.
Veliki problem predstavljaju i prometne gužve u središnjem dijelu naselja oko
gradske luke na rivi, gdje su smješteni glavni prometni sadržaji, kao i glavne
atrakcije (šetnica, trgovine, restorani) izložene velikom pješačkom pritisku.
Rabac ima i problem ograničenih plažnih kapaciteta, zbog čega stanovništvo pa i
turisti trpe velike gužve što smanjuje atraktivnost glavnog turističkog resursa.
Kao i veći dio Labinštine, Rabac ima neadekvatno riješeno zbrinjavanje komunalnih
i oborinskih otpadnih voda.
Usprkos navedenih problema Rabac s obzirom na svoj turistički značaj, posebice u
odnosu na druga naselja na području Grada Labina, može se zaključiti kako je još
prihvatljivo kratkoročno povećanje turizma do oko 5% u odnosu na opseg
turističkog prometa ostvaren 2017. godine, a veći rast turističkog prometa moguć je
tek uz prethodno rješavanje ključnih tehničkih infrastrukturnih problema.
5.5.2. Naselje Labin
Procjena održivog prihvatnog kapaciteta Labina temeljena je na analizi podataka
prikupljenih iz različitih sekundarnih izvora, te određenih manjih istraživanja
provedenim za potrebe ove Studije. U sljedećoj tablici prezentirane su glavne
karakteristike indikatora prihvatnog kapaciteta turizma naselja Labin:
TABLICA 5.6 GLAVNE KARAKTERISTIKE INDIKATORA PRIHVATNOG
KAPACITETA TURIZMA NASELJA LABIN
INDIKATOR LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
OKOLIŠ - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
VODOOPSKRBA
Priključenost stanovništva na javni vodoopskrbni sustav je 100% što je na razini visoko razvijenih zemalja EU.
Dobro
Ukupni gubici u sustavu vodoopskrbe oko 25%.
Procjenjuje se kako postojeći kapaciteti sustava vodoopskrbe naselja Rabac zadovoljavaju potrebe za pitkom vodom najmanje do 2020. godine
Kako bi se osigurala stabilnost opskrbe vodoopskrbnog sustava stalnog i sezonskog stanovništva zbog starosti vodovodne mreže potrebno je kontinuirano održavati i obnavljati kritične dijelove vodovodne mreže.
OPSKRBA ENERGIJOM
Blizina termoelektrana u Plominu osiguravaju zadovoljavajuću opskrbu električnom energijom potrošača.
Dobro
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
121
INDIKATOR LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
Distributivna mreža kvalitetno pokriva sve potrošače električne energije, a priključak na električnu mrežu ima riješeno 100% stanovnika, ugostiteljskih i turističkih objekata.
Kapaciteti izvora električne energije i stanje opskrbne mreže zadovoljavaju sadašnje i dogledne buduće potrebe stanovništva, turizma i industrije tijekom cijele godine.
ZBRINJAVANJE OTPADA
Organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva, ugostiteljskih i turističkih objekata
Zadovoljavajuće
Otpad se privremeno zbrinjava na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Cere.
Selektivno prikupljanje otpada na području Labina provodi se putem zelenih otoka, centra za reciklažu i organiziranog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“.
Na području naselja Labin postoje "divlja" odlagališta otpada (prvenstveno građevinskog otpada).
Zbrinjavanje otpada u potpunosti pokriva sve potrebe stanovnika i turista u VII i VIII mjesecu – otpad se redovito odvozi na deponij
ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA
Postotak priključenosti na sustav odvodnje u Labinu iznosi oko 95%.
Nezadovoljavajuće
Kanalizacijska mreža je mješovitog tipa, gravitacijskim se kolektorom otpadne vode usmjeravaju u biološki centralni uređaj za pročišćavanje, a ispust pročišćenih voda izveden je u vodotok koji vodi kroz Rašu u more.
Samo dio izgrađenog područja naselja ima oborinsku kanalizaciju odvojenu od fekalne.
Kanalizacijska mreža nije na razini željenih standarda zaštite podzemlja od štetnog utjecaja na okoliš.
PROSTOR - PROMETNA INFRASTRUKTURA
CESTOVNI PROMET
Labin je prometno dobro povezan s prometnom mrežom Istarske županije.
Nezadovoljavajuće
Glavni problem cestovne mreže grada Labina predstavlja povremeno vrlo visok intenzitet prometa na glavnim ulicama tijekom turističke sezone, što u vršnim razdobljima često rezultira blokadom prometa odnosno vrlo niskom propusnošću mreže, zastojima i smanjenom sigurnosti svih sudionika u prometu.
Nezadovoljavajuće riješen promet u mirovanju, a unatoč sustavu naplate parkiranja kroničan je nedostatak parkirnih mjesta.
Ne postoji dobro organiziran i učinkovit javni gradski prijevoz.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
122
INDIKATOR LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
Zagušenje vozilima na vrhuncu turističke sezone značajno snižava kvalitetu života građanima i boravak turistima.
Cesta „Ž 5104“ koja Labin povezuje s Rapcom ali postojeća trasa i njezini nezadovoljavajući tehnički elementi značajno ograničavaju propusnu moć ceste, te otežavaju brzu i sigurnu vezu između tih dvaju funkcionalno povezanih naselja.
Dolazak biciklista iz Labina do Rapca tijekom turističke sezone sa stajališta sigurnosti prometa vrlo je otežan, iako je lokalna cesta koja povezuje Labin s morem i plažama u principu iznimno atraktivna za bicikliste.
Prometni sustav u cjelini ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i djelomične zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture, te velikog manjka parkirališnih mjesta u glavnoj turističkoj sezoni, što predstavlja glavno "usko grlo" turističkog razvoja grada Labina.
PROSTOR - URBANISTIČKI INDIKATORI
IZGRAĐENOST NASELJA
Sam grad Labin ima ukupno građevinsko područje od 353,57 ha
Zadovoljavajuće U okviru građevinskog područja izgrađeno je 175,87 ha, a neizgrađeno je 177,7 ha. Izgrađena površina građevinskog područja je gotovo 50% što omogućava daljnju izgradnju, ali na dulji rok predstavlja mogućnost zagušenja infrastrukture.
ZAŠTIČENA PRIRODNA BAŠTINA
Značajni krajolik Labin, Rabac Zadovoljavajuće
NATURA područje - podmorje
ZAŠTIĆENA KULTURNA BAŠTINA
Arheološko nalazište St. Andrea Zadovoljavajuće
EKONOMSKI INDIKATORI
TURISTIČKA PONUDA
Razvoj turizma vrlo povoljno utječe na opće stanje gospodarstva, stanje turističkog proizvoda s obzirom na zrelost proizvoda, utjecaj tog stanja na atraktivnost dolazaka, a time i na učinke te gospodarske aktivnosti i sl.
