*ELEKTROTEHNIKA 2Predavanje - 2Mjerni kondenzatori Mjerni svici (induktiviteti i meuinduktiviteti)Laboratorijski izvori

*MJERNI KONDENZATORIZahtjevi;

Da imaju tono odreeni kapacitetDa im se vremenom ne mijenja kapacitetDa im kapacitet ne ovisi o temperaturiDa im kapacitet ne ovisi o iznosu prikljuenog naponaDa im kapacitet ne ovisi o iznosu frekvencije napona

*MJERNI KONDENZATORIZahtjevi;

Da otpor dovoda bude zanemariv (dovod je ono kroz to prolazi naboj dok nabijamo kondenzator)Da otpor izolacije (dielektrika) bude beskonaan, tonije reeno da tei beskonanom iznosuDa nemaju parazitski induktivitetelimo dakle kondenzator kod kojeg e kut izmeu izmjenine struje i napona biti tono 90, tj. da u njima nema gubitka energije

*MJERNI KONDENZATORIPapirni kondenzatori rade se tako da se izmeu dviju aluminijskih folija stavi vrlo tanak papir i jo jedan sloj papira na njih, sve se vrsto smota u smotak, stavi u cijev, natopi eventualno s nekim mineralnim uljem i hermetiki zatvori. Naravno izvedu se dva prikljuka na poklopac.Slika 2.1. Prikaz konstrukcije papirnatog kondenzatora.

*MJERNI KONDENZATORI

ali i

Da se postigne veliki kapacitet nuno je da debljina () dielektrika (izolacije) bude to manja ali to je i duljina strujnica kroz dielektrik (l)Takoer je potreban to vei presjek folije ali to je i presjek kroz koji prolazi struja kroz dielektrikRezultat je taj da usprkos vrlo velikom specifinom elektrinom otporu dielektrika njegov ukupni otpor ne mora biti velik. A to je loe. Kondenzator e se sam relativno brzo izbiti.

*MJERNI KONDENZATORINadalje ako pogledamo sliku na slajdu 4 vidimo da e kod izmjeninih napona naboji stalno spiralno prola- ziti kroz aluminijsku foliju as u kondenzator a as iz njega van. No ako se struja kree spiralno onda se stva- ra magnetsko polje koje je i obuhvaeno tim zavojima. Dakle ovakav kondenza-tor ima i neki induktivitet. A naboji dok prolaze kroz foliju imaju i neki gubitak energije kaemo u dovodi-ma. Potpuna nadomjesna shema kondenzatora je stoga prikazana ovdje na shemi sa pripadnim elementima L ; Rd ; C=CP ; RP.Sl.2.2. Potpuna nadomjesna shema kondenzatora

*MJERNI KONDENZATORINa niim frekvencijama je broj ulazaka i izlazaka naboja mali pa je i gubitak energije u dovodima zanemariv, tj. moe se tada uzeti da je otpor dovoda priblino jednak nuli. Rd 0Na niskim frekvencijama je i induktivno djelovanje kondenzatora zanemarivo.Stoga najee kondenzator prikazujemo s jednom od ove dvije ovdje prikazane sheme.Sl. 2.3. Paralelna shema kondenzatoraSl. 2.4. Serijska shema kondenzatora

*MJERNI KONDENZATORIU pravilu je otpor dielektrika velik pa je kondenzator element strujnog kruga koji je najblii svom idealu kapacitetu. To znai da je fazni kut izmeu napona i struje vrlo velik (blizu 90). Zato se kod kondenzatora radije govori o kutu gubitaka .Ipak upamtimo da je uvijek ||+||=90Zato smo pisali || ?Pa zato jer je po dogovoru o odreivanju smjera kuta kod kapaciteta kut negativan.Dogovor ide se od struje kraim lukom prema naponu ako se ide u matematiki pozitivnom smjeru kut je pozitivan a u suprotnom je negativan.Sl. 2.5. Fazorski dijagram kondenzatora

