Fakultet za saobraćaj i komunikacijeVertikalni transport

Liftovi sa čeličnom užadi

Predmetni profesor: Studenti:Prof.dr.Abdulah Ahmić Smajkan Ajdin, Hasanović Minela, Dizdar Muamer, Hodžić Irma, Korić Lemana

• Otisov patent je zasigurno unio jednu novu dimenziju u transport, te dotadašnjem isključivo horizontalnom obliku odvijanja transporta dodao i vertikalnu mogućnost transporta roba i putnika. To je saobraćaju kao tehnologiji i neizbježnom faktoru u svim sferama života otvorilo nove vidike i nova polja za naučna istraživanja i ispitivanja, te je pod svoje grane saobraćaj uvrstio i vertikalni transport i učinio ga važnom granom koja se po mnogo čemu razlikuje od ostalih saobraćajnih grana.

• Vertikalni transport služi za prevoz ljudi, ali isto tako i za prenos odnosno transpot tereta, ali se obraća pažnja prevozu ljudi i mogućnostima koji daje ovaj vid transporta po tom pitanju. Osnova vertikalnog transporta je lift i oni su nam svima poznati i svaki dan se susrećemo sa njima te nam ne izgledaju zahtjevni i kompleksni uređaji. Naravno liftovi i nisu toliko kompleksni uređaji, ali ipak zahtijevaju određeni odnos i brigu od strane ljudi, osoba koji ga koriste i kojima služi svakodnevno.

• Jedan od dužnosti prema liftovima jeste redovno pregledanje, održavanje i servisivanje.

• Pregled lifta i njegovo održavanje i servisivanje je posao koji treba obavljati što je moguće češće i redovnije, dok se atestiranje lifta vrši i prije i poslije njegove izgradnje.

• Dijelovi i elementi lifta se moraju ispitati prije ugradnje i na osnovu dobijenih teoretskih parametara i pokazatelja dobićemo jasnu sliku i ocjenu lifta, te informaciju i dozvolu za puštanje lifta u svoju funkciju.

PODJELA LIFTOVA

ČELIČNA UŽAD

VRSTE ČELIČNIH UŽADI

ZAVOJNA UŽAD

Ovo je najjednostavnija vrsta užadi koja se sastoji od jedne centralne žice i šest ili više okolnih žica jednakog prečnika uvrnutih oko centralne žice, u jednoj ili više slojeva Najčešće konstukcije su: 1x3; 1x7; 1x12; 1x19; 1x25;1x35; sa upotrebom u automobilskoj industriji.

OBIČNA UŽAD

Bitna odlika ovih užadi je da se u njihovom sastavu nalazi smo jedna dimenzija žice, a samo uže je sastavljeno od 6 ili 8 strukova.

Najčešće konstukcije su: 6x7; 6x19; 6x37; 6x12; 6x14; Upotrebljavaju se u mašinskoj i građevinskoj industriji, ribarstvu, šumarstvu itd.

SPECIJALNA UŽAD

• Pod nosivošću lifta podrazumijeva se težina tereta ili ljudi koji se premještaju.

• Kod osobnih liftova nosivost se kreće od 250kg do 1500kg, pri brzinama kretnja od 0,5 do 1,5m/s.

• U specijalnim slucajevima brzina je i do 6m/s.

• Nosivost teretnih liftova najčešće je do 5000kg a brzina kretanja od 0,15 do 1m/s.

1. POGONSKI UREĐAJ

2. KABINA

3. NOSEĆA UŽAD

4. PROTIVTEG

5. VOĐICE KABINE

Na gornjem nosaču ramu kabine (a) pričvršćena je konzola sa rukavcem (b) pokojoj se pomjera čahura (c). Rukavci čahure (d) preko poluga (e) vezani su za traverzu (f) koja je ovješena na uže (g). Prekidanjem užeta, čahura (c)se pod dejstvom opruge (h) spušta niz konzolu (b) iokreće poluge (k) oko osovina (m) čiji se ležaji nalaze u ramu kabine. Zajedno sa osovinama (m)okreću se ekscentri (n) i zaklinju konstrukciju kabine u vođice (p). Da bi se izbjegle neugodnostina kabinama lifta ugrađuju se i regulatori brzine koji registriraju svako povećanje brzine kabine lifta i ne dozvoljavaju da ono pređe 40% od.

Svi liftovi moraju biti opremljeni automatskom aparaturom koja dozvoljava otvaranje vrata na oknu lifta samo onda kada je kabina lifta u pravilnom položaju.

