Predstavljanje istraživanja: Mirovinski sustav i ......System Reform. Istraživanje: Mirovinski...
Transcript of Predstavljanje istraživanja: Mirovinski sustav i ......System Reform. Istraživanje: Mirovinski...
Predstavljanje istraživanja:
Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
Institut za javne financije, Zagreb
28. studenog 2011.
Ivica Urban, Dušan Munđar i Predrag Bejaković
autori
uz potporu
Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
� Prezentacija sadrži preliminarne rezultate
istraživanja, a konačni rezultati bit će objavljeni 2012.
� Institut za javne financije
� uz potporu Zaklade Friedrich Ebert
� istraživači:
Dušan Munđar (Fakultet organizacije i informatike)
Predrag Bejaković (IJF)
Ivica Urban (IJF)
Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
� 2011. – “godina analiziranja mirovinskog sustava”:
Banka i IJF: Analiza mirovinskog sustava (27 izlaganja)
Marija Zuber: Mogućnosti poboljšanja socioekonomskih i
fiskalnih učinaka sustava obveznog mirovinskog
osiguranja u Hrvatskoj (doktorska disertacija)
EIZ: Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih
mirovina u Hrvatskoj
Svjetska banka: Croatia: Policy Options for Further Pension
System Reform
Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
� Mirovinski sustav ima snažan utjecaj na raspodjelu
dohotka
� Veličina u odnosu na ukupni dohodak, velika raznolikost u
pogledu vrsta osiguranika (osnovice), neprekidni niz
promjena načina izračuna mirovina, dodaci, mirovine po
povoljnijim uvjetima, itd.
� Glavna funkcija mirovinskog sustava: “premjestiti” dio
dohotka iz sadašnjosti u budućnost
� Ali, postoje i brojne druge funkcije (socijalna, ...)
� Koliko su mirovine zasnovane na dohotku ostvarenom
tijekom radnog vijeka? (povezanost doprinosa i mirovina)
� Koliko su doprinosi za mirovinsko osiguranje doista
doprinosi, a koliko su porezi?
Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
� Mirovinski sustav predstavlja paralelni sustav
raspodjele dohotka
� paralelan sustavima socijalnih naknada i poreza na
dohodak
� “mirovinski porez” = razlika doprinosa i mirovina
� problemi standardne analize nejednakosti i
raspodjele dohotka:
* na razini jedne godine, a potrebna je cjeloživotna
perspektiva
* podaci otkrivaju samo iznos mirovinâ, a ne i
iznose plaća na temelju kojih su ostvarene
Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
� predmet istraživanja: osiguranici zaposlenici, samci,
koji ostvaruju redovne i prijevremene starosne
mirovine u razdoblju nakon 2010. godine
� ishodište za detaljniju analizu drugih skupina
osiguranika, obiteljskih i invalidskih mirovina
Sadržaj
� skupine osiguranika
� “stara” i “nova” mirovinska formula
� polazni faktor
� vjerojatnosti doživljenja i očekivano trajanje života
� model za izračun mirovina (2010.-2050...)
� rezultati
� zaključak
Skupine osiguranika
SkupinaOsiguranici
I. stupaOsiguranici
II. stupaOpis
A da ne dana D0 bili su stariji od 50 godina
B da nedana D0 bili su u dobi između 40 i 50 godina, a odlučili su ne uključiti se u II. stup
C da dadana D0 bili su u dobi između 40 i 50 godina, a odlučili su uključiti se u II. stup
D da dapostali su po prvi puta osiguranici I. i II. stupa nakon dana D0
D0 = 1. siječnja 2002.
“Stara” formulaskupine A i B; skupina C do 2002.
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
AB1
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
AB1
AB2
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
AB2
AB3 0,97 PMS PF MF AVM⋅ ⋅ ⋅ ⋅
3,8 PMS PF MF AVM⋅ ⋅ ⋅ ⋅
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
AB2
AB3
≈17:1
≈4:1
“Nova” formulaskupina D; skupina C od 2002.
