ISO 9000:2008Oblasti sistema koja su predmet predavanja su:4. Sistem upravljanja kvalitetom 5. Odgovornost rukovodsta 6. Upravljanje resursima 7. Realizacija proizvoda8. Mijerenja, analize i poboljavanja

4. Sistem upravljanja kvalitetom 4.1.Opti zahtjeviOrganizacija mora da uspotavi, dokumentuje, primjenjuje i odrava sistem upravljanja kvalitetom i da stalno poboljava njegovu efikasnost u skladu sa zahtijevima ovog meunarodnog standarda.Organizacija mora da: identifikuje procese neophodne za sistem upravljanja kvalitetom i da ih primjenjuje u cijeloj organizaciji, odredi redoslijed izvoenja i meusobnog dijelovanja tih procesa,

odredi metode da izvoenje ovih procesa i upravljanje njima bude efikasno, osigura raspoloivost resusa (sredstava) i informacija neophodnih za podrku izvoenju i praenju ovih procesa, prati procese, mjeri i analizira njihove performanse i primjenjuje mjere potrebne za ostvarivanje planiranih rezultata i stalno poboljanje ovih procesa. (8.1 + 8.2.3.)

4.2 Zahtijevi koji se odnose na dokumentaciju 4.2.1 Opte odrebe

Dokumentacija sistema upravljanja kvalitetom mora da sadri: dokumentovane izjave o politici kvaliteta i ciljevima kvaliteta, poslovnik o kvalitetu, dokumentovane procedure koje zahtijeva ovaj meunarodni standard, dokumente potrebne organizaciji da osigura efektivno planiranje i izvoenje svojih procesa kao i upravljanje njima i zapise o kvalitetu koje zahtijeva ovaj meunarodni standard.

4.2.2. Poslovnik o kvalitetuOrganizacija mora da ustanovi i odrava poslovnik o kvalitetu,koji obuhvata:predmet i podruje primjene opis postupaka imeusobne veze izmeu procesa sistema upravljanja kvalitetom.

4.2.3 Upravljanje dokumentacijom obuhvata:pregled skladnosti izmeu izdavanja i odobrenja, pregled dopune i ponovna odobrenja, prepoznavanje statusa revizije i promjena,osiguranje da se u upotrebi nalaze samo vaei dokumenti sa zadnjim izdavanjem, osiguranje da su dokumenti itljivi i lako prepoznatljivi,prepoznavanje i nadzor nad podjelom vanjskih dokumenata iosiguranje da je sprijeena namjerna upotreba zastarjelih dokumenata i njihovo oznaavanje.

4.2.4 Upravljanje zapisima o kvaliteti . Mora se uspostaviti dokumentovana procedura, kojom se definie upravljanje potrebno za: identifikaciju, skladitenje/uvanje, zatitu od oteenja, pretraivanje, vrijeme uvanja i odbacivanje zapisa.

5. Odgovornost rukovodsta firme

5.1 Obaveze i dijelovanje rukovodstva Najvie rukovodstvo mora imati dokaze o svojim obavezama i djelovanju na razvoju i primjeni sistema upravljanja kvalitetom i na stalnom poboljavanju njegove efiktivnosti time to:informie organizaciju o vanosti ispunjavanja zahtijeva korisnika, kao i zahtijeva propisa i drugih normativnih dokumenata, uspostavlja politiku kvaliteta osigurava da su utvreni ciljevi kvaliteta , sprovdi preispitivanja i osigurava raspoloivost resursa .