Specijalni kontakti omogućavaju da se pogonski uređaj aktivira samo onda kada su vrata okna dobro zatvorena.

ZA ŠTA SLUŽI KOMPENZACIONI UREĐAJ?

• Ovi uređaji služe da se kompenzira nepravilno prenošenje težine pri vuči lifta. Pri većoj visini dizanja, imamo uvijek i težinu tereta čeličnih užadi.

• Izbacivanje ovakvog negativnog uticaja pri vuči lifta možemo izvršiti pomoću dva načina i to:

• Vezivanje ispod kabine i kontratega istim brojem i istim prečnikom čeličnih užadi,

• Vezivanje ispod kabine i kontratega čeličnim lancem koji je izrađen od karika a kroz njega povučen kanap od kudelje.

• Kod kompenzacionog uređaja postoji zatezni uređaj koji može biti izrađen sa jednom ili dvije užetnjače.

KOMPENZACIONI UREĐAJI

• U samom uređaju nalazi se zatezni uređaj koji zateže donju čeličnu užad i drži ih pod stalnim „naponom“ (napon zatezanja). Oklop (2) uređaja je izrađen od čeličnih profila i limova, a teg od livenog gvožđa i zatvoren zaštitnim limom (3), koji štiti da neki predmet ne padne na užad i ovalne kanale te tako izazove moguće zaglavljivanje i ispadanje čelične užadi. Užetnjača (4) se obrće slobodno posredstvom kretanja čelične užadi, a posredstvom napona od zatezanja dolazi do podizanja užetnjače do odgovarajuće visine. U ovom sklopu postoji i kontrolni kontakt sa letvom (5) koji prekida struju linije upravljanja ako se čelična užad olabave ili prekinu.

KAKO SE POSTIŽE RJEŠENJE VJEŠANJA KABINE I KONTRATEGA LIFTA?

RJEŠENJE VJEŠANJA KABINE I KONTRATEGA

Vuča kabine može se ostvariti na dva nivoa:

• Preko doboša,

• Preko frikcione veze.

Preko doboša:

To je prvi dinamički pogonski uređaj liftova i isti se i do danas zadržao u primjeni. U ovakvom slučaju nemamo klizanje čeličnog užeta koje se oko njega namotava pri spuštanju ili podizanju tereta. Vuču tereta ostvarujemo sa ili bez kontratega.

Dužina doboša zavisi od: visine dizanja kabine, brzine dizanja, broja i prečnika užadi.Doboš treba da je izrađen isključivo od livenog gvožđa. Vođenje čeličnog užeta ostvaruje se pomoću zavojnih žljebova, lijevi i desni žljeb (pošto liftovi moraju imati najmanje dva užeta).

Pričvršćivanje čeličnog užeta za doboš se vrši tako što se pri livenju u zidu doboša ostavljaju sa strane otvori koji služe za vezivanje kroja čeličnog užeta za doboš, koje se može izvesti na više načina. Npr. preko klema, kraj užeta se provuče kroz naznačeni otvor na dobošu a zatim se u taj otvor stavlja određeni klin.Pogonski doboš ima svoje pozitivne i negativne karakteristike.

Preko frikcione veze: To je ustvari pogonska užetnjača sa klinastim

kanalima koja se izrađuje od livenog gvožđa. Broj klinastih kanala je u zavisnosti od broja

užadi (najmanji broj mora biti Zmin = 2) Veličina i oblik kanala zavise od nosivosti lifta

i od specijalnog pritiska između užeta i klinastog kanala.

Klinasti kanali nesmiju biti grubo obrađeni, tj. obrada mora biti fina.

Prečnik užetnjače zavisi od brzine vožnje kabine i od prečnika čeličnog užeta, a šina od broja užadi i njihovog prečnika.

PREDNOSTI SA LAKŠOM KABINOM

• Kada se govori o težini kabine, onda se podrazumjeva težina kabine + težina cjelokupne čelične konstrukcije, tj. težina rama kabine je u zavisnosti od opterećenja koje mora da nosi kao i od njegovog raspona.

• Kako je težina kontratega u zavisnosti od zbira težine kabine i težine rama kabine to se njegova težina sukcesivno povećava.Težina kontratega može se smanjivati i za 40 % od standardne težine. Ovakvim rješenjem se postiže sljedeće:

• niža cijena eksplatacionih dijelova lifta,• jeftiniji transport,• primjena betonskih tegova.

