PRAVO

OSIGURANJA

1.ZAKONO DRUŠTVIMA ZA OSIGURANJE U PRIVATNOM OSIGURANJU

II – DRUŠTVA - OPĆE ODREDBE2.1. OVLAŠTENJA DRUŠTVA

Član 26.

Odobrenje za rad

Društvo mogu obrazovati domaća i strana, fizička i pravna lica.Rad društva u Federaciji podlijegat će izdavanju odobrenja za rad koje izdaje Agencija za nadzor i koje je važeće na cijeloj teritoriji BiH. Odobrenje za rad izdaje se pod uvjetima predviđenim u članu 35. ovog Zakona, Odluci o dokumentima koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i Odluci o vrstama osiguranja. Odobrenje za rad daje pravo društvu da obavlja djelatnost osiguranja u Federaciji i RS prema pravu obrazovanja. Odobrenje za rad daje se prema vrsti osiguranja za sve ili neke od osiguranih slučajeva obuhvaćenih u toj vrsti kao i za grupu vrsta u skladu sa klasifikacijom navedenoj u Odluci o vrstama osiguranja.U pogledu djelatnosti navedenih u Odluci o vrstama osiguranja Agencija za nadzor može ograničiti odobrenje izdato za neku vrstu osiguranja na djelatnosti navedene u shemi poslovanja koju podnosilac prijave podnosi u skladu sa članom 35. ovog Zakona i Odlukom o dokumentima koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad koje donosi Agencija za nadzor.

Član 28.

Odbijanje zahtjeva za odobrenjeOdobrenje za rad ne može biti izdato ako je poslovanje društva u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona, javnim interesom i poslovnom etikom.Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako identitet dioničara ili povezanih društava sa pravnim licima koja posjeduju kvalificirani udio, kako je predviđeno čl. 2. i 62. ovog Zakona, kao i iznosi tih udjela, nisu bili prethodno iskazani.Odobrenje za rad neće biti izdato ako Agencija za nadzor, uzevši u obzir potrebu održavanja kriterija stabilnog i solidnog upravljanja društvom propisanih u članu 62. ovog Zakona, nije uvjerena u pogodnost dioničara ili partnera na koje se ovo odnosi.U pogledu pravnih lica sa kvalificiranim udjelom u društvu koje time postaju njihovo povezano društvo, Agencija za nadzor može zahtijevati da bude obaviještena o njihovim sredstvima (financijskim izvještajima), kako bi pratila njihov financijski položaj.U cilju boljeg nadzora identiteta fizičkih lica koja kontroliraju pravna lica, a koja imaju kvalificirani udio u nekom društvu, Agencija za nadzor može:- uvesti za ta pravna lica obavezu da posjeduju dionice na ime sa pravom glasa;- zahtijevati da određeni procenti ukupnog iznosa dionica sa pravom glasa pripadaju jednom ili više fizičkih lica koje odobri Agencija za nadzor.Tokom procjene pogodnosti lica iz stava 5. ovog člana Agencija za nadzor surađuje sa Agencijom za nadzor RS.

Agencija za nadzor može odbiti izdavanje odobrenja za rad i ako između društva i drugih fizičkih ili pravnih lica postoje uske veze definirane članom 2. ovog Zakona, a Agencija za nadzor smatra da te veze ometaju djelotvorno provođenje njenih nadzornih funkcija.Agencija za nadzor odbit će izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće zemlje koji se primjenjuju na jedno ili više fizičkih ili pravnih lica sa kojima društvo ima usku povezanost, ili njihova primjena ometaju djelotvorno provođenje njenih nadzornih funkcija.Agencija za nadzor zahtijevat će od društva da dostavlja podatke koje ona zahtijeva kako bi mogla da pratiti da li su ispunjeni uvjeti koji se navode u ovom članu.U slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, Agencija za nadzor dostavit će podnosiocima zahtjeva u pisanom obliku rješenje sa obrazloženjem odbijanja zahtjeva. Rješenje Agencije za nadzor o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad je konačno, a protiv njega podnosilac može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda.

Član 29.