5.2 Usmjerenost prema kupcu Najvie rukovodstvo mora da osigura, da se utvruju i ispunjavaju zahtijvi kupca i poveava njegovo zadovoljstvo (7.2.1. + 8.2.1.) 5.3 Politika kvalitetaNajvie rukovodstvo mora da obezbijedi da politika kvaliteta: odgovara svrsi organizacije, sadri opredijeljenost da se ispunjavaju zahtijevi i poboljava efektivnost sistema upravljanja kvalitetom , daje okvir za utvrivanje i preispitivanje ciljeva kvaliteta, bude saoptena i objanjena svima u organizaciji i bude preispitivana da bi stalno bila realna

5.4 Planiranje

5.4.1 Ciljevi kvaliteta Ciljevi kvaliteta moraju biti: mjerljivi i usklaeni sa politikom kvaliteta.

5.4.2 Planiranje sistema upravljanja kvalitetom od strane najvieg rukovodstvaNajvie rukovodstvo mora da obezbijedi da se: planira sistem upravljanja kvalitetom, da bi se ispunili njegovi zahtjevi kao i ciljevi kvalitete i odrava cijelovitost sistema upravljanja kvalitetom, kada se u njemu deavaju izmjene.

5.5 Odgovornosti, ovlatenja i komuniciranje

5.5.1 Odgovornosti i ovlatenja Najvie rukovodstvo mora osigurati da se odgovornosti i ovlatenja definiu i saopte u organizaciji. 5.5.2 Predstavnik rukovodstva za kvalitet (PRK) Najvie rukovodstvo mora da imenuje jednog lana rukovodstva koji,bez obzira na svoje druge odgovornosti, mora preuzeti odgovornost i ovlatenje koje obuhvata: obezbijeivanje procesa potrebnih za utvrivanje, primjenu i odravanje sistema upravljanja kvalitetom, izvjetavanje najvieg rukovodstva o dijelotvornosti sistema upravljanja kvalitetom i o svim potrebama za poboljanjem i osiguravanje stvaranja svijesti o zahtijevima korisnika na svim nivoima u organizaciji.

5.5.3. Interne komunikacije Najvie rukovodstvo mora da osigura da se uspostave odgovarajui procesi komuniciranja unutar organizacije i i da se ostvaruje komuniciranje, koje se odnosi na efikasnost sistema upravljanja kvalitetom.

5.6. Preispitivanje od strane rukovodstva

5.6.1 Opte odredbe

Najvie rukovodstvo mora da u planiranim intervalima preispituje sistem upravljanja kvalitetom da bi se obezbijedila njegova stalna usklaenost, adekvatnost i efektivnost.

Ovo preispitivanje mora da obuhvati procijenjene mogunosti za poboljanje i potrebu za izmjenama u sistemu upravljanja kvalitetom, ukljuujui politiku i ciljeve kvaliteta . Zapisi o preispitivanju od stane rukovodstva moraju se odravati.(vidi 4.2.4.).

5.6.2 Ulazni elementi preispitivanja Moraju da sadre informacije o: rezultatima provijera, reagovanjima korisnika/kupaca, performansama procesa i usaglaenosti proizvoda , statusu preventivnih i korektivnih mijera, dodatnim mijerama proisteklim iz predhodnih preispitivanjana od strane rukovodstva , izmijenama koje bi mogle uticati na sistem upravljanja kvalitetom i preporukama za poboljanja.

5.6.3 Izlazni elementi preispitivanja Moraju da sadre odluke i mijere koje se odnose na: poboljavanje efektivnosti sistema upravljanja kvalitetom i njegovih procesa, poboljavanje proizvoda u vezi sa zahtijevima kupaca/korisnika i potrebne resurse.

6. Upravljanje resursima

6.1.Obezijeivanje resursa Organizacija mora da definie i obezbijedi resurse potrebne za: primijenu i odravanje sistema upravljanja kvalitetom i stalno poboljavanje njegove efektivnosti i poveavanje zadovoljstva kupaca ispunjavanjem njihovih zahtijeva. 6.2. Ljudski resursi

6.2.1. Opte odredbe Osoblje, koje obavlja poslove koji utiu na kvalitet proizvoda, mora da bude osposobljeno u pogledu obrazovanja, obuke, znanja i iskustva.