• Da bi dobili bolju vuču, broj žljebova na pogonskoj užetnjači kao i na pomoćnoj poveća se dva puta. Čelična užad se obavijaju jedanput oko pogonske a zatim oko pomoćne užetnjače, potom se krajevi čeličnog užeta vezuju za kabinu i za kontrateg (Na osnovu ovoga obuhvatni ugao povećan je za 1800).

• Ovakvo se rješenje najčešće primjenjuje kod expresnih liftova, gdje imamo najveće dinamičko opterećenje.

• Kada se vrši ispitivanje ispravnosti vuče lifta potrebno je voditi računa o klizanju užadi. Ovo klizanje zavisi od dinamičkog udara, koji se javlja pri obrtanju pogonske užetnjače kao i zbog konstrukcije klinastih kanala. Dozvoljeno klizanje užadi između klinastih kanala pri jednom ciklusu, uzima se od 2-10 mm.

Najpopularniji dizajn lifta je lift sa čeličnim užadima. Kod ove vrste liftova, kabina lifta se podiže i spušta uz pomoć čeličnih užadi. Užad su spojena sa kabinom lifta, i prebačena preko kotura koji se nalazi na vrhu postrojenja. Na slici 8 je prikazan lift sa čeličnim užadima.Kotur je povezan sa elektromotorom. Kada se elektromotor uključi, sa jedne strane on podiže lift, dok sa druge strane on spušta lift.Kod liftova koji ne posjeduju zupčanik elektromotor rotira kotur direktno. Kod liftova koji posjeduju zupčanik,elektromotor pokreće (rotira) kolut preko reda zupčanika.Treba kazati da su kotur, elektromotor i sistem za kontrolu lifta smješteni u mašinskoj kućici. Užad koja podižu lift sa druge strane vezana su za kontra-teg.Kontra-teg je iste težine kao kabina lifta kada je ona popunjena 40% njenog prostora.

Drugim riječima kazano, kada je kabina lifta ispunjena 40%, tada su kontra-teg i kabina lifta u ravnoteži (u balansu). Balans održava skoro pa konstan nivo potencijalne energije u sistemu. Koristeći potencijalnu energiju u kabini lifta (puštajući ju pri tome da se spusti do dna), stvara se potencijalna energija u kontrategu (kontrateg se podiže do vrha). Isti proces se ponavlja pri kretanju lifta na gore. I lift i kontrateg kližu, odnosno vođeni su po vođicama koje se nalaze sa strane. Vođice omogućavaju liftu i kontrategu kretanje gore-dole, a također služe kao sigurnosni mehanizam za zaustavljanje lifta. Liftovi sa čeličnim užadima višestruko su upotrebljiviji i efikasniji od hidrauličnih liftova.Uz to, oni poseduju i više sigurnosnih mehanizama.

Dijelovi lifta:1 – sistem za kontrolu2 – elektromotor 3 – kotur 4 – kontrateg 5 – vođice

ŠTA SU TO SPOROHODNI LIFTOVI,GDJE SE KORISTE?

RAZNI VIDOVI LIFTOVA SPOROHODNI LIFTOVI

• U ovu grupu spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost, brzine V < 1,0 m/sec. Grade se sa: jednom brzinom vožnje, dvije brzine vožnje i sa pogonskom mašinom sa uređajima za finu regulaciju

• Kod ovih liftova dolazi do nepravilnog pristajanja kabine u stanici sa +/- 100 mm što onemogućava pravilno odbravljivanje prilaznih vlada voznog okna i iziskuje duže prilazne zaštitne limove kod pragova prilaznih vrata.

• Oprema ovih liftova je u zavisnosti od: namjene, broja uključaka, brzine vožnje.

• Namjena zavisi od svrhe kojoj lift služi: kao osobni ili teretni; mjesta upotrebe: stambene zgrade, ustanove, robne kuće, hoteli....

• Brzina vožnje različita je kod ovih liftova i zavisi od namjene i upotrebe istih.

• Pogonski elektromotori mogu biti sa jednom grupom pari polova, tj. sa jednim brojem obrtaja ili sa dvije grupe pari polova koji daju dva broja obrtaja n1 i n2 .

• Elektromotori sa dvije grupe polova:

• Ovi dvobrzinski elektromotori daju automatsku finu regulaciju promjene brzine pri pristajanju kabine u stanicu, te tada imamo lift sa dvije brzine – za fino pristajanje.

• Asinhroni elektromotori sa prstenovima:

• Kod ovih motora broj obrtaja reguliše se preko otpornika. Oni se izrađuju 3-4 stepena ukopčanja.

