1

Pregledni izvjetaj o pradenju govora mrnje, diskriminatornog i

stereotipizirajudeg govora u medijima u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 10/2015 do 12/2015

Autor: Draen Hoffmann

Zagreb, 30. prosinca 2015.

Ovaj dokument predstavlja sumarni kvantitativni izvjetaj o prva tri mjeseca GONG-ovog

pradenja medija u sklopu projekta Dosta je mrnje! Razdoblje pradenja na koje se ovaj izvjetaj

odnosi trajalo je od 1. listopada do 31. prosinca 2015. te su do kraja 2015. godine iz njega

proizala dva izvjetaja o pradenju (cjeloviti izvjetaji dostupni ovdje i ovdje).

Metodoloki, istraivanje je koncipirano kao serija rundi pradenja vie vrsta medija (dnevnog i

tjednog tiska, televizijskih i radijskih emisija, internetskih portala), od kojih svaka traje mjesec

dana iznimka je prva i najdulja runda koja je trajala od 1. listopada do 13. studenoga, zbog

nastojanja da se u kontinuitetu obuhvati period uoi poetka slubene predizborne kampanje

za parlamentarne izbore, cjelokupno trajanje kampanje, izborni dan (8.11.) te neposredne

medijske reperkusije rezultata izbora u narednih pet dana. U pradenim se medijima trailo

http://www.gong.hr/media/uploads/djm_izvjestaj_o_pracenju_1.pdfhttp://www.gong.hr/media/uploads/2015_11.pdf

2

instance govora mrnje, diskriminacije i podravanja negativnih stereotipa, pri emu su

koritene sljedede radne definicije, formulirane prema nekoliko izvora1:

Govor mrnje je izraavanje ili nekritiko prenoenje navoda, ideja, miljenja i

tendenciozno prikazanih injenica koje izraavaju ili pozivaju na prijezir, mrnju,

diskriminaciju, poniavanje ili nasilje prema nekim osobama, s obzirom na njihove

karakteristike (nacionalnost, etnicitet, jezik, spol, rodni identitet, seksualnu orijentaciju,

vjeroispovijest ili politiko uvjerenje).

Diskriminatorni govor je onaj javni govor koji poziva ili podrava stavljanje nekih osoba

(pojedinaca ili skupina) u podinjeni poloaj ili dokidanje nekih prava tim osobama, s

obzirom na njihove karakteristike (nacionalnost, etnicitet itd.).

Stereotipizirajui govor je onaj javni govor koji stvara, pojaava, podrava, prenosi ili

koristi negativne stereotipe o odreenoj skupini u svrhe njezinog diskreditiranja i

poticanja publike da prema toj skupini gaji negativne stavove.

Uzorak medija uvrtenih u pradenje sastojao se od est dnevnih listova2, sedam tjednika3, tri

televizijske panel-emisije/talk-showa4, jedne radijske emisije s emitiranjem uivo5 te sedam6

internetskih portala. Mediji su u uzorak uvrteni primarno kriterijem veliine publike, ali i drugih

varijabli, poput sklonosti diseminaciji diskriminatornog i zapaljivog sadraja te, za elektronske

medije, kriterija emitiranja uivo, odn. nemogudnosti naknadnog prikrivanja nekorektnih izjava

u montai.

Sadraji iz svakog od pradenih medija ukljueni su u analizu tematskim kriterijem pripadanja tzv.

svjetonazorskim, odnosno vrijednosno zasidenim temama. U prve dvije runde, pradenje je bilo

usmjereno na pet takvih tema:

1. izbjeglika kriza i migracije u Europi,

2. LGBTIQ osobe i njihova prava,

3. rod i politika participacija,

4. identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te

5. povijesni revizionizam i rehabilitacija ustakog reima.

Kombiniranim kriterijem pripadanja nekom od ovih tematskih podruja i postojanja sumnje

istraivaa u govor mrnje, stereotipizirajudi ili diskriminatoran govor, pradenjem su 1 Kazneni zakon (NN 61/15) l. 325., Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 112/12) l. 1., l. 8., Zakon o elektronikim medijima (NN 136/13) l. 12., l. 16. 2 24sata, Jutarnji list, Veernji list, Glas Slavonije, Novi list, Slobodna Dalmacija

3 7dnevno, 24express, Glas Koncila, Globus, Nacional, Novosti, Telegram

4 Bujica, Otvoreno, RTL Direkt

5 U mrei Prvog

6 Bilten, Direktno, Dnevno, Libela, Lupiga, Index.hr, narod.hr

3

identificirane medijske objave7 relevantne za analizu. Za potrebe istraivanja, odabir

koordinatora istraivanja bio je postaviti manje restriktivan kriterij za ukljuivanje grae, kako bi

se osigurala to veda iscrpnost. U rundama pradenja koje obuhvada ovaj izvjetaj, na pradenju

medija bilo je angairano ukupno 14 istraivaa/-ica.