6.2.2.Osposobljenost,svijest i obuka Organizacija mora da: definie potrebu za osposobljenost osoblja, koje obavlja poslove koji utiu na kvalitet proizvoda, obezbijedi obuku ili preduzme druge mijere da se zadovolje ove potrebe, ocjenjuje efikasnosti preduzetih mijera, osigura da zaposleni budu svijesni vanosti svojih aktivnosti i naina na koji oni doprinose ostvarivanju ciljeva kvaliteta i odrava odgovarajue zapise o obrazovanju ,obuci, znanju i iskustvu.

6.3 Infrastruktura Organizacija mora da definie, obezbijedi i odrava infrastrukturu, potrebnu za postizanje usaglaenosti sa zahtijevima standarda.Infrastruktura obuvata gdje je to primijenljivo: zgrade, radni prostor i pripadajuu opremu, procesnu opremu( hardver i softver) i usluge podrke (npr.transportne ili komunikacijske usluge)

6.4 Radna sredinaOrganizacija mora da definie i sprovodi sistem upravljanja radnom sredinom, potrebnom da bi se postigla usaglaenost sa zahtijevima proizvoda.

7 . Realizacija proizvoda

7.1 Planiranje realizacije proizvoda Pri planiranju procesa realizacije proizvoda, organizacija mora da utvrdi slijedee: ciljeve kvaliteta i zahtjeve za proizvod obezbijedi procese za odreeni proizvod sa potrebnom dokumentacijom kao i resursima, zahtijevane aktivnosti verifikacije, validacije, praenja, kontrolisanja i ispitivanja koji su specifini za dati proizvod, kao i kriterije za prihvatanje proizvoda i odgovrajue dokaze/zapise o ispunjenjima zahtjeva za proizvod.(4.2.4.)

7.2 Procesi koji se odnose na kupce

7.2.1 Utvrivanje zahtijeva koji se odnose na proizvod Organizacija mora da utvrdi: zahtijeve koje je specificirao korisnik, ukljuujui i zahtijeve za aktivnosti isporuke i aktivnosti poslije isporuke, zahtijeve koje korisnik nije iskazao, ali koji su neophodni za specificiranu ili namijeravanu upotrebu, kada je poznata, zahtijeve propisa i drugih normativnih dokumenata , koji se odnose na proizvod i sve dodatne zahijeve koje utvrdi organijacija.

7.2.2. Preispitivanje zahtijeva koji se odnose na proizvod Organizacija mora da preispita zahtijeve koji se odnose na proizvod ( npr. dostav1janje ponuda, prihvatanje ugovora ili narudbi, prihvatanje izmijena u ugovorima ili narudbama) i mora da osigura:

da zahtijevi za proizvod budu definisani; da se razrijee zahtijevi iz ugovora ili narudbe, koji se razlikuju od onih koji su prethodno bili iskazani i da organizacija ima mogunosti da ispuni definisane zahtijeve. Moraju se odravati zapisi o rezultatima ovog preispitivanja i mijerama koje proistiu iz preispitivanja (vidjeti 4.2.4).

Kada doe do izmjene zahtijeva za proizvod, organizacija mora da osigura da odgovarajui dokumenti budu izmijenjeni i da je odgovarajue osoblje upoznato sa izmijenjenim zahtijevima.

7.2.3 Komuniciranje sa korisnicima Organizacija mora da utvuje i primijenjuje efikasna rijeenja za komuniciranje sa korisnicima u vezi sa:informacijama o proizvodu; upitima, ugovorima ili postupanjem sa narudbama, ukljuujui i izmijene i povratnim informacijama od korisnika, ukljuujui i njihove albe.

7.3. Projektovanje i razvoj

7.3.1 Planiranje projektovanja i razvoja Za vrijeme planiranja projektovanja i razvoja organizacija mora da utvrdi:faze projektovanja i razvoja; odgovarajue aktivnosti preispitivanja, verifikacije i validacije za svaku fazu projektovanja i razvoja i odgovornosti i ovlaenja za projektovanje i razvoj.

