prelom-korice pronalazeci buducnost:917E-CÃ P · Ovo je tre}i priru~nik u ediciji „Intelektualna...
Transcript of prelom-korice pronalazeci buducnost:917E-CÃ P · Ovo je tre}i priru~nik u ediciji „Intelektualna...
PRONALAZE]I BUDU]NOSTUvod u patente za malai sredwa preduze}a
Intelektualna svojina
za uspe{no poslovawe
SVETSKA
ORGANIZACIJA ZA
INTELEKTUALNU
SVOJINU
Broj: 4
www.wipo.int/sm
e/
Disklejmer: Informacije koje su objavquju u ovoj publikaciji nisu zamenaza stru~ne pravne savete. Glavni ciq je pru`awe osnovnih obave{tewa opredmetu ove publikacije.
Ovo izdawe je prevedeno i {tampano uz dozvolu Svetske organizacije zaintelektualnu svojinu (WIPO), vlasnika autorskog prava na osnovuoriginalne verzije na engleskom jeziku. Sekretarijat WIPO ne preuzima nimoralnu ni materijalnu odgovornost za prevod ili bilo koju drugu adaptacijuovog izdawa.
Zavod za intelektualnu svojiny Republike Srbije Copyright (2007)WIPO Copyright orginalno izdawe na engelskom jeziku (2005)
Bez pisane dozvole nosioca autorskog prava, ni jedan deo ove publikacije ne mo`ebiti umno`en niti emitovan ni u jednom vidu, niti bilo kojim sredstvom,
elektronskim ili mehani~kim, osim na zakonom propisan na~in.
Priru~nici iz edicije „Intelektualna svojina za uspe{no poslovawe“:
1. Kako se stvara `ig: Uvod u `igove za mala i sredwa preduze}a. Publikacija
WIPO br. 900.
2. Dopadqiv izgled: Uvod u industrijski dizajn za mala i sredwa preduze}a.
Publikacija WIPO br. 498.
3. Pronalaze}i budu}nost: Uvod u patente za mala i sredwa preduze}a.
Publikacija WIPO br. 917.
4. Kreativni izraz: Uvod u autorsko i srodna prava za mala i sredwa preduze}a.
Publikacija WIPO br. 918.
Sve publikacije mogu se na}i u e-kwi`ari WIPO na adresi: www.wipo.int/ebookshop
1
Ovo je tre}i priru~nik u ediciji „Intelektualna svojina zauspe{no poslovawe“ Svetske organizacije za intelektualnusvojinu (WIPO). Posve}en je patentima koji su kqu~nosredstvo za ja~awe sposobnosti preduze}a da maksimalnoiskoriste nove i inovativne ideje i tehnolo{ke kapacitete.Upravqawe resursima znawa, a posebno novim idejama ikonceptima, osnova je mo}i svakog preduze}a da se izmeni,prilagodi i stvori nove mogu}nosti da se uspe{no takmi~i uveoma promenqivom poslovnom okru`ewu.
U savremenoj ekonomiji zasnovanoj na znawu, patentnastrategija svakog inovativnog preduze}a bi trebala da budekqu~ni deo wegove poslovne strategije. U ovom priru~niku najednostavan i prakti~an na~in je obja{wena poslovna koristod patentnog sistema za sve vrste preduze}a. Iako se~itaocima savetuje da konsultuju stru~waka za patente kadaho}e da za{tite, iskoriste i primene patent, ovaj priru~nikpru`a prakti~ne informacije koje ~itaocima poma`u uosnovnom razumevawu patenata i omogu}ava im da postavqajuprava pitawa kada konsultuju stru~waka za patente.
Ohrabrujemo mala i sredwa preduze}a da koriste ovajpriru~nik u ciqu integracije tehnologije i patentnestrategije u sopstvenu globalnu poslovnu, marketin{ku iizvoznu strategiju. WIPO pozdravqa povratne informacije isugestije, kako bi dodatno poboq{ao publikaciju, tako da{to boqe odgovori potrebama malih i sredwih preduze}a{irom sveta.
Ovaj vodi~ mo`e biti izra|en u verziji prilago|enojnacionalnim potrebama, kroz saradwu sa nacionalniminstitucijama i lokalnim partnerima, koji se slobodno moguobratiti WIPO-u da bi pribavili primerak uputstava za
wegovo prilago|avawe.
Kamil Idris,
Director General, WIPO
Uvod
2
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Sadr`aj
Strana
Patenti 3
Kako dobiti patent 16
Za{tita patenata u inostranstvu 30
Komercijalizacija patentirane tehnologije 34
Sprovo|ewe za{tite patentom 39
1.
2.
3.
4.
5.
1. Patenti
[ta je patent?Patent je iskqu~ivo pravo koje dr`ava
priznaje za pronalazak koji je nov, koji ima
inventivni nivo i koji je industrijski
primenqiv.
Nosilac patenta ima iskqu~ivo pravo da
spre~i ili zaustavi sve druge da proizvode,
upotrebqavaju ili nude, prodaju ili uvezu
proizvod ili postupak zasnovan na priznatom
patentu bez wegove dozvole. Patent je mo}no
poslovno sredstvo koje omogu}ava pri-
vrednim subjektima da steknu iskqu~ivo
pravo za novi proizvod ili postupak, da
razviju sna`nu tr`i{nu poziciju i da
licencirawem ostvare dodatne prihode.
Slo`eni proizvodi (kao {to su npr. foto-
aparat, mobilni telefon ili automobil)
mogu objediwavati u sebi vi{e pronalazaka
za{ti}enih ve}im brojem patenata, koji mogu
biti svojina razli~itih nosilaca patenata.
Patent priznaje nacionalni zavod za
patente odre|ene zemqe ili regionalni
zavod za patente grupe zemaqa. Za{tita
va`i tokom ograni~enog vremenskog perioda,
obi~no 20 godina od datuma podno{ewa
prijave patenta, pod uslovom da su na vreme
pla}ene propisane takse za odr`avawe.
Patent je teritorijalno pravo koje je
ograni~eno geografskim granicama odgo-
varaju}e zemqe ili regiona.
U zamenu za iskqu~iva prava ste~ena
patentom od podnosioca prijave se tra`i da
otkrije pronalazak javnosti dostavqawem
detaqnog, ta~nog i potpunog pisanog opisa
pronalaska u prijavi patenta. Priznati
patent, a u mnogim zemqama i prijava patenta,
postaju dostupni javnosti objavqivawem u
slu`benom listu ili glasilu.
3
Otvara~ za penu{ava pi}a, koji su izmislili
argentinski pronalaza~i Hugo Oliviera,Roberto Cadrón i Eduardo Fernandez, je
patentiran u preko dvadeset zemaqa. Ovaj
proizvod je komercijalizovan {irom sveta od
strane kompanije, koja je osnovana od strane
pronalaza~a, pod `igom Descorjet.
Korejanska kaciga za motorcikl proizvo|a~a
HJC sadr`i ~etrdeset dva patenta {irom
sveta za svoju inovativnu kacigu i ima
enorman uspeh na izvoznim tr`i{tima na
kojima prodaje 95% svojih proizvoda. Kompanija
ponovo ula`e 10% svoje prodaje u
istra`ivawe i razvoj i ~ini veliki zna~aj za
inovativni dizajn i predstavqa kqu~ni
faktor u industriji kaciga.
[ta je pronalazak?Prema terminologiji patentnog prava
pronalazak se defini{e kao novo i
inventivno re{ewe tehni~kog problema.
To se mo`e odnositi na kreirawe kompletno
novog ure|aja, ili proizvoda, postupka ili
procesa, ili jednostavno mo`e biti izvesno
poboq{awe poznatog proizvoda ili postu-
pka. Samo otkrivawe ne~eg {to ve} postoji u
prirodi nije pronalazak; neophodno je da
bude ukqu~ena adekvantna koli~ina qudske
umnosti, stvarala{tva i inventivnosti. Iako
je danas ve}ina pronalazaka rezultat
zna~ajnih napora i dugoro~nih investicija u
istra`ivawe i razvoj, mnoga jednostavna i
jeftina tehni~ka poboq{awa od velikog
tr`i{nog zna~aja donela su zna~ajan prihod i
profit svojim pronalaza~ima ili predu-
ze}ima.
4
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Snaga inovacijeVeoma je va`no razumeti razliku izme|u
pronalaska“ i „inovacije. Pronalazak
predstavqa tehni~ko re{ewe tehni~kog
problema. To mo`e biti inovativna ideja ili
mo`e biti realizovana u vidu radnog modela
ili prototipa. Inovacija predstavqa
prevo|ewe pronalaska u proizvod ili
postupak koji se mo`e plasirati na tr`i{tu.
Neki od glavnih razloga za{to preduze}a
uvode inovacije ukqu~uju slede}e:
Da bi unapredila proizvodni proces u
ciqu smawewa tro{kova i poboq{awa
produktivnosti;
Da bi predstavila novi proizvod koji
zadovoqava potrebe potro{a~a;
Da bi zadr`ala konkurentnost i/ili
pove}ala udeo na tr`i{tu;
Da bi osigurala da nova tehnologija
zadovoqi aktuelne i nastaju}e potrebe
poslovawa, kao i wihovih klijenata;
Da bi spre~ila tehnolo{ku zavisnost od
tehnologija drugih preduze}a.
U savremenoj ekonomiji, upravqawe
inovacijama unutar preduze}a zahteva dobro
poznavawe patentnog sistema kako bi mogli
izvu}i maksimalnu korist iz svog inovativnog i
kreativnog kapaciteta, zatim da bi ostvarili
profitabilna partnerstva sa drugim
nosiocima patenata, kao i da bi spre~ili
neovla{}eno kori{}ewe tehnologija koje su u
vlasni{tvu drugih. Za razliku od pro{losti,
danas su mnoge inovacije slo`ene i zasnovane
na vi{e pronalazaka za{ti}enih patentima
koji mogu biti u vlasni{tvu razli~itih
nosilaca patenata.
Za{to bi trebalo da razmotritemogu}nost za{tite va{eg pronalaska?
Kratki proizvodni ciklusi i rastu}a
konkurencija vr{e enorman pritisak na
preduze}a da postanu inovativna i/ili
dobiju pristup inovacijama drugih privre-
dnih subjekata, da bi postala i ostala
konkurentna na doma}em i stranim tr`i-
{tima. Iskqu~ivo pravo obezbe|eno pate-
ntom mo`e biti presudno za prosperitet
inovativnih preduze}a u izazovnom, riska-
ntnom i dinami~nom poslovnom okru`ewu.
Kqu~ni razlozi za za{titu pronalazaka
patentom ukqu~uju:
Jaku tr`i{nu poziciju i prednost
nad konkurentima
Patent svom nosiocu daje iskqu~ivo
pravo da spre~i ili zaustavi sve druge
da komercijalno upotrebqavaju pri-
znati patent, {to smawuje neizvesnost,
rizik i konkurenciju od strane
krivotvoriteqa i imitatora. Ako je
va{e preduze}e nosilac prava ili
poseduje dozvolu da koristi vredan
pronalazak za{ti}en patentom, mo`ete
biti u mogu}nosti da obezbedite
zabranu ulaska konkurencije sa istim
pronalaskom na tr`i{te. To }e vam
pomo}i da postanete nadmo}an igra~ na
odgovaraju}em tr`i{tu, odnosno
tr`i{tima.
Ve}i profit ili povra}aj investicije
Ako je va{a kompanija investirala
zna~ajnu koli~inu vremena i novca u
istra`ivawe i razvoj, za{tita patentom
realizovanog pronalaska mo`e pomo}i
da se pokriju tro{kovi i obezbedi ve}i
prihod od investiranog.
Dodatni prihod od licencirawa i
/ili prenosa prava na patent
Kao nosilac patenta, vi mo`ete da
licencirate va{e pravo na pronalazak
drugima u zamenu za isplatu odre|ene
zbirne sume (jednokratne licencne
naknade) i/ili periodi~ne licencne
naknade u ciqu ostvarivawa dodatnog
prihoda za preduze}e. Prodaja (ili
prenos prava) patenta podrazumeva
prenos vlasni{tva, dok licencirawe
podrazumeva samo davawe dozvole za
kori{}ewe licenciranog pronalaska
pod odre|enim uslovima.
Pristup tehnologiji kroz unakrsno
licencirawe
Ako je va{e preduze}e zainteresovano
za tehnologiju koju poseduje drugi
subjekat, onda mo`ete koristiti
sopstvene patente za pregovore o
ugovoru o unakrsnoj licenci, kojim se
va{e preduze}e i druga ugovorna strana
sagla{avaju da me|usobno odobre
kori{}ewe jednog ili vi{e sopstvenih
patenata pod uslovima koji su odre|eni
ugovorom.
Pristup novim tr`i{tima
Licencirawe patenata (ili ~ak podneta
prijava patenta) mo`e omogu}iti va{em
5
preduze}u pristup novim tr`i{tima,
koja su vam ina~e nepristupa~na. Da
biste to mogli u~initi, pronalazak mora
biti za{ti}en i na odgovaraju}em
stranom tr`i{tu, odnosno tr`i{tima.
Smawewe rizika od povreda prava
Ostvarivawem za{tite patentom bi}ete
u mogu}nosti da spre~ite druge da
za{tite patentom isti pronalazak, kao i
da onda kada komercijalizujete svoj
proizvod smawite {anse od povrede
prava od strane drugih. Dok sam patent
ne obezbe|uje tzv. „slobodno kori-
{}ewe”, on spre~ava druge da za{tite
isti ili sli~an pronalazak i predsta-
vqa zna~ajnu indikaciju da je prona-
lazak koji je za{ti}en patentom nov i
zna~ajno druga~iji od „stawa tehni-
ke”(vi{e o „stawu tehnike“ na strani 12).
Pove}awe mogu}nosti dobijawa su-
bvencija i/ili nov~anih sredstava iz
fondova za razvoj sa prihvatqivom
kamatnom stopom
Vlasni{tvo nad patentom (ili dozvola
za kori{}ewe patenta drugog nosioca
prava) mo`e osna`iti va{e mogu}nosti
da pove}ate kapital radi plasirawa
proizvoda na tr`i{te. U nekim obla-
stima (kao {to je npr. biotehnologija)
~esto je neophodno imati jak patentni
portfolio kako bi se privukli inve-
stitori spremni na ulagawa.