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
D1 D2
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
D1 D2D3
10,0025
PMS PBPHR
−⋅ ⋅
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
D1 D2D3 D4
II. stup
0 100 200 300 400 500 600 700
Bru
to m
irov
ina
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
D1 D2D3 D4
≈17:1
≈6,5:1
Umanjenje polaznog faktora –žene 2010.
Umanjenje polaznog faktora –žene 2022.
Umanjenje polaznog faktora –muškarci / žene od 2030.
Usklađivanje aktualne vrijednosti mirovine (AVM)
1 2 1 2
12 2
11
2p p p p
p p
p p
PIPC PIPC PPBHR PPBHRAVM AVM
PIPC PPBHR
− − − −
−
− −
− −
= ⋅ + +
1pPIPC
−
1pPPBHR
−
1pAVM
−AVM u prethodnom polugodištu
prosječni indeks potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu
prosječna bruto plaća u prethodnom polugodištu
Model
� redovne i prijevremene starosne mirovine
� od 2010.-2050.
� subjekti: samci - muškarci i žene
� počinju raditi s 25 godina, rade neprekidno do
umirovljenja
� bruto plaća tijekom cijelog radnog vijeka jednaka
određenom postotku prosječne bruto plaće u
Hrvatskoj
� 35%, ... , 100%, ... , 600%, ... , 800%
(P035, P050, P075, P1, P2, ... , P7, P8)
Model
� doprinosi za mirovinsko osiguranje, ostali doprinosi iz
plaće i na plaću, porez na dohodak
� od 1994. do 2011. – prema važećim propisima,
� od 2012. – kao u 2011.
� porez na dohodak od plaća – raspored se
prilagođava rastu bruto plaće (tako da npr. pojedinac
s prosječnom plaćom ima istu prosječnu poreznu
stopu)
� porez na dohodak od mirovina – raspored se
prilagođava rastu aktualne vrijednosti mirovine
Model – porez na dohodak od plaće
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
0.40
0.45
0 2 4 6 8 10 12
Pro
sječ
na p
orez
na s
topa
,
Dohodak od plaće / dohodak od prosječne plaće,
Stvarna
Modelirana
Prosječna porezna stopa
pd
pB
opB
Model – parametri osnovnog scenarija
� inflacija: 0%
� stopa rasta bruto plaće: 2% (0%)
Obvezni mirovinski fondovi:
� neto stopa prinosa: 2% (0%)
Mirovinska osiguravajuća društva:
� jednokratni trošak: 5%
� stopa prinosa: 0,3%
� vjerojatnosti doživljenja: za cca 2045.
Mirovinske formule, AVM, polazni faktori – prema
sadašnjim propisima
Model – parametri osnovnog scenarija
y = 0.5244x2 - 52.01x + 1566.2R² = 0.9993
0
200
400
600
800
1,000
55 60 65 70 75
Mje
sečna
mir
ovin
a, k
une
Dob korisnika mirovine, godine
Model1
R-mod
Model0
Poly. (Model1)
Vjerojatnosti doživljenja i očekivano trajanje života
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
65 70 75 80 85 90 95 100
Vje
roja
tnos
t dož
ivlj
enja
Dob
S (k=0) M (k=0) Ž (k=0) S (k=0,491)
S (k=0) M (k=0) Ž (k=0) S (k=0,491)Očekivano trajanje života u dobi od 65 godina, 2002. 15,5 13,5 17 19
Model - izračuni
plaće: bruto-B, bruto-A, neto
doprinosi: iz plaće, na plaću, za mirovinsko I. i II. stup
porezi: porez na dohodak i prirez (na plaće i mirovine),
dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje (iz mirovine)
mirovine: iz I. i II. stupa, iz “hipotetičkog” sustava
Sadašnje vrijednosti (diskontna stopa = 0):
* svih plaća
* očekivana sadašnja vrijednost svih mirovina; ponderi:
vjerojatnosti doživljenja u trenutku umirovljenja
Model - “hipotetički” mirovinski sustav
Umjesto u stvarni sustav, tipizirani pojedinci uplaćuju
jednake iznose doprinosa u zamišljeni sustav...
