“PREKO MORA DO KARTE” - publik.tuwien.ac.at · Bartolomeo Diaz (1450. – 1500.) 1, 2 Kratka...

1

11/3/322

Dr. Mirjanka LECHTHALER Dr. Mirjanka LECHTHALER

Institut fInstitut füür Geoinformation und Kartographie, r Geoinformation und Kartographie, Forschungsgruppe KARTOGRAPHIEForschungsgruppe KARTOGRAPHIE

TU WienTU Wien

ZADAR, 15. ZADAR, 15. lipnjalipnja 20072007

““PREKO MORA DO KARTEPREKO MORA DO KARTE””ToToččnost Mercatorove projekcijenost Mercatorove projekcije

22/3/32211 UvodUvod,, 2, 3, 4, 5 2, 3, 4, 5

““PREKO MORA DO KARTEPREKO MORA DO KARTE”” –– ToToččnost Mercatorove projekcijenost Mercatorove projekcije

Određivanje poloOdređivanje položžaja aja

1652.1652. 2007.2007.(Berhorst et al. 2006.)(Berhorst et al. 2006.) (H(Höölzel 2002.)lzel 2002.)

21th century

2

33/3/32211 UvodUvod,, 2, 3, 4, 5, 2, 3, 4, 5,


Preko mora do karte !Preko mora do karte !

(Leeith(Leeithääusel 1958.)usel 1958.)

(Berhorst et al. 2006.)(Berhorst et al. 2006.)

•• 14., 15. i 16. st. doba velikih otkri14., 15. i 16. st. doba velikih otkriććaa

44/3/32211 UvodUvod,, 2, 3, 4, 5, 2, 3, 4, 5,


•• put kroz povijest kartografije sve do danaput kroz povijest kartografije sve do današšnjih dana, njih dana, do stoljedo stoljećća satelitske navigacije, bio je dug i tea satelitske navigacije, bio je dug i težžak, ak, prapraććen en ššpekulacijama, zabludama i genijalnim izumimapekulacijama, zabludama i genijalnim izumima

Oblik Zemlje ? ?Oblik Zemlje ? ?

(Leeith(Leeithääusel 1958.)usel 1958.) (Murist et al. 1961)(Murist et al. 1961) (Tuti(Tutićć et al. 2002)et al. 2002)

ravna ploravna pločča ? a ? kugla ?kugla ? krukrušškolika ?kolika ?

3

55/3/32211 UvodUvod,, 2, 3, 4, 5, 2, 3, 4, 5,


•• vodevodećću ulogu u povijesti kartografije u ulogu u povijesti kartografije MercatorMercator•• uspravnauspravna konformna cilindrikonformna cilindriččna projekcija na projekcija sve sve pomorskepomorske

navigacijske karte navigacijske karte •• drdržžavni koordinatni sustavi avni koordinatni sustavi GK, UTM GK, UTM ((poprepopreččna kon. cil. proj.) na kon. cil. proj.) ––

modificirane verzije Mercatorove projekcije iz 16. stoljemodificirane verzije Mercatorove projekcije iz 16. stoljećća !!!a !!!

(M(Määrtin 2006)rtin 2006) (http://de.wikipedia.org)(http://de.wikipedia.org)

Mercator Mercator –– genijalni kartograf genijalni kartograf –– 16. st. !16. st. !

66/3/322SadrSadržžajaj prezentacijeprezentacije

1.1. UvodUvod

2.2. KKratka povijest nastanka prvih kartografskih ratka povijest nastanka prvih kartografskih prikaza svijeta prikaza svijeta –– do pojave Mercatora.do pojave Mercatora.

3.3. Gerhard Mercator Gerhard Mercator –– genijalnigenijalni kartografkartograf

4.4. ToToččnost Mercatorove projekcijenost Mercatorove projekcije

5.5. FacitFacit

SadrSadržžajaj


4

77/3/322


Od kamenog doba do grOd kamenog doba do grččke antike ke antike

1,1, 22 Kratka povijestKratka povijest, 3, 4, 5, , 3, 4, 5,

•• iz davnog kamenog doba nisu poznati nikakovi kartografski tragoviz davnog kamenog doba nisu poznati nikakovi kartografski tragovii

•• u gru grččkoj antici geografija i kartografija postaju znanstvene disciplikoj antici geografija i kartografija postaju znanstvene disciplinene•• znanstvenici postavljaju pitanja o obliku, opsegu i volumenu Zznanstvenici postavljaju pitanja o obliku, opsegu i volumenu Zemljeemlje•• Klaudije PtolomejKlaudije Ptolomej ((87. 87. –– 150150.), .), najvenajvećći antii antiččki znanstvenik, ki znanstvenik,

prikazao je Zemlju u centru planetarnog sustava!prikazao je Zemlju u centru planetarnog sustava!(heliocentri(heliocentriččnim tek 16. stoljenim tek 16. stoljećću (Nikola Kopernik 1473. u (Nikola Kopernik 1473. –– 1543.))1543.))