Mo}no sredstvo za preduzimawe
akcija protiv imitatora i krivo-
tvoriteqa
Da bi se izvr{ilo efikasno sprovo|ewe
iskqu~ivih prava iz priznatog patenta,
povremeno je neophodno povesti sudski
spor ili skrenuti pa`wu na va{ patent
onima koji povre|uju va{a patentna
prava. Vlasni{tvo nad patentom
zna~ajno ja~a raspolo`ive mogu}nosti za
preduzimawe uspe{ne pravne akcije
protiv imitatora i krivotvoriteqa
za{ti}enog pronalaska.
• Pozitivna slika u javnosti va{eg
preduze}a
Poslovni partneri, investitori, deo-
ni~ari i potro{a~i mogu patentni
portfolio prihvatiti kao dokaz visokog
nivoa stru~nosti, specijalizacije i
tehnolo{kog kapaciteta va{eg predu-
ze}a. To mo`e biti korisno za uve}awe
nov~anih sredstava, pronala`ewe poslo-
vnih partnera i ja~awe
pozitivne slike u
javnosti i tr`i{ne
vrednosti preduze}a.
Neke kompanije pomiwu
ili nabrajaju svoje
patente u oglasima
kako bi javnosti proje-
ktovali sliku svoje
inovativnosti.
6
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Patent broj US2002137433.Inovativna nagra|ivana glava bu{ilice
kori{}ena da pravi rupe na staklu i keramici
patentirana je od strane pronalaza~a Jose
Vidal Martina iz Perua, omogu}ila mu je da
komercijalizuje proizvod direktno, kao i da
zaradi honorare od licencirawa pronalaska.
Koji su druga raspolo`iva pravnasredstva za za{titu va{ih proizvoda?Ovaj priru~nik se bavi patentima. Ipak, u
zavisnosti od proizvoda koji je u pitawu,
postoje i druga prava intelektualne svojine
koja su pogodna za za{titu razli~itih
karakteristika inovativnog proizvoda, kao
{to su:
Korisni modeli (tako|e, poznati kao
patenti kra}eg trajawa, mali patenti
ili patenti za inovacije). U mnogim ze-
mqama korisnim modelom se {tite poje-
dine vrste poboq{awa pronalazaka ili
mala usavr{avawa ve} postoje}ih proi-
zvoda (pogledati odeqak na strani 10).
Poslovne tajne. Poverqive poslovne
informacije mogu u`ivati za{titu kao
poslovne tajne sve dok:
- Nije generalno poznato da i drugi
raspola`u sa takvom vrstom informa-
cija;
- Imaju komercijalnu vrednost jer su
tajne i
- Vlasnik je preduzeo odgovaraju}e
korake da ih sa~uva tajnim (npr. restri-
ktivan pristup takvoj informaciji na
bazi upozorewa da je neophodno znati, i
zakqu~ivawe ugovora o poverqivosti
ili o neobelodawivawu tajne) (pogle-
dati odeqak na strani 9).
Industrijski dizajn. Iskqu~ivo pravo
na dekorativne ili estetske karakte-
ristike proizvoda sti~e se za{titom
industrijskog dizajna, koji se u nekim
zemqama zove „patent za dizajn“.
@igovi. Za{tita `igom pru`a iskqu-
~ivo pravo na distinktivne znake koji se
koriste za razlikovawe proizvoda
jednog preduze}a od proizvoda drugog
preduze}a.
Autorsko i srodna prava. Originalna
kwi`evna i umetni~ka dela mogu se
{tititi autorskim i srodnim pravima.
Autorsko pravo se primewuje na veoma
{irok dijapazon dela ukqu~uju}i tu i
programe ra~unara (pogledati odeqak
na strani 11).
• Nove biqne sorte. U mnogim zemqama
odgajiva~ nove biqne sorte koja ispu-
wava uslove novosti, distinktivnosti,
jednoobraznosti i stabilnosti, i koja
ima odgovaraju}e ime, mo`e ste}i
za{titu u vidu tzv. „prava odgajiva~a
biqnih sorti”. Za vi{e informacija o
za{titi novih biqnih sorti pogledati
www.upov.int .
Raspored elemenata (ili topogra-
fija) integrisanih kola. Mo`ete za-
{tititi originalni raspored elemenata,
odnosno topografiju integrisanih kola
koja se koriste u mikro~ipovima i
poluprovodni~kim ~ipovima. Takva za-
{tita mo`e da se pro{iri i na finalni
proizvod u koji je inkorporirana odgova-
raju}a topografija integrisanog kola.
7
8
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Ako je va{ pronalazak mogu}e patenti-rati, da li je uvek mudro podneti prijavupatenta?Ne uvek. ^ak i ako je pronalazak patentibilan,
to ne zna~i da }e rezultirati komercijalno
ostvarqivom tehnologijom ili proizvodom. Zato
je pre podno{ewa prijave patenta bitno
pa`qivo procewivawe razloga za i protiv, kao
i analiza mogu}ih alternativa. Dobijawe,
odr`avawe i sprovo|ewe patenta mogu biti
skupi i te{ki. Podneti ili ne podneti prijavu
patenta, predstavqa strogo poslovnu odluku.
Ona pre svega mora biti zasnovana na
mogu}nostima dobijawa komercijalno upotre-
bqive za{tite pronalaska koja }e obezbe|ivati
zna~ajnu dobit od wegovog eventualnog poslo-
vnog kori{}ewa.
Faktori koji se mogu uzeti u razmatrawe prili-
kom odlu~ivawa da li da podnesete prijavu
patenta ukqu~uju slede}e:
Da li postoji tr`i{te za taj pronalazak?
Koje su alternative va{em pronalasku, i
kakve su u pore|ewu sa va{im prona-
laskom?
Da li je pronalazak koristan za usavr{a-
vawe postoje}eg proizvoda ili za razvoj
novog proizvoda? Ako jeste, kako se uklapa
u poslovnu strategiju va{eg preduze}a?
Da li postoje potencijalni korisnici
licence ili investitori koji bi bili voqni
da pomognu uvo|ewe pronalaska na
tr`i{te?
Kolika je vrednost va{eg pronalaska za
va{ biznis i za konkurente?
Da li je kori{}ewem “reverzibilnog
in`ewerstva” polaze}i od va{eg proi-
zvoda mogu}e lako do}i do va{eg pro-
nalaska ili ga bar “zaobi}i”?
Koliko je verovatno da }e drugi, a posebno
konkurenti, da prona|u i patentiraju ono
{to ste vi ve} izmislili?
Da li o~ekivani profit od iskqu~ive, odn.
monopolske pozicije na tr`i{tu opravdava
tro{kove patentirawa? (pogledati na
strani 20 o tro{kovima patentirawa)
Koji aspekti pronalaska mogu biti
za{ti}eni sa jednim ili vi{e patenata,
koliko {iroka mo`e biti ova za{tita i da
li bi to obezbedilo komercijalno
upotrebqivu za{titu?
Da li bi bilo lako identifikovati
povrede prava iz patenta i da li ste
spremni da investirate vreme i
finansijska sredstva za sprovo|ewe prava
iz va{eg patenta, odnosno patenata?
1994. godine Australijska kompanija, u po~etku
pod nazivom ITL korporacija, podnela je prijavu za
mali patent za svoj prvi proizvod , sud sa
jedinstvenim dizajnom u koji se igle za
prikupqawe krvi uvla~e prilikom prikupqawa
krvi od davaoca. Mali patent je kasnije
pretvoren u standardni patent, ovaj proizvod
komercijalizovan pod `igom Donorcare® imao je
veliki uspeh na doma}im i stranim tr`i{tima i
dobio je presti`ne nagrade za dizajn.
9
Slabosti za{tite pronalaska kao poslovne
tajne:
Ako je tajna otelotvorena kao inovativni
proizvod, drugi mogu biti u mogu}nosti da
putem reverzibilnog in`iwerstva otkriju
tu tajnu, posle ~ega imaju pravo da je
koriste;
• Za{tita poslovne tajne je efikasna samo
protiv nedozvoqenog sticawa, kori{}ewa
ili otkrivawa poverqive informacije;
• Ako je tajna javno otkrivena, tada }e mo}i
slobodno da je koristi svako ko joj ima
pristup;
• Poslovna tajna je te{ka za sprovo|ewe,
po{to je nivo za{tite znatno slabiji nego
za patente; i
• Poslovnu tajnu mogu patentirati drugi koji
mogu nezavisno razviti isti pronalazak na
potpuno legalan na~in.
Iako se patenti i poslovne tajne mogu smatrati
alternativnim na~inima za za{titu pronalaska,
oni su naj~e{}e komplementarni jedan drugom,
zato {to oni koji podnose zahtev za priznawe
patenta, u op{tem slu~aju ~uvaju tajnost
pronalaska sve dok zavod za patente ne objavi
prijavu patenta. Osim toga, mnogo vrednih
podataka odn. know-how o tome kako uspe{no
iskoristiti patentirani pronalazak naj~e{}e
se ~uva kao poslovna tajna.
Patenti nasuprot tajnostiAko va{ pronalazak verovatno ispuwava uslove
za patentirawe (pogledati stranu 10), onda }e
va{e preduze}e biti suo~eno sa izborom: da li
da pronalazak sa~uva kao poslovnu tajnu, da li
da ga za{titi patentom ili da osigura da niko
drugi ne mo`e da ga patentira zahvaquju}i
wegovom otkrivawu javnosti (obi~no poznato kao
odbrambeno obelodawivawe) i tako mu
obezbediti mesto u “javnom domenu“.
Zavisno od pravnog sistema va{e zemqe,
za{tita va{e poslovne tajne mo`e biti mogu}a
na osnovu zakona o nelojalnoj konkurenciji,
putem specifi~nih odredaba jednog ili vi{e
zakona, precedentnim pravom koje se odnosi na
za{titu poverqivih informacija, putem
ugovornih odredaba u ugovorima sa zaposlenima,
konsultantima, potro{a~ima i poslovnim
partnerima ili kombinacijom napred navedenog.
Neke prednosti za{tite pronalaska kao
poslovne tajne ukqu~uju:
Poslovne tajne ne podrazumevaju tro{kove
registracije;
Za{tita poslovne tajne ne zahteva
otkrivawe ili registraciju u dr`avnom
zavodu i pronalazak ne mora biti otkriven;
Za{tita poslovne tajne nije vremenski
ograni~ena;
Poslovne tajne imaju trenutni efekat.
10
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
[ta sve mo`e biti patentirano?Pronalazak mora zadovoqiti vi{e uslova da
bi bio podoban za za{titu patentom. Za
pronalazak za koji se tra`i za{tita
patentom ovi uslovi ukqu~uju slede}e:
Da je pronalazak patentibilan (pogle-
dati stranu 11),
• Da je nov (uslov novosti) (strana 12),
• Da ima inventivni nivo (uslov neo~i-
glednosti) (strana 12)
• Da je industrijski primenqiv (uslov
korisnosti) (strana 13) i
• Da je u patentnoj prijavi otkriven jasno
i potpuno (uslov otkrivawa) (strana 13)
Da bi se razumeli ovi uslovi najboqi na~in je
da se prou~i {ta je ve} priznato kao patent u
oblasti tehnike za koju ste zainteresovani.
Zato mo`ete konsultovati baze podataka o
patentima (vi{e o bazama podataka o
patentima na stranama 16 i 17)
Me|unarodna prijava broj
PCT/IT2003/000428. Ure|aj za pripremawe
hrane i napitaka zagrevawem te~nosti.
Mali patentiNeke od karakteristika malih patenata su:
Uslovi za priznawe malog patenta su mawe
strogi, tako npr. uslov “neo~iglednosti“,
odn. visine inventivnog nivoa mo`e biti
ni`i nego za patent ili ~ak biti potpuno
izostavqen,
Postupak za priznawe malog patenta je u
op{tem slu~aju br`i i jednostavniji nego
za patente,
Takse za priznawe i odr`avawe u op{tem
slu~aju su ni`e od onih koje se primewuju
za patente,
Maksimalno mogu}e vreme za{tite za male
patente je obi~no kra}e nego kod patenata,
U nekim zemqama mali patent mo`e biti
ograni~en na odre|ene oblasti tehnike i
mo`e va`iti jedino za proizvode (ne i za
postupke) i
Prijava malog patenta ili priznati mali
patent se mogu pretvoriti u regularnu
prijavu patenta.
11
[ta je patentibilan pronalazak?U ve}ini regionalnih ili nacionalnih zakona
o patentima, patentibilan pronalazak je
definisan negativno tj. navo|ewem liste
onoga {to ne mo`e biti za{ti}eno patentom.
Iako postoje zna~ajne razlike izme|u
pojedinih zemaqa, dati su primeri pojedinih
oblasti koje mogu biti iskqu~ene iz za{tite
patentom:
Otkri}a i nau~ne teorije;
Estetske kreacije;
Planovi, pravila i metode za obavqawe
mentalnih aktivnosti;
Otkri}a supstanci koje su prethodno
postojale u prirodi;
Pronalasci koji su protivni javnom
poretku, moralu ili za{titi zdravqa;
Dijagnosti~ki, terapeutski i hiru{ki
metodi le~ewa qudi ili `ivotiwa;
Biqke i `ivotiwe, osim mikro-
organizama, i bitni biolo{ki postupci
za dobijawe biqaka ili `ivotiwa
razli~iti od nebiolo{kih i mikrobi-
olo{kih postupaka i
Programi ra~unara.
U ve}ini zemaqa izvr{ni i izvorni kod
ra~unarskih programa mogu biti za{ti}eni
autorskim pravom. Za{tita autorskim pravom
ne zavisi od registracije, mada je u nekim
zemqama opciona registracija mogu}a i
po`eqna. Za{tita autorskim pravom je po
obimu u`a od za{tite patentom, jer obuhvata
izraz neke ideje ali ne i samu tu ideju. Mnoga
preduze}a {tite izvr{ni kod ra~unarskog
programa autorskim pravom, dok se izvorni kod
~uva kao poslovna tajna.