*RAUNSKI ETALON KAPACITETARadi se od dvije krune ploe diska, s time da manja ploa ima oko sebe obavijenu zatitnu elektrodu. Za raun kapaciteta se uzima srednji promjer tj. promjer donje elektrode uvean za razmak prema zatitnoj elektrodi (prikazana plavo).Slika 2.6. Shematski prikaz konstrukcije raunskog etalona kapaciteta

*RAUNSKI ETALON KAPACITETAZa ovakav kondenzator se moe pisati da je;

Znatno vea tonost se postie kad se etalon kapaciteta radi prema teoretskim razmatranjima D. G. Lamparda.Slika 2.7. Crte prikazuje izgled raunskog etalona kapaciteta vidi i sliku 2.6. !

*Thompsonov raunski etalon kapacitetaTakav etalon realizirao je A. M. Thompson, pa se gle ironije, naziva Thompsonov raunski etalon kapaciteta. Po teoriji, kapacitet izmeu valjaka 1 i 3, odnosno 2 i 4, ovisi samo o eonom razmaku (l) pomonih valjaka 6 i 7. Svi valjci su metalni i smjeteni u metalnu cijev (5). Slika 2.8. Prikaz Thompsonovog raunskog etalona kapaciteta napravljenog prema teoretskim razmatranjima D. G. Lamparda

*Thompsonov raunski etalon kapacitetaAko se eoni razmak l izmjeri s vrhunskom tonou (na primjer interferencijskom metodom) onda relativna pogreka srednje vrijednosti kapaciteta

nee odstupati za vie od 510-8 od vrijednosti koju dobijemo prema jednadbi;

Jednadbu su napisali fiziari a oni su do nedavno koristili kao osnovnu jedinicu za duljinu centimetre.

*Upotrebni etalon kapacitetaPomou raunskih etalona kapaciteta badare se uporabni etaloni kapaciteta. Oni su praktiniji i znatno jeftiniji. A ipak se odlikuju; - velikom vremenskom postojanou - malim kutom gubitaka - malim temperaturnim koeficijentom i - frekvencijskom neovisnou.To je posebno izraeno kod etalona s taljenim kvarcom (dielektrik), elektrodama od zlata, hermetiki zatvorenim u posudama ispunjenima suhim duikom.Njihov kapacitet je 10pF ili 100pF.

*Upotrebni etalon kapacitetaTemperaturni koeficijent oko 1210-6/CKut gubitaka 110-5 ( =0,000573 2,06).Obino se ugrauju u zrani ili uljni (ultra)termostat koji im odrava temperaturu na 20C0,01C.

Jasno, i ovi se upotrebni etaloni kapaciteta koriste samo u vrhunski opremljenim laboratorijima.

U ostalim dobro opremljenim laboratorijima koriste se upotrebni etaloni kapaciteta izraeni prema slici 2.9. na slijedeem slajdu.

*Upotrebni etalon kapaciteta

Sastoji se od dva sistema ploa, od kojih je svaki pritegnut sa tri svornika na svoju nosivu plou.Slika 2.9. Upotrebni etalon kapaciteta sa zrakom kao dielektrikom

*Upotrebni etalon kapacitetaSvornici su rasporeeni kruno sa pomakom od 60.Priteu ploe svog sistema ploa a od drugog sistema ploa su izolirani i prolaze kroz posebne krune otvore.Razmak izmeu ploa istog sistema odravaju metalni prsteni navueni na svornike. Sistemi ploa meusobno su odvojeni ulocima od kvarca.Obino je promjer ploa 120mm, debljina ploa 1mm a razmak izmeu ploa 2mm.Gornja ploa ima dodatne otvore koji se mogu vie ili manje zatvoriti zbog podeavanja tonog iznosa kapaciteta.