Zadovoljavajuće Turizam je jedna od glavnih gospodarskih djelatnost u Labinu koji u smislu prostornog planiranja ima status stambeno-turističkog naselja.
Značajni krajobraz Labin, Rabac i uvala Prklog.
Labin raspolaže s 1.061 ležaja prema podacima iz 2017. godine / 6.884 stanovnika prema popisu iz 2011. godine
TURISTIČKA POTRAŽNJA
1.804 dolazaka u kolovozu u naselje Labin 679 broj dolazaka Presika (Labin)
11.466 noćenja u kolovozu u Labinu 6.541 broj noćenja u kolovozu Presika (Labin) 1.061 ukupan broj kreveta u naselju Labinu (Presika, Kranjci, Kapelica, Labin)
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
123
INDIKATOR LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
55% iskorištenost smještajnih kapaciteta u Labinu u kolovozu
Nezadovoljavajuće
ODNOS LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA TURISTIMA
Indeks turističke funkcionalnosti
0,15 (1.061 ležaja / 6.884 stanovnika) Zadovoljavajuće
Indeks iritacije Pokazuje se početni stupanj netolerancije lokalnog stanovništva prema turistima.
Koristi od turizma
10% stanovnika ima izravne koristi od turizma
Nezadovoljavajuće 90% stanovnika ima neizravne koristi od turizma (uređenje naselja, ulaganje u tehničku infrastrukturu, kulturna događanja,
Negativna iskustva stanovnika doživljena tijekom turističke sezone
Buka, gužva u prometu, gužva na ulicama i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama i sl.
Nezadovoljavajuće
STAVOVI TURISTA
Zadovoljstvo turista
Turisti većinom zadovoljni gostoljubivošću lokalnog stanovništva te osoblja u smještajnim objektima.
Zadovoljavajuće
Negativna iskustva turista doživljena tijekom turističke sezone
Buka u smještajnim objektima, gužva u prometu u destinaciji, gužva na ulicama, restoranima i u trgovinama, problemi s parkiranjem, gužve u medicinskim ustanovama, neprimjereno odloženi otpad, neugodni mirisi iz kontejnera za otpad i sl.
Nezadovoljavajuće
STAVOVI LOKALNE SAMOUPRAVE
Uska grla
Najvažnija uska grla daljnjeg razvoja turizma u gradu Labinu i u Starom gradu su veliki nedostatak parkirnih mjesta te neadekvatna prometna infrastruktura zbog koje često u razdoblju glavne turističke sezone dolazi do zagušenja prometa, zatim komunalna infrastruktura (posebno odvodnja) koja ne može kvalitetno servisirati potrebe tijekom vrhunca turističke sezone, te nekontrolirani rast privatnih smještajnih kapaciteta.
Nezadovoljavajuće
STAVOVI LOKALNOG STANOVNIŠTVA VEZANI UZ POVEČANJE TURISTIČKOG PROMETA
Procjena održivog prihvatnog turističkog
Turizam bi se i dalje trebao razvijati i umjereno rasti, ali bi u srpnju i kolovozu broj turista trebalo zadržati na približno istoj razini kao danas, dok bi broj jednodnevnih posjetitelja u tom razdoblju trebalo smanjiti.
Zadovoljavajuće
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
124
INDIKATOR LABIN - STATUS POJEDINOG SUSTAVA OCJENA
kapaciteta u sezoni (7. i 8. mjesec)
Broj kreveta/soba u obiteljskom smještaju te broj kuća i apartmana za odmor zadržati na sadašnjoj razini.
Procjena održivog prihvatnog turističkog kapaciteta u pred i po sezoni (svibanj, lipanj, rujan, listopad)
U pred i post sezoni nadaju se većem broju turista i jednodnevnih posjetitelja.
Zadovoljavajuće
Možemo reći kako Labin nema ozbiljnijih ograničenja budućeg turističkog razvoja
jer je prema turističkom prometu znatno slabiji od većine istarskih gradova slične
veličine, kao i svih većih kvarnerskih otoka.
Prostorni kapaciteti omogućavaju daljnji razvoj turizma zbog nepostojanja
značajnijih zaštićenih područja i već prisutne preizgrađenosti.
Rezultati pokazuju kako su najvažnija uska grla daljnjeg razvoja turizma na u
Labinu komunalna infrastruktura (prvenstveno zbrinjavanje otpadnih voda),
prometna infrastruktura (loše stanje lokalnih cesta, neodgovarajuće vođenje
tranzitnog prometa, parkiranje, loše organiziran javni prijevoz), turistička ponuda
koja se odnosi na neodgovarajuću strukturu smještajnih kapaciteta, kvalitetu i
raznolikost turističko-ugostiteljske ponude, te nedostatak stručne radne snage
velikim dijelom uvjetovan nepovoljnom dobnom strukturom stanovništva.
Uz pretpostavku rješavanja navedenih problema, bilo bi moguće u srednjoročnom
razdoblju značajno povećati istovremeni broj turista koji borave na području Labina
za vrijeme glavne turističke sezone (do 50% u odnosu na maksimum iz 2017.
godine), pogotovo na relativno atraktivnim a razmjerno slabo izgrađenim
područjima naselja, ali vodeći računa o indeksu iritacije lokalnog stanovništva koji
je danas još nizak.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
125
5.5.3. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 1”
Turističko razvojno područje (TRP) “Prklog 1” nalazi se unutar područja zaštičenog
krajolika između Labina, Rapca i uvale Prklog, na mjestu gdje se more najdublje
uvlaći u kopno.
Slika 5-15 Pozicija uvale Prklog i cestovna mreža šireg područja Grada Labina
Ovo područje karakterizira bogatstvo raznolikih i vrlo vrijednih osobina. Obalnu zonu
odlikuju slikovite uvale Rabac i uvala Prklog. Obje su nastavci dolina koje počinju
na labinskom platou i spuštaju se prema moru raznolikom serijom tercijalnih slojeva.
U zaštićenom krajoliku nalazi se pješačka staza Labin - Rabac koja u dužini od oko
2,5 km povezuje Rabac i Labin, uz stazu su mali kanjoni i mali vodopadi. Od Starog
grada Labina sve do uvale Prklog proteže se zelenilo u kojem prevladava primorski
hrast.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
126
Slika 5-16 Pogled na uvalu Prklog – desno se vidi Rabac
Područje obuhvata ovog turističko razvojnog područja (TRP) veličine je oko 14 ha,
a odnosi se na izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene na
području naselja Duga Luka u uvali Prklog i to u dijelu naselja koje se nalazi u
zaštićenom obalnom području.
