Predavanje 2Predavanje 2Tektonski elementi Tektonski elementi litosferelitosfere

Elementi slojaElementi slojaBoreBore

Tektonski elementi Tektonski elementi litosferelitosfere

•• Dijelimo ih naDijelimo ih na primarneprimarne (posljedica prilika (posljedica prilika koje su vladale u trenutku postanka koje su vladale u trenutku postanka stijene) i stijene) i sekundarnesekundarne (rezultat naknadnih (rezultat naknadnih poremeporemeććaja)aja)

Primarni strukturni elementi Primarni strukturni elementi litosferelitosfere

•• Javljaju se u sve tri Javljaju se u sve tri skupine stijenaskupine stijena

•• Kod Kod magmatskihmagmatskih stijena stijena uvjetovani su mjestom uvjetovani su mjestom postanka, pa razlikujemo postanka, pa razlikujemo dubinske i povrdubinske i površšinske.inske.

--Dubinski su Dubinski su batolitbatolit, , lakolitlakolit(zvonasti ili gljivasti (zvonasti ili gljivasti oblik), sklad ili oblik), sklad ili silsil(plo(ploččasto tijelo), te asto tijelo), te žžila, ila, žžica ica iliili dajkdajk i i neknek koji koji predstavljaju prijelazne predstavljaju prijelazne oblike prema oblike prema povrpovrššinskim pojavnim inskim pojavnim oblicima.oblicima.

•• PovrPovrššinski su kupa (nekadainski su kupa (nekadaššnji vulkanski nji vulkanski ććunjunj), sliv (velika ), sliv (velika duljina, mala duljina, mala šširina i debljina) i ploirina i debljina) i pločča (velika povra (velika površšina i mala ina i mala debljina)debljina)

•• Primarni pojavni oblici kod sedimentnih stijena su slojevi Primarni pojavni oblici kod sedimentnih stijena su slojevi (mineralne (mineralne ili kamene mase omeđene s dvije ploheili kamene mase omeđene s dvije plohe) grebeni ) grebeni (nepravilne nakupine skeletnih ostataka organizama) i morene (nepravilne nakupine skeletnih ostataka organizama) i morene (nakupine nastale djelovanjem leda)(nakupine nastale djelovanjem leda)

•• Metamorfne stijene kao primarni strukturni oblik imaju Metamorfne stijene kao primarni strukturni oblik imaju šškriljavostkriljavost..

Sekundarni strukturni elementi Sekundarni strukturni elementi litosferelitosfere

•• Nastali su nakon formiranja Nastali su nakon formiranja stijene. Za njistijene. Za njihovo hovo određivanje najveodređivanje najvećće e znaznaččenje imaju slojevi, koji enje imaju slojevi, koji su najsu najččeeššćći kod sedimentnih i kod sedimentnih stijena. Njihov primarni stijena. Njihov primarni polopoložžaj je horizontalan, a aj je horizontalan, a njegova savinutost , njegova savinutost , nagnutost ili razlomljenost je nagnutost ili razlomljenost je posljedica naknadnih posljedica naknadnih tektonskih poremetektonskih poremeććaja.aja.

•• Horizontalni prestanak sloja Horizontalni prestanak sloja je je isklinjavanjeisklinjavanje..

•• Određivanje poloOdređivanje položžaja slojeva aja slojeva je moguje mogućće na izdancima.e na izdancima.

•• Kod izdanka se moKod izdanka se možže e utvrditi pruutvrditi pružžanje anje sloja, smjer nagiba sloja, smjer nagiba (azimut) i kut (azimut) i kut nagiba.nagiba.

--prupružžanje slojaanje sloja--sjecisjeciššte te s zamis zamiššljenom ljenom vodoravnom vodoravnom ravninom.ravninom.

--smjer nagibasmjer nagiba--pokazuje pokazuje na koju stranu na koju stranu svijeta je sloj nagnut.svijeta je sloj nagnut.

--kut nagibakut nagiba--kut koji sloj kut koji sloj zatvara s zatvara s zamizamiššljenom ljenom vodoravnom vodoravnom ravninom.ravninom.