*Upotrebni etalon kapacitetaEvo kako izgleda jedna ploa sistema ploa ovakvog etalona kapaciteta.Crveno su prikazani svornici crvenog sistema ploa a vide se i plavo prikazana tri svornika plavog sistema ploa.Slika 2.10. Izgled ploa i raspored svornika kod upotrebnog etalona kapaciteta prikazanog na slici 2.9.

*MJERNI SVICI ETALONI L i MU laboratorijima su nam za razna mjerenja potrebni etaloni induktiviteta i meuinduktiviteta.elja je imati isti induktivitet (bez ikakvog omskog otpora i bez ikakvog parazitskog kapaciteta) no to nije mogue.Induktivitet se radi kao svitak bakrene ice a ta svakako ima neki otpor. Zavoji ice se razlikuju po potencijalu a kako imaju neku povrinu i odvojeni su izolatorom (dielektrik) jasno je da imaju i neki meusobni kapacitet.Meuinduktivitet nastaje izmeu takva dva svitka pa i on oito ima parazitski kapacitet.

*MJERNI SVICI ETALONI L i MNadomjesna shema induktiviteta izgleda potpuno jednako kao i nadomjesna shema omskog otpora (slajd 1-51, slika 1.17.). Ipak postoji bitna razlika, ovdje imamo parazitski otpor kojeg elimo smanjiti uz to vei induktivitet a tamo smo imali parazitski induktivitet koji smo nastojali smanjiti uz to vei omski otpor.

U oba sluaja imamo parazitski kapacitet.Slika 2.11. Nadomjesna shema prigunice (induktiviteta)

*MJERNI SVICI ETALONI L i MOtpor i kapacitet se moe smanjiti ako se svitak (induktivitet) radi u obliku torusa na feromagnetskoj jezgri. No ovakve konstrukcije su nepoeljne kad nam je znaajno da imamo linearne odnose. Kao to znamo kod eljeza i ostalih feromagnetskih materijala imamo nelinearnu krivulju magnetiziranja (promjenljivi r). Uz to se kod feromagnetika pojavljuju gubici histereze i vrtlonih struja.Zato se za precizna mjerenja koriste iskljuivo mjerni svici bez eljezne (feromagnetske) jezgre.

*RAUNSKI ETALON INDUKTIVITETAUz to je najpovoljnije ako se njihov induktivitet moe lagano izraunati iz njihovih dimenzija raunski etaloni.

Raunski etaloni induktiviteta najee se izrauju kao jednoslojni svici namotani na cijev (cilindar, valjak) izraenu iz kvarca, mramora, steatita i sl. Na ovakvom tijelu uree se spiralni utor u koji se umee bakrena ica. Spomenuti materijali imaju neznatan temperaturni koeficijent rastezanja (oko 0,510-6/K).

*RAUNSKI ETALON INDUKTIVITETAUz paljiv rad i ispravno mjerenje dimenzija tijela, promjera zavoja, kao i razmaka susjednih zavoja postie se da relativna pogreka izraunatog induktiviteta bude reda veliine 210-6.

Raunski etaloni su vrlo skupi. Koriste se za vrhunska mjerenja u metrolokim ustanovama.

*UPORABNI ETALON INDUKTIVITETAVeinom se koriste uporabni etaloni induktiviteta izraeni prema gornjem crteu.

N broj zavoja; r unutarnji polumjer u metrima L induktivitet (vlastiti) u henrijimaTijelo svitka je obino od keramike.Slika 2.12. Dimenzije uporabnog etalona induktiviteta

*UPORABNI ETALON INDUKTIVITETATijelo ovakvih svitaka je obino napravljeno iz keramike.ica s kojom je namatan svitak napravljena je iz mnogo izoliranih i isprepletenih tankih niti kako bi se smanjio skin efekt i gubici vrtlonih struja.Prikljune stezaljke su na vanjskom rubu svitka a obino su napravljene i od otporne ice da se smanje gubici vrtlonih struja.Osjetljivi su na vanjska magnetska polja a i sami stvaraju snana magnetska polja u svojoj okolini koja mogu loe djelovati na rezultat mjerenja.