...koji ima jednake parametre kao stvarni sustav: stopa rasta
bruto plaće, neto stopa prinosa u fazi štednje, stopu
jednokratnog troška prije početka isplate, stopu prinosa
za vrijeme isplata
Jedino se razlikuje po vjerojatnostima doživljenja – one su
‘stvarne’ (odgovaraju vremenu u kojem se primjenjuju) i
razlikuju muškarce i žene
Mjerenje nejednakosti
� Ginijevi koeficijenti za “stiliziranu” raspodjelu
pojedinaca prema bruto plaći
0
2
4
6
8
10
12
0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0 4.5 5.0
% p
opul
acij
e
Bruto plaća (kao % prosječne bruto plaće)
Pokazatelji
a) zadnja bruto i neto plaća
b) prva bruto i neto mirovina
c) bruto i neto stopa zamjene
d) bruto mirovine / bruto plaće
e) neto mirovine / neto plaće
f) “Mirovinski porez” = doprinosi – bruto mirovine
(za stvarni i hipotetički sustav)
g) “Mirovinski porez” + ostali doprinosi + porezi na dohodak
h) ukupno doprinosi + porezi na dohodak
i) bruto mirovine / doprinosi
Skupina D02M40
� muškarci koji počinju raditi 2002., rade 40 godina, i
u 2042. idu u mirovinu
� perspektiva iz 2042.
� S1: b=2%, r=2%
� S2: b=0%, r=2%
� S3: b=2%, r=0%
� S4: S1, veće vjerojatnosti doživljenja za pojedince s
višim dohocima
Scenarij S4
� očekivano trajanje života veće je za pojedince s
višom plaćom
� P035 =10 godina, P5 do P8 = 24 godine
10
15
20
25
0 100 200 300 400 500 600 700 800
God
ine
Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)
Očekivano trajanje života za muškarce u trenutku umirovljenja 2042.
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
Zadnja bruto-A plaća (tis. HRK) Prva bruto mirovina (tis. HRK)
0
20
40
60
80
100
120S1 S2 S3 S4
0
5
10
15S1 S2 S3 S4
D02M40 (2042.) S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
Zadnja neto plaća (tis. HRK)
Prva neto mirovina (tis. HRK)
Zadnja bruto-A plaća (tis. HRK)
Prva bruto mirovina
(tis. HRK)
0
20
40
60
80
100
120S1 S2 S3 S4
0
5
10
15S1 S2 S3 S4
0
20
40
60
80
100
120S1 S2 S3 S4
0
5
10
15S1 S2 S3 S4
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
Stopa neto zamjene (%) neto mirovine / neto plaće (%)
010203040506070
S1 S2 S3 S4
0
10
20
30
40
50
60
70S1 S2 S3 S4
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
mil. HRK % bruto-B plaće
“mirovinski porez” = doprinosi OMS – bruto mirovine
-1
0
1
2
3
4S1 S2 S3 S4
-10
-5
0
5
10
15S1 S2 S3 S4
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
mil. HRK % bruto-B plaćâ
“mirovinski porez” + ostali doprinosi + porezi na dohodak
0
5
10
15
20
25S1 S2 S3 S4
0
10
20
30
40
50
60
70S1 S2 S3 S4
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
ukupno doprinosi + porezi na dohodak
= porezni klin
“mirovinski porez” + ostali doprinosi
+ porezi na dohodak
0
10
20
30
40
50
60
70S1 S2 S3 S4
0
10
20
30
40
50
60
70S1 S2 S3 S4
% bruto-B plaćâ% bruto-B plaćâ
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
I. stup OMS-a
Hipotetički sustav
II. stup OMS-abruto mirovine / doprinosi OMS (%)
0
50
100
150
200S1 S2 S3 S4
0
50
100
150
200S1 S2 S3 S4
0
50
100
150
200S1 S2 S3 S4
D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
S1 S2 S3 S4
Bruto-B plaće Neto dohodak od plaće Bruto mirovine
Neto dohodak od mirovina Ukupni dohodak Ukupni neto dohodak
Ginijevi koeficijenti
Skupina D02M40 - zaključak
� muškarci koji počinju raditi 2002., rade 40 godina,
2042. idu u mirovinu; perspektiva iz 2042.
