PRAVO RADNIKA NA PLAĆU, NAKNADU PLAĆE I · PDF filečetiri kriterija: 1. mjesečni prag...
-
Upload
truonghuong -
Category
Documents
-
view
227 -
download
3
Transcript of PRAVO RADNIKA NA PLAĆU, NAKNADU PLAĆE I · PDF filečetiri kriterija: 1. mjesečni prag...
PRAVO RADNIKA NA PLAU,
NAKNADU PLAE I DRUGE
NOVANE PRIMITKE IZ
RADNOG ODNOSA
dr. sc. Marija Zuber,
savjetnica-urednica, RIF
e-mail: [email protected]
Zagreb, 30. travnja 2014. g.
PLAA
Plaa je institut radnog prava.
Radnik ima pravo na plau odreenu kolektivnim
ugovorom/pravilnikom o radu/ugovorom o radu.
Plaa je novana protuvrijednost rada koji radnik
izvri za poslodavca.
ASPEKTI (obiljeja i normativno ureenje):
- pravni - fiskalni
- ekonomski - socijalni
DRAVA
Poslodavac
(izvori prava i
porezni propisi)
Radnik
(izvori prava)
Drava
(naplata poreza,
sudska zatita
prava radnika)
PRAVO NA PLAU
Radno i socijalno zakonodavstvo
Zakon o radu opi propis radnog prava
Posebni propisi: - Zakon o plaama u javnim slubama
- Zakon o osnovici plae u javnim slubama
- Zakon o dravnim slub. i namjetenicima
POSEBNI PROPISI IMAJU PREDNOST!
Posebni propisi - socijalna prava iz radnog odnosa:
- Zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju
- Zakon o mirovinskom osiguranju
- Zakon o posredovanju u zapoljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti
Zakon o obveznim odnosima
ODREDBE O PLAI
u Zakonu o radu (1)
Pravo radnika na plau za izvreni rad
Primjerena plaa
Jednakost plaa ena i mukaraca
Pravo na dodatke u plai za rad obavljen u posebnim
uvjetima
Ugovor o radu plaa kao obvezan sadraj
Pravilnici o radu obveza ureivanja prava na plaa
(poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika, ako plae
nisu ureene kolek. ug.)
ODREDBE O PLAI
u Zakonu o radu (2)
Naknada plae za razdoblja kad radnik iz opravdanih
razloga ne radi
Naknada plae za godinji odmor
Naknada za neiskoriteni godinji odmor
Rok za isplatu plae
Isprave o plai
Zabrana prijeboja na plai
Zastara potraivanja za plau
AUTONOMNI IZVORI PRAVA NA
PLAU
Kolektivni ugovor u RH su na snazi 3 granska ugovora s
proirenim djelovanjem (graditeljstvo, ugostiteljstvo i
putnike agencije)
Pravilnik o radu
Ugovor o radu
Sporazum izmeu radnikog vijea i poslodavca
NAELO PRIMJENE ZA RADNIKA NAJPOVOLJNIJEG
PRAVA, osim ako nije drugaije odreeno Zakonom o
radu ili posebnim zakonom
NOVANA PRAVA RADNIKA IZ
RADNOG ODNOSA
3 skupine novanih prava:
plaa za izvreni rad
naknada plae za razdoblja kad radnik
zbog opravdanih razloga ne radi
naknade trokova, nagrade, potpore i
otpremnine
MINIMALNA PLAA
Zakon o minimalnoj plai, NN 39/13.
Minimalna plaa je za 2013. godinu odreena na temelju etiri kriterija:
1. mjeseni prag rizika od siromatva za jednolano
kuanstvo, podaci DZS za 2011. g. (2.020 kn mjeseno)
2. koeficijent ukupnog broja stanovnika i ukupnog broja
kuanstava iz popisa stanovnitva za 2011. g. (prosjeno
kuanstvo ima 2,79 lanova)
3. koeficijent ukupnog broja stanovnika RH iz popisa
stanovnitva za 2011. godinu i broja aktivnog
stanovnitva u RH, prema Anketi o radnoj snazi za 2011.
g. (podaci DZS) koeficijent zaposlenosti je 2,4854
4. promjena prosjenog indeksa potroakih cijena dobara
u 2012. u odnosu na 2011. g. (podaci DZS) stopa 4,2%
MINIMALNA PLAA ZA 2014.
GODINU
poveanje bruto minimalne plae za 1,1% odnosno za
32,83 kn
poveanje je izraunano kao zbroj sljedeih parametara:
1. stope pada broja zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u
razdoblju od sijenja do kolovoza 2013. u odnosu na sijeanj-
kolovoz 2012. godine (broj zaposlenih je manji za 2,5%),
2. stope rasta potroakih cijena u srpnju 2013. u odnosu na srpanj
2012. godine (cijene su poveane za 2,6%),
3. stope poveanja neto prosjene plae u razdoblju sijeanj-srpanj
2013. u odnosu na razdoblje sijeanj-srpanj 2012. godine (neto
plaa je poveana za 1%)
Postotak promjene minimalne plae = (-2,5%) + 2,6% + 1,00% = 1,1%
VISINA MINIMALNE PLAE
do 31. svibnja 2013.