Ptolomejevo Ptolomejevo žživotno djelo ivotno djelo GeographiaGeographia : :

•• popis svih do tada poznatih mjesta popis svih do tada poznatih mjesta •• njihov polonjihov položžaj u geografskim koordinatama aj u geografskim koordinatama geografska mregeografska mrežžaa tete•• kartekarte razlirazliččitih podruitih područčjaja

PtolomejeviPtolomejevi originalioriginali nisunisu sasaččuvaniuvani! Samo su sa! Samo su saččuvane kopije.uvane kopije.Godine 1475. izlazi u Veneciji prvo tiskano izdanjGodine 1475. izlazi u Veneciji prvo tiskano izdanje bez karata a e bez karata a

1477. godine u Bologni prvo tiskano izdanje s karta1477. godine u Bologni prvo tiskano izdanje s kartama.) ma.)

88/3/322


Ptolomejeva karta svijeta (87. Ptolomejeva karta svijeta (87. –– 150.)150.)tiskano u Ulmu 1482.tiskano u Ulmu 1482.


(Clark 2005.)(Clark 2005.)

•• projekcijska mreprojekcijska mrežžaa: meridijani se sijeku u sj. polu: meridijani se sijeku u sj. poluparalele paralele –– krukružžni lukovo sa zajednini lukovo sa zajedniččkim centrom u polu, ekvatorkim centrom u polu, ekvatorvidljiv kroz promjenu smjera meridijana na juvidljiv kroz promjenu smjera meridijana na južžnoj hemisferi noj hemisferi

5

99/3/322


Ptolomejeva karta svijeta (87. Ptolomejeva karta svijeta (87. –– 150.)150.)tiskano u Ulmu 1482.tiskano u Ulmu 1482.


(Clark 2005.)(Clark 2005.)

•• Ptolomejev Ptolomejev oo je za 1/3 duje za 1/3 dužži i karta ukarta užža u smjeru sjevera u smjeru sjever--jugjugekvator previsoko ucrtan, Sredozemno more 62ekvator previsoko ucrtan, Sredozemno more 62o o umjesto 42umjesto 42oo istoistoččnog nog protezanja, Azija 50protezanja, Azija 50oo dudužža a tako postoje samo Europa, Azija i Afrikatako postoje samo Europa, Azija i Afrika

1010/3/322


Rimsko doba antike Rimsko doba antike


•• u rimskoj antici razvoj matematiu rimskoj antici razvoj matematiččke osnove karata nije primaranke osnove karata nije primaran•• Rimljanima je ponajprije stalo do toRimljanima je ponajprije stalo do toččih imena objekata, cesta i putovaih imena objekata, cesta i putova

Tabula PeutingerianaTabula Peutingeriana iz 250. (iz 250. (Konrad Peutinger Konrad Peutinger 1465.1465.--1547.) 1547.) kopija jedne stare rimske karte carstva iz 1. st.kopija jedne stare rimske karte carstva iz 1. st.,, ppo uzoru na Agripinuo uzoru na Agripinukartukartu svijeta (svijeta (Marko Vipsanije AgripaMarko Vipsanije Agripa ((30. pr.Kr. 30. pr.Kr. –– 12. po.Kr12. po.Kr.)) .))

•• posebna vrijednost u prikazanih 3.500 toponimaposebna vrijednost u prikazanih 3.500 toponima(Clark 2005.)(Clark 2005.)

6

1111/3/322


Srednji vijek (ca. 6.st. Srednji vijek (ca. 6.st. –– 15. st.) 15. st.)


•• kartografija u krkartografija u krššććanskom dijelu svijeta zamire anskom dijelu svijeta zamire •• njome se bave redovnici u samostanimanjome se bave redovnici u samostanima•• u prikazima samo umjetniu prikazima samo umjetniččka no nikakva kartografsko/ka no nikakva kartografsko/

geografska vageografska važžnostnost

T T –– O karta 14. st : O karta 14. st : Sredozemno more, Don i Nil dijele svijet na Sredozemno more, Don i Nil dijele svijet na tri kontinenta (Azija, Europa, Afrika)tri kontinenta (Azija, Europa, Afrika)

(Leeith(Leeithääusel 1958.)usel 1958.)

