Predavanje 6Predavanje 6Jezera i moJezera i moččvarevareDelte i estuarijiDelte i estuariji

Morsko dnoMorsko dno

Jezera i MoJezera i MoččvarevareJezeraJezera--zauzimaju oko 2% kopna.zauzimaju oko 2% kopna.NastanakNastanak--otapanjem ledenjaka, otapanjem ledenjaka, nakupljanje vode u mrtvom vulkanu, nakupljanje vode u mrtvom vulkanu, izdanak podzemne vode (krizdanak podzemne vode (kršš), izdizanje ), izdizanje kopna u kopna u pribalnompribalnom prostoru itd.prostoru itd.GeoloGeološška ulogaka uloga--RazaralaRazaralaččkaka:abrazija :abrazija ((razaralarazaralaččkaka djelatnost)=terase. djelatnost)=terase. Graditeljska:taloGraditeljska:taložženje sedimenata, od enje sedimenata, od finozrnatihfinozrnatih do bujido bujiččnih tokova.nih tokova.Zbog ograniZbog ograniččenog prostiranja i plitkog dna enog prostiranja i plitkog dna jezera mogu prijejezera mogu prijećći u moi u moččvare.vare.

MoMoččvare mogu nastati i bez jezera kao vare mogu nastati i bez jezera kao popoččetnog stadija. etnog stadija. Karakteristika moKarakteristika moččvare je nagomilavanje vare je nagomilavanje materjalamaterjala, prvenstveno organskog , prvenstveno organskog porjeklaporjekla, koji je odvojen od zraka (kako?) , koji je odvojen od zraka (kako?) =karbonizacija =karbonizacija =treset=treset--ugljen (ligniugljen (lignit, t, smeđi ugljensmeđi ugljen, kameni ugljen i antracit), kameni ugljen i antracit)KarbonizacijaKarbonizacija--sve vesve većća koncentracija a koncentracija ugljika uz gubitak vode, duugljika uz gubitak vode, duššika, sumpora i ika, sumpora i dr.dr.RaRašširena pojava moirena pojava moččvara vezana je uz vara vezana je uz uzdizanje ulanuzdizanje ulanččanog gorja.anog gorja.

Mora i OceaniMora i Oceani

70% povr70% površšine Zemlje pokriveno je ine Zemlje pokriveno je morima i oceanima.morima i oceanima.EpikontinentalnaEpikontinentalna moramora--plitka i plitka i pokrivaju dijelove kontinenata. Dno pokrivaju dijelove kontinenata. Dno im se sastoji od kontinentalne kore. im se sastoji od kontinentalne kore. Premda to nije njihova Premda to nije njihova karakteristika, neka mora imaju i karakteristika, neka mora imaju i oceansku koru (Crno, Crveno, oceansku koru (Crno, Crveno, dijelom Sredozemno more)dijelom Sredozemno more)

Na dnu oceana Na dnu oceana dominira oceanska dominira oceanska kora. Postanak kora. Postanak oceana je oceana je dugotrajan proces dugotrajan proces razdvajanja i razdvajanja i udaljavanja udaljavanja kontinenata uz kontinenata uz stvaranje stvaranje srednjooceansrednjoocean--skihskih hrptova. hrptova. Otvaranje i Otvaranje i zatvaranje oceana zatvaranje oceana se mose možže razlikovati e razlikovati na rubovima na rubovima kontinenata.kontinenata.

Mineralne tvariMineralne tvari-- 35 promila (prosjek), 35 promila (prosjek), Crveno more 40 , BaltiCrveno more 40 , Baltiččko 10ko 10--15 promila.15 promila.Kisika ima najviKisika ima najvišše u vie u viššim slojevima vode, im slojevima vode, a u dubljim dijelovima gdje nema a u dubljim dijelovima gdje nema strujanja postoji zasistrujanja postoji zasiććenost s COenost s CO22. Primjer . Primjer je Crno more s je Crno more s gnjilegnjiležžnimnim muljem muljem ((sapropelsapropel) i ) i euksinskomeuksinskom sedimentacijom. sedimentacijom. ProzraProzraččan je samo gornji dio (150 m) an je samo gornji dio (150 m) vode. Smatra se da je ovakav tip vode. Smatra se da je ovakav tip sedimentacije ishodisedimentacije ishodiššte za naftu.te za naftu.