*UPORABNI ETALON INDUKTIVITETAObino se izrauju u dekadskim stupnjevima s induktivitetom; 100H ; 1mH ; 10mH ; 100mH i 1H.Vremenska konstanta ovisno o dimenzijama iznosi od 0,5 do 10ms (Vremenska konstanta T==L/R).Kada treba izbjei utjecaje stranih magnetskih polja ali i kad etalon induktiviteta nesmije proizvoditi u svojoj okolini takva snana magnetska polja pribjegava se izradi etalona induktiviteta koji su torusnog oblika s jezgrom od keramike.Magnetsko polje je unutar torusne jezgre, keramika ne proizvodi nelinearnost. Postie se velika vremenska stabilnost induktiviteta (promjena manja od 0,01% godinje).

*RAUNSKI ETALON MEUINDUKTIVITETAPoznat je raunski etalon meuinduktiviteta po Campbellu.Ima dvije jednoslojne zavojnice namotane na tijelo od kvarca. NZav.= 100 zavoja; promjer dZav.= 290mm; gola bakrena ica promjera d=0,6mm; razmak zavoja je 1mm3. zavojnica u sredini ima 495zav. bakrene ice d=0,5mm; dZav.sr.=508mm; presjek svitka je 150mm2. M=0,01HSlika 2.13. Izgled i dimenzije raunskog etalona meuinduktiviteta

*UPORABNI ETALON MEUINDUKTIVITETAUporabni etalon meuinduktiviteta 2 jednaka svitka s vrlo malim meusobnim razmakom dimenzija prema slici

za r i d u metrima dobiva se M u henrijima.Slika 2.14. Izgled i odnos dimenzija uporabnog etalona meuinduktiviteta

*UPORABNI ETALON MEUINDUKTIVITETAAko se ovi svici naprave sa srednjim radijusom koji je priblino 4,139 puta vei od stranice pravokutnog presjeka svitka b, odnosno s unutarnjim promjerom koji je 7,279 puta vei od stranice pravokutnog presjeka svitka b, postie se maksimalni meuinduktivitet uz minimalni utroak bakra.U tom sluaju se moe induktivitet i meuinduktivitet svitaka lako izraunati po ovim jednadbama;

Za b uvrten u metrima dobiva se L i M u henrijima

*Svici promjenljivog meuinduktivitetaPromjenom meusobnog poloaja dva ili vie svitaka mijenja se njihov meuinduktivitet.Ponekad nam je potreban svitak s promjenljivim induktivitetom a ponekad trebamo samo promjenljivi meuinduktivitet.U oba sluaja koristiti emo pojavu promjene meuinduktiviteta zbog promjene meusobnog poloaja dvaju ili vie svitaka.Kontinuiranom promjenom meuinduktiviteta moe se induktivitet mijenjati u granicama od;L=L1+L2-2M do L=L1+L2+2M

*Svici promjenljivog meuinduktiviteta

Slika 2.15. Raspored i dimenzije pominih i nepominih svitaka kod promjenljivog meuinduktiviteta s linearnom karakteristikom promjene induktiviteta s kutom zakreta.

*Svici promjenljivog meuinduktiviteta Slika 2.16. Izgled konstrukcije svitaka s linearno promjenljivim meuinduktivitetom a napravljenim prema dimenzijama s prethodnog slajda (vidi sliku 2.15. !).

*LABORATORIJSKI IZVORIU laboratorijima se koriste razni izvori napona (ili el. struje) kako elite, ali bi najispravnije bilo rei elektrine energije.Kod toga imamo izvore istosmjerne i izvore izmjenine elektrine energije.Krenimo s izvorima istosmjerne elektrine energije.Neke smo ve upoznali etalone napona. Westonov etalonski element i etalon napona s zener diodama. To su stvarno izvori napona jer ne omoguuju znaajna energetska optereenja.A u mnogim dananjim instrumentima koristimo izvore istosmjerne el. energije.