� postoji “mirovinski porez”
� pojedinci s najnižim plaćama ostvaruju negativni
“mirovinski porez”, a oni s višim plaćama snose
“mirovinski porez” po rastućoj stopi
� smanjenje nejednakosti zbog “mirovinskog poreza” je
veće što je veća stopa rasta prosječne bruto plaće i što
je niža stopa prinosa
� skupina D02M40 je “neto davatelj” ostalim skupinama
umirovljenika
Skupina D02
� muškarci i žene koji počinju raditi 2002., rade 35 ili
40 godina, i u 2037. ili 2042. idu u mirovinu;
perspektiva iz 2042./2037.
� D02M40
� D02M35
� D02Z40
� D02Z35
b=2%, r=2% D02M40 D02M35
D02Z40 D02Z35
Zadnja neto plaća (tis. HRK) Prva neto mirovina (tis. HRK)
010203040506070
M40 M35 Z40 Z35
0
5
10
15M40 M35 Z40 Z35
neto mirovine / neto plaće (%)
b=2%, r=2% D02M40 D02M35
D02Z40 D02Z35
Stopa neto zamjene (%)
010203040506070
M40 M35 Z40 Z35
0
10
20
30
40
50
60
70M40 M35 Z40 Z35
b=2%, r=2% S1: D02M40 S2: D02M35
S3: D02Z40 S4: D02Z35
mil. HRK % bruto-B plaće
“mirovinski porez” = doprinosi – bruto mirovina
-1
0
1
2
3M40 M35 Z40 Z35
-20
-15
-10
-5
0
5
10M40 M35 Z40 Z35
10,0025 PMS PBPHR
−⋅ ⋅
b=2%, r=2% S1: D02M40 S2: D02M35
S3: D02Z40 S4: D02Z35
I. stup OMS-a
Hipotetički sustav
II. stup OMS-abruto mirovine / doprinosi (%)
0
50
100
150
200
250M40 M35 Z40 Z35
100
110
120
130
140
150M40 M35 Z40 Z35
100
110
120
130
140
150M40 M35 Z40 Z35
Skupina D02 - zaključak
� muškarci i žene koji počinju raditi 2002., rade 35 ili
40 godina, i u 2037. ili 2042. idu u mirovinu
� iz cjeloživotne perspektive, relativno gledano –
formule I. stupa ipak “nagrađuju” prijevremeno
umirovljenje
� ...razlog – fiksni dio mirovine, koji ne ovisi o
polaznom faktoru
� žene ostvaruju više od muškaraca po kuni
doprinosa – posljedica pretpostavke da žive dulje
Različite generacije
� muškarci koji počinju raditi 1984. / 2002. / 2012.,
rade 40 godina; gledano u trenutku umirovljenja
� D02M40
� B84M40
� C84M40
� D12M40 (ali s istim vjerojatnostima doživljenja kao
D02M40)
b=2%, r=2% D02M40 B84M40
C84M40 D12M40
Zadnja neto plaća (tis. HRK) Prva neto mirovina (tis. HRK)
0
20
40
60
80D02 B84 C84 D12
0
5
10
15D02 B84 C84 D12
neto mirovine / neto plaće (%)
b=2%, r=2% D02M40 B84M40
C84M40 D12M40
Stopa neto zamjene (%)
0
20
40
60
80
100D02 B84 C84 D12
0
20
40
60
80
100D02 B84 C84 D12
b=2%, r=2% D02M40 B84M40
C84M40 D12M40
mil. HRK % bruto-B plaće
“mirovinski porez” = doprinosi – bruto mirovina
-1
0
1
2
3
4D02 B84 C84 D12
-25-20-15-10
-505
1015
D02 B84 C84 D12
b=2%, r=2% D02M40 B84M40
C84M40 D12M40
I. stup OMS-a
Hipotetički sustav
II. stup OMS-abruto mirovine / doprinosi (%)
0
50
100
150
200
250D02 B84 C84 D12
0