Mediteran i Crno moreMediteran i Crno more--cirkulacija cirkulacija vode obrnuto od kazaljke na satu. vode obrnuto od kazaljke na satu. Koja je to prednost za naKoja je to prednost za naššu obalu?u obalu?

Temperatura mora: tropska 20Temperatura mora: tropska 20--27 27 00C, a polarna 0C, a polarna 0--4 4 00C.C.Dinamika vodeDinamika vode

--valovi:prijenos energije vjetra na valovi:prijenos energije vjetra na povrpovrššinu vode. Valovi izazvani inu vode. Valovi izazvani lokalnim poremelokalnim poremeććajima (potres ajima (potres vulkanska erupcija, ruvulkanska erupcija, ruššenje enje ledenjaka, podmorska klizanja) ledenjaka, podmorska klizanja) zovu se katastrofalni ili zovu se katastrofalni ili tsunamitsunamivalovi.valovi.Odbijanjem vala od obale nastaju Odbijanjem vala od obale nastaju valne struje.valne struje.

Kako se val pribliKako se val približžava obali, poava obali, poččinje inje ““osjeosjeććatiati”” dno. Usporava i kretanje prelazi dno. Usporava i kretanje prelazi iz kruiz kružžnog u linearno (naprijednog u linearno (naprijed--natrag) te natrag) te momožže poe poččeti eti ““valjativaljati”” obalni obalni materjalmaterjal((ššljunak ili pijesak)ljunak ili pijesak)

Val otvorenog mora Obalna zona

Morske struje: velike mase vode u kretanju Morske struje: velike mase vode u kretanju pod utjecajem vanjskih (vjetar, atmosferski pod utjecajem vanjskih (vjetar, atmosferski tlak, morska doba, klima) i unutratlak, morska doba, klima) i unutraššnjih njih (zemljina te(zemljina težža, razlike u gustoa, razlike u gustoćći vode, i vode, CoriolisovaCoriolisova sila (vidi sliku). Struje na sila (vidi sliku). Struje na ekvatoru teku prema zapadu a na polovima ekvatoru teku prema zapadu a na polovima prema istoku.prema istoku.

Morska doba Morska doba (plima i oseka): (plima i oseka): variraju s variraju s MjeseMjeseččevim evim fazama. Mjesec fazama. Mjesec jajačče privlae privlačči na i na povrpovrššini nego ini nego unutraunutraššnjosti. njosti. Na suprotnoj Na suprotnoj strani Zemlje strani Zemlje plimu izaziva plimu izaziva centrifugalna centrifugalna sila.sila.

Sante leda: otkidaju se , plutaju noseSante leda: otkidaju se , plutaju nosećći i djelovanjem leda zdrobljeni materijal, i djelovanjem leda zdrobljeni materijal, i otapanjem ga talootapanjem ga taložže kao primjesu morskim e kao primjesu morskim sedimentima.sedimentima.Podmorsko klizanje (slika na Podmorsko klizanje (slika na sliedesliedeććemem slajdu) slajdu) ((turbidititurbiditi, mutne struje): pokre, mutne struje): pokrećću se u rubnim u se u rubnim dijelovima dijelovima ššelfaelfa, a suspendirani materijal mo, a suspendirani materijal možže e biti daleko odnesen (kao npr. razliven materijal biti daleko odnesen (kao npr. razliven materijal iz iz mjemješšalicealice za beton na kosini). Kakav je rub za beton na kosini). Kakav je rub kontinenta (otvaranje ili zatvaranje oceana) kontinenta (otvaranje ili zatvaranje oceana) gdje se javljaju gdje se javljaju turbidititurbiditi??