*LABORATORIJSKI IZVORITu se u pravilu koriste tzv. suhi galvanski lanci tonije Leclanchove baterije. S ovim galvanskim elementom upoznali smo se proli semestar. Pogledajte slajd 5.51. do 5.53. ! No da se podsjetimo to je najvie koriteni galvanski element, relativno jeftin, s nazivnim naponom 1,5V a stvarnim od 1,6V pa do 0,75V (0,75V za rasvjetu, 1V za radioaparate itd.).Element daje istu istosmjernu struju bez ikakvih smetnji. Moe se dosta opteretiti i ima zadovoljavajui kapacitet posebno u tzv. alkalnoj izvedbi.

*LABORATORIJSKI IZVORIDruga znaajna grupa su tzv. ivini galvanski elementi. Jedna elektroda (-) je amalgam cinka a druga (+) je ivin oksid pomijean s grafitom (zbog bolje vodljivosti). Elektrolit je kalijeva luina zasiena cinkovim oksidom. iva je veoma otrovan metal tako da se u novije vrijeme preporuuje izbjegavati njezino koritenje. Ipak ivini galvanski elementi izrauju se vrlo malih dimenzija recimo promjera 5 ili 6mm i debljine 2 do 3mm. Ima 2 do 3 puta vei kapacitet po jedinici mase od Leclanchove baterije.

*LABORATORIJSKI IZVORIVano im je svojstvo da imaju gotovo konstantnu elektromotornu silu od 1,317V do samog istroenja cinka (tj. do ispranjenja baterije).Koriste se za fotoaparate, svjetlomjere, geodetske instrumente i u vojne svrhe.

Vanadijev elementOvo je ponovno izvor napona vrlo male dimenzije kroz 10 godina daje stalni napon od 1,04V ako je anoda od cinka a 1,20V kad je anoda od kadmija.Katoda je iz vanadijevog pentoksidaElektrolit je viskozna pasta amonijeva glikolborata.

*LABORATORIJSKI IZVORISuha baterija sa srebrnim kloridomElement ima cilindrinu cinanu posudu koja je ujedno i negativna elektroda.Elektrolit je otopina klorida cinka i drugih cinkovih soli zgusnutih krobom.Mreica srebrnih ica s presvlakom srebrnog klorida je pozitivna elektroda.Masa cca 45g, EMS=1V, RBat.=2 do 3, kapacitet 1Ah, max. struja 10mA ali kratkotrajno moe dati i 300 do 500mA.

*Druga vana vrsta laboratorijskih izvora su akumulatori.No ovdje je vano napomenuti da se u svakodnevnom ivotu brka pojam o znaenju rijei baterija.Rije baterija znai da se radi o skupu istovrsnih elemenata koji imaju neku zajedniku funkciju.LABORATORIJSKI IZVORIB: Klai Rjenik stranih rijei; * borbena i taktika jedinica u artiljeriji obino s 3 do 6 topova, * vatrena ili druga tehnika sredstva borbe smjetena na jednom poloaju (baterija mitraljeza, minobacaa, reflektora i sl. * spoj nekoliko galvanskih elemenata a takoer i akumulatora radi dobivanja vee snage struje u vodu ili veeg napona * depna elektrina svjetiljkaDruga vana vrsta laboratorijskih izvora su akumulatori.No ovdje je vano napomenuti da se u svakodnevnom ivotu brka pojam o znaenju rijei baterija.Rije baterija znai da se radi o skupu istovrsnih elemenata koji imaju neku zajedniku funkciju.Tako govorimo o Leclanchovoj bateriji od 4,5V (3 galvanska elementa u seriji) ili o bateriji od 9V (6 galvanskih elemenata u seriji).Isto tako u proloj dravi govorilo se o topovskoj bateriji (3 do 4 jednaka topa) a sada se to naziva bitnicom.