Za{tita ra~unarskog softveraU nekim zemqama matemati~ki algoritmi, koji
su osnova za poboq{awe funkcionalnosti
ra~unarskog softvera, mogu biti za{ti}eni
patentom, dok su u drugim zemqama oni
eksplicitno iskqu~eni kao nepatentibilni
pronalasci. U nekim od ovih zemaqa
pronalasci vezani za softver ipak mogu biti
za{ti}eni patentom, jer je tamo prihva}eno da
softver ima tehni~ki doprinos stawu
tehnike. Za vi{e informacija o patentirawu
ra~unarskog softvera u va{oj zemqi,
kontaktirajte va{ regionalni ili nacionalni
zavod za patente (pogledati u Aneksu I listu
internet-sajtova zavoda za patente)
Kako se ocewuje da li je pronalazak nov,odnosno da li predstavqa novost?Pronalazak je nov, odnosno predstavqa
novost ako nije obuhva}en stawem tehnike.
U op{tem slu~aju stawe tehnike se odnosi na
svo relevantno tehni~ko znawe koje je bilo
dostupno javnosti bilo gde u svetu pre
datuma podno{ewa odgovaraju}e prve prijave
patenta, a ukqu~uje, inter alia, patente,
prijave patenata i nepatentnu literaturu
svih vrsta.
Definicija stawa tehnike zna~ajno se
razlikuje od zemqe do zemqe. U mnogim
zemqama stawem tehnike se smatra bilo koja
informacija koja je obelodawena javnosti
bilo gde u svetu u pisanoj formi, putem
verbalne komunikacije, izlagawem ili kroz
javnu upotrebu. Prema tome, objavqivawe
pronalaska u nau~nom ~asopisu, wegovo
predstavqawe na konferenciji, komerci-
jalna upotreba ili prikazivawe u katalogu
preduze}a, sve to predstavqa radwe koje
mogu poni{titi novost pronalaska i u~initi
ga nepodobnim za patentirawe. Posebno
va`no je spre~iti slu~ajno otkrivawe
pronalaska pre podno{ewa prijave patenta.
Pomo} kompetentnog patentnog zastupnika
~esto je presudna za jasno odre|ivawe {ta
sve sadr`i stawe tehnike. Stawe tehnike
~esto sadr`i i “tajno stawe tehnike”, kao {to
su npr. podnete, a jo{ uvek neobjavqene
prijave patenata koje tek treba da budu
objavqene u kasnijoj fazi postupka.
Kada se smatra da pronalazak "imainventivni nivo"?Pronalazak ima inventivni nivo, odnosno
jeste neo~igledan onda kada, uzimaju}i u
obzir stawe tehnike, pronalazak za
stru~waka iz odgovaraju}e oblasti tehnike
ne proizilazi na o~igledan na~in. Uslov
neo~iglednosti je namewen da bi se
obezbedilo da se patenti priznaju samo za
stvarno kreativna i inventivna dostignu}a i
da bi se spre~ilo da lice prose~nih znawa u
odgovaraju}oj oblasti ne mo`e lako da ga
izvede na osnovu poznatog stawa tehnike.
Na osnovu sudskih odluka u nekim zemqama
navode se slede}i primeri za ono {to se ne
smatra kvalifikovanim kao inventivno:
prosta promena veli~ine, odn. dimenzija;
pravqewe prenosivog proizvoda; zamena
mesta delova; zamena jednog materijala
drugim ili prosta zamena ekvivalentnim
delom ili funkcijom.
12
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Patent za antibiotik azitromicin hrvatske
kompanije Pliva omogu}io je kompaniji
milione dolara zarade tokom pro{le
decenije. Patent je bio osnova za uspe{an
ugovor o licenci sa jednom velikom
inostranom farmaceutskom kompanijom.
[ta se podrazumeva pod "industrijskiprimenqiv"?Da bi bio za{ti}en patentom, pronalazak
mora biti podesan za kori{}ewe u indu-
strijske ili poslovne svrhe. Pronalazak ne
mo`e biti prosto teorijski fenomen, ve}
mora biti pogodan za upotrebu i imati
primenu u praksi. Izraz „industrijski” ovde
treba shvatiti u naj{irem smislu, odnosno
kao bilo {ta razli~ito od ~isto inte-
lektualne ili estetske aktivnosti, {to
ukqu~uje, na primer, i poqoprivredu. U nekim
zemqama umesto industrijske prime-
nqivosti, odgovaraju}i kriterijum je kori-
snost. Uslov korisnosti je postao posebno
va`an za patente koji za predmet imaju
sekvence gena, ~ija korisnost mo`da nije bila
poznata u trenutku podno{ewa prijave.
[ta je uslov otkrivawa pronalaska?Prema nacionalnom zakonodavstvu u ve}ini
zemaqa, u prijavi patenta pronalazak
mora biti otkriven, odnosno mora biti
opisan na dovoqno jasan i potpun na~in tako
da ga stru~wak iz odgovaraju}e oblasti
tehnike mo`e izvesti. U nekim zemqama
zakon o patentima zahteva da pronalaza~
otkrije "najboqi na~in" za izvo|ewe
pronalaska. U slu~aju patenata koji ukqu~uju
mikro-organizme, mnoge zemqe zahtevaju da
ti mikroorganizmi budu deponovani u
priznatoj depozitnoj ustanovi.
13
Patenti u oblasti prirodnih naukaU posledwe vreme bele`i se zna~ajan rast
broja patenata iz oblasti prirodnih nauka
(posebno biotehnologije), ali je do{lo do
pojave zna~ajnih razlika izme|u pojedinih
zemaqa u pogledu toga {ta se mo`e
patentirati. Gotovo sve zemqe su dozvolile da
se patentiraju pronalasci koji ukqu~uju
mikroorganizme i zahtevaju deponovawe
uzorka mikroorganizma u priznatoj depozitnoj
ustanovi kada mikroorganizam nije jo{ javno
dostupan i ne mo`e biti adekvatno opisan na
drugi na~in. Mnoge zemqe iskqu~uju
patentibilnost biqaka i `ivotiwa, ali
dozvoqavaju patentirawe biolo{kih
materijala koji su pre~i{}eni i izolovani iz
wihovog prirodnog okru`ewa ili proizvedeni
tehni~kim postupkom. Nacionalno zakonodavstvo
mo`e tako|e sadr`ati listu specifi~nih vrsta
pronalazaka koji se ne mogu za{titi patentom,
kao {to su npr. postupci klonirawa qudi ili
procesi modifikovawa genetskog identiteta
germitivnih }elija qudskih bi}a.
Zavisno od zemqe, nove biqne sorte se mogu
tako|e {tititi putem patentnog sistema ili
putem specifi~nog sistema za za{titu novih
biqnih sorti (pogledati www.upov.int za daqe
informacije) ili kombinovawem oba napred
navedena na~ina.
14
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Koja prava se sti~u patentom?Nosilac priznatog patenta ima iskqu~ivo
pravo da spre~i sva druga lica da
komercijalno koriste pronalazak. To ukqu-
~uje pravo da spre~i ili zaustavi druga lica
da neovla{}eno proizvode, upotrebqavaju,
nude, stavqaju u promet ili uvoze proizvod
ili postupak zasnovan na priznatom patentu
bez dozvole nosioca prava.
Va`no je ista}i da sam patent ne obezbe|uje
svom nosiocu tzv. “slobodu upotrebe” ili
pravo eksploatisawa tehnologije za{ti}ene
patentom, ve} samo pravo da spre~i druge.
Mada se ovo mo`e ~initi kao jedva primetna
razlika, od su{tinskog je zna~aja shvatiti
patentni sistem i to kako me|usobno
povezani patenti uti~u jedni na druge. U
stvari, patenti koje poseduju drugi mogu se
preklapati sa va{im patentom, obuhvatati ga
ili dopuwavati. Zbog toga mo`e biti
potrebno da pribavite licencu za kori{}ewe
pronalazaka drugih nosilaca patenata da
biste mogli komercijalizovati va{
sopstveni patent i obrnuto.
Tako|e, pre nego se izvesni pronalasci (kao
{to su npr. lekovi) mogu komercijalizovati,
neophodno je pribaviti i neke druge dozvole
(kao {to je npr. dozvola za stavqawe u
promet od odgovaraju}eg nadle`nog organa).
Ko je pronalaza~, a ko je nosilac patenta?Osoba koja je stvorila pronalazak je
pronalaza~, dok je osoba (ili preduze}e) koje
podnosi prijavu patenta podnosilac prijave
patenta, nosilac ili vlasnik patenta. Mada
u nekim slu~ajevima pronalaza~ mo`e isto-
vremeno biti i podnosilac prijave, ~esto su to
dva razli~ita entiteta; naime, podnosilac
prijave je ~esto kompanija ili istra`iva~ki
institut u kome radi pronalaza~. Slede}e
specifi~ne okolnosti zaslu`uju daqu
analizu:
Pronalasci iz radnog odnosa. U mnogim
zemqama, pronalasci iz radnog odnosa
automatski pripadaju poslodavcu. U ne-
kim zemqama, ovo va`i samo ukoliko je to
nagla{eno u ugovoru o radu izme|u
poslodavca i zaposlenog. U nekim slu~a-
jevima (npr. ukoliko ne postoji ugovor o
radu) pronalaza~ mo`e zadr`ati pravo
da ekonomski iskori{}ava pronalazak,
ali je poslodavcu dato neiskqu~ivo
pravo da pronalazak koristi za interne
svrhe (engl. "shop rights"). Veoma je va`no
da se upoznate sa zakonodavstvom u va{oj
zemqi, kao i da obezbedite da u ugovoru o
radu bude navedena odredba o pitawima
vlasni{tva nad pronalascima nastalim u
radnom odnosu, kako bi se izbegli
eventualni sporovi.
Nezavisni izvr{ioci. U ve}ini
zemaqa nezavisni izvr{ilac (npr.
istra`iva~) koga preduze}e anga`uje
(npr. po ugovoru o istra`iva~kom radu)
da razvije novi proizvod ili postupak
poseduje sva prava na pronalazak,
ukoliko izri~ito nije utvr|eno
druga~ije. Ovo zna~i da ukoliko
nezavisni izvr{ilac ima ugovor sa
preduze}em, onda u op{tem slu~aju
preduze}e ne}e imati pravo vlasni{tva
nad pronalaskom, ~ak i ako je platilo za
razvoj pronalaska.
Supronalaza~i. Kada vi{e osoba
zna~ajno doprinese koncipirawu i
realizaciji pronalaska, onda one moraju
biti tretirane kao supronalaza~i, odn.
ravnopravni pronalaza~i i biti
navedeni kao takvi u prijavi patenta.
Ukoliko su supronalaza~i istovremeno i
podnosioci prijave patenta, onda }e
priznati patent biti zajedni~ki.
Zajedni~ki nosioci, odn. suvlasnici.
Razli~ite zemqe i institucije imaju
razli~ite odredbe u vezi sa kori{}e-
wem ili primenom patenata ~iji nosioci
su vi{e od jednog entiteta ili lica. U
nekim slu~ajevima, ni jedan suvlasnik ne
mo`e licencirati patent ili tu`iti
tre}u stranu za povredu prava bez
saglasnosti ostalih suvlasnika.
15
Kratka lista za proveruDa li bi trebalo da za{titite
patentom svoj pronalazak?
Imaju}i u vidu prednosti za{tite
patentom, ispitajte i alternative
(tajna, mali patent, itd.) i napravite
analizu odnosa izme|u mogu}ih koristi
i tro{kova. Pro~itajte vi{e o
patentima u slede}im odeqcima, kako
biste bili sigurni da ste doneli
odluku zasnovanu na adekvatnim
informacijama.
Da li je va{ pronalazak
patentibilan?
Imaju}i u vidu uslove za sticawe
patenta, potra`ite detaqe o tome {ta
je patentibilno u va{oj zemqi i
izvr{ite pretra`ivawe stawa tehnike
(pogledajte slede}i odeqak).
Uverite se u jasno}u odredaba koje
se odnose na pravo na pronalazak
izme|u preduze}a, zaposlenih i bilo
kog drugog poslovnog partnera koji je
eventualno u~estvovao, bilo
finansijski ili tehni~ki, u razvoju
pronalaska.
nepatentnu literaturu, ukqu~uju}i i
tehni~ke i nau~ne stru~ne ~asopise, uxb-
enike, konferencijske zbornike radova,
teze, internet sajtove, bro{ure preduze}a,
komercijalne publikacije i novinske ~lanke.
Patentna informacija je jedinstven izvor
klasifikovane tehni~ke informacije,
koja preduze}ima mo`e biti veoma zna~ajna
za strate{ko poslovno planirawe. Mnogi
zna~ajni pronalasci su otkriveni javnosti po
prvi put tek kada je objavqen odgovaraju}i
patent ili prijava patenta. Shodno tome,
patenti i objavqene prijave patenata su
sredstvo za upoznavawe sa aktuelnim
istra`ivawima ~esto mnogo pre nego {to se
odgovaraju}i inovativni proizvod pojavi na
tr`i{tu. Pretra`ivawe patenata bi
trebalo da bude deo va`nih inputa, odn.
ulagawa u istra`ivawe i razvoj svakog
privrednog subjekta.
16
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
2. Kako dobiti patent?
Gde da po~nete?Generalno, prvi korak je pretra`ivawe
stawa tehnike. Sa preko 40 miliona
patenata odobrenih {irom sveta, i sa
milionima od{tampanih publikacija, koje
predstavqaju potencijalno stawe tehnike za
va{u prijavu patenta, postoji i ozbiqan rizik
da }e neke reference, ili kombinacija
referenci, u~initi da va{ pronalazak nije
nov ili da nije neo~igledan, te da je samim
tim nepatentibilan.