20
40
60
80
100
120
140D02 B84 C84 D12
100
110
120
130
140
150D02 B84 C84 D12
b=2%, r=2% D02M40 B84M40
C84M40 D12M40
bruto mirovine / bruto mirovine HMS-a (%)
0
50
100
150
200D02 B84 C84 D12
D02M40
S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
D02M40 B84M40 C84M40 D12M40
Bruto-B plaće Neto dohodak od plaće Bruto mirovine
Neto dohodak od mirovina Ukupni dohodak Ukupni neto dohodak
Ginijevi koeficijenti
Različite generacije - zaključak
� skupina B ima drukčiji oblik krivulje “mirovinskog
poreza” i značajno niže stope za većinu tipiziranih
pojedinaca
� C84M40 stoji dosta lošije od B84M40 – i zbog I.
stupa i zbog II. stupa
� za podskupine D02M40 i D12M40 krivulje
“mirovinskog poreza” se preklapaju – jednak
relativni teret
� B84M40 – čini se da izaziva veću nejednakost, ali
za konačnu prosudbu potrebna je daljnja analiza
(Lorenzove krivulje za D02M40 i B84M40 sijeku se)
D02M40 2042. i 2012.S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%
S3: b=2%, r=0%
“mirovinski porez” ” = doprinosi OMS – bruto mirovine (% bruto-B plaćâ)
35 godina / 2012.
-10
-5
0
5
10
15S1 S2 S3
-10
-5
0
5
10
15S1 S2 S3
65 godina / 2042.
Model - izračuni
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
30 40 50 60 70 80 90 100
Vje
roja
tnos
t dož
ivlj
enja
Dob
M(k=0,1)
M (k=0,1)Očekivano trajanje života u dobi od 35 godina, 2012. 45
Zaključak
� cjeloživotna analiza – prikladna za sustave socijalnog
osiguranja (mirovinski sustav, zdravstvo,
nezaposlenost)
� “mirovinski porez” – razlika između ukupnih doprinosa i
ukupnih mirovina
� odrednice “mirovinskog poreza”:
bruto plaće pojedinca ↗
očekivano trajanje života ↘
rast prosječne bruto plaće ↘ (za one s nižim plaćama)
prinos OMF-a ↘
mirovinski staž ↗ ?
Zaključak
� rezultati su jako osjetljivi na izbor parametara,
scenarija, vrstu agregacije plaća i mirovina
� različit obrazac “mirovinskog poreza” za “staru” i
“novu” formulu, ali obje imaju redistributivni
potencijal
� konačna unutargeneracijska preraspodjela ovisi o
duljini trajanja života različitih dohodovnih skupina
� snažna horizontalna nejednakost između skupina B
i C iste generacije (npr. P035 iz C spram P035 iz B)
� međutim, ako “izravnamo” C s B, problem i dalje
ostaje s D!
Zaključak
� Skupina D u redovnoj starosnoj mirovini – “neto
davatelj” – izvor “financiranja” za ostale skupine
� prijevremeni odlazak nije dovoljno “kažnjen”?
� Promatrati “širu sliku” – porez na dohodak i ostali
sustavi socijalnog osiguranja
� koristi od zdravstvenog sustava
� Pokušati analizirati mirovinski sustav na temelju
stvarnih podataka o osiguranicima i umirovljenicima