*LABORATORIJSKI IZVORII sada kad kod sekundarnih galvanskih elemenata imamo u pravilu njih vie povezanih u jednu cjelinu govori se o akumulatorskoj bateriji.Ali kako se ljudima ne da govoriti taj dugi izraz akumulatorska baterija kau krae baterija.To i ne bi bio problem kad bi uvijek imali baterije s jednakim brojem elija elemenata. Ali u pravilu danas najee imamo akumulatore s jednom elijom pa do 6 elija, a ponekad i znatno vie.Zbrku nam ine podaci o njihovim naponima kad se usporeuju razni tipovi takvih baterija nije jasno da li se njihovi naponi stvarno razlikuju ili se radi samo o razlici u broju elija.

*LABORATORIJSKI IZVORINajvie koriteni akumulator (punjiva baterija) je olovni akumulator. Koristi se na autima (krai izraz od punog koji nitko ne koristi automobilsko vozilo).O olovnom akumulatoru govorili smo na slajdovima 5.54. do 5.55. proli semestar.Rekli smo da je nazivni napon elije 2V. Ima velik kapacitet ali i veliku masu. Izvanredno je pogodan kao izvor stalne istosmjerne struje bez ikakvih funkcija smetnje.No nezgoda je da ima kao elektrolit sumpornu kiselinu, da njezina isparenja prelaze u atmosferu laboratorija i djeluju agresivno na osjetljivu laboratorijsku opremu.

*LABORATORIJSKI IZVORIIstina danas se izrauju i hermetiki zatvorene izvedbe olovnih akumulatora kod kojih se ne pojavljuje ovaj problem.Ipak ostala je prisutna odbojnost prema koritenju olovnih akumulatora kao sekundarnih izvora elektrine energije.Danas postoje nove baterije (tonije reeno akumulatori) koje se odazivaju na ime; - NiMH Nikal-metal hidrid i - LI-Ion Litij jonske baterijeKoriste se vrlo esto u mobitelima i fotoaparatima itd.Odlikuju se velikim specifinim kapacitetom.

*LABORATORIJSKI IZVORINiMH baterijeNapon lanka je 1,25VKapacitet im je cca 30% vei od Ni-Cd akumulatoraPuna baterija gubi 10% kapaciteta u toku prvog dana i kad ju ne koristimo.Nakon prvog dana (24 sata) prazni se sama od sebe brzinom od cca 10% mjeseno.Posjeduje memorijski efekt.Elektrode se izrauju od metalnih hidrida legura lantana, cezija i titana ili nikla, kobalta i mangana te kroma i volframa. Metalni hidridi sadre od 1 do 7% vodika u svojoj strukturi.

*LABORATORIJSKI IZVORIMetalni hidridi izraeni kao vrlo tanke folije odvajaju se separatorima i namataju slino kao i papirnati kondenzatori.Ove baterije su jako osjetljive na prepunjavanje.Mogu se puniti velikim strujama tj. relativno vrlo brzo.Sada su se pojavile poboljane vrste ovih baterija koje imaju znatno smanjeno samopranjenje. Ove nove izvedbe zadravaju kapacitet u iznosu od 70-85% kroz godinu dana.

*LABORATORIJSKI IZVORILitij-Ionske baterije imaju velik kapacitet po jedinici mase (160Wh/kg) a mogu imati napon od 1,5V do max. 4,2V po lanku.Nemaju memorijski efekt.Imaju vrlo malo samopranjenje cca 5% mjesenoNedostatak je gubitak kapaciteta kod poviene temperature.Starenjem lanka (vrijeme) poveava im se unutarnji otpor.ivotni vijek im je krai od NiMH baterija.