Pretra`ivawe stawa tehnike }e spre~iti da
izgubite novac za podno{ewe prijave patenta
ukoliko pretra`ivawem budu otkrivene
reference iz stawa tehnike koje }e
verovatno iskqu~iti mogu}nost da patenti-
rate va{ pronalazak. Pretra`ivawe stawa
tehnike mo`e se pro{iriti na svu relevantnu
Zna~aj pretra`ivawa baza podataka opatentimaOsim provere da li je pronalazak patentibilan,
blagovremeno i efikasno pretra`ivawe baza
podataka o patentima mo`e obezbediti veoma
korisne informacije i saznawa o:
istra`iva~kim i razvojnim aktivnostima
aktuelnih i budu}ih konkurenata
trenutnim trendovima u odgovaraju}oj
oblasti tehnike
tehnologijama pogodnim za licencirawe
potencijalnim snabdeva~ima, poslovnim
partnerima ili izvorima istra`iva~a,
potencijalnim tr`i{nim ni{ama u svojoj
zemqi i inostranstvu
relevantnim patentnima drugih, kako bi
obezbedili da va{ patent ne povre|uje te
patente (sloboda poslovawa)
relevantnim patentima koji su istekli i
tehnologijama koje su u javnom domenu i
mogu}im novim razvojnim trendovima
postoje}ih tehnologija.
17
Kako i gde mo`ete sprovestipretra`ivawa stawa tehnike?Patenti i prijave patenata koje su objavili
mnogi zavodi za patente danas su dostupni
on-line, {to omogu}ava lak{e pretra`ivawe
stawa tehnike. Lista zavoda za intelektu-
alnu svojinu koji imaju svoje baze podataka o
patentima koje su dostupne on-line, odno-
sno putem interneta, i to besplatno, mo`e se
prona}i na:
www.wipo.int/ipdl/en/resources/links.jsp.
Pored toga, ve}ina nacionalnih zavoda za
patente nudi uslugu pretra`ivawa patenata
uz pla}awe naknade.
Iako je pristup patentnim informacijama
zna~ajno jednostavniji zahvaquju}i inte-
rnetu, nije lako sprovesti visokokvalitetno
pretra`ivawe patenata. Patentni `argon je
~esto kompleksan i nerazumqiv i profesi-
Me|unarodna klasifikacija patenataMe|unarodna klasifikacija patenata (IPC) je
glavni hijerarhijski sistem koji se koristi za
klasifikaciju i pretra`ivawe patentnih
dokumenata. Tako|e slu`i i kao instrument za
ure|ivawe zbirki patentnih dokumenata, zatim
kao osnova za selektivnu diseminaciju
informacija i kao osnova za utvr|ivawe stawa
tehnike u datoj oblasti tehnike. Sedmo izdawe
Me|unarodne klasifikacije patenata sastoji
se iz 8 sekcija, koje su podeqene na 120 klasa,
628 potklasa i pribli`no 69 000 grupa.
Pomenutih osam sekcija su:
A. Teku}e `ivotne potrebe;
B. Obrade i prerada; saobra}aj i transport;
C. Hemija i metalurgija;
D. Tekstil i papir;
E. Gra|evinarstvo i rudarstvo;
F. Ma{instvo; osvetqewe; grejawe;
naoru`awe; minirawe;
G. Fizika;
H. Elektrotehnika.
Trenutno, preko 100 zemaqa koristi Me|unarodnu
klasifikaciju patenata za klasifikaciju svojih
patenata:
www.wipo.int/classifications/en/ipc/index.html
onalni re{er{ (odn. pretra`ivawe) zahteva
obimno znawe i stru~nost. Mada se preli-
minarno pretra`ivawe mo`e sprovesti
kori{}ewem besplatnih on-line baza poda-
taka o patentima, ve}ina preduze}a kojima je
potrebna informacija o patentima za dono-
{ewe kqu~nih poslovnih odluka (npr. da li
da podnesu prijavu patenta ili ne) se u
op{tem slu~aju oslawa na usluge patentnih
profesionalaca i/ili vi{e koriste sofi-
sticiranije komercijalne baze podataka.
Pretra`ivawe stawa tehnike mo`e biti
izvr{eno na osnovu kqu~nih re~i, klasi-
fikacije patenata ili nekog drugog krite-
rijuma za pretra`ivawe. Utvr|eno stawe
tehnike zavisi od kori{}ene strategije
pretra`ivawa, sistema klasifikacije koji je
kori{}en, tehni~ke stru~nosti lica koje je
sprovelo pretra`ivawe i baze podataka o
patentima koja je kori{}ena.
18
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Kako da podnesete prijavu patenta?Posle izvr{enog pretra`ivawa stawa
tehnike i odluke da se zatra`i za{tita
patentom, potrebno je pripremiti prijavu
patenta i podneti je odgovaraju}em
nacionalnom ili regionalnom zavodu za
patente. Prijava sadr`i potpun opis
pronalaska, patentne zahteve koji odre|uju
obim za{tite patentom, nacrt i apstrakt
(vi{e o strukturi patentne prijave pogledati
na strani 24). Neki zavodi za patente
omogu}avaju slawe prijave patenta putem
interneta. U nekim zemqama postoji
mogu}nost podno{ewa privremene prijave
patenta (pogledati odeqak na strani 23).
Obi~no patentni zastupnik ili advokat koji
}e zastupati va{e interese tokom postupka
prijavqivawa priprema prijavu patenta. Na
slede}oj strani dat je osnovni pregled
postupka po prijavi patenta, odn.
ostvarivawa za{tite patentom. Potrebno je
naglasiti da mo`e biti va`nih razlika
izme|u razli~itih zemaqa i da je uvek
najboqe proveriti sa zavodom za patente
odgovaraju}e zemqe ili sa ovla{}enim
patentnim zastupnikom u toj zemqi
informacije o aktuelnoj proceduri i
va`e}im taksama.
Me|unarodna prijava br. PCT/DE2003/003510.Upravqa~ motornog vozila sa integrisanim
modulom vazdu{nog jastuka.
19
Obrada prijave- korak po korakKoraci koje zavod za patente preduzima u
postupku za priznawe patenta variraju, ali
generalno posmatrano slede sli~an put:
Formalno ispitivawe: Zavod za patente
ispituje prijavu kako bi utvrdio da li
ispuwava administrativne uslove, odn.
formalnosti (npr. da li sadr`i svu
relevantnu dokumentaciju i da li je
pla}ena taksa za prijavu patenta).
Pretra`ivawe: U mnogim zemqama, zavod
za patente sprovodi ispitivawe kako bi
utvrdio stawe tehnike u odgovaraju}oj
oblasti tehnike iz koje je pronalazak.
Dobijeni re{er{ni izve{taj se koristi
tokom su{tinskog ispitivawa kako bi se
patentni zahtevi uporedili sa stawem
tehnike.
Su{tinsko ispitivawe: Ciq su{tinskog
ispitivawa je da se utvrdi da prijava
ispuwava uslove patentibilnosti. Me|u-
tim, ne proveravaju svi zavodi za patente
da li prijave ispuwavaju uslove patenti-
bilnosti, dok neki to rade samo po zahtevu
podnetom tokom odre|enog vremenskog
perioda. Rezultati ispitivawa {aqu se u
pismenoj formi podnosiocu prijave (ili
wegovom zastupniku) kako bi mu se pru`ila
mogu}nost da odgovori na primedbe i/ili da
otkloni eventualne nedostatke koji se
uo~e tokom ispitivawa. Ovaj proces ~esto
rezultira su`avawem obima za{tite.
Objava: U ve}ini zemaqa patentna prijava
se objavquje 18 meseci nakon datuma
podno{ewa prve prijave. U principu,
zavodi za patente tako|e objavquju patent
~im bude priznat.
Priznawe: Ako proces ispitivawa rezu-
ltira pozitivnim odlukom, onda zavod za
patente priznaje patent i izdaje ispravu o
priznatom patentu.
Opozicija: U mnogim zavodima za patente je
predvi|en vremenski period tokom kojeg
tre}a lica mogu osporiti priznawe
patenta, na primer, na osnovu toga {to
pronalazak za koji je podnesena prijava
patenta nije nov. Postupak opozicije mo`e
biti predvi|en pre priznawa i/ili posle
priznawa, a mogu} je tokom odre|enog
vremenskog perioda.
Podno{ewe prijave patenta
↓Formalno ispitivawe
↓Objava prijave
↓Pretra`ivawe i su{tinsko ispitivawe
↓Priznawe i objava
↓Postupak opozicije
Napred navedeni {ematski prikaz (odn.
algoritam) predstavqa proceduru za
priznawe patenta u nekim zavodima za
patente. Imajte u vidu da odgovaraju}e
procedure mogu varirati od jednog do drugog
zavoda za patente.
Koliko ko{ta za{tita pronalaskapatentom?Tro{kovi su zna~ajno razli~iti od zemqe do
zemqe, a u nacionalnom okviru zavise od
faktora kao {to su priroda pronalaska,
wegova kompleksnost, honorar zastupnika,
du`ina prijave i nedostaci na koje tokom
ispitivawa uka`e zavod za patente. Va`no je
imati to na umu i obezbediti nov~ana sre-
dstva za tro{kove vezane za prijavu patenta
i weno odr`avawe:
Generalno postoje tro{kovi vezani za
izvo|ewe pretra`ivawa stawa tehni-
ke, a posebno ukoliko koristite usluge
stru~waka;
Postoje zvani~no propisane takse za
podno{ewe prijave koji variraju od
zemqe do zemqe. Odgovaraju}i nacio-
nalni ili regionalni zavod za patente je
u mogu}nosti da vam da detaqe o
strukturi tro{kova. Neke zemqe imaju
popuste za mala i sredwa preduze}a
i/ili za prijave podnete on-line, odnosno
putem interneta. Pored toga, neke zemqe
dozvoqavaju prekoredno ispitivawe uz
pla}awe dodatnih taksi.
Ukoliko se oslonite na usluge pate-
ntnog zastupnika/agenta koji bi vam
pomogao u postupku podno{ewa prijave
(npr. da vam obezbedi mi{qewe o pate-
ntibilnosti, pripremi predlog prijave
patenta, pripremi nacrt na propisani
na~in i vodi korespodenciju sa zavodom
za patente) ima}ete dodatne tro{kove.
Kada zavod za patente prizna patent,
morate platiti taksu za odr`avawe
prava ili za obnovu, odnosno produ-
`ewe va`nosti, obi~no na godi{wem
nivou, kako biste odr`ali patent u
va`nosti;
U slu~aju da odlu~ite da za{titite va{
pronalazak u inostranstvu, trebalo bi
da imate u vidu i odgovaraju}e zvani~ne
takse za podno{ewe prijave za one
zemqe koje su u pitawu, zatim tro{kove
prevo|ewa i tro{kove usluga lokalnog
patentnog zastupnika ({to je za strane
podnosioce prijava obavezno u mnogim
zemqama).
U slu~aju pronalazaka koji ukqu~uju
mikroorganizme, kada je neophodno de-
ponovawe mikroorganizama ili biolo-
{kog materijala kod priznate depozitne
ustanove, moraju se platiti takse za pri-
javu, deponovawe i testirawe sposo-
bnosti za `ivot deponovanog materijala.
20
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
OAPI patent br. 40893. Set za hitnu
autotransfuziju (EAT-SET), prona{ao je i
patentirao je nigerijski doktor OviemoOvadje, olak{ava oporavqawe krvi iz telesnih
{upqina kod pacijenata sa unutra{wim
krvarewem. Takva krv se posle filtrirawa
ponovo daje infuzijom. Proizvod je komerci-
jalizovan od strane EAT-SET Industries i FirstMedical i Sterile Products.
Kada da podnesete prijavu patenta? Op{te uzev, po`eqno je podneti prijavu za
za{titu patentom ~im budete imali sve
informacije koje su vam potrebne za pripremu
uredne prijave patenta. Ipak, postoji niz
faktora koji poma`u podnosiocu prijave da
odlu~i koje je najboqe vreme za podno{ewe
prijave patenta. Razlozi za obezbe|ivawe da
va{a prijava bude podneta {to ranije
ukqu~uju slede}e:
U ve}ini zemaqa {irom sveta (sa va`nim
izuzetkom Sjediwenih Ameri~kih Dr`a-
va, pogledajte deo na strani 22) patenti
se priznaju na osnovu prvenstva u
podno{ewu prijave. Prema tome,
podno{ewe prijave {to ranije je va`no
da biste obezbedili pravo prvenstva, tj.
da biste bili prvi podnosilac prijave za
odre|eni pronalazak kako ne biste
izgubili pravo na va{ pronalazak zbog
drugih.
Podno{ewe prijave za za{titu patentom
{to ranije je korisno ukoliko tra`ite
finansijsku podr{ku ili ukoliko
`elite da licencirate va{ pronalazak
kako biste ga komercijalizovali.
Generalno, vi mo`ete sprovesti prava iz
va{eg patenta samo onda kada je priznat
od strane odgovaraju}eg zavoda za
patente, {to je postupak koji mo`e
potrajati nekoliko godina (pogledajte
stranu 26).
Me|utim, `urba pri podno{ewu prijave
patenta ~im ste do{li do pronalaska tako|e
mo`e biti i problem iz slede}ih razloga:
Ukoliko podnesete prijavu suvi{e rano,
a zatim treba da je izmenite, u op{tem
slu~aju ne}e biti mogu}e napraviti
zna~ajnije izmene u originalnom opisu
pronalaska.
Jednom kada podnesete prijavu patenta u
jednoj zemqi ili regionu, normalno
imate 12 meseci da podnesete prijavu za
isti pronalazak u ostalim zemqama koje
su od interesa za va{e poslovawe, kako
biste iskoristili datum podno{ewa
va{e prve prijave (pogledajte obja-
{wewe prava prvenstva-datuma prve-
nstva na strani 30). To mo`e biti
problem ukoliko su za va{e preduze}e
suvi{e visoki tro{kovi podno{ewa
prijave i pla}awe taksi za odr`avawe u
razli~itim zemqama. Jedan na~in za
re{avawe ovog problema je odlagawe
pla}awa tro{kova prevo|ewa i pla}awa
nacionalnih taksi za period od 30
meseci na osnovu Ugovora o saradwi u
oblasti patenata (PCT) (pogledajte
strane 32 i 33).
Kada ste odredili pravo vreme za podno-
{ewe patentne prijave, va`no je imati na umu
da prijavu treba podneti pre otkrivawa
pronalaska javnosti. Bilo kakvo otkrivawe
javnosti pre podno{ewa prijave (npr. u svrhu
21
22
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
test marketinga, investitorima ili poslo-
vnim partnerima) trebalo bi uraditi tek
nakon potpisivawa ugovora o poverqivosti
ili neotkrivawu.