1212/3/322


Srednji vijek (ca. 6.st. Srednji vijek (ca. 6.st. –– 15. st.) 15. st.)


•• u u ŠŠpanjolskoj se kartografijom posebno bave arapski (islamski) panjolskoj se kartografijom posebno bave arapski (islamski) zanastvenici zanastvenici šširenje arapskog carstva irenje arapskog carstva –– potreba za dobrim kartamapotreba za dobrim kartama

•• u 9. st. izrau 9. st. izraččunali opseg Zemlje tounali opseg Zemlje toččnije od Eratostena nije od Eratostena

Abu Abdallah Mohamed alAbu Abdallah Mohamed al--Sharif alSharif al--IdrisiIdrisi ((1100. 1100. –– 11721172.), .), humanist, geograf i kartograf humanist, geograf i kartograf globusglobus (srebrna kugla) s (srebrna kugla) s ugraviranim prikazom tada poznatog svijeta (ugraviranim prikazom tada poznatog svijeta (svih sedam svih sedam kontinenatakontinenata), rije), riječčna mrena mrežža, jezera, vaa, jezera, važžnija mjesta i prometnice nija mjesta i prometnice nije sanije saččuvan, no opisan je u djelu uvan, no opisan je u djelu Tabula RogerianaTabula Rogeriana, gdje se , gdje se nalazi i njegovanalazi i njegova karta svijeta.karta svijeta.Topografske informacije o poloTopografske informacije o položžaju, visini i protezanju objekata aju, visini i protezanju objekata mjerio je sam ili preuzeo od mjerio je sam ili preuzeo od ššpanjolskih putnika i moreplovaca. panjolskih putnika i moreplovaca.

U djelima je nesumnjiv U djelima je nesumnjiv Ptolomejev utjecajPtolomejev utjecaj, , ččija su djela u 9. ija su djela u 9. stoljestoljećću prevedena na arapski. u prevedena na arapski.

7

1313/3/322


Tabula Rogeriana Tabula Rogeriana –– karta svijeta (1154.) karta svijeta (1154.)


•• primjena kruprimjena kružžnih paralela nih paralela novost u tadanjoj kartografiji novost u tadanjoj kartografiji

•• netonetoččnosti: smjenosti: smješštanja vetanja veććih otoka u Atlantik ili prikazivanjeih otoka u Atlantik ili prikazivanjeSkandinavije kao otoka Skandinavije kao otoka

(Clark 2005.)(Clark 2005.)

1414/3/322


Portulanske karte Portulanske karte


•• 14., 15. i 16. stolje14., 15. i 16. stoljećće doba je velikih otkrie doba je velikih otkrićća. Moreplovci, mjernici i a. Moreplovci, mjernici i znanstvenici plove i istraznanstvenici plove i istražžuju nepoznate krajeve, ispunjavajuuju nepoznate krajeve, ispunjavajućći i „„bijelebijele““povrpovrššine na postojeine na postojeććim, takozvanim im, takozvanim portulanskimportulanskim kartamakartama

•• one su se koristile uz pomoone su se koristile uz pomoćć kompasa i pisanih uputa za navigaciju kompasa i pisanih uputa za navigaciju

(Leith(Leithääuser 1958.)user 1958.)

Vesconto Maggiolo Vesconto Maggiolo ––portulanska karta iz portulanska karta iz 15121512. .

•• geometrija je dobivenageometrija je dobivenaastronomskim mjerenjima,astronomskim mjerenjima,izmjerom pravaca i duizmjerom pravaca i dužžinaina

•• Pomorci vjeruju u oblik Zemlje kao kuglePomorci vjeruju u oblik Zemlje kao kugle

8

1515/3/322


Bartolomeo Diaz (1450. Bartolomeo Diaz (1450. –– 1500.)1500.)


•• Portugalski moreplovac, Portugalski moreplovac, 1487./881487./88. prvi oplovio jug afri. prvi oplovio jug afriččkog kontinentakog kontinenta–– Rt Dobre NadeRt Dobre Nade

•• tim otkritim otkriććem otvorio je vrata novom sadrem otvorio je vrata novom sadržžaju u kartografiji, aju u kartografiji, odnosno kartama, odnosno kartama, pobivpobivšši teoriju i autoritet Ptolomejai teoriju i autoritet Ptolomeja


Henricus Martellus GermanusHenricus Martellus GermanusVidljiv je utjecaj Ptolomeja ali Vidljiv je utjecaj Ptolomeja ali je uneseno Dijazovo otkrije uneseno Dijazovo otkrićće e Rta Dobre NadeRta Dobre Nade..