• Pogonske mašine sa dodatnom mašinom za finu regulaciju pristajanja:

• Ove mašine imaju pomoćnu mašinu, mikro uređaj ili pomoćni uređaj sa kvačilom.

• Sastoji se iz sljedećih elemenata: • Pogonski elektromotor za brzinu vožnje kabine,• Pomoćna mašina (mikro-reduktor),• Kvačilo,• Glavni pogonski elektromotor,• Kočni uređaj,• Pogonska mašina-reduktor,• Elektromagnet za ukopčavanje kvačila,• Pogonska užetnjača i• Frem.

• Pogonske mašine sa uređajem za fino pristajanje se vrlo prikladne za male brzine vožnje, do V > 1,0 m/sec ako je pogonski elektromotor jednobrzinski. Kod većih brzina, sa pogonskim elektromotorom sa dvije grupe polova P1 i P2, ovaj uređaj se također upotrebljava i onda liftovski uređaj radi sa tri brzine (V1,V2,V3).

• Ovi uređaji imaju veliku primjenu kod teretnih liftova za apsolutno finu nivelaciju, recimo kod liftova koji utovaraju i istovaraju velike terete preko vagona i sl.

KOJA SU TO PREPORUČLJIVA UBRZANJA I USPORENJA LIFTA?

Preporučljiva ubrzanja i usporenja lifta

• Mala ubrzanja su nepovoljna, pošto se tako znatno smanjuje kapacitet transporta lifta. To znači da su poželjna velika ubrzanja ali i takvo pokretanje ima svoje nedostatke:

• Negativan uticaj na organizam putnika,• Suviše klizanja čeličnih užadi po klinastim

kanalima pogonske užetnjače (brzo trošenje frikcione veze užetnjače i užadi),

• Izaziva dinamičke udare kod rotacionih elemenata pogonske mašine i smanjuje im vijek trajanja.

ŠTA JE TO POLURAZLIKA?

Tačnost zaustavljanja kabine u stanici i način za njegovo postizanje

• Veličina usporenja pri kočenju zavisi ne samo od kočnog momenta nego i od veličine tereta koji se nalazi u kabini kao i smjera kretanja kabine. Naime, kabina sa teretom usporava se brže kada ide na gore a sporije u istom smjeru kretanja bez tereta, i obratno.

• Tačnost zaustavljanja kabine naziva se polurazlika kočnih putanja kabine pri njenom kretanju u jednom smjeru sa teretom i bez njega.

• Zaustavnu brzinu možemo izvesti na dva načina, i to:

1.sistemom sa električnom regulacijom i

2.sistemom sa mehaničkom regulacijom.

ŠTA SU TO BRZOHODNI LIFTOVI I GDJE SE KORISTE?SISTEM VARD LEONARD!

• Ovi liftovi idu brzinom do V < 2,0 m/sec. Po pogonskoj struji ovi se liftovi dijele na:

• 1. Liftovi sa pogonom na naizmjeničnu struju:

• Sa dvobrzinskim elektromotorom,

• Sa sistemom pogona – kaskadna veza,

• Sa sistemom pogona – Dynatron,

• Sa sistemom regulacije pristajanja – Ziehl-Rapid.

BRZOHODNI LIFTOVI 

2. Liftovi sa pogonom na istosmjernu struju:

Sistem - Vard-Leonard.

Ovo rješenje radi se sa pogonskom mašinom koja je izrađena kao pužasti reduktor i sa

direktnom vučom. U sastavu ovog pogona nalazi se generatoska grupa sa pomoćnim uređajem koji stvaraju istosmjernu struju koja napaja preko sklopki za odgovarajući program rada pogonski elektromotor istosmjerne struje.

 

Sistem za podešavanje finog pristajanja pomoću naprave Ziehl-Rapid:

• Ova naprava se upotrebljava kako kod sporohodnih tako i kod brzohodnih liftova.

•  • To znači da ima primjenu i kod elektromotora

sa:• konstantnim brojem obrtaja (n = const.) –

sa jednom grupom polova i sa dvije grupe,• broja obrtaja n1 / n2 sa dvije grupe polova.• Problem kod liftova predstavlja usporenje i

pristajanje pri raznim opterećenjem kabine, kao i pri kretanju kabine nagore i nadole.

TAC – sistem:

• Za veće brzine ovaj sistem je upotrebljiv, ali pošto radi na pužni prenosnik, veće brzine se izbjegavaju.