Instance govora mrnje, diskriminatornog ili stereotipizirajudeg govora uvrtene su potom u

analizu, bez obzira nalazi li se takav govor u medijskim izjavama pojedinih aktera ili u stavovima

pojedinih medijskih autora te tonu i nainu samog medijskog izvjetavanja.

Zbirno, ovim je rundama pradenja obuhvaden sljededi broj medijskih objava:

- 491 lanak iz dnevnog tiska, - 95 lanaka iz tjednika, - 356 lanaka s internetskih portala, - 2 radijske emisije, - 11 epizoda televizijskih panel-emisija/talk-showa.

Zbog opsega sadraja obuhvadenog svakom od rundi pradenja i ogranienja formata, izvjetaji o

pradenju nuno mogu dati samo presjek medijskih sadraja koji su uli u analizu i uputiti samo

na eklatantne primjere diskriminatornog i stereotipizirajudeg govora ili pak na one koji su

zadobili najvie publiciteta. Utoliko su izvjetaji o pradenju utemeljeni na malenom (

4

U nastavku slijedi nekoliko mogudih kvantitativnih obrada podataka dobivenih iz pradenja

medija, uz napomenu da se ove obrade podataka odnose samo na tekstualne medije dnevni i

tjedni tisak i internetske portale. Upravo tekstualni mediji brojem medijskih objava ukljuenih u

pradenje ine najvedi dio prikupljene grae (942 od 955 objava, odn. >98%).

Grafikon 1. predstavlja pregled ukupnog broja medijskih objava ukljuenih u pradenje prema

tjednu okviru objave unutar prve runde pradenja (1.10. 13.11.2015.), koja je bila uvelike

odreena datumom parlamentarnih izbora.

Retrospektivno, broj pradenih medijskih objava u prvoj rundi bio je relativno konzistentan sve

do samog izbornog dana, uz iznimku povedanog broja ukljuenih objava u prvom tjednu

pradenja uzrokovanom adaptacijom istraivakog tima na metodoloke upute. Objave s

diskriminatornim tonom i sadrajem jenjale su poetkom studenoga, najvjerojatnije zbog

povedanog fokusa svih pradenih medija na izborne teme u smislu politikog pobornitva, a u

manjoj mjeri na vrijednosno zasidene sadraje. Ova se runda pokazala i sadrajno zasidenijom

od razdoblja izmeu izbora do kraja godine te obuhvada otprilike 70% ukupnog broja medijskih

objava u pradenom razdoblju.

0

50

100

150

200

1. tjedan(1.10. -7.10.)

2. tjedan(8.10. -14.10.)

3. tjedan(15.10. -21.10.)

4. tjedan(22.10. -28.10.)

5. tjedan(29.10. -

4.11.)

6. tjedan(5.11. -11.11.)

7. tjedan(12.11. -18.11.)

Broj objava u tekstualnim

medijima

Tjedan pradenja u 1. rundi

Grafikon 1. Broj objava u tekstualnim medijima u prvoj rundi pradenja, prema tjednu objave

5

Pradenje je predvidjelo prostor i za identificiranje tipa medijskih objava u tiskanim medijima i na

portalima koje prenose poruke mrnje, diskriminacije i stereotipizacije. Grafikon 2. prikazuje

distribuciju medijskih objava prema tipu u cjelokupnom periodu pradenja od 1.10. do 31.12.

Kao mogudi tipovi medijskih objava za tiskane medije i internetske portale, u fazi izrade

metodologije predvieni su bili informativni lanak/izvjetaj, intervju, kolumna/komentar i

reportaa; meutim, kroz tijek istraivanja pokazalo se da taj popis nije iscrpan te da poruke za

kakve je pradenje zainteresirano dolaze i u raznim drugim medijskim oblicima, meu kojima su

bili i komentari itatelja, pisma i reagiranja, izjave dana, satirine rubrike, nekontekstualizirani

citati, pa i senzacionalistiki naslovi inae korektno intoniranih objava.