Karta svijeta iz Karta svijeta iz 1489.1489.::

Europa,Europa,Azija iAzija iAfrikaAfrika

1616/3/322


Kristof Kolumbo (1450. Kristof Kolumbo (1450. –– 1506.)1506.)


•• 1492.1492. isplovljava Kolumbo sa isplovljava Kolumbo sa ššpanjolskom flotom u pravcu zapadapanjolskom flotom u pravcu zapadana Atlantik trana Atlantik tražžeećći pomorski put ka toliko i pomorski put ka toliko ččarobno opisanoj Indiji. arobno opisanoj Indiji. VeVećć iste godine otkriva na dalekom Zapadu kopno iste godine otkriva na dalekom Zapadu kopno –– Bahame, a ne Bahame, a ne indijsku obalu, kako je mislo. Kao indijsku obalu, kako je mislo. Kao prvi prvi ššpanjolac na ameripanjolac na američčkom tlukom tlu!!

•• 1498.1498. jedri po trejedri po trećći put na zapad i slijedi istoi put na zapad i slijedi istoččnu obalu junu obalu južžne Amerikene Amerike•• duboko religiozan, Kolumbo misli da je otkrio raj, duboko religiozan, Kolumbo misli da je otkrio raj, žželi pobiti tezu eli pobiti tezu

Zemlje kao kugle, uvjeren da je oblika kruZemlje kao kugle, uvjeren da je oblika krušške ili oblika ke ili oblika žženskih grudi! enskih grudi!


•• skica Atlantika i obale Amerike (Bartolomeo Kolumbo 1503.)skica Atlantika i obale Amerike (Bartolomeo Kolumbo 1503.)

9

1717/3/322


Amerigo Vespucci (1451. Amerigo Vespucci (1451. –– 1512.)1512.)


•• vrativvrativšši se sa Zapada i se sa Zapada 15041504. godine tvrdi, da se pri Kolumbovom otkri. godine tvrdi, da se pri Kolumbovom otkriććuune radi o Indiji i Aziji, nego da je rijene radi o Indiji i Aziji, nego da je riječč o o Novom kontinentu Novom kontinentu –– Terra NovaTerra Nova

•• 1507.1507. kartograf Martin kartograf Martin WaldseemWaldseemüüllerller koristi prvi puta ime koristi prvi puta ime AmericaAmericau svojoj karti svijeta (u svojoj karti svijeta (Universalis Cosmographia), Universalis Cosmographia), koja je poslukoja je poslužžila ila pri izradi globusa,pri izradi globusa, slaveslavećći time otkrii time otkrićće Vespuccija e Vespuccija


•• karta svijeta Martina Waldseemkarta svijeta Martina Waldseemüüllera 1507.llera 1507.

1818/3/322


Ferdinand Magellan (1480. Ferdinand Magellan (1480. –– 1521.)1521.)


•• 1519.1519. ploveplovećći na Zapad, oplovljuje Jui na Zapad, oplovljuje Južžnu Ameriku, stinu Ameriku, stižže u nepregledni e u nepregledni morski pojas Pacifika, plovi dalje na Zapad preko Indijskomorski pojas Pacifika, plovi dalje na Zapad preko Indijskog oceana, g oceana, oplovljuju Rt Dobre Nade i dokazuje da oplovljuju Rt Dobre Nade i dokazuje da „„tamo iza horizontatamo iza horizonta““ postoji jopostoji joššjedan jedan novi ocean, koji nijedan kartograf nije do tada unio u kartenovi ocean, koji nijedan kartograf nije do tada unio u karte, ,

te da je Zemlje okrugla. te da je Zemlje okrugla. Time je otkriTime je otkrićće Kolumba (e Kolumba (1492.) pot1492.) potvrđenovrđeno


•• karta svijeta s Magellanovom rutom Ferdinanda Schkarta svijeta s Magellanovom rutom Ferdinanda Schöönera nera 1523.1523.

10

1919/3/322


Gerhard Mercator Gerhard Mercator –– genilajalni kartogaf genilajalni kartogaf (1512. (1512. –– 1594.)1594.)

