PREKRCAJNA MEHANIZACIJA Seminarski rad

ibenik, studeni 2008. VELEUILITE U IBENIKU

PREKRCAJNA MEHANIZACIJA Seminarski rad

Kolegij: Mentor: Student: Broj indeksa:

ibenik, studeni 2008. Sadraj:

1. UVOD ............................................................................................................................ 1 2. PALETIZACIJA ............................................................................................................. 2 2.1. Palete ....................................................................................................................... 2 3. KONTEJNERIZACIJA .................................................................................................. 5 3.1. Kontejneri ................................................................................................................ 5 3.2. Podjela kontejnera ................................................................................................... 6 4. VILIARI ...................................................................................................................... 8 5. DIZALICE ..................................................................................................................... 10 6. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 12 7. LITERATURA ............................................................................................................... 13

1. UVOD

Zahtjevi korisnika transportnih usluga za prijevoz sve vie uslovljavaju upotrebu novijih sredstava za racionalizaciju transporta. Dobro voeno i organizirano poslovanje zahtjeva pravilan smjetaj, rukovanje s robom, njeno uvanje te da radna postrojenja imaju odgovarajuu opremu u ovom sluaju mehanizaciju. Da bi transportni odjel mogao izvriti zadatke potrebno je da ima odgovarajua tehnika sredstva, raznovrsni vozni park te da posjeduje odgovarajue dizalice kao i razne vrste viljukara za rad s paletama kao i ostali potrebni pribor. Radna snaga koja obavlja poslove u transportnom odjelu mora biti pouzdana i izvjebana, da bi mogla obavljati svakodnevne i esto komplicirane zadatke.

1 2. PALETIZACIJA

Paletizacija je proces uporabe paleta u prijevozu robe. Roba sloena na paleti u mjestu proizvodnje ne mora se dirati sve do mjesta potronje. Poeci paletizacije potjeu jo iz drugog svjetskog rata, kada je iz Amerike trebalo premjestiti veu koliinu prehrambenih proizvoda i druge robe za opremu vojske i stanovnitva iz prekomorskih zemalja. Vidjevi efikasnost toga sistema, takav je nain prihvatila odmah i industrija, pa je danas praktino sav promet robe paletiziran, osima naravno kada s obzirom na specifinost robe nije mogu. I kod nas se nastoji paletizirati to vie robe za transport, meutim da bi se primjenila ira primjena paletizacije neophodna je suradnja organizacija iz proizvodnje i trgovine, a isto tako i drugih grana prometa prvenstveno cestovnog i pomorskog. Suradnja se postie na taj nain tako to e prometna organizacija i proizvodne i trgovinske organizacije izraivati palete prema propisanim standardima, pa nee biti vano ije su vlasnitvo palete koje se upotrebavljaju za prenoenje robe od proizvodnje do potronje npr. poiljalac e predati eljeznici deset paleta natovarenih robom, a istovremeno e od eljeznice dobiti deset praznih paleta, ime se zatvara tzv. paletni lanac. Za primjenu paletizacije potrebna je sljedea oprema1: palete okviri za palete boks-palete viljukari (runi, elektrini, motorni) rezervni akumulatori za elektrine viljukare instalacija za punjenje akumulatora dizalica za izmjenu akumulatora pregradni zidovi za paleta mostii za prijelaz viljukara s magazinske rampe u vagon tj. kamion motorna kolica i prikolice U izuavanju ciljeva paletizacije moe se istaknuti sljedee: skraeno vrijeme prijevoza skraeno vrijeme prekrcaja okrupnjavanbje tereta-komadne robe sigurnost prijevoza robe smanjenje skladinih povrina eliminiranje rada ovjeka pri manipuliranju prekrcajnim jedinicama 2.1. Palete Paleta je drvena podloga, izraena od dasaka standarnih dimenzija na koju se slae roba.. Boks paleta je isto tako drvena podloga, samo to jo ima stranice od dasaka, letava ili upljih cijevi, a moe imati i poklopac. Palete su tako konstruirane da ih viljuka prenosnog sredstva moe prihvatiti zajedno sa robom sloenom na njima, podii ili sputati i prenositi s jednog mjesta na drugo. Palete mogu biti izgraene i od drugog materijala npr. plastike. Vrste paleta se mogu razmatrati s obzirom na: oblik namjenu dimenzije konstrukcijske znaajke vrstu materijala od kjeg je izraena Po obliku palete mogu biti: ravne i boks-palete1 Mehanizacija pretovara i skladitenje, prof.dr. BorisPrikril, dr.Damir Boievi, 1987.god

2

Slika 1. Boks-paletaIzvor: www.euromodul.hr

Slika 2. Euro paletaIzvor: www.toma-palete.hr

3 S obzirom na namjenu palete su: jednokratne i viekratne (vijek trajanja i uestalost koritenja)

univerzalne i specijalne (prema vrsti robe)