Ugostiteljsko - turistička namjena bila bi površine do 6 ha i najviše s 450 ležajeva,
te zona sporta i rekreacije površine nešto veće od 2 ha. Područje je namijenjeno
prvenstveno gradnji i uređenju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene (hotela),
te uređenju potrebnih pratećih sadržaja uključujući sportsko-rekreacijsku zonu.
U prometnom smislu, područje je slabo povezano s kopnene i morske strane, te je
pristup moguć na svega nekoliko točaka na kopnu i poneku na moru. Zahtjevna
topografija terena predstavlja ograničenje za kolni i biciklistički promet, a strme
stijene uz obalu za morski promet.
U sljedećoj tablici prezentirane su glavne karakteristike indikatora prihvatnog
kapaciteta turističko razvojnog područja “Prklog 1”:
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
127
TABLICA 5.7 GLAVNE KARAKTERISTIKE INDIKATORA PRIHVATNOG
KAPACITETA TURISTIČKO RAZVOJNOG PODRUČJA “PRKLOG
1”
INDIKATOR PRKLOG 1 - STATUS STANJA PROSTORA OCJENA
OKOLIŠ - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
VODOOPSKRBA Za sada turističko razvojno područje “Prklog 1” nije priključeno na vodoopskrbni sustav
-
OPSKRBA ENERGIJOM
Za sada turističko razvojno područje “Prklog 1” nije priključeno na elektro-energetski sustav
-
ZBRINJAVANJE OTPADA
Za sada promatrano područje nije obuhvaćeno organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada.
-
ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA
Za sada turističko razvojno područje “Prklog 1”nije priključeno na sustav komunalne ni oborinske odvodnje.
-
PROSTOR - PROMETNA INFRASTRUKTURA
CESTOVNI PROMET
Za sada je turističko razvojno područje “Prklog 1” prometno loše povezano s prometnom mrežom Grada Labina i Istarske županije.
Nezadovo-ljavajuće
Predmetna lokacija 'Prklog 1' je uskom asfaltiranom cestom vrlo loših prometno tehničkih elemenata udaljena oko 6,2 km od središta Labina
Kolni pristup je moguć prometnim odvojkom s lokalne ceste LC-50156 Labin Ž5081 - Prklog, odnosno makadamskim putom u duljini od oko 1.000 metara, kojom se dolazi do tjemena uvale Prklog.
Pristup turističko razvojnom području “Prklog 1” biti će moguć i s morske strane kada se u uvali izgradi mala lučica javne namjene.
Prometni sustav u postojećem stanju gotovo i ne postoji, odnosno ne zadovoljava zbog podkapacitiranosti i zastarjelosti cestovne prometne infrastrukture, nepostojanja organiziranih parkirališta, ne mogućnosti pristupa s mora i sl., što sve zajedno predstavlja glavno "usko grlo" turističkog razvoja.
PROSTOR - URBANISTIČKI INDIKATORI
DUŽINA OBALE
Dužina obale cca 250 m Zadovolja-vajuće
Neizgrađeni dio
Neuređena plaža
IZGRAĐENOST NASELJA
Planirana površina građevinskog područja oko 14 ha.
Nezadovo-ljavajuće
Područje je namijenjeno gradnji i uređenju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene, te uređenju potrebnih pratećih sadržaja uključujući sportsko-rekreacijsku zonu.
PLAŽNI KAPACITETI
Netaknuta prirodna plaža postoji i prilično je velikog kapaciteta ali je u okviru izgradnje cijelog turističkog područja treba urediti i opremiti. Nezadovo-
ljavajuće Plaža nije uređena
ZAŠTIČENA PRIRODNA BAŠTINA
Značajni zaštićeni krajolik Zadovolja-vajuće NATURA područje - podmorje
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
128
EKONOMSKI INDIKATORI
TURISTIČKA PONUDA
Za sada organizirane turističke ponude još nema, ali je prema planu uz smještajne kapacitete zona predviđena za aktivan odmor građana Labina i turista (sport i rekreacija)
- Plaža ima lokalno značenje.
Kada se izgradi cijelo područje biti će 450 ležaja.
Promatrani prostor uvale Prklog pruža znatno veće mogućnosti za razvoj turizma
nego što je to danas, a izgradnja turističko razvojnog područja „Prklog 1“ učinila bi
vrlo pozitivan pomak u distribuciji turističkog opterećenja u razdoblju glavne
turističke sezone s Rapca i Labina na druge, također turistički vrlo atraktivne
lokacije.
Podaci ukazuju na to da broj turista ne bi trebalo povećavati bez unapređenja
komunalne i prometne infrastrukture. Uz to, ključan problem je i raspoloživost radne
snage različitih uslužnih profila uvjetovan današnjom nepovoljnom dobnom
strukturom stanovništva Grada Labina.
5.5.4. TURISTIČKO RAZVOJNO PODRUČJE “PRKLOG 2”
Turističko razvojno područje “Prklog 2” predviđeno je izgraditi unutar područja
zaštićenog krajolika između Labina, Rapca i uvale Prklog, nekoliko stotina metara
iznad planiranog turističko razvojnog područja “Prklog 1”.
Slika 5-17 Pogled na uvalu Prklog i naselje Duga Luka s kopna
Turističko razvojno područje “Prklog 2” obuhvatit će površinu terena veličine oko 11
ha, a odnosi se na izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene
na području naselja Gondolići i to u dijelu naselja koje se nalazi u zaštićenom
obalnom području i koje je zaštićeno kao značajni krajobraz (Labin-Rabac-Prklog).
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
129
Slika 5-18 Pogled na uvalu Prklog iz naselje Duga Luka
Obuhvat TRP-a smješten je uz lokalnu cestu za Dugu Luku (LC 50156),
ugostiteljsko-turistička namjena bila bi površine do 7,6 ha s najviše 380 ležajeva, te
zona sporta i rekreacije površine do 2 ha.
Slika 5 -19 Pogled na lokaciju TRP „Prklog 2“
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
130
TABLICA 5.8 GLAVNE KARAKTERISTIKE INDIKATORA PRIHVATNOG
KAPACITETA TURISTIČKO RAZVOJNOG PODRUČJA
“PRKLOG 2”
INDIKATOR PRKLOG 2 - STATUS STANJA PROSTORA OCJENA
OKOLIŠ - KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
VODOOPSKRBA Za sada turističko razvojno područje “Prklog 2” nije priključeno na vodoopskrbni sustav
-
OPSKRBA ENERGIJOM
Za sada turističko razvojno područje “Prklog 2” nije priključeno na elektro-energetski sustav
-
ZBRINJAVANJE OTPADA
Za sada promatrano područje nije obuhvaćeno organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada.