Moglo bi se konstatirati da distribucija objava prema tipu reflektira opdu distribuciju tih tipova

sadraja u tekstualnim medijima, pri emu su informativni lanci daleko najzastupljeniji, s vie

od 70% svih objava ukljuenih u pradenje u prvoj etapi, nakon ega slijede tzv. opinion pieces

odn. komentari i kolumne s 14% objava te podjednako (po 5% svih objava) distribuirani intervjui

i opsenije reportae. Relativno mali udio kolumni i drugih komentatorskih oblika u odnosu na

informativne objave oito ne znai i to da jedino forma kolumne moe posluiti za iznoenje

71.34%

4.99%

13.91%

4.99% 4.78%

Grafikon 2. Medijske objave prema tipu u ukupnom uzorku

informativni lanak/izvjetaj

intervju

kolumna/komentar

reportaa

ostalo

6

stava, kao ni to da format lanka koji samo prenosi injenice jami nepristranost i korektnost

medijske objave. Na ostale, u prvobitnom popisu nenavedene oblike objava otpada takoer oko

5% od ukupnog broja pradenih objava.

Otvaranje tematskih cjelina otkriva udio pojedinih tematskih cjelina u ukupnim brojevima

medijskih objava u pradenim tekstualnim medijima. Na grafikonu 3. prikazana je distribucija

lanaka ukljuenih u pradenje prema tematskim cjelinama te prema tipu medija (tiskani mediji,

internetski portali).

Zbog ekonominosti prikaza, kategorije su navedene prema kodovima koji su im dodijeljeni u

obradi tematske cjeline navedene su u Tablici 2.

Kod Tematska cjelina Tisak Portali

Broj objava

Udio Broj objava

Udio

1 izbjeglika kriza i kretanje ljudi 236 40.3% 147 41.3%

2 LGBTIQ osobe i prava 39 6.7% 47 13.2%

3 meuetniki odnosi i prava manjina 179 30.5% 85 23.9%

4 rehabilitacija ili relativizacija faizma 106 18.1% 73 20.5%

5 rod i politika participacija 44 7.5% 11 3.1%

6 ostalo 37 6.3% 0 0.0%

Tablica 2. Tematske cjeline, kodovi, broj objava i udio u ukupnom broju objava, u cijelom

razdoblju pradenja

236

39

179

106

44 37

147

47

85 73

11 0

0

50

100

150

200

250

1 2 3 4 5 6

Ukupni broj objava

Tematska cjelina

Grafikon 3. Ukupni broj objava u tekstualnim medijima, prema tematskim cjelinama

tisak

portali

7

(NAPOMENA: udjeli tematskih cjelina zbirno premauju sumu od 100% zbog odreenog broja

lanaka koji pripadaju dvjema ili vie tematskim cjelinama.)

Tema izbjeglike krize i migracijskih kretanja u Europi bez sumnje je bila medijski

najzastupljenija tema u 2015. godini, i to ne samo u hrvatskim medijima. Usto, zbog

diskriminatornog i ksenofobnog tona kojim su se mnogi pradeni mediji manje i li vie eklatantno

oitovali o izbjeglikoj krizi, ne udi ni da je o ovoj temi i u pradenom razdoblju ispisano daleko

najvie objava u tekstualnim medijima te se njome bavilo ukupno 383 svih pradenih objava,

odnosno onih koje su oznaene kao potencijalno diskriminatorne 236 u tiskanima medijima i

147 na portalima. O meuetnikim odnosima i pravima nacionalnih manjina s naglaskom na

nacionalne manjine u Hrvatskoj bavilo se 179 u pradenje ukljuenih lanaka u tiskanim

medijima, dok je ova tema na portalima bila neto manje zastupljena, s 85 objava. Napokon,

treda tematska cjelina po ukupnoj zastupljenosti ona koja se odnosi na rehabilitaciju ustakog

reima, povijesni revizionizam i relativizaciju faizma, bila je zastupljena sa 106 objava u

tiskanim medijima i 73 objave na portalima.

Kategorija ostalo koja se profilirala tijekom istraivanja, a koju su formirali lanovi i lanice

istraivakog tima analizirajudi medijske objave za koje ne postoje predviene tematske

kategorije, upuduje na neke od mogudih bududih tema pradenja govora mrnje u medijima. To

su: odnos prema javnom sektoru (medijska hajka na tzv. uhljebe), prava religijskih (a ne samo

etnikih) manjina, sekularnost i vjerske slobode opdenito, reproduktivna prava i napadi na njih

iz pozicije kritike tzv. rodne ideologije te, dosad problematina jer s ne radi o skupinama ljudi

odreenima njihovim karakteristikama u uem smislu, kategorija istog politikog pobornitva,

ad hominem napada na politike neistomiljenike i njihove diskreditacije.