Oduzimanje odobrenjaAgencija za nadzor oduzet će odobrenje za rad društvu u sljedećim slučajevima:- u slučaju ozbiljnog kršenja odredbi Al. od 56. do 60. ovog Zakona o tehničkim rezervama i sredstvima ulaganja;- ako je donesena pravomoćna presuda koja predstavlja smetnju za obavljanje poslova;- ako je društvo prestalo da ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti osiguranja ili uvjeti pod kojima je dozvola za rad data više ne postoje ili su se izmijenili do tog obima da Agencija za nadzor ne bi izdala odobrenje u svjetlu novih okolnosti;- ako u skladu sa propisanim rokom društvo nije u mogućnosti da preuzme mjere predviđene u planu obnove ili financijskom planu iz člana 55. ovog Zakona;- ako je društvo ozbiljno prekršilo odredbe u vezi sa izračunavanjem i vođenjem tehničkih rezervi i margine solventnosti, što za posljedicu ima ugrožavanje interesa osiguranika; - ako društvo nije započelo poslovanje u roku od 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za rad, ili je potpuno ili djelomično prekinulo poslovanje u roku od šest mjeseci tokom tekuće godine u cijelosti ili dijelom na rok duži od šest mjeseci;- ako je društvo propustilo da ispuni obavezu prema Birou zelene karte u BiH ili Zaštitnom fondu; - ako društvo ne primjenjuje tarife i uvjete za sve vrste osiguranja.U slučaju oduzimanja odobrenja za rad društvo neće moći zaključivati nove ugovore o osiguranju. Nadzor od Agencije za nadzor se nastavlja do okončanja postupka likvidacije društva i donošenja konačne odluke Agencije za nadzor.Djelomično ili potpuno oduzimanje odobrenja za rad ili povlačenje odobrenja za rad nekog društva može biti provedeno odlukom Agencije za nadzor uz precizno obrazloženje i obavještavanje društva na koje se odnosi. Ovo se odnosi i na slučajeve kada se povlačenje vrši zbog razloga predviđenih u propisima koji se odnose na dionička društva i DUO. Kada društvo pokriva rizike koji se nalaze u RS o svakoj odluci da se odobrenje oduzme ili povlači mora biti obaviještena i Agencija za nadzor RS.Nakon potpunog i konačnog oduzimanja odobrenja za rad sve zahtjeve za naknadu, po osnovu obaveznog osiguranja motornih vozila, isplatit će Zaštitni fond, a sve rezerve društva bit će prenijete na Zaštitni fond u skladu sa članom 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti. Likvidator će preporučenim pismom obavijestiti ugovarače osiguranja da je oduzeto odobrenje društvu u roku od 30 dana od dana oduzimanja odobrenja. Po isteku daljnjih 30 dana od dana prijema pisma od ugovarača osiguranja, svi ugovori o osiguranju smatrat će se raskinutim ipso jure, pod pretpostavkom da unutar navedenog perioda nije odobren niti jedan zahtjev za preuzimanje portfelja

osiguranja društva podnesen od drugog društva. Prijenosne premije će se nadoknaditi. Provizije određene zakonom, koje su eventualno plaćene, bit će vraćene ili će ih potraživati likvidator. Konačno oduzimanje odobrenja za rad društvu će također za posljedicu imati i ipso jure povlačenje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja putem podružnica. Nakon oduzimanja odobrenja za rad bit će pokrenut postupak likvidacije društva. Nakon oduzimanja odobrenja za rad društvu Agencija za nadzor ima ovlaštenje da zapečati prostorije društva.Društvo može biti transformirano u dioničko društvo sa drugom poslovnom djelatnošću nakon što bude izvršen prijenos svih ugovora osiguranja sa svim pripadajućim pravima i obavezama propisanim u članu 64. ovog Zakona ili nakon što drugo društvo koje obavlja djelatnost u BiH bude preuzelo sve njegove obaveze, te nakon što odluka Agencije za nadzor bude objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". U tom slučaju odredbe stava 4. ovog člana se ne primjenjuju. Agencija za nadzor dostavit će društvu pisano rješenje sa razlozima oduzimanja odobrenja.Odluka Agencije za nadzor u pogledu potpunog ili djelomičnog oduzimanja odobrenja za rad je konačna. Društvo protiv odluke Agencije za nadzor može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda.

3.1. DIONIČKA DRUŠTVA I DUO U FEDERACIJI

Član 50.

Dionička društva Postojeći propisi o dioničkim društvima primjenjuju se i na dionička društva iz ovog Zakona, osim ako nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom.

Svako dioničko društvo mora istovremeno održavati:a) uplaćeni dionički kapital;b) marginu solventnosti;c) garantni fond.

Uplaćeni dionički kapital ne može biti manji od:a) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja od 10. do 15. u skladu sa članom 31. ovog Zakona;b) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja od 1. do 8., 16. i 18., u skladu sa članom 31. ovog Zakona;c) 1.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja 9. i/ili 17. u skladu sa članom 31. ovog Zakona.d) 3.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem;e) 3.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja.Dionički kapital mora biti u potpunosti uplaćen u gotovini pri obrazovanju.

Član 51.

Posebne odredbe za DUO DUO je društvo u kojem članovi zajednički garantiraju da će financirati i dati naknadu po dešavanju ugovorenog osiguranog slučaja na osnovu načela uzajamnosti i solidarnosti. DUO je društvo koje ima pravni subjektivitet sa ograničenom odgovornošću svojih članova za obaveze društva. Isključivi cilj DUO je obavljanje djelatnosti neposrednog osiguranja.