-
ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA
Za sada turističko razvojno područje “Prklog 2”nije priključeno na sustav komunalne ni oborinske odvodnje.
-
PROSTOR - PROMETNA INFRASTRUKTURA
CESTOVNI PROMET
Za sada je turističko razvojno područje “Prklog 2” prometno loše povezan s prometnom mrežom Grada Labina i Istarske županije.
Nezadovo-ljavajuće
Predmetna lokacija 'Prklog 2' je uskom lokalnom asfaltiranom cestom za Dugu Luku (LC 50156) vrlo loših prometno tehničkih elemenata povezana na cestovnu prometnu mrežu Grada Labina.
PROSTOR - URBANISTIČKI INDIKATORI
IZGRAĐENOST NASELJA
Planirana površina građevinskog područja oko 11 ha
- Područje je namijenjeno gradnji i uređenju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene – hotela, te uređenju potrebnih pratećih sadržaja uključujući sportsko-rekreacijsku zonu.
ZAŠTIČENA PRIRODNA BAŠTINA
Značajni zaštićeni krajolik Zadovolja-vajuće NATURA područje - podmorje
EKONOMSKI INDIKATORI
TURISTIČKA PONUDA
Za sada organizirane turističke ponude još nema. Zadovolja-
vajuće Plaža nije uređena i ima lokalno značenje.
Kada se izgradi cijelo područje biti će 380 ležaja.
Prostor iznad uvale Prklog i planiranog turističko razvojnog područja „Prklog 1“
pruža dodatne mogućnosti za razvoj turizma, a izgradnja turističko razvojnog
područja „Prklog 2“ učinila bi dodatan pozitivan pomak u ponudi turističko-
rekreacijskih sadržaja, te u distribuciji turističkog opterećenja u razdoblju glavne
turističke sezone s Rapca na druge, također turistički atraktivne lokacije.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
131
6. PREPORUKE I MJERE ZA PRIMJENU STUDIJE PRIHVATNIH KAPACITETA
Analiza 'uskih grla' ili ograničenja rasta turističkog prometa u Gradu Labinu pokazala je da se
ona odnose isključivo na promjenljive faktore prihvatnog kapaciteta, dok nepromjenljivi faktori
daljnji rast i razvoj za sada ne ograničavaju. U ovom poglavlju se stoga daju okvirne ekspertne
preporuke za uklanjanje prepoznatih ograničenja rasta turističkog prometa u razdoblju glavne
turističke sezone.
Pod pretpostavkom uklanjanja ili barem znatnijeg ublažavanja negativnih utjecaja 'uskih grla'
na razvojne potencijale pojedinih turističkih zona Grada Labina daje se i ekspertna ocjena
mogućeg rasta turističkog prometa u vrhu turističke sezone u odnosu na sadašnje stanje u
srednjoročnom razdoblju. Pri tome, rast turizma u pred i posezoni, kao i u ostalim mjesecima,
može biti i znatno veći.
Konačno, procijenjene vrijednosti rasta turizma u sezoni stavljene su u odnos prema
planiranim, ali još nerealiziranim ugostiteljsko - turističkim zonama (TRP „Prklog 1“ i „Prklog
2“), odnosno u njima planiranim komercijalnim smještajnim kapacitetima prema važećem
prostornom planu.
Ograničenja daljnjeg rasta turističkog prometa u razdoblju glavne turističke sezone najvećim
dijelom odnose na organizaciju prometa i prometnu infrastrukturu, na komunalnu infrastrukturu
te na nedostatak radne snage, zbog čega je pozornost u nastavku uglavnom usmjerena na ta
područja. Uz otklanjanje nedostataka vezanih na ta tri područja ističe se i potreba za
integralnim upravljanjem turističkom destinacijom kao preduvjetom istodobnog rješavanja
osnovnih problema, ali i boljom percepcijom destinacije od strane turista.
To uključuje i organizirano upravljanje kvalitetom u turističkim destinacijama, u kojem se
posebna pozornost posvećuje dostupnosti turističkih atrakcija te turističkoj mobilnosti
unutar i izvan destinacije. Naime, zadovoljstvo turista destinacijom ne proizlazi samo iz
turističke ponude destinacije, već i iz više drugih elemenata kao što su sigurnost,
gostoljubivost lokalnog stanovništva, čistoća destinacije, uređenost okoliša, kvaliteta
zraka, informacijska opremljenost i slično.
Unapređenje kvalitete turističke destinacije je stoga temelj udovoljavanju suvremenim
turističkim potrebama, osiguranju održivosti turističkog razvitka destinacije te osiguranju
dugoročne konkurentnosti destinacije na turističkom tržištu.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
132
6.1. GRAD LABIN
Kako bi se mogle izraditi preporuke i smjernice prethodno je potrebno dati kratki
pregled izazova i potencijala razvoja turizma na području Grada Labina.
Tijekom svoje dinamične povijesti razvoja turizma na području Grada Labina
mijenjani su oblici turizma ali i prostorni oblici turizma. Dok je razvoj turizma prije
50-tak godina bio baziran na hotelskom smještaju, danas podaci govore u korist
apartmana i vila.
TABLICA 6.1 IZAZOVI I POTENCIJALI RAZVOJA TURIZMA U GRADU LABINU
Izazovi u razvoju turizma Potencijali za razvoj turizma
Rast turističkog prometa koja na nekim lokacijama može poprimiti masovni karakter i iritaciju doživljaja
Tradicija turizma
Izražena sezonalnost Tradicija u planiranju tehničke infrastrukture
U vrijeme vrhunca turističke sezone u Rapcu – javlja stupanj iritacije od turizma među lokalnom stanovništvu
Uspostava cjelogodišnjeg turizma nužna za ekonomsku stabilnost dionika u turizmu
Koncentracija turizma Unaprjeđenje cestovnog prometa
Nedovoljna koordinacija svih dionika u turizmu Izgradnja zaobilaznice Labina
Neadekvatno riješen javni promet (nedostatak češćih autobusnih linija)
Prostorna distribucija turizma na cijelom području Grada Labina
Relativno slaba spoznaja o “opasnostima” turizma Edukacija sektorskih dionika i lokalnog stanovništva o vrijednostima prostornog identiteta
Daljnje povećanje turističkog prometa u vrijeme vrhunca turističkog prometa dovodi do zabrinjavajućeg stupnja opterećenja infrastrukture
Smjernice za organizirani i održivi daljnji razvoj turizma u Labinu bile bi sljedeće:
Preporuča se izrada prostorno planske dokumentacije koja bi se bazirala na
aktualnim prostornim, turističkim i okolišnim pokazateljima.