S obzirom na dimenzije dijele se na: ravnu drvenu paletu boks-paletu Ravna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive povrine, a s obzirom na ulaz viliaramogu imati dva ili etri ulaza. U uporabi su sljedee drvene standarne palete2: 800 X 1000 mm 800 X 1200 mm 1000 X 1200 mm 1200 X 1600 mm 1200 X 1800 mm Takve dimenzije paleta je usvojila meunarodna organizacija za normizaciju ISO: U eljeznikon prometu se koriste 800 X 1200 mm i 1000 X 1200 mm, a u cestovnom 1000 X 1200 mm. Boks-paleta je ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je postavljena ograda od drvenih ili metalnih okvira, obino lima ili cijevi visine jednog metra. Boks-palete mogu biti otvorene ili zatvorene. Standarne ravne i boks-palete imaju oznake: lijevo: vlasnik u sredini: proizvoa desno: EUR (standarne su za europske eljeznice pa prema tome i za razmjenu) Interne palete su ravne i boks-palete specifinih dimenzija i konstrukcija prilagoene potrebama pojedinih gospodarskih grana ili pojedinih poduzea. Koriste se iskljuivi izmeu i unutar pogona zato to nisu standarizirane. S obzirom na konstrukcijske znaajke mogu biti: statine pomine Obino su njihove znaajke u funkciji specifinosti robe i namjene te u funkciji manipulativnih sredstava koja mogu imati razliite zahvatne naprave.

4 3. KONTEJNERIZACIJA2 Suvremene transportne tehnologije, prof. dr. Damir Boievi, dr. sc. Draen Kovaevi, 2002.god.

Kontejnerizacija kao tehnologija mogua je primjenom kontejnera, prijevoznih sredstava, prekrcajnih ureaja i kontejnerskih terminala. Prednosti kontejnerizacije: bolje iskoritenje eljeznikih vagona smanjenje poetnih i zavrnih trokova vea sigurnost robe kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu 3.1. Kontejneri Sama rije kontejner potjee iz pomorske terminologije, a pod tim se nazivom podrazumjeva sanduk za smjetaj stvari mornara na brodu. Prema sasdanjem stanju rije kontejner podrazumjeva se naprava koja je tako graena da omoguuje direktan prijevoz robe od skladita do skladita bez pretovarivanja u toku prijevoza, pa makar se na putu upotrebu dvije ili vie vrsta prijevoznih sredstava. Prednosti kontejnera kao ambalae jesu mnogobrojne, a to najvie dolazi do izraaja kod kombiniranog prijevoza (eljeznica-brod-kamoin). Te se prednosti sastoje u tome to kontejner omoguuje brz utovar, istovar i pretovar i skrauje se manipulacija

Slika 3. Prijevoz kontejnera u kamionuIzvor:www.kontejneri.net

5

Slika 4. Uredski kontejnerIzvor:www.kontejneri.net

3.2. Podjela kontejnera Prema procjenama ima preko 20 000 tipova kontejnera, koji se meusobno razlikuju prema svojim znaajkama i posebnostima. Prema namjeni: univerzalni specijalni Prema veliini: mali (zapremnine 1-3 m3, nosivosti 1-3 t) srednji (zapremnine 3-10 m3 , nosivosti 3-5 t) veliki (zapremnine 16-60 m3 , nosivosti 5-30 t) Tablica 1. Dimenzije kontejnera u ovisnosti o nosivosti Veliina kontejnera 10 stopa 20 stopa 30 stopa 40 stopa 60 stopa DIMENZIJE (m) duljina 3,06 6,09 9,12 12,19 18,3 irina 2,44 2,44 2,44 2,44 2,44 visina 2,44 2,44 2,44 2,44 2,44 Nosivost (t) 10 12 15 30 50 Zapremnina (m3) 18 36 54 72 108

Izvor: Intercontainer, Generaldirektion (Schweiz)

6

S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjeni3: za suhi teret za rasuti teret za tekuine izotermiki kontejneraza plinove Oznaavanje kontejnera (podatci i oznake ): naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu za sigurnost datum izrade kontejnera najvea bruto masa identifikacijski broj doputena masa prlikom slaganja naziv zemlje kojoj pripada oznaka vlasnika posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju Danas u novije vrijeme u kontejnere se ugrauju mikri ipovi koji pohranjuje informacije o kontejneru i njegovu korisniku.