•• Slojevi ispod određenog sloja su podinaSlojevi ispod određenog sloja su podina, a , a iznad krovina. Slojevi mogu biti prevrnuti, pa iznad krovina. Slojevi mogu biti prevrnuti, pa razlikujemo topografsku i razlikujemo topografsku i stratigrafskustratigrafsku krovinu i krovinu i podinu.podinu.

•• Slojevitost. Slojevitost.

•• I kako to izgleda na geoloI kako to izgleda na geološškoj karti, s koj karti, s ucrtanim poloucrtanim položžajem slojevaajem slojeva

•• Blagi kut nagiba daje bolji pristup slojnim Blagi kut nagiba daje bolji pristup slojnim plohamaplohama

•• Slojevi mogu biti i vertikalni. Slojevi mogu biti i vertikalni.

•• Tijekom sedimentacije slojevi su međusobno paralelniTijekom sedimentacije slojevi su međusobno paralelni, bez obzira na , bez obzira na nagnutost ili nagnutost ili boranostboranost. Takvi slojevi su . Takvi slojevi su konkordantnikonkordantni..

•• Ako su slojevi ili skupine slojeva pod nekim Ako su slojevi ili skupine slojeva pod nekim kutemkutem, nazivamo ih , nazivamo ih diskordantnimdiskordantnim. Rezultat su izdizanja i prekida te ponovnog uspostavljanja . Rezultat su izdizanja i prekida te ponovnog uspostavljanja sedimentacije. Izmsedimentacije. Između eđu diskordantodiskordanto postavljenih slojeva ili skupine slojeva postavljenih slojeva ili skupine slojeva postoji postoji stratigrafskastratigrafska prazninapraznina ili ili hiatushiatus..

•• Ako je razlika u poloAko je razlika u položžaju slojevaaju slojeva-- kutna kutna diskordancijadiskordancija, a ako nema razlike , a ako nema razlike u polou položžajuaju-- erozijska erozijska diskordancijadiskordancija

•• Primjer erozijskoPrimjer erozijsko--kutne kutne diskordancijediskordancije..DiskordancijuDiskordanciju obiljeobilježžava ava pad razine vode, pad razine vode, tjtj da je da je sloj ili sloj ili stijenskastijenska masa bila masa bila kopno neko vrijeme. Nakon kopno neko vrijeme. Nakon tog perioda dolazi do tog perioda dolazi do ponovnog poplavljivanja. ponovnog poplavljivanja. DiskordancijaDiskordancija se se ““zatvarazatvara”” novom sedimentacijom, novom sedimentacijom, koja određuje koliko koja određuje koliko relativno vremenski relativno vremenski nedostaje sedimenta.nedostaje sedimenta.

Sedimenti sa kompletnimfosilnim zapisom

Sedimentni zapis sprekidom u sedimentaciji

vidljiv kroz izostanak nekih fosila

Crtkane linije ukazuju nasedimente iste starostiu različitim područjima

Erozijskidiskontinuitet

Razina mora

a) SEDIMENTACIJA

b) BORANJE

Erozijska površina

c) EROZIJA

Novi sediment

Kutna diskordancija

d) NOVA SEDIMENTACIJA

BoreBore•• Strukturne jedinice Strukturne jedinice litosferelitosfere koje koje

nastaju savijanjem slojeva pod nastaju savijanjem slojeva pod utjecajem tektonike. Samo izuzetno pri utjecajem tektonike. Samo izuzetno pri nastanku bora sudjeluju gravitacijske nastanku bora sudjeluju gravitacijske sile i sile i dijapirskidijapirski prodori.prodori.

•• Potpuna bora se sastoji od Potpuna bora se sastoji od antiklinaleantiklinale(izbo(izboččeni dio) i eni dio) i sinklinalesinklinale ((koritastikoritastidio). Mogu se rastaviti u dva krila dio). Mogu se rastaviti u dva krila osnom plohom.osnom plohom.Os bore prolazi Os bore prolazi presjecipresjecišštemtem osne plohe osne plohe i bilo kojeg sloja. Tjeme i bilo kojeg sloja. Tjeme antiklinaleantiklinale je je najizbonajizboččeniji dio, jezgra najstariji. Kod eniji dio, jezgra najstariji. Kod sinklinalesinklinale ekvivalent je jezgra i dno.ekvivalent je jezgra i dno.