• ima sljedeće elemente:• pužni reduktor klasičnog tipa, sa postavljenim pužom

ispod pužnog kola i sa svim ostalim elementima koji čine sklop pogonske mašine,

• pogonski motor koji radi kao asinhroni trofazni elektromotor sa dvije grupe polova, tj. sa dva broja obrtaja motora,

• otkočni uređaj koji radi na istosmjernu struju,• tahodinamo istosmjerne struje koji je vezan preko

prenosnika za pogonsku mašinu,• upravljačka grupa za finu regulaciju kretanja lifta.

• Kod visokih zgrada u kojima se zahtjeva veća brzina vožnje V > 2 m/sec, koriste se pogonske mašine bez pužnog reduktora, tj. pogonska mašina sa direktnom vučom. Brzina vožnje kabine kreće se i preko V > 6 m/sec.

EXPRESNI LIFTOVI 

POGONSKA MAŠINA

Postoji više tipova pogonskih mašina sa direktnom vučom. Kočni uređaj se nalazi u unutarnjem livenom dijelu kočnog kola i pogonske užetnjače (7), kočni magnet (3) koji se nalazi na svom postolju i vezan je za stub ležišta (4) radi na istosmjernu struju i vrši otkočivanje preko kinematskog rješenja poluge (5) sa ostalim polugama. Opruge za kočenje se sabijaju a kočne poluge sa kočnim papučama (8) se lučno pomjeraju i poništavaju silu kočenja.

• Kočno kolo sa pogonskom užetnjačom se tada slobodno okreće. U sastavu expres lifta nalazi se pogonska elektro-grupa koja napaja istosmjernom strujom pogonsku mašinu.

• Pogonske mašine sa direktnom vučom projektovane su tako da u svom sklopu imaju pogonski elektromotor koji radi na istosmjernu struju. Na istoj osovini rotora elektromotora nalazi se kočno kolo kao i vučna užetnjača.

• Glavne karakteristike pogonske mašine sa direktnim prenosom su:

• veliki stepen iskorištenja, • periferna brzina rotora je takva da u odnosu na gustinu

struje daje mogućnost da u datom momentu dobije rezervnu snagu,

• može da radi po programu brzine pri različitim uslovima opterećenja.

• Pogonske mašine rade sa dva konstruktivna rješenja:

• rotor obrće pogonsku užetnjaču,

• rotor stoji a stator se obrće zajedno sa pogonskom užetnjačom.

• Pogonski elektromotor radi na istosmjernu struju, obrće stator (1) na kome se nalazi prsten sa obrađenim klinastim kanalima za čelično uže, a to predstavlja pogonsku užetnjaču (2), pogonski napon istosmjerne struje dobija kroz šuplju glavnu osovinu (3) koja se ne obrće i koja je klinovima (4) osigurana protiv obrtanja. Kočni uređaj radi sa elektromagnetnom kočnicom (5) za istosmjernu struju. Kočne papuče (6) vrše kočenje po unutrašnjem dobošu (7). Kinematika kočenja se izvodi preko zglobova i poluga, potiskivanjem preko opruga (8) koje su oslonjene na postolje ležišta (9). Cijeli sistem je riješen jer je oslonjen u dvije tačke (9) i (10), gdje je pogonska užetnjača postavljena blizu glavnog nosača (9). Pogonska mašina je sa svoja dva ležišta (9) i (10) postavljena na čelične nosače i to kao varena konstrukcija.

POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (STATOR OBRĆE POGONSKU

UŽETNJAČU)

POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (ROTOR OBRĆE POGONSKU

UŽETNJAČU)

• Mašinska kućica se izrađuje u dva sprata, a u pogodnim slučajevima na jedna sprat. U gornjem dijelu mašinske kućice nalazi se pogonska mašina sa elektro-grupom i kopirnim uređajem a u donjem dijelu se nalaze pomoćna užetnjača i regulator brzine. A u voznom oknu imamo normalnu liftovsku opremu.

POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (ROTOR OBRĆE POGONSKU

UŽETNJAČU)FUNKCIONISANJEKada liftovsko postrojenje miruje i kada se da signal

spoljnom pozivu sa neke stanice, motor za pokretanje generatora istosmjerne struje vrši rad u prvoj fazi a vrata kabine i spoljna vrata se otvaraju. Dok se vrata još otvaraju automatski asinhroni motor za pokretanje generatora se prikopčava i tada se motor obrće. Tada generator može da ostvari napon za vučni motor.

Putnik ulazi u kabinu i pritisne dugme na registar kutiji za željenu stanicu i kabina kreće sa zadatkom da se dobije što manje polazno ubrzanje. Kada se polja motora i generatora sigurno uključe, kočnica počinje da se odkačuje uz postepeno dejstvo. Zatim se brzina automatski kontrolira i održava na njenoj normalnoj vrijednosti, neovisno od opterećenja u kabini.

POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (ROTOR OBRĆE POGONSKU

UŽETNJAČU)

MAŠINE I APARATI

Tranzitronski pogon se sastoji od:• motor za dizanje,• generator,• pogonski motor obrtne struje,• budilica,• tahometarski dinamo,• mjerač tereta.

BRZINE• Pošto brzohodna dizalica pri vožnji na

kraćem odstojanju ne može da postigne svoju nominalnu brzinu, kod tranzi-tronika su predviđene i brzine koje su prilagođene odstojanjima između spratova. Pomoću predbirača dizalica pamti dokle treba da vozi i bira pogodne brzine. Npr. brzi liftovi (V = 3 m/sec) dobijaju tri brzine: prvu za jednospratnu brzinu, drugu za dvospratnu i treću za vožnju na tri i više spratova.

MOTOR ZA DIZANJE Kao motor za dizanje služi mašina istosmjerne

struje. Da bi mogla da daje veliki obrtni moment potrebno je da se pobudi do dozvoljene granice. Dozvoljeno odstupanje je +/- 5 %.

 GENERATOR Generator ima dva polja. Glavno polje napaja se od

strane magnetnog pojačivača. Struja u ovom polju teče u jednom smjeru. U slučaju potrebe da bi napon postao negativan suprotno polje pobuđuje se konstantnom strujom suprotno glavnom polju.

BUDILICA Specijalni uslovi koji postoje za pogon dizalica

zahtijevaju se od budilice. Brzo postizanje pogonskog napona pri uključivanju i konstantnog održavanja pogonskog napona. Iz tog razloga se kao budilica primjenjuje obična paralelna mašina.

TAHOMETARSKI DINAMOTo je mali generator istosmjerne struje koji daje

napon proporcionalnoj brzini lifta. Magnetno polje se stvara permanentnim magnetom. Pokretanje se izvodi motorom za dizanje preko pogonskog točka

KOČNICA Kočnica radi sa kočionim magnetom.

CENTRIFUGALNI PREKIDAČZa kontrolu kočenja u krajnjim stanicama primjenjuje

se sistem dvostrukog centrifugalnog prekidača, tj. dva sistema trostrukog centrifugalnog prekidača. On reaguje kod povećanja broja obrtaja od 10 %. Pogon se izvodi preko prenosnika sa remenom od motora za dizanje. Ukoliko iz bilo kojeg razloga vremenski hod zataji otvara se sigurnosni kontakt i blokira upravljanje.

MREŽAOvo prebacivanje sadrži elemente za zatvaranje jednog

stabilizovanog napona za željene vrijednosti maximalne brzine, brzine pristajanja i brzine puzanja. Ove brzine se reguliraju potenciometrom. Potenciometar se sastoji od kolektora sa kliznim prstenovima na čijem su obimu sa prednje strane uletovani otpornici.

Preko četkica potenciometru se dovodi stabilizirani konstantni napon iz mreže. Željeni napon se između četkica određuje pomjeranjem. Napajanje dolazi iz mreže preko transformatora.

MAGNETNI POJAČIVAČOn ima zadatak da male snage date od tranzitorskog pojačivača

pojača da se njima može napajati glavno generatosrko polje. Napajanje magnetnog pojačivača dolazi iz mreže naizmjenične struje bilo direktno ili preko auto transformatora. Usmjerivači koji su stavljeni naprijed i pozadi služe za ispravljanje naizmjenične struje.

MAŠINE I APARATI• Tranzitronski liftovski pogon sastoji se od:• motor za dizanje,• generator,• pogonski motor obrtne struje,• budilica,• tahometarski dinamo,• filter za obrtanje polova,• elektronska sklopka koja sadrži kompenzacionu mrežu,• elektronski sklop koji sadrži 9 odštampanih šaltovanja,• predajnik željene vrijednosti,• predpojačivač,• modulator,• pojačivač snage,• jedinica za ograničenje struje,• regulaciona mreža,• ispravljački uređaj,• stabilizacioni uređaj i• otporna mreža.

NAČIN FUNKCIONISANJA• Pogonski motor obrtne struje sa konstantnim

brojem obrtaja pokreće generator i budilicu. Zatvaranjem kontakata dovodi se napon budilice na njegovu nominalnu vrijednost.