U razdoblju glavne turističke sezone preporuča se uvođenje više
stimulativnih mjera koje bi trebale omogućiti veće korištenja javnog prijevoza
za stanovnike Labina i turiste. Mjere mogu biti sljedeće: davanje prednosti
gradskim autobusima, veći broj linija i češći slijedovi autobusa, zamjena
starih autobusa novijim, prema mogućnostima, ekološkim vozilima (npr. na
prirodni plin) i slično.
Poželjno je i dodatno stimuliranje korištenja javnog prijevoza od strane turista
kroz jednostavan način prodaje karata, ponudu dnevnih i višednevnih karata
i mogućnost kombiniranog korištenja javnog prijevoza i posjeta muzejima te
drugim atrakcijama.
Na lokacijama gdje to GUP i/ili UPU omogućuje potrebno je izgraditi
parkirališta, odnosno garaže, čime bi se znatno ublažio problem parkiranja u
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
133
središtu Labina (posebno u Starom gradu) tijekom vrhunca turističke sezone
i smanjio nepotrebni promet koji nastaje prilikom traženja slobodnih parkirnih
mjesta. Preporuča se i cjenovno rangiranje parkiranja (tarifne zone) kako bi
se višom cijenom parkiranja i na taj način donekle rasteretio središnji dio
grada.
Iskustva pokazuju da se prometna potražnja u užem centru grada znatno
smanjuje kad postoji dovoljan broj parkirališnih mjesta, jer se smanjuje broj
nepotrebnih vožnji zbog traženja slobodnog parkirališnog mjesta.
Osim toga unapređenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza treba
ostvarivati boljim korištenjem postojeće prijevozne ponude uz pomoć
modernih tehnologija za upravljanje prometom, tzv. inteligentnih transportnih
sustava (ITS). Korištenje ITS-a potiče i Europska komisija kroz uspostavu
Stručne skupine za ITS za urbana područja već 2010. godine.
Ističu se smjernice za implementaciju triju ključnih aplikacija urbanih ITS-a
(informacije o putovanjima, upravljanje prometom i cijene voznih karata). Ovi
se sustavi temelje na visoko propusnoj komunikacijskoj mreži, uređajima za
video nadzor, prometnim senzorima, izmjenjivim prometnim panelima,
uređajima za kontrolu prometnih svjetala u stvarnom vremenu i sl.
Gradska uprava Labina među prioritetne akcije treba uvrstiti rješavanje
problema komunalne infrastrukture, u prvom redu dodatnog širenja
kanalizacijske mreže i višim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, te
osigurati dodatne izvore u opskrbi vodom i električnom energijom. Tu se prije
svega misli na privlačenje sredstava iz EU fondova za unapređenje
komunalne infrastrukture te na intenzivnije korištenje obnovljivih oblika
energije, osobito sunčeve energije.
Uspješno rješavanje problema prikupljanja i zbrinjavanja otpada preporuča
se iskoristiti za stvaranje imidža ekološkog grada kroz atraktivne, i u blizini
svih ključnih prometnih i turističkih lokacija, prisutne moderne posude za
odvojeno prikupljanje otpada.
Kao i na drugim turističkim mjestima RH u Labinu je prisutan problem
nedostatka radne snage uzrokovan već dugo zatvorenim industrijskim
sadržajima, i nepovoljnom dobno strukturom stanovništva, što se preporuča
rješavati aktivnom populacijskom politikom na razini mjesne samouprave.
Određeni oblici te politike već su prisutni diljem Hrvatske kroz olakšanje
doseljavanja, ponudu atraktivnih radnih mjesta, razne oblike pomoći
obiteljima s malom djecom, beneficirane transportne troškove i sl.
Pod pretpostavkom rješavanja ključnih infrastrukturnih problema, boljeg korištenja
razvojnih potencijala Grada Labina te kvalitetnog upravljanja destinacijom,
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
134
povećanje broja turista u Labinu u srednjoročnom razdoblju u vrhu turističke sezone
moglo bi se povećati i do 50% u odnosu na sadašnje stanje.
Izgradnjom planiranih ugostiteljsko-turističkih zona (TRP), ukupan bi se kapacitet u
hotelskim i sličnim oblicima smještaja povećao u odnosu na današnje stanje gotovo
2 puta.
Obzirom na dosadašnji rast turizma na području grada Labina, proizlazi da bi
postojeći prihvatni kapacitet turizma Grada Labina nakon rješavanja ključnih
infrastrukturnih problema mogao brzo biti osjetno premašen.
6.2. RABAC
Kao i na području grada Labina, za područje Rapca promet predstavlja glavni
ograničavajući faktor razvoja. Najkritičniji dio je komunikacija Labin – Rabac,
uključujući i pristup središtu Rapca (rivi), koja zbog ekstremno velikih gužvi u
razdoblju glavne turističke sezone bitno smanjuje zadovoljstvo posjetitelja i građana
Rabca.
Glavni prometni problem u Rabcu je problem parkiranja koji je zbog
konfiguracije terena prilično teško riješiti novim parkirališnim površinama
(možda mjestimičnim nasipavanjem mora i izgradnjom manjih parkirališnih
površina), ali bi glavninu problema parkiranja trebalo rješavati izgradnjom
javnih parkirnih objekata (garaža, montažnih parkirnih objekata ili parkirnih
zgrada).
Izgradnju javnih parkirnih objekata treba pratiti uklanjanje vozila s ulica u
središtu Rapca i na glavnim prometnicama, čime bi se smanjio prometni
pritisak i podigla kvaliteta života lokalnog stanovništva i turista.
Prilikom izbora lokacija garažnih objekata i parkirališta treba voditi računa o
dostupnosti s prometnice Labin - Rabac kako bi se smanjio pritisak na
neadekvatne lokalne prometnice u uvjetima nemogućnosti njihovog
proširivanja.
Rješavanju prometnih problema bitno bi doprinijela poboljšanja vezana uz
javni prijevoz na relaciji Labin – Rabac, budući je to puno lakše riješiti nego
čekati rješavanje unapređenja cestovne infrastrukture. Tu je važno uvesti
manje moderne autobuse s čestim polascima i kružnom rutom kretanja kroz
Rabac s dovoljno stajališta, kako bi svaka atrakcija i turistički sadržaj u Rabcu
bili u zoni 5 minutnog pješačenja.
Najistaknutiji komunalni problem je nedovršenost kanalizacijskog sustava,
zbog čega se u prioritetne akcije svrstava spajanje svih kućanstava na
kanalizacijsku mrežu i uređenje prethodnog tretmana otpadnih voda kod
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
135
glavnog podvodnog ispusta.