7.3.2 Ulazni elementi projektovanja i razvoja Moraju se utvrditi ulazni elementi, koji se odnose na zahtijeve za proizvod i odravati zapisi (videti 4.2.4.) Oni moraju obuhvatati: funkcionalne zahtijeve i zahtijeve za osobinama proizvoda odgovarajue zahtijeve propisa i drugih normativnih dokumenata; gdje je primjenljivo, informacije dobijene na osnovu prethodnih slinih projekata i ostale zahtijeve bitne za projektovanje i razvoj. Zahtijevi moraju biti kompletni, nedvosmisleni i ne smiju biti u suprotnosti jedan sa drugim.

7.3.3 Izlazni elementi projektovanja i razvoja Izlazni elementi projektovanja i razvoja moraju da: ispune ulazne zahtijeve projektovanja i razvoja; obezbijede odgovarajue informacije za nabavku, proizvodnju i pruanje usluga; sadre ili se pozivaju na kriterijume prihvatanja proizvoda i specificiraju karakteristike proizvoda, bitne za njegovo bezbijedno i pravilno koritenje.

7.3.4 Preispitivanje projektovanja i razvoja U odgovarajuim fazama,mora da se obavlja sistematsko preispitivanje projektovanja i razvoja, u skladu sa planiranim postavkama da bi se:vrjednovala mogunost rezultata projektovanja i razvoja, da ispunjavaju zahteve i identifikovali svi problemi i predloile neophodne mijere za njihovo rijeavanje. Meu uesnicirna takvih preispitivanja moraju da budu predstavnici funkcija kojih se tiu faze projektovanja i razvoja, koji se preispituju. Moraju se odravati zapisi o preispitivanju i o svim neophodnim mijerama.

7.3.5. Verifikacija projektovanja i razvoja Verifikacija mora da se obavlja u skladu sa planiranim postavkama kako bi se obezbijedilo da izlazni elementi projektovanja i razvoja izpunjavaju njihove ulazne elemente. Moraju se odravati zapisi o verifikaciji i o svim neophodnim mijerama.

7.3.6 Validacija projektovanja i razvoja Validacija projektovanja i razvoja mora da se obavi u skladu sa planiranim postavkama da bi se obezbijedilo da rezultirajui proizvod moe da ispuni zahtijeve za specificiranu namijenjenu upotrebu ili primjenu, kada je poznata. Kada je izvodljivo, validacija mora da se obavi prije isporuke ili primjene proizvoda. Moraju se odravati zapisi o rezultatima validacije i o svim neophodnim mijerama

7.3.7. Upravljanje izmijenama projektovanja i razvoja Izmjene u projektovanju i razvoju moraju da se identifikuju i zapisi o njima odravaju.Ove izmijene moraju da se preispituju, verifikuju i validiraju, gdje je primijenljivo, i odobre prije primjene. Preispitivanje izmijena projektovanja i razvoja mora da obuhvata i vrednovanje, kako izmijene utiu na sastavne dijelove i isporueni proizvod. Moraju se odravati zapisi o rezultatima preispitivanja izmijena i o svim neophodnim mijerama ( vidjeti 4.2.4.).

7.4. Nabavka

7.4.1. Proces nabavke Organizacija mora da osigura, da nabavljeni proizvod bude usaglaen sa specificiranim zahtevima nabavke. Vrsta i obim postupka, koji se primijenjuje na dobavljaa i na proizvod koji se nabavlja, moraju da zavise od uticaja tog proizvoda na na krajnji proizvod.Organizacija mora da vrijednuje i bira dobavljae na osnovu njihove sposobnosti da isporuuju proizvod u skladu sa zahtijevima organizacije.Moraju se ustanoviti kriteriji za izbor,vrednovanje i ponovno vrednovanje dobavljaa.O rezultatima vrednovanja i o svim neophodnim mijerama moraju se odravati zapisi.(vidjeti 4.2.4).