Koliko je va`no dr`ati pronalazak utajnosti pre podno{ewa prijavepatenta?Ukoliko `elite da za va{ pronalazak
dobijete patent, apsolutno je neophodno
dr`ati pronalazak u tajnosti pre podno-
{ewa prijave patenta. U mnogim slu~ajevima,
javno otkrivawe va{eg pronalaska pre
podno{ewa prijave bi poni{tilo novost
va{eg pronalaska ~ine}i ga time nepa-
tentibilnim, osim ukoliko va`e}i zakonski
propisi ne predvi|aju period u kome je mogu}e
otkrivawe pronalaska bez {tetnih posle-
dica, tzv. "grace period", odn. odgodu (po-
gledajte stranu 23).
Prvi podnosilac (prvi koji podneseprijavu) nasuprot prvog pronalaza~a(prvi koji stvori pronalazak)U ve}ini zemaqa, patent se priznaje licu koje
prvo podnese prijavu patenta za taj pronalazak.
Va`an izuzetak su Sjediwene Ameri~ke Dr`ave
gde se primewuje sistem ko prvi stvori
pronalazak, prema kojem }e u slu~aju
podno{ewa sli~nih prijava patenata, patent
biti odobren pronalaza~u koji prvi osmisli i
izvede pronalazak u praksi, bez obzira na to
~ija prijava patenta je prva podneta.
U ciqu dokaza vlasni{tva u okviru sistema “ko
prvi stvori pronalazak, kqu~no je imati dobro
~uvane, ispravno potpisane i datirane
laboratorijske bele{ke, koje mogu biti
iskori{}ene u slu~aju spora sa drugim
preduze}em ili pronalaza~em.
Me|unarodna prijava br. PCT/IB01/00706.Poboq{iva~i puwewa mobilnih telefona
Zato je izuzetno va`no za investitore,
istra`iva~e i privredne subjekte da izbegnu
bilo kakvo otkrivawe pronalaska koje mo`e
uticati na patentibilnost pre nego {to
prijava patenta bude podneta.
Me|utim, ovo nije slu~aj u svim zemqama, tako
da vas oslawawe na „grejs period“ u va{oj
zemqi mo`e spre~iti da za{titite svoj
pronalazak na drugim tr`i{tima koja vas
interesuju, a gde „grejs period“ nije pre-
dvi|en.
[ta je "grace period"?Zakonodavstvo nekih zemaqa obezbe|uje tzv.
“grejs period” (odgodu) u kome je mogu}e
otkrivawe pronalaska bez {tetnih posle-
dica od 6 ili 12 meseci, od trenutka kada
pronalaza~ ili podnosilac prijave otkrije
pronalazak pa do podno{ewa prijave. U tom
slu~aju pronalazak ne gubi svoju patenti-
bilnost zbog otkrivawa. U takvim zemqama,
preduze}e mo`e otkriti svoj pronalazak, na
primer, prikazati ga na sajmu, ili ga objaviti
u poslovnom katalogu ili tehni~kom ~aso-
pisu, i onda podneti prijavu patenta tokom
„grejs perioda“ bez gubqewa patentibilnosti
pronalaska i onemogu}avawa priznawa
patenta.
23
Privremena prijava patentaU nekim zemqama (ukqu~uju}i Australiju,
Kanadu, Indiju i Sjediwene Ameri~ke Dr`ave)
podnosioci prijava imaju mogu}nost podno{ewa
privremene prijave patenta. Namera je da
privremena prijava patenta bude relativno
jeftina mogu}nost ulaska u patentni sistem.
Podnosioci prijave onda mogu sa~ekati do
godinu dana pre podno{ewa kompletne prijave
patenta. Detaqi o tome kako funkcioni{e
privremena prijava patenta variraju od zemqe
do zemqe, ali u svim zemqama gde je ova
mogu}nost predvi|ena, postoje neke zajedni~ke
karakteristike:
Privremene prijave patenta generalno se
ne podvrgavaju su{tinskom ispitivawu;
• Zvani~ne takse za podno{ewe prijave su
ni`e nego takse predvi|ene za kompletne
prijave patenta;
• Privremena prijava ne sadr`i patentne
zahteve, ali se ipak zahteva potpun opis
pronalaska.
Me|unarodna prijava br. PCT/EPO2/05212.[irok spektar 2-amino-benzoaksola
sulfonamide inhibitora proteaze HIV-a
Kakva je struktura prijave patenta?
Prijava patenta ima niz funkcija:
Odre|uje pravni obim za{tite patentom;
• Opisuje prirodu pronalaska ukqu~uju}i
uputstva kako da se izvede pronalazak;
• Pru`a detaqe o pronalaza~u, nosiocu
patenta i druge pravne informacije
Prijave patenata imaju sli~nu strukturu
{irom sveta i sastoje se od zahteva za
priznawe patenta, opisa pronalaska,
pate-ntnih zahteva, nacrta (ukoliko je
neophodan) i apstrakta. Patentni dokument
mo`e sadr`ati od nekoliko do vi{e stotina
strana, zavisno od prirode specifikovanog
pronalaska i oblasti tehnike kojoj pripada.
Zahtev za priznawe patenta
Sadr`i informacije o nazivu pronalaska,
datumu podno{ewa, datumu prvenstva i
bibliografske podatke kao {to su ime i
adresa podnosioca prijave i pronalaza~a.
Opis pronalaska
Pisani opis pronalaska mora opisivati
pronalazak dovoqno detaqno tako da
stru~wak iz odgovaraju}e oblasti tehnike
mo`e rekonstruisati i primeniti pronalazak
na osnovu opisa pronalaska i nacrta bez
daqeg ulagawa inventivnog napora. Ukoliko
ovo nije slu~aj, patent mo`da ne}e biti
priznat ili mo`e biti osporen tokom sudskog
postupka.
Patentni zahtevi
Patentni zahtevi odre|uju obim za{tite
patentom. Patentni zahtevi su apsolutno
kqu~ni za za{ti}eni pronalazak, jer ako su
lo{e sastavqeni, ~ak i istinski vredan
pronalazak mo`e rezultirati bezvrednim
patentom koji je lako zaobi}i.
Pri vo|ewu patentnog spora pred sudom,
tuma~ewe patentnih zahteva je u op{tem
slu~aju prvi korak u odre|ivawu da li je
patent va`e}i i da li je do{lo do povrede
patenta. Jako je korisno potra`iti savet
stru~waka kako bi on sa~inio predlog prijave
patenta, a posebno patentnih zahteva.
24
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Primer patentnih zahteva:
Prva dva patentna zahteva br. US4641349
nazvani "Sistem za identifikaciju putem
du`ice oka"
1. Metod za identifikaciju osobe ukqu~uje
~uvawe slike najmawe dela du`ice ili
zenice oka osobe; osvetqavawe du`ice i
zenice oka neidentifikovane osobe;
dobijawe makar jedne slike najmawe istog
dela du`ice i zenice oka neinde-
ntifikovane osobe; i upore|ivawe dela
du`ice dobijene slike sa sa~uvanom slikom
koja slu`i kao informacija za prepoznavawe
neidentifikovane osobe.
2. Metod u zahtevu 1 u kome osvetqavawe
ukqu~uje dovo|ewe zenice oka do najmawe
predodre|ene veli~ine, upore|uju}i deo
du`ice dobijene slike sa sa~uvanom slikom
od oka ~ija zenica ima istu predvi|enu
veli~inu.
Nacrt
Nacrt prikazuje tehni~ke detaqe prona-
laska na apstraktan i vizuelan na~in. On
poma`e da se objasne informacije, sredstva
ili rezultati koji su otkriveni u opisu
pronalaska. Nacrt nije uvek neophodan deo
prijave. Naime, nacrt uglavnom nije potreban
ukoliko pronalazak predstavqa postupak
ili metod kako se ne{to radi. Ukoliko je
ipak potreban, onda wegovu prihvatqivost
odre|uju formalna pravila.
Primer nacrta:
Apstrakt
Apstrakt je kratak sadr`aj su{tine
pronalaska. Kada zavod za patente objavquje
patent, apstrakt se nalazi na prvoj strani.
Apstrakt ponekad koriguje ili sastavqa
patentni ispitiva~ u odgovaraju}em zavodu
za patente.
25
Patent br. DE10230179 za dizalicu ili
napravu za podizawe automobilskih to~kova.
Pronalazak obezbe|uje novu dizalicu za
podizawe motorizovano napregnutog to~ka od
automobila. Koristi potpornu strukturu 11
koja je anga`ovana sa spoqnim obodom 4 to~ka 1.
Dizalica direktno pomera to~ak, a ne telo
automobila. Tako se mawa du`ina dizalice
podi`e dovoqno da oslobodi odnosno podigne
to~ak sa zemqe.
Ispravqawe priznatog patentaKada patent bude priznat, savetujemo vam da
ga temeqno i{~itate kako bi obezbedili da
nema gre{aka ili re~i koje nedostaju, a
posebno u patentnim zahtevima.
Koliko traje dobijawe za{titepatentom?Vreme koje je potrebno da se odobri patent
zna~ajno se razlikuje od zavoda do zavoda i
zavisi i od oblasti tehnike, a obuhvata
raspon od nekoliko meseci do nekoliko
godina, obi~no izme|u 2 do 5 godina. Neki
zavodi za patente imaju utvr|enu proceduru
za ubrzano priznawe koje podnosilac prijave
mo`e zatra`iti u specifi~nim situacijama.
Od kog datuma je va{ pronalazakza{ti}en?Va{a prava efektivno po~iwu od datuma
priznawa va{eg patenta i od tada mo`ete
povesti parnicu zbog neovla{}enog
kori{}ewa pronalaska protiv tre}ih lica.
U nekim zemqama, mo`ete podneti tu`bu za
povredu koja je nastala izme|u datuma
objavqivawa prijave patenta (generalno 18
meseci nakon {to je prijava podnesena) i
datuma priznawa patenta. Obi~no mo`ete
tra`iti razumnu od{tetu za kori{}ewe
patenta u periodu izme|u objavqivawa i
priznawa. Me|utim, ovo nije slu~aj u svim
zemqama (vi{e o sprovo|ewu na stranama
39, 40 i 41)
U nekim zemqama, mogu}e je podneti i
prijavu patenta, i prijavu malog patenta za
isti pronalazak. Ovo se ponekad radi zbog
koristi od za{tite malim patentom (koji se
generalno br`e odobrava), dok kona~no ne
do|e do priznawa patenta.
26
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Me|unarodna prijava broj. PCT/FRI2004/000264.Ure|aj za kontrolisawe polo`aja satelita uz
pomo} `iroskopskih pokreta~a.
Koliko dugo traje za{tita patentom?Aktuelni me|unarodni standard obezbe|uje
trajawe za{tite od 20 godina od datuma
podno{ewa prijave patenta, ako su godi{we
takse, odnosno takse za odr`avawe pla}ene
na vreme i ako tokom tog perioda nije bilo
pozitivno re{enih zahteva za poni{taj ili
opoziciju patenta.
Dok gore navedeno va`i za pravni `ivot
patenta, poslovni ili ekonomski `ivot
patenta je zavr{en ukoliko je tehnologija
za{ti}ena patentom zastarela, ukoliko ne
mo`e biti komercijalizovana, ili ukoliko
proizvod baziran na woj nije uspe{an na
tr`i{tu. U takvim okolnostima, nosilac
patenta mo`e re{iti da vi{e ne `eli da
pla}a godi{we takse, odnosno takse za
odr`avawe, pu{taju}i da patent istekne pre
roka od 20 godina, i shodno tome dozvoqava
da pre|e u javni domen.
U nekim zemqama, za{tita mo`e biti
produ`ena i preko 20 godina ili u veoma
specifi~nim okolnostima mo`e biti odobren
sertifikat o dopunskoj za{titi. Ovo je
slu~aj, na primer, za patente iz oblasti
farmacije, usled odlagawa komercijali-
zacije zbog vremena koje je potrebno da
odgovaraju}i dr`avni organi daju odobrewe
za stavqawe u promet. Sertifikat o do-
punskoj za{titi ima ograni~eno trajawe i
generalno ne mo`e va`iti du`e od pet
godina.
27
Podneta prijava patentaMnoga preduze}a na svojim proizvodima ozna~avaju
pronalazak re~ima„"podneta prijava patenta" ili
"prijavqen patent", {to je ponekad pra}eno i sa
brojem patentne prijave. Sli~no tome, jednom kada
patent bude priznat, sve je ~e{}e da preduze}a
stave informaciju koja ukazuje da je proizvod
patentiran, a koja ponekad ukqu~uje i broj patenta.
Mada ovi navodi ne obezbe|uju pravnu za{titu
protiv povrede, oni ipak mogu poslu`iti kao
upozorewe koje }e odvratiti druge od kopirawa
proizvoda u celini ili bar wegovih izvesnih
inovativnih karakteristika.
Da li vam je potreban patentnizastupnik za podno{ewe patentneprijave?Pripremiti prijavu patenta i pratiti je do
trenutka priznawa patenta predstavqa
kompleksan zadatak. Podneti prijavu za
za{titu patentom zna~i slede}e:
Izvr{iti pretra`ivawe stawa tehnike
u ciqu identifikovawa onog stawa
tehnike koje bi va{ pronalazak u~inilo
nepatentibilnim;
• Sastaviti patentne zahteve i potpun
opis pronalaska kombinuju}i pravni i
tehni~ki jezik;
• Dopisivati se sa nacionalnim ili
regionalnim zavodom za patente, a
28
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Patent br. EP1165393.Patent Torben Flanbaum-a za "Ure|aj za
istovremeno sipawe te~nosti iz posude i
me{awe vazduha u te~nosti" licenciran od
strane Menu A/S, malog i sredweg preduze}a
iz Danske, postao je najprodavaniji proizvod
ove kompanije.
posebno tokom su{tinskog ispitivawa
prijave patenta;
• Vr{iti neophodne izmene u prijavi
patenta koje zahteva zavod za patente.
Svi ovi aspekti zahtevaju temeqno
poznavawe patentnog prava i prakse zavoda
za patente.