1,1, 2, 2, 33 Gerhard MercatorGerhard Mercator, 4, 5, , 4, 5,

•• u samo nekoliko godina veliu samo nekoliko godina veliččina svijeta se podvostruina svijeta se podvostruččila. Potreba zaila. Potreba zadetaljna izmjera, novim mjernim instrumentima i ispravnim detaljna izmjera, novim mjernim instrumentima i ispravnim kartama raste iz dana u dan kartama raste iz dana u dan

•• kartografija se oslobodila uzora Ptolomeja, kartografija se oslobodila uzora Ptolomeja, ččiji su teorija i iji su teorija i kartografski prikazi svijeta stoljekartografski prikazi svijeta stoljeććima zavodili kartografe ima zavodili kartografe

•• u to vrijeme pojavljuje se u to vrijeme pojavljuje se mladi znanstvenik, humanist, mladi znanstvenik, humanist, astronom i kartograf astronom i kartograf Gerhard MercatorGerhard Mercator, , žželjan novog znanja i pun novih eljan novog znanja i pun novih ideja, koje su revolucionirale ideja, koje su revolucionirale kartografiju kao znanost kartografiju kao znanost

(Mesenburg 2004)(Mesenburg 2004)

2020/3/322


Izbor iz Mercatorova Izbor iz Mercatorova žživotnog opusaivotnog opusa1537. 1537. –– 1569.1569.

(Muris 1961.)(Muris 1961.)

Mercatorov globusMercatorov globus 1541. 1541. opsegopseg ekvatoraekvatora 130 cm 130 cm mjerilo 1:30 milmjerilo 1:30 mil..


11

2121/3/322



Mercatorova prva karta svijetaMercatorova prva karta svijeta 1538. 1538. srcolika projekcijasrcolika projekcija

(Leith(Leithääuser 195user 195


2222/3/322



Mercatorova Europa (15 listova) Mercatorova Europa (15 listova) –– Island Island 1554.1554.

(Maertin 2006.)(Maertin 2006.)


12

2323/3/322



Mercatorova Karta svijeta Mercatorova Karta svijeta ““ad usum navigantiumad usum navigantium ”” iz iz 1569. godine1569. godine



2424/3/322



Mercatorov Atlas Mercatorov Atlas ““Atlas sive Cosmographicae Meditationes de Fabrica Atlas sive Cosmographicae Meditationes de Fabrica Mundi et Fabricati FiguraMundi et Fabricati Figura”” iz iz 1585. godine1585. godine

(Maertin 2006.)(Maertin 2006.)


Opus magnumOpus magnum htio je realizirati u pet dijelova, htio je realizirati u pet dijelova, no sa 123 knjige ostao je torzo !!no sa 123 knjige ostao je torzo !!

13

2525/3/322


Mercatorova pomorska karta svijeta iz Mercatorova pomorska karta svijeta iz 1569. godine1569. godine““Nova et aucta Orbis Terrae descriptio ad usum navigantiumNova et aucta Orbis Terrae descriptio ad usum navigantium””

1,1, 2, 3, 2, 3, 44 ToToččnost Mercatorove projekcije nost Mercatorove projekcije , 5, , 5,

•• bakrorez formata 212 cm x 134 cmbakrorez formata 212 cm x 134 cm•• tiskovne plotiskovne pločče vel. 45 cm x 36 cm e vel. 45 cm x 36 cm 19 dijelova 19 dijelova -- ideja za atlas !!ideja za atlas !!•• do 1594. tiskano 309 primjeraka do 1594. tiskano 309 primjeraka •• 11 ru11 ruččno kolorirano no kolorirano –– 3 originala sa3 originala saččuvana!uvana!•• primjerak iz Baselprimjerak iz Basel--a a original za ispitivanje tooriginal za ispitivanje toččnostinosti


2626/3/322

•• konformna cilindrikonformna cilindriččna projekcija na projekcija prva karta u toj projekciji !!!prva karta u toj projekciji !!!•• geografska mregeografska mrežža meridijana i paralela, a meridijana i paralela, φφ = 66= 660 0 j.j.šš. do 80. do 8000 s.s.šš

gustogustoćće 10e 1000 λλ = 0= 000 do 360do 36000

•• popoččetni meridijan etni meridijan λλ = 22= 220 0 z.d.z.d.““PREKO MORA DO KARTEPREKO MORA DO KARTE”” –– ToToččnost Mercatorove projekcijenost Mercatorove projekcije




14

2727/3/322




•• meridijani i paralele sijeku se pod pravim kutem meridijani i paralele sijeku se pod pravim kutem

•• udaljenost paralela se poveudaljenost paralela se poveććava, ava, ššto se vito se višše blie bližže polovimae polovimadeformacije prema polovima sve vedeformacije prema polovima sve veććee

•• pravcem pravcem –– loksodromom loksodromom –– povezati dvije topovezati dvije toččke s povrke s površšine Zemlje! ine Zemlje!