*LABORATORIJSKI IZVORIU laboratorijima se koriste razni izvori napona, kako ve spomenutih istosmjernih, tako i izmjeninih. To su razni transformatori, ispravljai, stabilizatori napona ili struje.Ali dva izvora ne mogu, a da se ne susretnu u svakom iole ozbiljnijem laboratoriju. To su;

RC generatorGenerator funkcija (danas znatno ei od RC generatora, tj gotovo je potpuno istisnuto koritenje RC-generatora)

*RC - GENERATORSlue za dobivanje sinusnih napona frekvencije od nekoliko Hz do preko desetak GHz.Jedan oscilator pokriva samo dio ovog frekventnog opsega 1-1000x pa do 1-100 000 000xFrekvencija se u dekadskim skokovima podeava preklopkom (ili tipkama) a nakon toga kontinuirano promjenljivim otpornikom (potenciometrom) ili promjenljivim kondenzatoromIzoblienje sinusnog valnog oblika je obino manje od 1% a kod najboljih izvedbi ispod 0,1% pa ak i ispod 0,005%Amplituda napona se s frekvencijom mijenja i do 10%

*GENERATORI FUNKCIJASu oscilatori kod kojih se moe birati valni oblik izlaznog napona.

Pravokutni

Trokutasti

Sinusni

Frekvencije izlaznog napona kreu se od 0,00005Hz (T=20 000s) pa do 10MHz ali pojedinano samo dio tog frekventnog opsegaobino 3 do deset dekada

*GENERATORI FUNKCIJAPravokutni valni oblik vrijeme porasta od 20 200nsSlika 2.17. Pravokutni signal i vrijeme porasta

*GENERATORI FUNKCIJATrokutni valni oblik linearno odstupanje manje od 1% jedan od naina iskazivanja ove nelinearnosti je dan odnosom poetnog i konanog nagiba signala.

Sinusni valni oblik odstupanja gotovo jednaka odstupanjima kod RC-generatoraSlika 2.18. Stvarni i eljeni oblik trokutnog (pilastog) napona - pn=poetni nagib - kn=konani nagib

*GENERATORI FUNKCIJASlika 2.19. Starija izvedba generatora funkcija

*GENERATORI FUNKCIJASlika 2.20. Moderniji izgled generatora funkcija

*GENERATORI FUNKCIJAPodaci iz kataloga;Izlazna frekvencija 0,02Hz 2MHz u 7 podruja (u svakom podruju se frekvencija regulira od 0 do 20x vrijednost podruja)Amplituda napona do 20VPP (20VVV) DC offset 10VSinusni valni oblik - Faktor nelinearnosti -

*GENERATORI FUNKCIJAKako radi generator funkcija ?

On ima tzv. mitov okidni triger, sklop od dva paralelna tranzistora. Uvijek vodi samo jedan. Dok prvi vodi nabija kondenzator u bazi drugog i kad na njemu napon postigne odreeni iznos, provede drugi tranzistor i zatvori prvi ali poinje nabijanje kondenzatora u bazi prvog itd.Rezultat je pravokutni napon.Za pilasti (trokutasti) napon dovodi se ovakav pravokutni napon na integrator, sklop koji konstantnom strujom (kod pravokutnog napona) nabija, odnosno izbija kondenzator.

*GENERATORI FUNKCIJARezultat je da napon raste od nekog negativnog iznosa prema nekom pozitivnom gotovo po pravcu i nakon toga opet jednako tako od pozitivnog prema negativnom. I to je trokutni napon.

Ako se ovaj trokutni napon dovede na sklop otpora i Zener dioda moe se postii nadomjetanje sinusoide odreenim brojem pravaca. Kod toga se moe postii izvrsna aproksimacija sa tek neznatnim odstupanjima od iste matematike sinusoide.Na slajdu 54 vidi se mogua aproksimacija sa 2, 3, 4 i 5 pravaca, kao i odgovarajue pogreke.

*****************************************************