Zato, ~ak i ako pravna i tehni~ka pomo}
generalno nije obavezna, veoma je
preporu~qiva. Preporu~qivo je da se
oslonite na patentnog zastupnika koji ima i
odgovaraju}e pravno znawe i iskustvo, kao i
tehni~ko znawe iz oblasti tehnike iz koje je
pronalazak. Ve}ina zakona propisuje da
strane podnosioce prijave reprezentuje
patentni zastupnik koji je rezident te
zemqe.
Mo`ete li tra`iti za{titu za vi{epronalazaka u okviru samo jedneprijave?Ve}ina zakona o patentima omogu}ava uz
izvesna ograni~ewa da u jednu prijavu
patenta bude ukqu~en ve}i broj razli~itih
pronalazaka. Ova ograni~ewa ukqu~uju tzv.
uslov o jedinstvu pronalaska. Dok neki
zakoni o patentima propisuju druga~ije vrste
zahteva u pogledu jedinstva pronalaska (npr,
zakon o patentima Sjediwenih Ameri~ih
Dr`ava), drugi (Konvencija o evropskom
patentu i Ugovor o saradwi u oblasti
patenata) dozvoqavaju da grupe pronalazaka
koji su povezani jedinstvenom „pronala-
za~kom idejom“ budu ukqu~ene u jednu jedinu
prijavu patenta. U slu~aju nedostatka
jedinstva pronalaska, od podnosioca prijave
se mo`e tra`iti ili da ograni~i patentne
zahteve ili da podeli prijavu (podeqene
prijave).
Kao rezultat razlika izme|u va`e}ih
zakona, u nekim zemqama nam mo`e biti
dovoqna jedna prijava patenta, dok u drugim
morate podneti dve ili vi{e prijava da bi
wima pokrili iste pronalaske.
29
Kratka lista za proveruDa li je va{ pronalazak patentibilan?
Izvr{ite pretra`ivawe stawa tehnike i
koristite baze podataka o patentima.
Podno{ewe patentne prijave.
Razmotrite va`nost anga`ovawa
patentnog zastupnika/agenta koji je stru~an
u odgovaraju}oj oblasti tehnike, a posebno
za pripremu predloga patentnih zahteva.
Procenite trenutak za podno{ewe
prijave. Razmotrite razloge za {to ranije
podno{ewe prijave i razmislite o
najboqem mogu}em vremenskom trenutku za
podno{ewe va{e prijave patenta.
Nemojte da obelodawujete informacije
o pronalasku prerano kako ne biste
ugrozili wegovu patentibilnost.
Takse za odr`avawe. Ne zaboravite da
platite takse za odr`avawe, odnosno
godi{we takse na vreme kako bi va{
patent ostao va`e}i.
3. Za{tita patentom uinostranstvu
Za{to treba podneti prijavu patenta uinostranstvu?Patenti su teritorijalno pravo, {to zna~i
da je pronalazak za{ti}en samo u zemqi ili
regionu gde je priznata za{tita patentom.
Drugim re~ima, ako vam nije priznat patent u
odre|enoj zemqi, onda va{ pronalazak u toj
zemqi ne}e biti za{ti}en, {to omogu}ava
bilo kome da proizvodi, upotrebqava, uvozi
ili prodaje va{ pronalazak u toj zemqi.
Za{tita patentom u inostranstvu omogu}i}e
va{em preduze}u iskqu~iva prava za
pronalazak za{ti}en u tim zemqama. Osim
toga, za{tita u inostranstvu omogu}ava
va{em preduze}u da licencira pronalazak
stranim firmama, da razvije spoqne oblike
saradwe i da pristupi tim tr`i{tima u
partnerstvu sa drugima.
Kada treba da podnesete prijavu patentau inostranstvu?Datum va{e prve prijave za doti~ni
pronalazak se zove datum prvenstva i
naredne prijave koje se u drugim zemqama
podnesu u periodu od 12 meseci (u okviru tzv.
perioda prvenstva) }e koristiti tu raniju
prijavu da bi imale prednost u odnosu na
druge prijave za isti pronalazak koje su
druga lica podnela posle datuma prvenstva.
Veoma je preporu~qivo da tokom pomenutog
perioda prvenstva podnesete prijavu patenta
u inostranstvu.
Nakon isteka perioda prvenstva, a pre prve
objave patenta od strane zavoda za patente
(obi~no 18 meseci nakon datuma prvenstva),
vi }ete i daqe imati mogu}nost da podnesete
prijavu za za{titu patentom u drugim
zemqama, ali vi{e ne}ete mo}i da zahtevate
pravo prvenstva va{e ranije prijave. Kada
pronalazak bude jednom otkriven javnosti,
onda vi{e ne}ete mo}i dobiti za{titu
patentom u inostranstvu, usled poni{tewa
novosti pronalaska.
30
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Me|unarodna prijava br. PCT/US02/12182Aparat za poboq{awe sistema daqinske
kontrole.
Gde bi trebalo da za{titite svojpronalazak?Po{to je za{tita pronalaska u mnogim ze-
mqama skup poduhvat, preduze}a bi trebalo
pa`qivo da biraju zemqe u kojima tra`e
za{titu. Prilikom izbora gde }ete podneti
zahtev za za{titu neka od kqu~nih razma-
trawa su slede}a:
Gde je verovatno da }e patent biti
komercijalizovan?
Koja su glavna tr`i{ta za sli~ne
proizvode?
Koji su tro{kovi ukqu~eni u postupak
za{tite za svako ciqano tr`i{te i
koliki je va{ buxet?
Gde su bazirani glavni konkurenti?
Gde }e se proizvoditi doti~ni proi-
zvod?
Koliko }e te{ko biti sprovesti prava iz
patenta u konkretnoj zemqi?
Kako da podnesete prijavu za za{titupatentom u inostranstvu?Postoje tri na~ina za za{titu pronalaska u
inostranstvu:
Nacionalni put: Mo`ete podneti prijavu
patenta nacionalnom zavodu za patente bilo
koje zemqe koja vas zanima, na slu`benom
jeziku i uz pla}awe propisanih taksi. Ovaj
put mo`e biti veoma nepodesan i skup
ukoliko je broj zemaqa veliki.
Regionalni put: Kada su vi{e zemaqa
~lanice regionalnog patentnog sistema, onda
mo`ete podno{ewem prijave u odgovaraju}em
regionalnom zavodu ostvariti za{titu sa
dejstvom na teritoriji svih ili nekih od
zemaqa tog regiona.
Regionalni zavodi za patente su:
Afri~ka organizacija za intelektualnu
svojinu (OAPI) (www.oapi. wipo.net)
Afri~ka regionalna organizacija za
intelektualnu svojinu (ARIPO)
(www.aripo.wipo.net)
Evroazijska patentna organizacija
(EAPO) (www.eapo.org)
Evropski patentni zavod (EPO)
(www.epo.org) i
Patentni zavod Saveta zalivske
saradwe (www.gulf-patent-office.org.sa).
31
Me|unarodna prijava br. PCT/IT98/00133Pronalazak novog procesa obrade plute,
osnova je uspeha italijanske kompanije,
Grindi SRL, zasnovanom na ekskluzivnoj
prednosti patenta za komercijalizaciju
novog tekstilnog materijala.
Me|unarodni put: Ukoliko va{e preduze}e
ho}e da za{titi pronalazak u bilo kojoj od
zemaqa ~lanica Ugovora o saradwi u oblasti
patenata (PCT), onda treba da razmotrite
podno{ewe me|unarodne PCT prijave. Da bi
bili podobni za to morate biti stanovnik ili
rezident zemqe-~lanice PCT-a, ili va{
posao mora imati stvarnu i efektivnu
industrijsku ili komercijalnu prisutnost u
nekoj od tih zemaqa. Podno{ewem jedne
me|unarodne PCT-prijave, vi mo`ete isto-
vremeno tra`iti za{titu patentom za
pronalazak u vi{e od 125 zemaqa-~lanica
PCT-a (pogledati Aneks II). Ova prijava mo`e
biti podneta ili u va{em nacionalnom, ili u
regionalnom zavodu za patente i/ili u PCT
prijemnoj kancelariji u okviru Svetske
organizacije za intelektualnu svojinu
(WIPO) u @enevi u [vajcarskoj.
32
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Kratka lista za proveruTeritorijalna prava. Zapamtite da se
patentima sti~u teritorijalna prava.
Period prvenstva. Iskoristite period
prvenstva da podnesete prijavu za za{titu
patentom u inostranstvu, ali nemojte
propustiti krajwe rokove, jer vas to mo`e
spre~iti da dobijete za{titu patentom u
inostranstvu.
Gde da podnesete prijavu. Razmotrite
gde bi vam za{tita najvi{e koristila i
izra~unajte tro{kove za{tite u
razli~itim zemqama.
Kako da podnesete prijavu. Razmotrite
kori{}ewe PCT-a da olak{ate postupak
prijavqivawa, da dobijete u vremenu i da
dobijete zna~ajne patentne informacije na
kojima mo`ete bazirati va{e odluke o
daqem sticawu za{tite patentom.
Internacionalna prijava br.
PCT/US2001/028473. Korporacija EnviroScrubTechonologies je ameri~ko malo i sredwe predu-
ze}e koje koristi PCT da se prijavi za pate-
ntnu za{titu u vi{e stranih tr`i{ta za
svoju tehnologiju za otklawawe vi{estrukih
zaga|iva~a iz sagorevawa i industrijskih pro-
cesa. Upotreba PCT-a da se prijavi za za{titu
u inostranstvu omogu}ila je EnviroScrub da u|e
u okvir licenciranog ugovora za globalni marke-
ting svoje tehnologije.
33
Prednosti PCT-aPored 12 meseci perioda prvenstva PCT
obezbe|uje bar jo{ 18 dodatnih meseci u okviru
kojih podnosilac prijave mo`e ispitati
komercijalni potencijal svojih proizvoda u
razli~itim zemqama i odlu~iti gde da zatra`i
za{titu patentom. Na taj na~in se odla`e i
pla}awe taksi i tro{kova prevo|ewa povezanih
sa nacionalnim prijavama. Podnosioci prijava u
velikoj meri koriste PCT da bi {to du`e imali
na raspolagawu razli~ite mogu}nosti izbora.
Podnosioci PCT prijava dobijaju korisne
informacije o potencijalnoj patentibilnosti
svojih pronalazaka u obliku PCT me|unarodnog
izve{taja o pretra`ivawu i pisanog
mi{qewa me|unarodnog organa za
ispitivawe. Ovi dokumenti obezbe|uju
podnosiocu PCT prijave dobru osnovu za
dono{ewe odluke o tome da li i gde da zatra`i
za{titu patentom. Me|unarodni izve{taj o
pretra`ivawu sadr`i listu dokumenata iz
stawa tehnike {irom sveta koji su identi-
fikovani kao relevantni za dati pronalazak. U
pisanom mi{qewu me|unarodnog organa za
ispitivawe analizira se potencijalna pate-
ntibilnost pronalaska u svetlu rezultata
me|unarodnog izve{taja o pretra`ivawu.
Jedna PCT prijava, na jednom jeziku i sa jednom
setom taksi ima pravno dejstvo u svim zemqama-
~lanicama PCT-a. Ovo zna~ajno smawuje po~etne
tro{kove postupka u pore|ewu sa podno{ewem
odvojenih prijava svakom pojedina~nom zavodu za
patente. PCT se tako|e mo`e koristiti za
podno{ewe prijava u nekim od regionalnih
patentnih sistema. Savet kako se podnosi
me|unarodna PCT prijava mo`e se dobiti u va{em
nacionalnom zavodu za patente, kao i na
www.wipo.int/pctt.
0 12 16 18 22 28 30
Podno{ewe lokalne
prijave
Podno{ewePCT prijave
Me|unarodniizve{taj o
pretra`ivawu ipisano mi{qewe
Me|unarodna
objava prijave
Ulazak unacionalnu
fazu
(opciono)podno{ewezahteva za
me|unarodnopreliminarno
ispitivawe
Meseci
(opciono)me|unarodnipreliminarni
izve{taj opatentibilnosti
[ema postupka podno{ewa PCT prijave
4. Komercijalizacijapatentirane tehnologije
Kako da komercijalizujem patentiranutehnologiju?Biti nosilac patenta ne garantuje kome-
rcijalni uspeh. To jeste sredstvo koje
pove}ava kapacitet preduze}a da izvu~e
korist od svojih pronalazaka. U ciqu
obezbe|ivawa opipqive koristi preduze}u,
potrebno je efikasno eksploatisati patent i
on }e generalno donositi dobit samo ukoliko
je proizvod baziran na patentu uspe{an na
tr`i{tu ili ako pove}ava reputaciju i
pregovara~ku mo} preduze}a. Za uvo|ewe
patentiranog pronalaska na tr`i{te postoji
vi{e mogu}nosti :
Direktna komercijalizacija priznatog
patenta;
Prodaja patenta nekom drugom;
Licencirawe patenta drugima;
Zapo~iwawe zajedni~kog ulagawa ili
stvarawe nekog drugog strate{kog
saveza sa onima koji imaju
komplementarna dobra.
Kako da uvedete patentirani proizvod natr`i{te? Komercijalni uspeh novog proizvoda na
tr`i{tu ne zavisi samo od wegovih tehni~kih
karakteristika. Koliko god da pronalazak
mo`e biti sjajan sa tehni~ke ta~ke gledi{ta,
ukoliko ne postoji efektivna potra`wa za
wim ili ako proizvod nije adekvatno
plasiran na tr`i{te, malo je verovatno da }e
privu}i kupce. Komercijalni uspeh tako|e
zavisi i od niza drugih faktora, ukqu~uju}i
dizajn proizvoda, raspolo`iva finansijska
sredstva, razvoj efikasne marketin{ke
strategije i cenu proizvoda u odnosu na
konkurentske ili alternativne proizvode.