7.4.2. Informacije o nabavci Informacije o nabavci moraju imati opis proizvoda koji se nabavlja, ukljuujui gdje to ima smisla:

zahtijeve za odobravanje proizvoda, postupaka, procesa i opreme; zahtijeve za kvalifikacije osoblja i zahtijeve za sistem upravljanja kvalitetom. Organizacija mora da obezbijedi adekvatnost specificiranih zahtijeva o nabavci prije njihovog saoptavanja isporuiocu.

7.4.3. Verifikacija proizvoda koji se nabavlja Organizacija mora da uspostavi i primijenjuje kontrolisanje ilidruge aktivnosti, radi obezbijedjenja da nabavljeni proizvod ispunjava specificirane zahtijeve nabavke.

7.5. Proizvodnja i servisiranje

7.5.1. Upravljanje proizvodnjom i servisiranjem Organizacijia mora da planira i obavlja proizvodnju i servisiranje u uslovima kojima upravlja.

Uslovi, kojima upravlja, moraju da obuhvate, gdje je mogue:raspoloivost informacija koje opisuju karakteristike proizvoda; raspoloivost radnih uputstava, gde je neophodno; raspoloivost informacija koje opisuju karakteristike proizvoda; raspoloivost i koritenje opreme za praenje i mijerenje; ostvarivanje praenja i mjerenja i obavljanje aktivnosti putanja, isporuke i aktivnosti poslije isporuke.

7.5.2 Validacija procesa proizvodnje i servisiranja Ovo ukljuuje sve procese, kod kojih nedostaci postaju vidljivi tek poslije upotrebe proizvoda ili poslije servisiranja. Validacija mora pokazati sposobnost ovih procesa da postiu planirane rezultate. Organizacija mora da utvrdi postavke za ove procese, ukljuujui gdije je mogue:definisane kriterijume za preispitivanje i odobrenje procesa; odobrenje opreme i kvalifikacije osoblja; koritenje posebnih metoda i procedura; zahtijeve za zapise (vidjeti 4.2.4) i ponovnu validaciju.

7.5.3. Identifikacija i slijedljivost Tamo gdje slijedljivost predstavlja zahijev,organizacija mora upravljati jedinstvenom identifikacijom proizvoda i o njoj voditi zapise. 7.5.4. Imovina korisnika Organizacija mora paljivo da postupa sa imovinom korisnika, dok njome upravlja ili je koristi. Organizacija mora da identifikuje, verifikuje, zatiti i obezbijedi imovinu korisnika koja je data za koritenje ili ugradnju u proizvod.Ako se bilo koja imovina korisnika izgubi,oteti ili ako se na neki drugi nain utvrdi da je nepogodna za koritenje, o ovome mora da se obavijesti korisnik i o tome odravaju zapisi.(vidijeti 4.2.4).NAPOMENA Imovina korisnika moe da obuhvati intelektualnu svojinu.

7.5.5. Ouvanje proizvoda Organizacija mora da sauva usaglaenost proizvoda u toku realizacije internih procesa i isporuke do planiranog odredita. Ovo uvanje mora da obuhvati identifikaciju,rukovanje, pakovanje, skladitenje i zatitu.uvanje se mora takoe primijeniti i na sastavne dijelove proizvoda.

7.6. Upravljanje ureajima za praenje i mijerenje

Organizacija mora da utvrdi koja praenja i mijerenja moraju da se sprovode, kao i koji su ureaji za praenje i mijerenje neophodni,da bi se obezbijedio dokaz o usaglaenosti proizvoda sa odreenim zahtijevima kupca.Organizacija mora da utvrdi procese, koji obezbijeuju da praenje i mijerenje mogu da se izvre i da se izvravaju na nain koji je usklaen sa zahtijevima za praenje i mijerenje. Gde god je potrebno osigurati validne rezultate, oprema za mijerenje mora se:

etalonirati ili verifikovati u specificiranim intervalima ili prije upotrebe, etalonima sljedljivim do meunarodnih ili nacionalnih etalona. Ako takvi etaloni ne postoje, mora se zapisati osnova, koja se koristi za etaloniranje ili verifikaciju; podeavati ili ponovo podeavati ako je potrebno; identifikovati, da bi se omoguilo da se odredi status etaloniranja;

zatititi od podeavanja koja bi rezultat mijerenja uinila pogrenim i zatititi od oteenja ili kvara u toku rukovanja, odravanja i skladitenja. Uz to, organizacija mora da ocijeni i zapie validnost predhodnih rezultata mijrenja, kada se utvrdi da ,oprema nije usaglaena sa zahtijevima .Organizacija mora da preduzme odgovarajue mijere za tu opremu i proizvod, na koji je to imalo utilcaja.Moraju se odravati zapisi o rezultatim etaloniranja i mijerenja(vidijeti 4.2.4.).

NAPOMENA Radi uputstva videti ISO 10012-1 i ISO 10012-2.

8 Mijerenja, analize i poboljavanja

8.1 Opte odredbe

Organizacija mora da planira i sprovodi procese praenja ,mjernja, analize i poboljanja, koji su potrebni da bi se:pokazala usaglaenost proizvoda; osigurala usaglaenost sistema upravljanja kvalitetom i stalno poboljavala efektivnost sistema upravljanja kvalitetom.

8.2 Praenje i mijerenja

8.2.1. Zadovoljenje korisnika

Kao jedno od mijerenja performansi sistema upravljanja kvalitetom, organizacija mora da prati informacie o zapaanju korisnika o tome, u kojoj mijeri je ispunila njegove zahtijeve. Moraju se utvrditi metode za dobijanje i koritenje ovih informacija. 8.2.2. Interna provijera Organizacija mora da sprovodi interne provijere u planiranim intervalimama, da bi utvrdila da li je sistem upravljanja kvalitetom:usaglaen sa planiranim postavkama (vidjeti 7.1.), sa zahtijevima ovog meunarodnog standarda i sa zahtijevima sistema upravljanja kvalitetom, koji je uspostavila organizacija i efektivno primenjen i odravan.

Program provijre mora se planirati, uzimajui u obzir status i vanost procesa i oblasti koje se provijeravaju, kao i rezultate predhodnih provijera. Moraju se definisati kriterijumi provijere, predmet i podruje primjene, uestalost i metode. Izbor provijerivaa i izvoenje provijera moraju osigurati obijektivnost i nepristrasnost procesa provijere. Provijerivai ne smiju provijeravati svoj sopstveni rad.

Odgovornosti i zahtijevi za planiranje i izvoenje provijera, kao i za izvijetavanje o rezultatima i odravanju zapisa ,moraju da se definiu u dokumentovanoj proceduri.

Rukovodstvo odgovorno za oblast, koja se provijerava, mora da osigura, da se preduzmu mijere, bez nepotrebnog odlaganja, za otklanjanje utvrenih neusaglaenosti i njihovih uzroka.

Naknadne aktivnosti moraju da obuhvate i verififikaciju preduzetih mijera i izvjetavanje o rezultatima verifikacije. NAPOMENA Radi uputstva videti ISO 10011-1, ISO 10011-2 i ISO 10011-3.

8.2.3 Praenje i mijerenje performansi procesa

Organizacija mora da primijenjuje odgovarajue metode za praenje i, gdije je mogue, merenje performansi procesa sistema upravljanja kvalitetom.

Ove metode moraju pokazati sposobnost procesa da postigne planirane rezultate.Kada se planirani rezultati ne postignu,moraju se poduzeti korekcije i korektivne mijere, gdije je mogue, da bi se osigurala usaglaenost proizvoda.

8.2.4. Praenje i mijerenje karakteristika proizvoda Organizacija mora da prati i mijeri karakteristike proizvoda, da bi verifikovala da su ispunjeni zahtijevi za proizvod. Ovo mora da se izvrava u odgovarajuim fazama procesa realizacije proizvoda, u skladu sa planiranirn postavkama.