73 Meunarodna pedicija, prof. dr. Juraj Maari, 1991.god

4. VILIARI Viljukari ili viliari su neophodni za rukovanje paletama. Viljukara ima mnogo razliitih tipova, koje moemo podjeliti prema: vrsti zahvata nosivosti nainu pogona Prema vrsti zahvata postoje viliari sa elnim i sa bonim zahvatom. elni je daleko vie u upotrebi, pa gotovo svi viliari imaju vilice sprijeda jer su praktiniji u radu zbog manevriranja i bolje preglednosti vozaa kojem se glavna zbivanja deavaju pred oima. Boni viljukari su rijetki i uzimaju se za specijalne potrebe sve operacije se vru bono jer su vilice sa strane. Prikladni su za rad s veim teretom 5-30 t. Prikladni su za rad s dugakim teretom i imaju platformu na koju mogu staviti teret za vrijeme vonje. Nosivost viljukara je najee 10-30 KN jer je to u skladu sa potrebama paletizacije. Za rad na otvorenom prpstorima koriste se viljukari vee nosivosti 50-80KN na drvnim terminalima a za kontejnere 300 KN. Obzirom na rad viljukara vlastita teina viljukara nebi trebala biti vea od 1500-2000 kg zbog prijevoza liftovima i optereenja podova. Uz nosivost viljukara vana je dopunska karakteristika visina dizanja tereta to jest granica dohvata. Visina dizanja tereta postie se mehaniki ili hidrauliki pomou okomitih vodilica. Najjednostavnij i najei su viljukari sa simplex izvlaenjem dizanja sa jednom vodilicom. Njihov dohvat je 2 m, no ima ih i do 2,5 m. S obzirom na vrstu pogona postoje viliari s pogonom na plin, elektromotorni, viliari s ottovim motorom i viliari s dieselskim motorom. Sve se vie preferiraju viliari s eelektromotorom, i to iz ekolokih razloga S obzirom na konstrukciju postoje simpleks(jedan stupanj), dupleks (dva stupnja) i tripleks (tri stupnja). Simpleksom se teret die na njegove visine. Kod dupleksa se pri dizanju paletne jedinice njegovi gabariti ne mijenjaju, a tripleksi viliari diu manje terete na visini od 6 m.

Slika 5. ViliarIzvor: www.linde-mh.hr

8

Slika 6. Boni viliarIzvor: www.linde-mh.hr

Slika 7. Skladini viliarIzvor: www.linde-mh.hr

9

5. DIZALICE Na utovarno-istovarnim mjestima najee se za manipulaciju utovara-istovara-prekrcaja koriste nepokretne i pokretne dizalice. Nepokretne dizalice se izbacuju iz upotrebe jer su vezano za jedno mjesto i zbog toga je njihovo koritenjeogranieno. Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristanitama, a najee se postavljaju na eljeznkim tranicama. Pogon im je elektrini, motorom s unutranjim izgaranjem ili hidrauliki. Dijele se na portalne i poluportalne, a mogu se okretati do 360 stupnjeva. Portalne dizalice montirane su na dva kraka koji leu i kreu se po tranicama. Izmeu krakova postoji toliki razmak da mogu prolaziti eljezniki vagoni i cestovnih vozila. Poluportalne dizalice posluuju jedan odreeni prostor, a ispod njih ne mogu prolaziti vagoni niti cestovna vozila. Upotrebavljuju se u lukama i pristanitima, obino za prijenos robe iz broda u skladite. Kapacitet dizalica zavisi od njihovoj nosivosti, pokretljivosti, udaljenosti vodoravnog i okomitog premjetanja, izvjebanosti rukovaoca te prikladnosti pribora za hvatanje tereta. U raznim lukama postoje postoje razne vrste specijalnih dizalica, npr. plovee i hidrauline dizalice za podizanje tekih tereta i za pretovar specijalnih tereta npr. ruda, ugljen, ito. Dizalice se mogu montirati i na prijevoznim sredstvima. Na teim kamionima mogu biti montirane posebne dizalice za dizanje odnosno sputatanje tekog tereta koje nemoe dignuti ljudska ruka.

Slika 7. Auto-dizalica premjeta kontejnerIzvor: www.linde-mh.hr

10

Slika 8. Hidraulina dizalica premjeta kontejnerIzvor: www.linde-mh.hr

Slika 9. Luka dizalica nosivosti 9 tIzvor: www.linde-mh.hr

11

6. ZAKLJUAK Dananja mehanizacija je dovedena do savrenstva. Kompjuterizacija i mikro-ipovi zavladali su i u transportnim poslovima. ip za praenje kontejnera, elektrini viliari i mega dizalice o svemu tome mogli smo u prolom stoljeu samo sanjati. Prekrcajna mehanizacija uz kvalitetan struni kadar doprinosi dobrom, brom i kvalitetnom utovaru-istovaru-prekrcaju robe. Radna snaga obavlja jedan veliki i komplicirani posao jer su tu u pitanju tone i tone tereta koje se u svakodnevnom poslu prevozi dizalicama i viliarima. Kroz ovaj seminar malo sam poblie opisao mehanizaciju koja je potrebna za utovar i istovar robe kao i procese paletizacije i kontejnerizacije.

12

7. LITERATURA 1. Mehanizacija pretovara i skladitenje, Prof. dr. Boris Prikril, Dr. Damir Boievi 1987 god. 2. Meunarodna pedicija, Prof. dr. Juraj Maari 1991 god. 3. Suvremene transportne tehnologije, Prof. dr. Damir Boievi, Dr. sc. Draen Kovaevi 2002 god. 4. www. euromodul.hr 5. www.kontejneri.net 6. www.linde-mh.hr 7. www.toma-palete.hr

13