• Oba generatorska polja se pomoću kontakta priključuju na izvore napona. Čim se kočnica otvori oslobađa se mala vrijednost potrebna za podizanje.

• Usporavanje se na uobičajeni način izaziva od strane liftovskog upravljačkog sistema. Komanda usporenja isključuje relej čime se potreban napon, a time i brzina lifta, smanjuje konstantnim usporenjem do postizanja potrebne vrijednosti za pristajanje.

Brzine

• Veličine brzina se mogu podesiti pomoću potenciometra.

Motor za dizanje

• Kao motor za dizanje služi mašina istosmjerne struje koja se pobuđuje. Da bi mogla da daje veliki obrtni moment potrebno je da se pobudi do dozvoljene granice zagrijavanja.

Generator

• Generator ima dva namotaja polja. Glavno polje napaja se od strane pojačivača napona koji u ovom polju struju može da usporava u jednom pravcu. Da bi napon postao negativan suprotno polje pobuđuje se strujom suprotno glavnom polju.

ELEKTRONSKI UREĐAJ• Elektronski uređaj sastoji se od dva elektronska

sklopa: • elektronski sklop VEA,• elektronski sklop VFE.

Elektronski sklop VEA• Ovaj sklop sadrži 9 odštampanih šaltovanja i to:• predajnik željene vrijednosti,• pojačivač istosmjerne struje,• modulator,• pojačivač snage,• jedinica za ograničenje struje,• mreža otpornika,• ispravljački uređaj,• uređaj za stabilizaciju i• mreža otpornika.

POGONSKA MAŠINA SA DIREKTNOM VUČOM (STATOR OBRĆE POGONSKU

UŽETNJAČU)• Pogonski elektromotor radi na

istosmjernu struju, obrće stator (1) na kome se nalazi prsten sa obrađenim klinastim kanalima za čelično uže, a to predstavlja pogonsku užetnjaču (2), pogonski napon istosmjerne struje dobija kroz šuplju glavnu osovinu (3) koja se ne obrće i koja je klinovima (4) osigurana protiv obrtanja.

• Kočni uređaj radi sa elektromagnetnom kočnicom (5) za istosmjernu struju. Kočne papuče (6) vrše kočenje po unutrašnjem dobošu (7).

• Kinematika kočenja se izvodi preko zglobova i poluga, potiskivanjem preko opruga (8) koje su oslonjene na postolje ležišta (9).

• Cijeli sistem je riješen jer je oslonjen u dvije tačke (9) i (10), gdje je pogonska užetnjača postavljena blizu glavnog nosača (9). Pogonska mašina je sa svoja dva ležišta (9) i (10) postavljena na čelične nosače i to kao varena konstrukcija.

Na slici prikazana je pogonska mašina.

Pitanja:

1. Koje vidove sigurnosnih sistema kod liftova imamo?

2. Od strane kojeg uređaja se aktiviraju SS?

3. Sa koliko užadi se grade liftovi?

4. Šta se dešava u slučaju pucanja jednog ili više užadi?

• Liftovi se grade sa nekoliko sigurnosnih sistema.

• Prvi su ustvari sama čelična užad, koja mogu držati kabinu i kontrateg.

• Liftovi imaju između 4 i 8 užadi, tako da u slučaju pucanja jednog, ostali drže lift.

• U slučaju da sva užad popucaju ili skliznu sa kotura, lift bi pao na dno nekontrolisanom brzinom.

• Zbog toga, liftovi sa užadima imaju ugrađen kočioni sistem, koji zahvata vođicu i zaustavlja lift.

• Sigurnosni sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u slučaju da se lift kreće veoma brzo.

• SS kod liftova uglavnom se postavljaju oko kotura, na vrhu lifta

• Uže regulatora je prebačeno preko kotura i još jednog kotura koji se nalazi na dnu.

• Uže je također povezano sa kabinom i ono se kreće kad lift ide gore-dole.

• Sa ubrzavanjem kabine, ubrzava i regulator.

• Kotur je opremljen sa dvije “metalne ruke” koje rotiraju na zavrtnjima i postavljene su tako da se mogu lahko kretati naprijed-nazad.

• Kod ovog sistema je upotrebljena centrifugalna sila uslijed povećanja obtnog momenta.

• Jednostavno, rotirajući u ovoj poziciji, nazubljeni krajevi metalnih ruku, zahvatiće kotur.

• Na ovaj način, regulator se zaustavlja.

• Lift također posjeduje elektromagnetne kočnice koje se ukjlučuju kada lift stane (prikazano na prethodnom videu).