Mora se odravati dokaz o usaglaenosti sa kriterijumima za prihvatanje. Iz zapisa se mora vidijeti koje osobe su ovlatene za putanje proizvoa na trite.

8.3.Upravljanje neusaglaenim proizvodom Organizacija mora da obezbediti da proizvod, koji nije usuglaen sa zahtijevima za proizvod, bude identifikovan i da se njime upravlja, kako bi se sprijeila njegova neeljena upotreba ili isporuka.Upravljanje,kao i odgovornosti i ovlatenja u vezi s tim, za postupanje sa neusaglaenim proizvodom,moraju se definisati u dokumentovanoj proceduri. Organizacija mora da postupa sa neusaglaenim proizvom na jedan ili vie naina: preduzimanjem mijera za otklanjanje utvrene neusaglaenosti; odobravanjem njegovog koritenja, putanja ili prihvatanja na osnovu naknadne dozvole za odstupanje od relevantnog organa i, gde ima smisla, od korisnika i preduzimanjem mijera za sprijeavanje njegove originalno planirane upotrebe ili primijene.Moraju se odravati zapisi o prirodi neusaglaenostii o svim naknadno poduzetim mijerama, ukljuujui naknadne dozvole za odstupanja.

Kada se neusuglaen proizvod otkrije poslije isporuke ili kada je ve upotrijebljen, organizacija mora preduzeti mijere, koje odgovaraju posljedicama neusaglaenosti.

8.4. Analiza podataka Organizacija mora da utvruje, prikuplja i analizira odgovarajue podatke da bi pokazala sposobnost i efikasnost sistema upravljanja kvalitetom i da bi vrednovala mogunosti za stalno poboljavanje efikasnosti upravljanja kvalitetom. Ovim se moraju obuhvatati podaci, dobiveni kao rezultat praenja i mijerenja i iz drugih odgovarajuih izvora. Analiza podataka mora obezbijediti informacije u vezi sa: zadovoljenjem korisnika (vidjeti 8.2.1 ); usaglaenou sa zahtijevima korisnika (vidijeti 7.2.1 ); karakteristikama i trendovima procesa i proizvoda, ukljuujui mogunosti za preventivne mijere i isporuiocima.

8.5. Poboljavanje

8.5.1. Stalno poboljavanje

Organizacija mora stalno da poboljava efikasnost sistema upravljanja kvalitetom, koritenjem politike kvaliteta, ciljeva kvaliteta,rezultata provijera, analize podataka, korektivnih i preventivnih mijera i preispitivanja od strane rukovodstva.

8.5.2. Korektivne mijere

Organizacija mora da preduzima mijere za otklanjanje uzroka neusaglaenosti, da bi se sprijeilo njihovo ponavljanje. Korektivne mjere moraju da odgovaraju posijedicama nastalih neusaglaenosti. Mora se uspostaviti dokumentovana procedura, kojom se definiu zahtijevi za:preispitivanje neusaglaenosti (ukljuujui albe korisnika); vrijednovanje potrebe za mijerama koje e osigurati da se neusaglaenosti ne ponove; definisanje i primjenu neophodnih mijera; zapisivanje rezultata preduzetih mijera (vidjeti 4.2.4) i preispitivanje preduzetih korektivnih mijera.

8.5.3. Preventivne mijere Organizacija mora da preduzima mijere za otklanjanje uzroka potencijalnih neusaglaenosti kako bi se sprijeilo njihovo pojavljivanje. Preventivne mijere moraju da odgovaraju posijedicama potencijalnih problema. Mora se uspostaviti dokumentovana procedura za definisanje zahtijeva za: utvrivanje potencijalnih neusaglaenosti i njihovih uzroka; vrednovanje potrebe za mijerama, da bi se spreilo pojavljivanje neusaglaenosti; zapise o rezultatima preduzetih mijera (videti 4.2.4) i preispitivanje preduzetih preventivnih mijera.