MINIMALNA PLAA = 2.814,00 KN
od 1. lipnja 2013. Uredba o visini minimalne plae
MINIMALNA PLAA = 2.984,78 KN
od 1. sijenja 2014. Uredba o visini minimalne plae
MINIMALNA PLAA = 3.017,61 KN
VANO: KAZNE ZA NEISPLATU
SASTAVNI DIJELOVI PLAE ZA
OBAVLJENI RAD
plaa za redovan rad
+
dodaci na osnovnu plau zbog posebnih i
oteanih uvjeta
+
dodaci za rezultate rada (stimulacija)
=
UKUPNA MJESENA PLAA
FISKALNI ASPEKT: obveza
ugovaranja/odreivanja plae u bruto
iznosu
BRUTO PLAA = doprinosi iz plae
+ porez i prirez
+ neto plaa
TROKOVI RADA = bruto plaa
+ doprinosi na plau
Dodaci u plai za posebne i oteane
radne uvjete
Zakon o radu:
za prekovremeni rad
za rad nedjeljom
za rad na dane blagdana i neradnih dana
za noni rad
Drugi izvori radnog prava:
smjenski, poslijepodnevni i viekratni rad
za rad subotom
za posebno oteane radne uvjete
.i dr.
ODREIVANJE PRAVA NA PLAU
mjeseno ili po satu
Ukoliko je plaa odreena u jednakom mjesenom iznosu, neovisno o duini mjeseca, plaa po satu rada se razlikuje od mjeseca do mjeseca.
POSLJEDICE:
- razliite svote dodatka na plau za uvjete rada
- iskrivljena osnovica za obraun naknade plae
MOGUE RJEENJE:
Ugovoriti odnosno odrediti mjesenu plau za tono odreen broj sati rada (za prosjenu mjesenu satnicu).
ROK ZA ISPLATU PLAE RADNIKU
plaa se isplauje nakon obavljenog rada, najmanje jednom
mjeseno
ako nije drugaije odreeno kolektivnim ugovorom ili ugovorom
o radu, obveza isplate plae dospijeva petnaestog dana u
mjesecu za prethodni mjesec
ZAKANJENJE POSLODAVCA radnik ima pravo
potraivati zatezne kamate!
ISPRAVE O PLAI I NAKNADI PLAE
(l. 85. ZR-a)
Zakon o radu ne ureuje obvezan sadraj obrauna plae
sadraj je ureen posebnim Pravilnikom o sadraju obrauna plae, naknade plae ili otpremnine, NN, 120/12.
u obraunu mora biti vidljivo kako je utvreno pravo na plau, u smislu sastavnih dijelova plae propisanih izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca
PRAVO RADNIKA NA NAKNADU PLAE
ZA RAZDOBLJA KAD ZBOG OPRAVDANIH
RAZLOGA NE RADI
Naknada plae na teret poslodavca za godinji odmor, za
dane blagdana i neradnih dana, za plaeni dopust, bolovanje
za prva 42 dana
Naknade koje isplauje poslodavac, ali na teret dravne
institucije bolovanje od 43-eg dana, bolovanje zbog
ozljede na radu od prvog dana
Naknade plae koje izravno isplauju dravne institucije
bolovanje zbog komplikacija u trudnoi, rodiljni dopust i
roditeljski dopust, rad s polovinom radnog vremena zbog
njege djeteta s tekoama u razvoju
PRAVO NA PLAU I PRAVO NA
NAKNADU PLAE
Radnik nema za isto razdoblje (za iste sate) pravo na
plau i pravo na naknadu plae. Jedno iskljuuje drugo.
Radnik nema pravo na naknadu plae za sate odnosno dane
koje ne bi radio, niti da ne koristi odreeno pravo (npr. dani
blagdana koji padaju u neradni dan, neradne subote koje se
raunaju u trajanje godinjeg odmora).
VANO: Evidencije o radnom vremenu!
TAJNOST PLAA
Zakon o zatiti tajnosti podataka:
Poslodavac moe opim aktom propisati da se i podaci o isplaenim plaama smatraju
poslovnom tajnom.
VANO:
Tajnost plaa se ne moe odnositi na kriterije i mjerila za odreivanje plaa i drugih novanih prava propisanih pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom. Ovaj zakljuak izvodim iz zakonske obveze poslodavca da objavi pravilnik o radu odnosno kolektivni ugovor.
PLAA KAO MJERILO PRAVA RADNIKA U
SOCIJALNIM SUSTAVIMA
Prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja:
I. stup: plaa = mirovinska osnovica
II. stup: izravna veza izmeu doprinosa i
visine mirovine
Prava u sustavu zdravstvenog osiguranja:
naknada plae za bolovanje ovisi o neto plai isplaenoj u prethodnih est mjeseci
Prava u sustavu zapoljavanja:
naknada plae za vrijeme nezaposlenosti ovisi o plai umanjenoj za doprinose ostvarenoj u zadnja tri mjeseca
PLAA KAO MJERILO PRAVA U SUSTAVU
U MIROVINSKOG OSIGURANJA I. STUPA
1. Starosna mirovina
2. Prijevremena starosna mirovina
3. Invalidska mirovina
4. Obiteljska mirovina
MIROVINA = OB x MF x AVM
Visina mirovine ovisi o: visini plaa, godinama ivota, vrsti mirovine, datumu (godini) ostvarivanja prava, obraunskom razdoblju i o nainu usklaivanja mirovina
PLAA KAO MJERILO PRAVA U SUSTAVU
U MIROVINSKOG OSIGURANJA II. STUPA
Osiguranici drugog stupa e ostvariti pravo na dvije mirovine (tzv. kombinirana mirovina):
1. Osnovna mirovinu iz prvog stupa i
2. Mirovina iz drugog stupa koju osiguranik ugovora s mirovinskim osiguravajuim drutvom, a visina te mirovineovisi o:
- uplaenim svotama doprinosa,
- razdoblju kapitalizacije,
- prinosu mirovinskih fondova, i
- vrsti ugovorene mirovine ( pojedinana ili
zajednika, s ugovorenim razdobljem i bez
ugovorenog razdoblja)
PLAA KAO MJERILO PRAVA U
SUSTAVU ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
1. Pravo na zdravstvenu zatitu - ali uz obvezu
sudjelovanja osig