• Liftovi pored ovog posjeduju i AKS (automatski kočioni sistem) koji je smješten na vrhu i dnu.

• Ukoliko lift krene preko dozvoljenih granica gore ili dole, kočnice ga zaustavljaju.

• Ako sve ovo ne uspije zaustaviti lift i on nastavi padati ka dnu, preostaje još jedno sigurnosno rješenje koje će vjerovatno spasiti putnike.

• To je sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom ispunjen uljem).

• Ovaj uređaj je od izuzetne koristi za lift.

Pitanja1. Od kakvih vlakana se mogu praviti užad?

2. Zbog čega se preporučuje redovna kontrola i održavanje užadi?

3. Koji je najjednostavniji način provjeravanja količine maziva na užetu?

4. Na koji način se obavlja premazivanje užadi? Koje je najoptimilanije vrijeme za tu radnju?

• Redovno održavanje i kontrola je veoma važna za vijek trajanja liftova, a samim time utiče i na troškove, koji mogu biti veliki ukoliko dođe do zapuštanja, odnosno, ako nema pravovremene kontrole lifta.

• Jezgra užadi liftova mogu biti napravljena od prirodnih i vještačkih vlakana i obično u procesu prozivodnje dobiju (budu premazana) određenu količinu maziva.

• Nova užad su čvrsta, s dosta maziva, ali vremenom, svakodnevnom upotrebom lifta, užad postaju suha i nesigurna. Razlog tome je što količina maziva koja se nalazila u jezgru, nije dovoljna za čitav životni vijek lifta. Mazivo se troši, užad se suše i to direktno utiče na rizik pucanja užeta.

• Zbog navedenih činjenica, preporučljivo je da se obavlja povremeno premazivanje užadi, što produžava vijek, obezbjeđuje normalan i siguran rad lifta. Premazivanje se može vršiti u određenim vremenskim periodima (npr. svakih 6 mjeseci, svakih 25.000 uključivanja lifta i sl.)

• Provjeravanje količine maziva se može vršiti na razne načine, a jedan od najjednostavnijih je prelaženje bijelom krpom po užetu i ukoliko na krpi ostane trag od maziva, to govori da se uže ne treba još premazivati.

• Užad se mažu valjkom, četkicom ili sprejom u slučaju kraćih užadi. Mazivo se treba nanijeti ravnomjerno po užetu. Nakon toga treba obaviti nekoliko vožnji od najniže do najviše tačke, izvršiti još jednom kontrolu, i popraviti nedostatke.

• Najpovoljnije vrijeme za ovu radnju su hladnija jutra, jer ako je vanjska temperatura velika mazivo nam može prebrzo ispariti.

• Važnost redovnog održavanja i premazivanja užadi u liftovima se najviše ogleda u sprečavanju hrđe. Ukoliko hrđa jednom zahvati uže, premazivanje može samo za određeno vrijeme produžiti trajanje, ali je mijenjanje užeta neminovno.

• Maziva trebaju biti kvalitetna, dobrog viskoziteta i moraju se koristiti maziva koja su isključivo namijenjena za užad liftova.

 • Liftovi su postali nezaobilazna naprava u svim

modernim višespratnim zgradama. Nauka o vertikalnom transportu je novijeg datuma, a nije u potpunosti uspostavljena veza izmedju arhitekture i transporta u zgradama. Tako se dešava da u nekim zgradama ugrađeni liftovi neodgovaraju u potpunosti svojoj namjeni. Analiza je pokazala da čak ni u zemljama visokog tehničkog standarda ovaj problem nije sasvim riješen.Ukoliko se vratimo unazad u istoriju, i podsjetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve do danas, uočljivo je da su postignuta velika tehnološka dostignuća u njegovom usavršavanju.

• Unapređenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili bučni i nesigurni, bez sigurnosnih mehanizama. Danas, su to mašine sa nečujnim motorima, velikih brzina kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje smo već spomenuli u seminarskom radu. Liftovi,danas predstavljaju nezaobilazne mašine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta. Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve više neophodni. Iz toga proizilazi i potreba za njihovim usavršavanjem još više. U ovom trenutku, primjenjuju se najnovije tehnologije u pogledu računara i komunikacija na sve aspekta globalnih servisa.

• Ukoliko uzmemo period, od konstrukcije prvog lifta do danas, i vidimo koliki je napredak postignut, možemo zamisliti kada prođe isti taj period, koliko će liftovi u budućnosti napredovati i kako će izgledati. Ipak, nastavit će se konstruisati proizvodi koji će nositi ljude u budućnost.