TurbiditTurbidit©© TiTiššljarljar, 2004, 2004

PodruPodruččja morskog dnaja morskog dna

Obalno podruObalno područčje (je (litorallitoral): prijelazno ): prijelazno podrupodruččje između kopna i moraje između kopna i mora. Tu se . Tu se javljaju javljaju deltedelte (u(uššćća velikih rijeka), a velikih rijeka), limanilimani (potopljena rije(potopljena riječčna dolina na dolina odvojena od mora podmorskom odvojena od mora podmorskom barijerom), barijerom), estuarijiestuariji (potopljena (potopljena rijeriječčna dolina), na dolina), lagunelagune (prostori (prostori morske vode povremeno odvojeni od morske vode povremeno odvojeni od mora).mora).

Delte: Delte: klastiklastiččnini kopneni materijal kopneni materijal koji nokoji noššen rijeen riječčnim tokom lepezasto nim tokom lepezasto ulazi u morski prostor. ulazi u morski prostor. ©© TiTiššljarljar, 2004, 2004

Slojevitost je uvijek primarno Slojevitost je uvijek primarno horizontalna.Delte su jedan od rijetkih horizontalna.Delte su jedan od rijetkih primjera gdje je slojevitost pri nastanku primjera gdje je slojevitost pri nastanku kosa.kosa. ©© TiTiššljarljar, 2004, 2004

EstuarijEstuarij: obrnuto od delte: obrnuto od delte-- more ulazi u more ulazi u kopno. Kod nas sva ukopno. Kod nas sva uššćća priobalnih rijeka a priobalnih rijeka su estuariji osim jedne. Koja je to?su estuariji osim jedne. Koja je to?LimaniLimani: estuariji s pomorskom : estuariji s pomorskom barijerom, ili nebarijerom, ili neššto između estuarija i to između estuarija i lagune.lagune.LaguneLagune: razli: različčite s obzirom na stupanj ite s obzirom na stupanj slanosti vode. Mogu postupno prijeslanosti vode. Mogu postupno prijećći u i u momoččvare i tresetivare i tresetiššta.ta.

Estuarij Estuarij KrkeKrke ( ( ““Geologija moraGeologija mora””, M. , M. JuraJuraččiićć))

Krka, veliki protok vode. Krka, veliki protok vode. ((““Geologija moraGeologija mora””, M. , M. JuraJuraččiićć))

Krka, mali protok vode Krka, mali protok vode ((““Geologija moraGeologija mora””, M. , M. JuraJuraččiićć))

Delta Neretve Delta Neretve ((““Geologija moraGeologija mora””, M. , M. JuraJuraččiićć))

Od rubnog Od rubnog grebena do grebena do atola. atola. ŠŠto je nastalo to je nastalo prije, vulkanski prije, vulkanski otok ili rubni otok ili rubni greben?greben?ZaZaššto atol joto atol joššuvijek postoji a uvijek postoji a vulkanski otok vulkanski otok nestaje?nestaje?

Vulkanski otok

Rubni greben

Barijerni greben

Atol

Laguna

PlitkomorskoPlitkomorsko ili ili neritskoneritsko podrupodruččje (je (neritikneritik, , ššelfelf):Dubina od 200):Dubina od 200--400m. 400m. Sedimentacija Sedimentacija jajačča od razaranja!a od razaranja!U blizini je kopna pa je pod njegovim U blizini je kopna pa je pod njegovim utjecajem (glacijalno podruutjecajem (glacijalno područčje, pustinje, je, pustinje, tropsko podrutropsko područčje).je).NajvaNajvažžnija karakteristika je mogunija karakteristika je moguććnost nost stvaranja stvaranja barijernihbarijernih i atolskih grebena (i atolskih grebena (GreatGreatbarrierbarrier reefreef--IstIst. Australija., i . Australija., i HavaiiHavaii) ) ©© TiTiššljarljar, , 20012001

PelagijalPelagijal (sedimenti otvorenog (sedimenti otvorenog mora)=mora)=neritikneritik bez dna, iako se bez dna, iako se sedimentacija mosedimentacija možže vre vrššiti i dublje. iti i dublje.

-- PelagiPelagiččkiki organizmi, organizmi, pelagipelagiččkikisediment.sediment.