Napokon, slijedi prikaz podataka u jednoj sekundarnoj kategoriji koja je u pradenje uvrtena

kako bi se izvukla eventualno interesantna dodatna informacija iz prve runde pradenja. U prvu

je rundu pradenja uvrtena varijabla relevantna za pradenje medija u predizbornom razdoblju

ona odailje li neku poruku ukljuenu u pradenje osoba koja je relevantni akter predizborne

kampanje i izbornog procesa, bilo kao politiki akter koji se na izborima kandidira, bilo da je u

irokoj javnosti shvadena kao opinion-maker. Svrha ove kategorije bila je identificirati u kojoj

mjeri politiki relevantni akteri instrumentaliziraju neprihvatljiv diskurs u svrhe osvajanja

predizbornih poena.

8

Poiljatelj Broj objava

Udio u ukupnom

broju poruka s

identificiranim

poiljateljima

domadi politiar/-ka 153 64.8%

strani politiar/-ka 36 15.3%

vjerski velikodostojnik 24 10.2%

drugi javno eksponirani poiljatelj 23 9.7%

UKUPNO 236

Tablica 3. Broj pradenih objava prema poiljatelju poruke

Bududi da su ove kategorije poiljatelja formirane sumarno tijekom izrade ove obrade,

istraivakom timu nisu bile zadane; no, moda oekivano s obzirom na predizborni kontekst

prve runde pradenja, najvedi dio pradenih poruka s identificiranim poiljateljima stigao je od

hrvatskih politiara i politiarki. Vedi udio od kategorije drugih domadih poiljatelja poruka

otpada na strane politiare i politiarke, osobito u referencama na izbjegliku krizu kao europski

problem te u pozivanjima pradenih medija na njihove politike pozicije kao vrijedne

preuzimanja u hrvatskom kontekstu.

Za kategoriju drugi javno eksponirani poiljatelj nije bila potrebna dodatna diferencijacija u

manje podkategorije, ali u tu su skupini uli poiljatelji poruka kao to su javno vidljivi

intelektualci, novinari te pojedini predstavnici organizacija proizalih iz Domovinskog rata.

Zakljuno, zbirni kvantitativni podaci pokazali su da je predizborno razdoblje bilo izuzetno

pogodno za zapaljive tonove u medijskoj produkciji, pri emu fokus ak i na samo nekolicinu

vrijednosno zasidenih tema kakav je zauzelo i ovo istraivanje otkriva kako su

diskriminatorni, stereotipizirajudi, pa i mrzilaki sadraji esti te se produciraju i nekritiki

prenose gotovo svakodnevno. Mainstream mediji pokazali su se kao relativno manje skloni

takvim objavama od onih kod kojih je odmah razvidna, primjerice, nacionalistika ili klerikalna

orijentacija; no, radikalizacija javnog diskursa tei normalizaciji diskriminatornih poruka u svim

medijima, a stalna atmosfera natjecanja za itatelje/gledatelje/sluatelje ini senzacionalizam

prihvatljivom taktikom. U takvim okolnostima, pokazalo se da ni politiki obino vrijeme,

manje obiljeeno pobornitvom, ne moe ostati lieno normalizirane diskriminacije i obilnog

negativnog stereotipiziranja.

9

Popis koritene literature:

1. Vijede Europe: Europski sud za ljudska prava, Fact sheet - Hate Speech, veljaa 2012, dostupno

na: http://www.refworld.org/docid/4f39419d2.html [pristupljeno 30. prosinca 2015]

2. ACE Electoral Knowledge Network, The ACE Encyclopaedia: Media and Elections, 2012, dostupno

na: https://aceproject.org/ace-en/topics/me [pristupljeno 30. prosinca 2015]

Ovaj je izvjetaj nastao zahvaljujudi financijskoj potpori Open Society Foundations programa Think Tank Fund.

GONG-ovo pradenje medija dio je projekta Dosta je mrnje! koji financijski podupiru Fondovi Europskog

gospodarskog prostora i Fondovi Kraljevine Norveke za organizacije civilnog drutva. Za sadraj lanka iskljuivo je

odgovoran GONG te on ni na koji ne nain ne predstavlja slubene stavove donatora.