Iako je problem preizgrađenosti i neprimjerene gradnje nemoguće riješiti,
daljnji rast broja stambenih objekata (apartmana) i njihovo širenje
dogradnjom trebalo bi destimulirati mjerama koje bi poduzela jedinica lokalne
samouprave.
Valjalo bi razmisliti i o poticajima za dizanje kvalitete smještajne ponude u
privatnim objektima smještaja kako bi se postupno mijenjala struktura turista
(prema višoj platežnoj moći), što uključuje vanjski izgled objekata i okolnog
prostora.
Za ublažavanje problema prevelike koncentracije turista i dnevnih izletnika u
užem priobalnom području i nedostatka plažnih kapaciteta preporuča se
stvaranje novih atraktivnih sadržaja podalje od obale, posebice sportskih
terena, adrenalinskih parkova i raznolikih zabavnih sadržaja.
Mjesna samouprava trebala bi se aktivnije uključiti i u unapređenje okoliša
kroz dodatno uređenje obalnih šetnica, pješačkih zona, pločnika, hortikulture
i slično.
Uz pretpostavku realizacije planiranih prometnih zahvata i izmještanje nepotrebnih
sadržaja iz središnje gradske zone na rivi ili u njezinoj blizini, ekspertno se
procjenjuje da bi Rabac mogao povećati broj turista za oko 20%, ali pretežito na
trenutno turistički manje opterećenom rubnim dijelovima Rabca.
Kao i u Labinu, i ovdje se takav razvoj može ocijeniti poželjnim jer hoteli (3.894
kreveta) i slični objekti te kampovi (2.034 kreveta) 2017. godine čine skoro 50%
ukupno raspoloživih kreveta u komercijalnim smještajnim objektima, dok se nešto
više od 50% ukupnog smještaja odnosi na smještaj u privatnom smještaju, čiji broj
usprkos i sada znatnom udjelu, i dalje raste.
6.3. PRKLOG 1 i PRKLOG 2
Navedene turističko rekreacijska područja kada se izgrade i stave u funkciju
predstavljati će dodatni pozitivan pomak u distribuciji turističkog opterećenja iz
naselja Rabac u širi prostor Grada Labina, te ponuditi dodatne kvalitetne turističko
rekreacijske sadržaje. U tom smislu trebalo bi posebnu pažnju posvetiti sljedećem:
Postojeće stanje prometnica u široj zoni obuhvata TRP Prklog 1 i Prklog 2
predstavlja glavni ograničavajući faktor razvoja tih zona. Najkritičniji dio je
cestovna komunikacija Labin – Duga Luka (LC-50156), te je prilikom
izgradnje navedenih turističkih zona potrebno istu temeljito rekonstruirati.
Preduvjet izgradnje navedenih turističkih zona je suvremeno rješavanje
problema komunalne infrastrukture, u prvom redu kanalizacijske mreže s
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
136
visokim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, te osiguranje potrebnih
kapaciteta u opskrbi vodom i električnom energijom.
Prilikom rekonstrukcije prometnice potrebno je voditi računa o imovinsko-
pravnim odnosima duž cijele trase (proširenje profila kolnika na standardne
vrijednosti za tu kategoriju lokalne ceste, zajedno s pješačkim nogostupom i
ugibalištima za stajališta vozila javnog prijevoza).
Smještajne objekte (hotele) u tim zonama trebalo bi graditi po standardima
visoke kvalitete smještajne ponude kako bi se privukli turisti više platežne
moći, a istu pažnju trebalo bi posvetiti vanjskom izgledu objekata, kao i
uređenju okolnog prostora.
Budući se radi o zaštićenom krajobrazu potrebno je ograničiti gradnju uz
morsku obalu za područje Prklog 1 osim za funkcije neposredno povezane
uz more i morsku obalu (plaža, sportsko-rekreacijski sadržaji, pomorske
građevine s pripadajućim građevinama, uređajima i instalacijama za otvorenu
morsku luku za javni promet lokalnog značaja).
Površine za sport i rekreaciju čine su glavni sadržaji zone izletničke rekreacije
u zaštićenom krajoliku uvale Prklog, a ugostiteljske i rekreacijske sadržaje na
tom prostoru dozvoljeno graditi samo sukladno uvjetima iz važećeg
prostornog plana, prema posebnim uvjetima zaštite te zakonima koji
obrađuju područje zaštite prirode.
Građevine ugostiteljske namjene posebnog oblika (izletnička, kupališna
ponuda) moguće je smještati u zaštićenom obalnom pojasu prema Stručnoj
podlozi dijela zaštićenog krajobraza područja uvale Prklog. Objekte treba
graditi kao privremene građevine maksimalne površine 40 m2, s pristupom s
pješačkog puta i za maksimalno 30 izletničkih mjesta.
Smještaj izletničkog kampa također je predviđen unutar sportsko
rekreacijskog centra Prklog.
Možemo zaključiti da se turizam na području Grada Labina odvija u svim naseljima
ali kritične „prostorne cjeline“ su:
• naselje Rabac,
• stara gradska jezgra Labina, te
• nova područja ugostiteljsko-turističke namjene (Prklog 1 i Prklog 2).
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
137
7. VREMENSKI RASPORED AKTIVNOSTI
Studija je rezultirala preporukama i mjerama te bi te bi određene preporuke trebalo
realizirati kako bi se ostvarila ideja održivog razvoja turizma i prihvatnih kapaciteta.
Cjelina studije ovisit će o više vrsta projekata, ali i različitim dionicima te prihvaćanju
njihove odgovornosti. Kako ne postoji unaprijed definiran najbolji način podjele
projekta u određene radne cjeline, važno je samo ispuniti tri uvjeta:
prvi uvjet su aktivnosti prihvatljive za financiranje,
drugi da odabrani način raspodjele posla u cjeline odgovara provedbi
održivog razvoja turizma koji osigurava učinkovito upravljanje, nadzor i
uspješnu provedbu.
treći uvjet svakako je usklađenje različitih aktivnosti svih dionika.
Pitanje vremenskog rasporeda aktivnosti za provedbu prihvatnog kapaciteta Grada
Labina najviše ovisi o spremnosti svih dionika i usklađenje interesa različitih dionika,
odnosno onih koji su direktno i onih koji su indirektno uključeni i onih koji nemaju
nikakve koristi od turizma.
Kako ne postoje točni i mjerljivi dinamični podatci (broj zaposlenih u turizmu po
naseljima) preporuča se praćenje kvantitativnih podataka – točne površine
koncesija, broj ležaja, broj apartmana, i sl. kako za cijeli Grad tako i po naseljima.