Da bi se inovativni proizvod uveo na
tr`i{te, u op{tem slu~aju je od velike
pomo}i izrada biznis plana. Biznis planovi
su efikasno sredstvo za procenu
izvodqivosti poslovne ideje. Biznis plan je
veoma bitan za pristup investitoru radi
dobijawa finansijskih sredstava za
uvo|ewe na tr`i{te novog proizvoda
za{ti}enog patentom. Veoma je va`no da se u
biznis plan ukqu~e informacije o patentima
preduze}a i wegovoj patentnoj strategiji, jer
je to jak indikator novosti proizvoda, koji
ujedno predstavqa dokaz o savesnosti
preduze}a i smawuje rizik od povrede
patenata drugih kompanija.
34
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Da li mo`ete prodati va{ patent?Da, to se zove prenos prava iz va{eg patenta
i to trajni prenos vlasni{tva nad patentom
na drugo lice. Takva odluka mora da se veoma
oprezno razmotri.
Licencirawem va{eg patenta umesto prenosa,
vi ostvarujete korist od naknade tokom
perioda va`ewa va{eg patenta. Zbog toga
licencirawe mo`e biti finansijski veoma
korisna strategija. Prodaja, odn. prenos, sa
druge strane, zna~i da vi odjednom dobijate
dogovorenu zbirnu sumu, bez obzira koliko }e
taj patent na kraju postati profitabilan.
Ima i situacija kada prenos prava mo`e
imati prednosti. Ako patent bude prodat za
veliku zbirnu sumu, vi odmah ostvarujete
dobit, umesto da ~ekate do 20 godina da bi tu
dobit realizovali progresivno. Tako|e,
izbegavate rizik da }e u me|uvremenu neka
druga tehnologija prevazi}i va{ patent.
Pored toga, prenos patenta preduze}u koje
po~iwe sa radom mo`e biti preduslov za
finansirawe, ukoliko patent ina~e ne
pripada tom preduze}u.
U svakom slu~aju to je individualna odluka
bazirana na va{im potrebama i priori-
tetima. Ipak, prenos prava na patent
generalno se ne preporu~uje i nosioci
patenta obi~no daju prednost ~uvawu vlasni-
{tva nad pronalaskom i davawu licenci.
Kako da licencirate va{ patentdrugima za kori{}ewe?Patent se licencira kada nosilac patenta
(davalac licence) ustupi drugom licu
(sticalac licence) pravo kori{}ewa
priznatog patenta u obostrano dogovorene
svrhe. U takvim slu~ajevima obi~no se izme|u
dve strane potpisuje ugovor o licenci kojim
se utvr|uju uslovi i predmet ugovora .
Ovla{}ivawe drugih lica da komerci-
jalizuju va{ za{ti}eni pronalazak na osnovu
ugovora o licenci omogu}i}e vam dodatni
izvor prihoda i to je uobi~ajen na~in
privrednih subjekata za eksploataciju
iskqu~ivih prava ste~enih pronalaskom.
Licencirawe je posebno korisno ukoliko
preduze}e, koje je nosilac patenta za
pronalazak, nije uop{te u stawu da napravi
proizvod ili bar ne u dovoqnoj koli~ini da
zadovoqi potrebe tr`i{ta ili da pokrije
`eqenu geografsku oblast.
Po{to ugovor o licenci zahteva ve{to
pregovarawe i pravqewe nacrta, prepo-
ru~qivo je da potra`ite pomo} stru~waka za
licencirawe radi pregovarawa o rokovima i
uslovima i nacrtu ugovora o licenci. U nekim
zemqama ugovori o licenci moraju biti
registrovani u dr`avnom nadzornom organu.
35
Koliku visinu naknade treba dao~ekujete da dobijete za va{ patent?U ugovorima o licenci, nosilac patenta se
obi~no obe{te}uje ili isplatom zbirne sume,
odn. jednokratne licencne naknade i/ili
preko periodi~nih licencnih naknada, odn.
premija zasnovanih na broju prodatih komada
licenciranog proizvoda (licencna naknada
po komadu) ili na neto-prihodu od prodaje
(licencna naknada od neto prodajne cene). U
mnogim slu~ajevima naknada za licencu
patenta je kombinacija isplate zbirne sume i
premija. Ponekad licencnu naknadu mo`e da
zameni odgovaraju}i udeo u preduze}u koje je
sticalac licence.
Mada za odre|ene privredne delatnosti
postoje standardi za visinu licencne nakna-
de koji mogu biti korisni za konsultovawe, ne
sme se izgubiti iz vida da je svaki ugovor o
licenci jedinstven i da visina licencne
naknade zavisi od posebnih i veoma razli-
~itih faktora o kojima se pregovara. Zato,
industrijski standardi ponekad mogu obezbe-
diti korisnu polaznu osnovu, ali previ{e
oslawawa na takve standarde je ~esto neo-
dgovaraju}e.
Koja je razlika izme|u iskqu~ive ineiskqu~ive licence?Postoje tri tipa ugovora o licenci, zavisno
od broja lica kojima }e biti dozvoqeno da
koriste patent:
Iskqu~iva licenca: jedino sticalac
licence ima pravo da koristi pate-
ntiranu tehnologiju koju ~ak ne mo`e
koristiti ni sam nosilac patenta;
Jedinstvena licenca: jedino sticalac
licence i nosilac patenta imaju pravo
da koriste patentiranu tehnologiju; i
Neiskqu~iva licenca: vi{e sticalaca
licence i nosilac patenta imaju pravo
da koriste patentiranu tehnologiju.
U ugovoru o jedinstvenoj licenci mogu posto-
jati odredbe koje garantuju odre|ena prava na
iskqu~ivoj osnovi, kao i druge odredbe na
jedinstvenoj ili neekskluzivnoj osnovi.
36
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Patentna prijava za razmewiva~ toplote podneta od
strane indijskog pronalaza~a dr. Milind-a, je bila
predmet ugovora o licenci sa malim i sredwim
preduze}em iz Mumbaia. Kako je predvi|eno ugovorom,
pronalaza~ je dobio isplatu u isto vreme kada je i
potpisan ugovor, kao i 4.5 % od neto prodaje.
Sticalac licence tako|e snosi tro{kove podno{ewa
patentne prijave i odr`avawa.
Patentirani metod za tretirawe otpadne vode
razvijen od strane istra`iva~a na NationalAutonomous University of Mexico (UNAM) postao je
predmet uspe{nog neekskluzivnog ugovora o liceni
sa IB-Tech, univerzitetskom sporednom kompanijom
koja je pomogla da se obezbede inovativna re{ewa
za tretirawe otpadne vode .
Da li treba da odobrite iskqu~ivu ilineiskqu~ivu licencu za va{ patent ?Ovo zavisi od proizvoda i od poslovne
strategije va{eg preduze}a. Na primer,
ukoliko va{a tehnologija mo`e postati
standard koji je potreban svim igra~ima za
poslovawe na specifi~nom tr`i{tu,
neiskqu~iva {iroka licenca imala bi
posebnu prednost. Ukoliko je za
komercijalizaciju va{eg proizvoda potrebna
jedna kompanija sa zna~ajnim investicijama,
(npr. farmaceutski proizvod koji zahteva
investirawe u klini~ka ispitivawa) i ako
potencijalni sticalac licence ne `eli da se
suo~i sa konkurencijom drugih korisnika
licence, onda on mo`e sa pravom insistirati
da dobije iskqu~ivu licencu.
Kada je najboqe vreme da licencirateva{ pronalazak?Ne postoji najboqe vreme za licencirawe
va{eg pronalaska, a planirawe pravog
trenutka zavisi}e od konkretnih
specifi~nosti. Ipak za nezavisnog
preduzetnika ili pronalaza~a ~esto je
preporu~qivo da zapo~ne tra`ewe licencnog
partnera {to je ranije mogu}e kako bi
obezbedio priliv prihoda koji bi bio
koristan za pokrivawe tro{kova za{tite
pronalaska. Nema potrebe da se ~eka da
patent bude priznat.
Mnogo va`nije od pravog trenutka je prona}i
pravog partnera, odn. partnere kako bi se
ostvario profit od komercijalizacije
patentiranog pronalaska.
37
Vrednovanje patentaPostoje mnogi razli~iti razlozi za{to je
korisno ili neophodno da preduze}e proceni
vrednost patenata, ukqu~uju}i kwigovodstvene
razloge, licencirawe, integraciju, ili prenos
prava ili kupovinu dobara intelektualne
svojine ili prikupqawe sredstava. Po{to ne
postoji jedan jedinstveni metod vrednovawa
patenta koji odgovara svim okolnostima,
naj~e{}e se koriste:
Metod prihoda: naj~e{}e kori{}eni
metod vrednovawa patenta. Metod je
fokusiran na o~ekivani priliv prihoda
koji nosilac patenta mo`e ostvariti tokom
va`ewa patenta.
Metod tro{kova: utvr|ivawe vrednosti
patenta putem kalkulisawa tro{kova ra-
zvoja sli~nog dobra, bilo interno ili
eksterno.
Tr`i{ni metod: bazira se na vrednosti
uporedivih transakcija izvr{enih na
tr`i{tu.
Opciono zasnovana metoda: bazirana na
metodama opcione procene vrednosti koje
su inicijalno razvijene za procenu vredno-
sti kapitala.
Postoje faktori koje je te{ko kvantifiko-
vati, a koji tako|e mogu uticati na
vrednovawe patenta, kao {to su ja~ina
patentnih zahteva ili postojawe sli~nih
zamena.
Ukoliko ste zainteresovani za patentkonkurenta, da li mo`ete dobiti dozvoluda ga koristite?Nije uvek lako ili ~ak uop{te nije mogu}e
dobiti ovla{}ewe da u va{ proizvod ili
postupak inkorporirate tehnologiju koja je u
vlasni{tvu konkurenta. Ipak, ako je va{
konkurent tako|e zainteresovan za patente
va{eg preduze}a, tada bi trebalo da
razmi{qate o unakrsnom licencirawu.
Unakrsno licencirawe je uobi~ajeno u
industrijama gde ve}i broj patenata pokriva
{irok opseg komplementarnih pronalazaka
koje poseduju dva ili vi{e konkurenata.
Takve konkurentske kompanije obezbe|uju
svoju slobodu poslovawa pribavqawem
prava kori{}ewa patenata koji se nalaze u
vlasni{tvu konkurenata na osnovu
istovremenog davawa prava za kori{}ewe
wihovih sopstvenih patenata konkurentima.
38
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Kratka lista za proveruKomercijalizacija. Razmotrite
razli~ite opcije za komercijalizaciju
va{eg za{ti}enog pronalaska i osigurajte
se pouzdanim biznis planom, ukoliko
odlu~ite da uvedete inovativni proizvod
na tr`i{te.
Licencirawe. Visina licencnih naknada i
druge odredbe ugovora o licenci su
predmet pregovarawa i po`eqno je
potra`iti savet stru~waka kada
pregovarate i pravite predlog ugovora o
licenci.
Iskqu~iva protiv neiskqu~ive.
Razmotrite razloge za odobravawe
iskqu~ivih ili neiskqu~ivih licenci
posebno imaju}i u vidu stepen razvijenosti
tehnologije i poslovnu strategiju va{eg
preduze}a.
Unakrsno licencirawe. Proverite da li
mo`ete upotrebiti va{ patent, odn.
patente da bi sebi omogu}ili pristup nekoj
korisnoj tehnologiji koja se nalazi u
vlasni{tvu drugih.
5. Sprovo|ewe prava izpatenata
Za{to bi trebalo da sprovodite prava izpatenta?Ako lansirate nov ili usavr{en proizvod i
on je uspe{an na tr`i{tu, verovatno je da }e
konkurenti pre ili kasnije poku{ati da
naprave proizvod sa tehni~kim
karakteristikama koje su identi~ne ili
veoma sli~ne onima koje ima va{ proizvod. U
nekim slu~ajevima konkurenti mogu
profitirati zahvaquju}i ni`oj proizvodnoj
ceni, {irem tr`i{nom pristupu ili pristupu
jeftinijim sirovinama ili mogu biti u stawu
da naprave sli~an ili identi~an proizvod po
ni`oj ceni. Ovo mo`e postati te`ak udarac
va{em poslovawu, posebno ako ste imali
zna~ajne investicije u istra`ivawe i razvoj
kako biste napravili nov ili usavr{en
proizvod.
Iskqu~ivo pravo na priznati patent daje
nosiocu patenta mogu}nost da deluje
preventivno ili da zaustavi konkurente da
prave proizvod i primewuju postupak koji
povre|uje wegova prava i da tra`i naknadu
za pretrpqenu {tetu. Da bi se dokazalo da je
do povrede do{lo, mora se prvo dokazati da
se ba{ svaki od elemenata patentnog zahteva
ili wegov ekvivalent sadr`an u proizvodu
ili postupku koji povre|uje va{e pravo.
Sprovo|ewe prava u slu~aju kada verujete da
je va{ patentom za{ti}eni pronalazak
kopiran mo`e biti presudno za odr`avawe
va{e konkurentnosti, udela na tr`i{tu i
profitabilnosti.
Ko je odgovoran za sprovo|ewepatentnih prava? Glavna odgovornost za identifikovawe i
preuzimawe akcije protiv onih koji povre|uju
prava iz patenta le`i na wegovom nosiocu.
Kao nosilac patenta vi ste odgovorni za
kontrolu kori{}ewa va{eg pronalaska na
tr`i{tu, za identifikovawe lica koja
nameravaju da povrede ili ve} povre|uju
va{e pravo iz patenta i da odlu~ite da li
ho}ete, kako i kada da preduzmete akciju
protiv wih. Nezavisni pronalaza~i i mala i
sredwa preduze}a mogu da odlu~e da prebace
ovu odgovornost (ili bar deo we) na sticaoca
iskqu~ive licence.
Po`eqno je da kontaktirati patentnog
zastupnika kako bi vam pomogao u preuzimawu
bilo kakvih koraka za sprovo|ewe prava iz
patenta, na doma}em i/ili izvoznim
tr`i{tima. Patentni zastupnik vas tako|e
mo`e upoznati sa tro{kovima, mogu}im
rizicima i najboqom strategijom.