2828/3/322




•• uzima detaljnu i preciznu, najnovije poznatu geometriju (novouzima detaljnu i preciznu, najnovije poznatu geometriju (novosrasraččunatu) granica kontinenata, odnosno obale mora i oceana unatu) granica kontinenata, odnosno obale mora i oceana

•• ukljuuključčuje svoje prijauje svoje prijaššnje radove ali i Ptolomejevu geometrijunje radove ali i Ptolomejevu geometriju•• unosi i golemi imaginarni juunosi i golemi imaginarni južžni kontinent ni kontinent Continents australisContinents australis


15

2929/3/322


ToToččnost Mercatorove projekcije nost Mercatorove projekcije 1569. godine1569. godinekartometrijskokartometrijsko mjerenje izvrmjerenje izvrššeno 1997.: Mesenburg, Esseneno 1997.: Mesenburg, Essen


•• crvene tocrvene toččke: udaljenost paralela (10ke: udaljenost paralela (1000)) mjerena na meridijanu mjerena na meridijanu •• plave toplave toččke: udaljenost meridijana (10ke: udaljenost meridijana (1000)) mjerena na paralelimjerena na paraleli•• visoka tovisoka toččnost konstrukcije geogr. mrenost konstrukcije geogr. mrežže (izuzetak sjeverno podrue (izuzetak sjeverno područčje)je)


φφλλ

•• primjerak Karte svijeta iz Bazela (Basel) primjerak Karte svijeta iz Bazela (Basel) original za ispitivanje tooriginal za ispitivanje toččnosti Mercatorove projekcijenosti Mercatorove projekcije

3030/3/322




•• kombinacija moderne geogr. mrekombinacija moderne geogr. mrežže i toe i toččnih obalnih granica nih obalnih granica transformirana na nulti meridijan Mercatora 22transformirana na nulti meridijan Mercatora 22oo z.d. z.d.


16

3131/3/322




•• nehomogeni prikaz Sredozemlja!!!nehomogeni prikaz Sredozemlja!!!•• polopoložžajne pogreajne pogrešške Sredozemlja ukazuju na preuzete izvore ke Sredozemlja ukazuju na preuzete izvore

geometrije od Ptolomeja (geometrije od Ptolomeja (87. 87. –– 150.)150.) 0 0 1/3 du1/3 dužži = 1.000 km!! i = 1.000 km!!


3232/3/322


Plodovi Mercatora Plodovi Mercatora –– zavrzavrššne misline misli

1,1, 2, 3, 42, 3, 4, , 55 FacitFacit

•• Mercator je pokopan 1594. u gotskoj salvatorijanskoj crkvi uMercator je pokopan 1594. u gotskoj salvatorijanskoj crkvi uDuisburguDuisburgu

•• predivan epitaf nosi njegov portret, predivan epitaf nosi njegov portret, portret kartografa, koji je bio viportret kartografa, koji je bio višše e nego samo crtanego samo crtačč karata karata

•• Mercator je bio uMercator je bio uččitelj itelj ččovjeovječčanstva, anstva, koji nam je prvi put pokazao preko koji nam je prvi put pokazao preko svojih globusa, karata i atlasa kako je svojih globusa, karata i atlasa kako je svijet bezgranisvijet bezgraniččan an –– i kako je malen !! i kako je malen !!

•• Gerhard Mercator je nesumnjivo, uz Marina iz Tira i KlaudijaGerhard Mercator je nesumnjivo, uz Marina iz Tira i KlaudijaPtolomeja sve do danaPtolomeja sve do današšnjih dana jedan od najznamenitijihnjih dana jedan od najznamenitijihkartografa svih vremenakartografa svih vremena

“PREKO MORA DO KARTE” - publik.tuwien.ac.at · Bartolomeo Diaz (1450. – 1500.) 1, 2 Kratka...

Documents

Transcript of “PREKO MORA DO KARTE” - publik.tuwien.ac.at · Bartolomeo Diaz (1450. – 1500.) 1, 2 Kratka...