Kao „gorući“ problem u vrijeme vrhunca turističke sezone u Gradu Labinu svakako
je promet u kretanju i u mirovanju. Navedeni problem uz izradu prethodnih analiza
svakako je moguće relativno brzo realizirati u kratkom vremenskom razdoblju od
maksimalno 1 - 2 godine. Poboljšanje javnog prijevoza na relaciji Rabac – Labin i
obrnuto također je moguće riješiti u kratkoročnom planu – maksimalno 1 godina.
Tu se nameće planirana izgradnja žičare Labin – Rabac te izgradnja zaobilaznice
Labina dugoročniji projekt koji traži osiguranje financijskih sredstava te su njihove
realizacije sigurno provedive u srednjoročnom planu 5 - 10 godina.
U srednjoročni plan svakako ulazi i realizacija uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda koji je potrebno riješiti zajedno sa općinom Raša.
Vezano uz planiranje prihvatnih kapaciteta, kao motiv dolaska, svakako je
aktiviranje industrijskog nasljeđa Labina i Raše te njihovo aktiviranje moguće u
srednjoročnom planu do 5 godina.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
138
8. ZAKLJUČAK
Grad Labin, poznat je kao grad s dugogodišnjom rudarskom tradicijom, ali se isto
tako može pohvaliti i gotovo više od pedeset godišnjim organiziranim obavljanjem
turističke djelatnosti, prvenstveno u obližnjem mjestu Rabac. Kako je turizam od
velikog značaja za gradski proračun, a donosi i osjetne prihode lokalnom
stanovništvu, turizam bi se trebao organizirati i oblikovati na način da bude
dugoročno održiv za lokalno stanovništvo i sve goste koji u njega dolaze na odmor
i rekreaciju.
U današnje vrijeme turizam predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih aktivnosti
Grada Labina, što je prvenstveno uvjetovano kvalitetnom turističkom resursnom
osnovom, ugodnom sredozemnom klimom, mnoštvom kulturnih zbivanja te
zavidnom turističkom tradicijom. Unutar resursne osnove osobito se ističu
razvedena obala, atraktivne prirodne plaže i čisto more, te kulturno - povijesna
baština s nekoliko zaštićenih lokaliteta.
Razvoj turizma bio je otežan je i zbog činjenice da je vrlo teško spojiti industriju i
razvoj održivog turizma, tako da destinacija na raspolaganju ima mnogo
neiskorištenih resursa koje valja turistički valorizirati i čiji potencijal nije maksimalno
iskorišten.
Grad Labin opredijelio se za daljnji rast turizma na svom području, i to ne samo
izvan turističke sezone nego i u glavnoj turističkoj sezoni, na što ukazuju planirane
turističko-ugostiteljske zone u Prostornom planu Grada, a za sada nema naznaka
ni da bi se ograničio daljnji rast privatnog smještaja.
Niz raznih elemenata određuje turistički održivi prihvatni kapacitet nekog prostora.
Neki od tih elemenata su uglavnom nepromjenjivi, kao što su prostorni resursi,
duljina obale ili klima, a drugi su promjenjivi, primjerice, komunalna i prometna
infrastruktura, raspoloživa stručna radna snaga i slično.
Rast broja turista, međutim, ima osim pozitivnih i pojavu nekih negativnih učinaka,
pa je održiv rast i razvoj turizma sve više u fokusu javnosti. Turistički razvoj koji za
cilj ima prvenstveno postizanja što većih financijskih rezultata, što je bilo temeljno
obilježje masovnog turizma do devedesetih godina prošlog stoljeća, nije se obazirao
na svoje negativne posljedice koje su se postupno pokazivale na društvenom,
sociološkom, prostornom, ekološkom, te onda posljedično i na ekonomskom planu.
Stoga se sve češće postavlja pitanje koliko iznosi maksimalni broj turista u glavnoj
turističkoj sezoni koji istovremeno borave na određenom području, a da se ne
umanjuje atraktivnost turističkog proizvoda i pozitivne financijske učinke turističkih
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
139
aktivnosti, te da minimizira svoj negativni utjecaj na prirodni i kulturni okoliš, ili
narušavanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
S obzirom na složenost prostora Grada Labina procjena održivog prihvatnog
kapaciteta u ovoj Studiji rađena je na razini četiri različita turističkih područja Grada
Labina: za Rabac, grad Labin, TRP „Prklog 1“ i TRP „Prklog 2“. Procjena prihvatnog
kapaciteta temeljena je na podacima prikupljenim iz postojećih i dostupnih izvora,
neposredno ili posebnim obradama, na provedenim istraživanjima i analizama.
U ovoj Studiji se problem održivog prihvatnog kapaciteta analizirao kroz
prepoznavanje „uskih grla“ u turističkoj destinaciji tijekom glavne turističke sezone
(odvijanje prometa i problematika parkiranja, opskrba električnom energijom,
vodoopskrba, zbrinjavanje otpadnih voda, prikupljanje i zbrinjavanjem otpada,
veličinom i kvalitetom plažnog prostora, društvenim aspektima pritiska turista na
lokalnu zajednicu i slično), koja onemogućuju daljnji rast turističkog prometa na istoj
kvalitativnoj razini u destinaciji u određenom vremenu, uvažavajući sadašnje stanje
turističkog proizvoda, postojeće infrastrukturne tehnologije i upravljanje.
Naime, nužno je utvrditi do koje granice rasta turističkog prometa to mogu podržati
komunalna i prometna infrastruktura te lokalno stanovništvo, a ukoliko ne mogu, je
li moguće određenim aktivnostima unapređenja ponude otkloniti ta „uska grla“, i to
samo u slučaju da nepromjenjivi okolišni resursi omogućuju daljnji rast i razvoj
turizma. Pritom je ključno utvrditi mogući rast turističkog prometa u vrhu glavne
turističke sezone, odnosno u mjesecima srpnju i kolovozu, kada je pritisak na
prostor najveći.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da prostor Grada Labina, kao nepromjenjivi
element za definiranje prihvatnog kapaciteta, omogućuje znatno veći turistički
promet nego što je to danas. Ograničavajući čimbenik daljnjeg rasta turističke
aktivnosti u Gradu Labinu su promjenjivi elementi prihvatnog kapaciteta, prije svega
prometna i komunalna infrastruktura, koja nije odgovarajuće pratila ni razvojne
potrebe domaćeg stanovništva, a turistička potražnja je te probleme samo još
dodatno potencirala.