•• U uzduU uzdužžnom presjeku nom presjeku antiklinalaantiklinala i i sinklinalasinklinalaimaju imaju ččela, koja ela, koja oznaoznaččavaju mjesta avaju mjesta njihovog prestanka. njihovog prestanka. VeVećća duljina nego a duljina nego šširinairina--brahiantiklinalabrahiantiklinala, , odnosno odnosno brahisinklinalabrahisinklinala. Ako su . Ako su duljina i duljina i šširina iste irina iste domadoma, odnosno , odnosno bazenbazen..

•• Kompletna bora se Kompletna bora se sastoji od sastoji od antiklinaleantiklinale i i sinklinalesinklinale koje se koje se međusobno izmjenjujumeđusobno izmjenjuju--ne postoji ne postoji sinklinalasinklinalakraj kraj sinklinalesinklinale bez bez antiklinaleantiklinale između između, i , i obrnuto.obrnuto.

•• Primjer za Primjer za isklinjavanjeisklinjavanjesinklinalesinklinale i i antiklinaleantiklinale (gore) te (gore) te

bazena i dome (desno). bazena i dome (desno).

Najstarije naslage

Najmlađe naslage

Vertikalne ravnine

Najstarije naslage na površiniNajmlađe naslage

Najstarije naslage na površini

Najmlađe naslage

A

B

•• AntiklinalaAntiklinala i i sinklinalasinklinala se ne trebaju se ne trebaju podudarati s određenim povrpodudarati s određenim površšinskim inskim oblicima (reljefom).oblicima (reljefom).

•• SinklinalaSinklinala

•• Koji dio bore je na desnoj , a koji na lijevoj Koji dio bore je na desnoj , a koji na lijevoj strani?strani?

•• Vrste bora. Osnovna podjela s obzirom na Vrste bora. Osnovna podjela s obzirom na polopoložžaj osne plohe prema horizontali.aj osne plohe prema horizontali.

•• Također postoji podjela s obzirom na poloTakođer postoji podjela s obzirom na položžaj aj krila bore prema osnoj plohi: krila bore prema osnoj plohi: normalnanormalna, , izoklinalnaizoklinalna i lepezastai lepezasta..

•• Posebni tipovi bora su: (1) Posebni tipovi bora su: (1) fleksurafleksura ili ili koljenikoljeniččastaasta borabora kod kojih krila zadrkod kojih krila zadržžavaju avaju horizontalni polohorizontalni položžaj. Takve bore mogu prijeaj. Takve bore mogu prijećći u i u rasjed. rasjed. DijapirskeDijapirske borebore (2) rezultat su vertikalnih (2) rezultat su vertikalnih prodora pojedinih tijela prema povrprodora pojedinih tijela prema površšini.ini.

•• Sustavi boraSustavi bora--bore mogu tvoriti bore mogu tvoriti kompleksnije borane cjeline ili sustave. kompleksnije borane cjeline ili sustave. NajNajččeeššćći su sustavi i su sustavi izoklinalneizoklinalne serije, serije, antiklinorijantiklinorij i i sinklinorijsinklinorij

--IzoklinalnaIzoklinalna serija je niz serija je niz izoklinalnihizoklinalnih borabora--SinklinorijSinklinorij i i antiklinorijantiklinorij imaju elemente imaju elemente

analogne analogne sinklinalisinklinali i i antiklinaliantiklinali sa sa sekundarno boranim krilima (krila se sekundarno boranim krilima (krila se sastoje od niza sastoje od niza sinklinalasinklinala i i antiklinalaantiklinalakoje su organizirane u koje su organizirane u antiklinorijantiklinorij ili ili sinklinorijsinklinorij))