39
[ta bi treba da preduzmete ukolikodruga lica neovla{}eno koriste va{patent?Ukoliko mislite da drugi povre|uju va{a
prava iz patenta, odnosno da koriste patent
bez va{eg ovla{}ewa, tada je prvi korak koji
morate u~initi da prikupite informacije o
onima koji povre|uju va{ patent i wihovom
kori{}ewu za{ti}enog proizvoda ili
postupka. Prikupite sve dostupne ~iwenice
kako bi ste odredili prirodu i vreme va{e
akcije. Uvek ukqu~ite patentnog zastupnika
da vam pomogne u dono{ewu odluka vezanih za
povredu va{eg priznatog patenta. U nekim
slu~ajevima, kada je otkrivena povreda prava,
preduze}a {aqu posebno pismo (obi~no je
poznato kao "pismo prestani i odustani")
kojim informi{u navodnog povredioca o
mogu}em konfliktu izme|u svojih prava i
poslovne aktivnosti tog drugog privrednog
subjekta. Ovaj postupak je ~esto efikasan u
slu~aju nenamerne povrede, jer }e povredilac
u mnogim slu~ajevima ili prekinuti takve
aktivnosti ili }e se slo`iti da pregovara o
ugovoru o licenci.
Nekada je ipak iznena|ewe najboqa taktika
da bi se onemogu}ilo da povredilac sakrije
ili uni{ti dokaze. U ovim okolnostima je
mo`da najboqe obratiti se sudu bez
obave{tavawa povredioca i tra`iti
privremenu meru da bi iznenadili
povredioca, ~esto putem ulaska u wegove
poslovne prostorije uz pomo} policije. Sud
mo`e narediti da navodni povredioci
zaustave svoje povre|uju}e aktivnosti dok
~ekaju ishod su|ewa ({to mo`e potrajati
mnogo meseci ili godina). Me|utim, pitawe da
li je izvr{ena povreda patenta mo`e biti
veoma kompleksno, pa tako i odluka mo`e biti
doneta jedino u sudskom postupku i bazirana
na osnovu su{tine slu~aja.
Ako preduze}e odlu~i da pokrene parni~ni
postupak, sudovi obi~no raspola`u {irokim
spektrom pravnih lekova kako bi obe{tetili
o{te}enog nosioca patenta. Patentni
zastupnik ima mogu}nosti da vam obezbedi
relevantne informacije.
U ciqu prevencije uvoza robe kojom se
povre|uje patent, u nekim zemqama su
nosiocima patenta dostupne mere na
me|unarodnoj granici koje sprovode naci-
onalne carinske slu`be. Me|utim, mnoge
zemqe predvi|aju mere na granicama u skladu
sa wihovim me|unarodnim obavezama samo u
slu~ajevima uvoza robe sa krivotvorenim
`igom i robe sa piratizovanim autorskim
pravom.
Op{te pravilo je da ukoliko identifikujete
povredu prava, onda je izuzetno va`no da
potra`ite profesionalni pravni savet.
40
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Koje su va{e opcije za vansudskore{avawe povrede prava iz patenta?Ukoliko je u pitawu spor sa kompanijom sa
kojom postoji potpisan ugovor (npr. ugovor o
licenci), prvo treba proveriti da li postoji
klauzula o arbitra`i ili posredovawu
(medijaciji). Po`eqno je u ugovore ukqu~iti
specijalnu odredbu o re{avawu sporova
putem arbitra`e ili posredovawa u ciqu
izbegavawa dugog i skupog sudskog postupka.
Mo`e biti mogu}e iskoristiti sistem alte-
rnativnog re{avawa spora, kao {to su
arbitra`a ili posredovawe, ~ak i onda kada
nema odredbe u ugovoru, ili ako uop{te nema
ugovora, ukoliko se obe strane slo`e sa
time.
Arbitra`a generalno ima prednost, jer
predstavqa mawe formalnu i kra}u
proceduru od sudskog postupka i arbitra-
`na presuda je me|unarodno lak{e pri-
mewiva. Prednost medijacije je u tome {to
obe strane zadr`avaju kontrolu nad
procesom re{avawa spora. To mo`e pomo}i da
se sa~uvaju dobri poslovni odnosi sa drugim
preduze}em sa kojim va{a kompanija mo`e
`eleti da sara|uje u budu}nosti. WIPO
centar za arbitra`u i posredovawe
obezbe|uje uslove za alternativno
re{avawe sporova. Vi{e informacija o
arbitra`i i posredovawu mo`ete na}i na
wegovomzinternetzsajtu:vvvvvvvvvvvvvvvvvv
arbiter.wipo.int/center/index.html.
41
Kratka lista za proveruBudite oprezni. [to je mogu}e vi{e
nadzirite konkurenciju kako bi ste
otkrili povrede prava iz patenta.
Potra`ite savet. Konsultujte
patentnog zastupnika pre preuzimawa
bilo kakve akcije u sprovo|ewu prava iz
va{ih patenata, jer svaki va{ korak
mo`e imati uticaj na ishod postupka
pred sudom.
Alternativno re{avawe sporova.
Razmotrite na~ine re{avawa sporova van
suda i ukqu~ite relevantne klauzule o
arbitra`i ili posredovawu u svaki
ugovor o licenci.
Patent br. GB2266045 "posuda za pi}e
pogodna za upotrebu kao {oqa za trenirawe",
komercijalno poznat kao Anywayup® {oqa,
patentirana je 1992. godine od strane
pronalaza~a/preduzima~a Mandy Haberman-a
(UK). Prate}i plasman od strane konkurenta
proizvoda koji je povredio wegov patent ,
Mandy Haberman je dobio sudsku zabranu
kojom je spre~io daqu povredu patenta i
pitawe je kasnije re{eno vansudskim putem.
42
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Korisni internet sajtovi za daqe informacije
O intelektulanoj svojini iz poslovne perspektive:
www.wipo.int/sme
O patentima generalno:
www.wipo.int/patent/en/index.html
O prakti~nim aspektima vezanim za podno{ewe prijave patenta pogledajte listu internet
sajtova nacionalnih ili regionalnih zavoda za patente u aneksu I ili:
www.wipo.int/directory/en/urls.jpp
O Ugovoru o saradwi u oblasti patenata:
www.wipo.int/pct/en/index.html
O Me|unarodnoj klasifikaciji patenata:
www.wipo.int/classifications/ipc/en
O arbitra`i i posredovawu:
arbiter.wipo.int/center/index.html
O on-line bazama podataka o patentima nacionalnih ili regionalnih zavoda za patente:
www.wipo.int/ipdl/en/resources/links.jsp
O sprovo|ewu prava intelektualne svojine:
www.wipo.int/enforcement
O ~lanstvu u WIPO ugovorima o administrirawu:
www.wipo.int/treaties/en/index.jsp
ANEKS IWeb sajt adrese nacionalnih i regionalnih zavoda za patente
African Afri~ka organizacija za intelektualnu svojinu (OAPI) www.oapi.wipo.net
Al`ir www.inapi.org
Andora www.ompa.ad
Argentina www.inpi.gov.ar
ARIPO www.aripo.wipo.net
Austrija www.patent.bmvit.gv.at
Australija www.ipaustralia.gov.au
Barbados www.caipo.org
Belize www.belipo.bz
Belgija www.mineco.fgov.be
Beneluks www.boip.int
Bolivija www.senapi.gov.bo
Bosna i Hercegovina www.bih.net.ba/-zsmp
Brazil www.inpi.gov.br
Bugarska www.bpo.bg
^ile www.dpi.cl
Danska www.dkpto.dk
Dominikanska Republika www.seic.gov.do/onapi
Demokratska Republika Koreja www.oapi.wipo.net
Egipat www.egypo.gov.eg
Estonija www.epa.ee
Evroazijski patentni zavod www.eapo.org
Finska www.prh.fi
Francuska www.inpi.fr
Gruzija www.sakpatenti.org.ge
Gr~ka www.obi.gr
Holandija www.octrooicentrum.nl
Hrvatska www.dziv.hr
Indija www.ipindia.nic.in
Indonezija www.dgip.go.id
Irska www.patentsoffice.ie
43
Island www.els.stjr.is
Izrael www.justice.gov.
ilrasham+haptentinm/default.asp
Italija www.european-patent-office.org/it/
Japan www.jpo.go.jp
Jermenija www.armpatent.org
Jordan www.mit.gov.jo
Kanada www.opic.gc.ca
Kazahstan www.kazpatent.kz,
www.kazpatent.org
Kenija www.aripo.org
Kina www.sipo.gov.cn
Kina (Hong Kong) www.info.gov.hk/ipd
Kirgistan www.krygyzpatent.kg
Kolumbija www.sic.gov.co
Kostarika www.registronacional.gov.cr
Laos www.stea.la.wipo.net/index.html
Litvanija www.vpb.lt
Luksemburg www.etat.lu/ec/
Makao www.economia.gov.mo
Malezija www.kpdnhq.gov.my
Maroko www.ompic.org.ma/
Meksiko www.impi.gob.mx/
Moldavija www.agepi.md/
Monako www.european-patento
office.org/patlib/country/monaco/
Mongolija www.mongol.net/ipom
Nema~ka www.dpma.de
Nepal www.ip.np.wipo.net
Novi Zeland www.iponz.govt.nz
Norve{ka www.patentstyret.nov
Panama www.mici.gob.pa/comintf.html
Peru www.indcopi.gob.pe
Poqska www.uprp.pl
44
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Portugalija www.inpi.pt
Republika Kongo www.anpi.cg.wipo.net
Republika Koreja www.kipo.go.kr
Republika Makedonija www.ippo.gov.mk
Rumunija www.osim.ro
Ruska Federacija www.rupto.ru
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave www.uspto.gov
Slova~ka www.indprop.gov.sk
Slovenija www.uil-sipo.si
Srbija www.yupat.sv.gov.yu
Tajland www.ipthailand.org
Taxikistan www.tipat.org
Turska www.turkpatent.gov.tr
Uzbekistan www.patent.uz
Urugvaj www.dnpi.gub.uy
[vajcarska www.ige.ch
[vedska www.prv.se
[panija www.oepm.es
45
ANEKS II
Dr`ave potpisnice Ugovora o saradwi u oblasti patenata (PCT)(1 Januar 2005)
Azerbejxan
Albanija
Al`ir
Antiga i Barbudi
Armenija
Australija
Austrija
Barbados
Belorusija
Belgija
Belize
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bugarska
Burkina Faso
Velika Britanija
Vijetnam
Gabon
Gambia
Gana
Gruzija
Gr~ka
Grenada
Gvineja
Gvineja-Bisao
Danska
Demokratska Republika Koreja
Dominikanska Republika
Egipat
Ekvador
Ekvatorijalna Gvineja
Estonija46
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Zambija
Zimbabve
Izrael
Indija
Indonezija
Irska
Island
Italija
Japan
Kazahstan
Kamerun
Kanada
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kolumbija
Kongo
Kostarika
Kote Dۥ Avouar
Kuba
Latvija
Lesoto
Libija
Lihten{tajn
Litvanija
Luksemburg
Madagaskar
Ma|arska
Malavi
Mali
Maroko
Mauritanija
Meksiko
Monako
Mongolija
Mozambik
Namibija
Nema~ka
Nikaragva
Nigerija
Niger
Novi Zeland
Norve{ka
Oman
Papua Nova Gvineja
Poqska
Portugalija
Republika Koreja
Republika Moldavija
Rumunija
Ruska Federacija
Santa Lucija
San Marino
Sant Vinsent i Grenadini
Svazilend
Sej{eli
Senegal
Sijera Leone
Singapur
Sirijska Arapska Rrepublika
Sjediwene Ameri~ke Dr`ave
Slova~ka
Slovenija
Srbija
Sudan
Holandija
Hrvatska
Filipini
Finska
Francuska 47
Taxikistan
Togo
Trinidad i Tobago
Tunis
Turska
Turkmenistan
Uganda
Ujediweni Arapski Emirati
Ujediwena Republika
Tanzanija
Ukrajina
Uzbekistan
^ad
^e{ka Republika
[vajcarska
[vedska
[panija
[ri Lanka
PRONALAZE]I BUDU]NOSTUvod u patente za malai sredwa preduze}a
NASLOV ORIGINALAInventing the Future: An Introduction to Patents for
Small and Medium-sized Enterprises
Izdava~Zavod za intelektualnu svojinuKwegiwe Qubice 5BeogradTel.: +381 11 311 11 62Faks: +381 11 311 23 77
Za izdava~aBranka Toti}v.d. direktora
Prevela sa engleskogBIQANA OBRADOVI]
Stru~na redaktura
mr SNE@ANA [ARBOH
UrednikEmina Kulenovi}-Gruji}
KorektoriMara Jovanovi}Danijela Ivanovi}
[tampa MST Gaji}Dobra~ina 73, Beograd
48
ww
w.
wi
po
.i
nt
/s
me
/
Za vi{e informacija, a posebno za sadr`aje i publika-cije o intelektualnoj svojini i poslovawu mo`eteposetiti www.wipo.int/sme/en/, kao i pretplatiti se nabesplatan elektronski mese~nik WIPO Odeqewa zamala i sredwa preduze}a (SMEs) nawww.wipo.int/sme/en/documents/wipo_sme_newsletter.html
Za vi{e informacija tako|e kontaktirajteZavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije
Adresa:
Kwegiwe Qubice 5, Beograd, Srbija
Telefoni:
+381 11 311 11 62, +381 11 26 30 499
Faks:
+381 11 311 23 77
e-mail: [email protected]
www.yupat.sv.gov.yu
WIPO publikacija br.917 srpski ISBN 978-86-7811-026-9
Za vi{e informacija kontaktirajtethe World Intellectual Property Organization
Adresa:
34, chemin des Colombettes P.O. Box 18CH-1211 Geneva 20Switzerland
Telefon:
+41 22 338 91 11
Faks:
+41 22 733 54 28
e-mail:
ili New York Coordination Office na:
Adresa:
2, United Nations Plaza Suite 2525New York, N.Y. 10017United States of America
Telefon:
+1 212 963 6813
Faks:
+1 212 963 4801
e-mail:
Posetite WIPO web stranu:
www.wipo.int
ili naru~ite u WIPO elektronskoj kwi`ari:
www.wipo.int/ebookshop
ili SMEs Division na:
Adresa:
34, chemin des ColombettesP.O. Box 18CH-1211 Geneva 20Switzerland
Faks:
+41 22 338 87 60
e-mail:
web strana:
www.wipo.int/sme