Glavni problem čine raspoloživi kapaciteti prometne infrastrukture, odnosno
nedovoljna propusna moć prometnica u razdobljima vršnog prometnog opterećenja,
i nedostatak površina za parkiranje, zbog čega su česte gužve u prometu, što
negativno utječe na zadovoljstvo turista, a još više lokalnih stanovnika. Uz to,
nezadovoljavajuća je i kvaliteta javnog gradskog i prigradskog prijevoza, posebno
na relaciji Labin – Rabac, čijim bi se rješavanjem relativno brzo i jednostavno znatno
umanjili drugi prometni problemi koji danas dominiraju.
Razvoj turizma na području Grada Labina dodatno je opterećen i industrijskim
postrojenjima koja se nalaze u široj zoni područja promatranja. Bez obzira na
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
140
pomake i inicijative od strane industrije, okoliš destinacije je ipak pod izravnim
opterećenjem toksičnih elemenata koji nastaju kao posljedica proizvodnje električne
energije iz ugljena u Plominskom zaljevu, tvornice cementa u Koromačnu, tvornice
vapna u Raši, te tvornice kamene vune u Podpićnu, čime je, uz svo drugo
ugrožavanje okoliša, na više mjesta narušen i vizualni integritet prostora.
Međutim, uz pretpostavku rješavanja uskih grla u prometu i komunalnoj infrastrukturi
potencijali za daljnji rast i razvoj turizma u glavnoj turističkoj sezoni postoje u svim
naseljima Grada Labina, temeljenog na očuvanju prirodnih ljepota vezanih uz odmor
na plažama i uživanu u čistom moru, zaštitom prirodnih resursa i biološke
raznolikosti prostora, kulturne baštine, identiteta zajednice, poticanju ekološke
učinkovitosti, te kvalitetnijeg suživotu lokalne zajednice i posjetitelja.
Vezano u mogućnost izgradnje turističkih zona TRP „Prklog 1“ i TRP „Prklog 2“ koje su prema Planu smještene unutar zaštićenog krajobraza, a lokacija omogućuje lijep pogled i prekrasnu prirodnu plažu, predlaže se realizaciju planiranih sportsko-rekreacijskih i hotelskih kapaciteta na obje lokacije, uvažavajući Prostorni plan Istarske županije i Prostorni plan uređenja Grada Labina. Realizacija ovih područja predstavljati će pomak u (re)distribuciji turističkog opterećenja iz Rapca u širi atraktivni prostor Grada Labina te osjetno proširenje ponude turističko sportsko-rekreacijskih sadržaja. Prilikom realizacije navedenih područja potrebno je posebno voditi računa o vrijednostima prostora kao i zaštićenom krajobrazu.
Vezano uz tipologiju smještajnih objekata modernog turističkog kompleksa visoke kategorije, koncipiranih po načelu održivog razvoja i niske gustoće korištenja, uz hotele moguća je izgradnja i vila kao najekskluzivnijih hotelskih smještajnih jedinica.
Budući da bi već ove (2018.) godine broj turista u vrhu turističke sezone trebao
dosegnuti rekorde, a time na području Rapca i vjerojatno gornju granicu održivosti,
hitno je potrebno započeti s rješavanjem uočenih problema.
Svrha ove Studije nije zaustavljanje turističkog razvoja na području Grada Labina,
nego jasno ukazivanje na to da postoje ograničenja tog razvoja, koja bi ako se ne
riješe u doglednom razdoblju, mogla rezultirati uskoro puno većim problemima u
glavnoj turističkoj sezoni. Ti bi problemi mogli imati neželjene posljedice na turističke
dolaske u budućnosti, kvalitetu turističkog proizvoda, a time na dulji rok i na turističku
potrošnju te prihode od turizma.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
141
9. LITERATURA
1. Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016.), Institut za turizam, Ministarstvo turizma.
2. Državni zavod za statistiku RH, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
3. E-visitor
4. Grad Labin, www.labin.hr
5. International Cultural Tourism Charter, Managing Tourism at Places of Heritage Significance, ICOMOS, 1999.
6. Istarska županija, www.istra-istria.hr
7. Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora (2009. godina), Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske.
8. LAG »ISTOČNA ISTRA« - LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA DO 2014. GODINE. Institut za poljoprivredu i turizam – Poreč, 2013. godine.
9. Lokalna akcijska grupa „Istočna Istra“, interni dokumenti.
10. Lokalna akcijska grupa „Istočna Istra“, Projektne ideje.
11. McIntyre, G. (1993), Sustainable Tourism Development: Guide for Local Planners, World Tourism Organization, Madrid.
12. Naselje Rabac, www.labin-rabac.hr
13. Općina Kršan, www.krsan.hr
14. Općina Sv. Nedelja, www.sv-nedelja.hr
15. Plan ukupnog razvoja Općine Sveta Nedelja, 2008.
16. PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA 2014.-2020.
17. Projekt ukupnog razvoja Grada Labina, 2008.
18. Prostorni plan Istarske županije, 2002., („Službene novine Istarske županije“ br. 02/02; 01/05; 04/05; 10/08; 07/10; 13/12).
19. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE. Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula. “Službene novine Istarske županije“ br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16.
20. Prostorni plan uređenja Grada Labina („Službene novine Grada Labina“ 15/04., 4/05., 17/05. i 9/11.).
21. Prostorni plan uređenja Općine Pićan („Službene novine Općine Pićan“ broj 10/2005. i 9/2009.).
22. Rabac, Turistički vodič, 1975.
STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA GRADA LABINA
142
23. Regionalni prostorni plan Istre, 1969., Urbanistički institut SR Hrvatske
24. Stare razglednice Rabca
25. Strategija prostornog razvoja (2017.) Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja; Hrvatski zavod za prostorni razvoj.
26. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA LABINA 2016 – 2020. Finalni dokument. Grad Labin, Labin 2016. godine.
27. Strategija razvoja Općine Raša, 2003.
28. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske (2013.), Ministarstvo turizma.
29. Teritorijalna agenda Europske unije, Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi 2020, http://www.mgipu.hr/doc/Prostorno/TeritorijalnaKohezija/Teritorijalna_agenda_EU_2020.pdf
30. The Burra Charter: Charter for Places of Cultural Significance, 1984., 1999.
31. TZ Labin – Rabac; http://www.rabac-labin.com/hr/4-turisticka-zajednica
32. UNWTO (1981), Saturation of Tourist Destinations: Report of the Secretary General, World Tourism Organisation, Madrid.
33. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA LABINA I PRESIKE. Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2015. godine
34. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA RABAC. Jurcon projekt, Zagreb, 2015.
35. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA LABINA. Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ZAGREB, 2011. godine.
36. Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013., Pula, 2011.Prostorni plan uređenja Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ broj 12/2011.).