Sve odredbe ovog Zakona primjenjuju se na DUO, sa izuzetkom posebnih odredbi za dionička društva iz člana 50. ovog Zakona.Sredstva neophodna za pokrivanje iznosa osiguranja koji će se platiti po dešavanju rizika bit će prikupljena doprinosom samo u obimu koji je neophodan za ispunjenje obaveza društva prema osiguranicima i za stvaranje rezervi.Članstvo u DUO bit će otvoreno za fizička lica koja imaju mjesto stalnog boravka u BiH.DUO ne može obavljati djelatnosti reosiguranja, ali može zaključiti ugovore o reosiguranju za svoje vlastite potrebe.DUO mora ispunjavati sljedeće kriterije:a) ne smije imati manje od 250 članova, ako je društvo ovlašteno da pokriva samo jednu vrstu rizika;b) ne smije imati manje od 300 članova, ako je društvo ovlašteno da pokriva više od jedne vrste rizika;c) najmanje jedna polovina prihoda od doprinosa društva mora poticati od lica koja su članovi DUO;d) ne smije imati godišnji obrt veći od 2.000.000,00 KM.DUO neće pokrivati poslove u vrstama osiguranja 10., 11., 12. i 13., osim ako ne predstavljaju sporedne rizike u skladu sa članom 31. ovog Zakona niti vrste osiguranja 14. ili 15.

Član 52.

Vrste DUO i organi upraveDUO se obrazuje kao dioničko društvo po osnovu neograničenog ili ograničenog doprinosa.DUO sa neograničenim doprinosom može od svakog osiguranog člana zahtijevati plaćanje onih dodatnih iznosa, bez ograničenja, koji mogu biti neophodni za izmirenje rezerviranih šteta po osiguranje.Ako prihodi i rezerve DUO sa ograničenim doprinosom nisu dovoljni za izmirenje rezerviranih šteta iz određene financijske godine, DUO sa ograničenim doprinosom može od svakog osiguranog člana zahtijevati plaćanje dodatnih iznosa koji ne mogu prelaziti sumu jednaku ili manju od ukupnog prethodnog doprinosa plaćenog za tu financijsku godinu.Statut DUO mora sadržavati, između ostalog, uvjete koji predviđaju plaćanje povećanih doprinosa članova ili smanjenje iznosa plativih naknada i beneficija, ako bi se godišnji doprinosi pokazali kao nedovoljni za izmirenje rezerviranih šteta za tu financijsku godinu.DUO mora posjedovati minimalni kapital (iznos osiguranja) koji je jednak kapitalu dioničkih društava iz člana 50. ovog Zakona i stepenovanom u skladu sa vrstama osiguranja sa kojima posluje.Svaki DUO imat će upravu od najmanje tri člana. Članove bira skupština članova. Najmanje 2/3 članova uprave moraju biti članovi DUO. Broj članova uprave koji su ujedno i članovi društva ne smije pasti ispod dva.Uprava će postavljati jednog ili više izvršnih službenika koji će upravljati poslovima društva i koji će posjedovati odgovarajuće iskustvo i sposobnosti. Od tih lica se neće zahtijevati da budu članovi DUO. Postavljanje takvog lica ili takvih lica podliježe odobrenju nadzorne vlasti u skladu sa odredbama člana 61. ovog Zakona.

3.2. MARGINA SOLVENTNOSTI I GARANTNI FOND

Član 53.

Obaveza uspostavljanja margine solventnosti

Društvo iz Federacije obavezno je odrediti odgovarajuću marginu solventnosti u pogledu svog cjelokupnog poslovanja koja odgovara imovini društva bez ikakve predvidive obaveze, umanjenoj za

sva nematerijalna sredstva. Elementi koji čine marginu solventnosti regulirani su pravilnikom o elementima i kontroli margine solventnosti koji donosi Agencija za nadzor.

Član 54.

Garantni fondDruštvo u Federaciji mora ustanoviti garantni fond koji će biti detaljnije reguliran podzakonskim aktom Agencije za nadzor. Garantni fond iznosi jednu trećinu margine solventnosti.U slučaju neživotnog osiguranja garantni fond ne smije biti manji od iznosa koji odgovara iznosu od:- 2.000.000,00 KM u slučaju društava koja obavljaju jednu ili više vrsta osiguranja od 10. do 15.;- 2.000.000,00 KM u slučaju društava koja obavljaju jednu ili više vrsta od osiguranja od 1. do 8., uključujući i vrste osiguranja 16. i 18.;- 1.000.000,00 KM u slučaju društava koja obavljaju vrstu osiguranja 9. i/ili 17.;- 3.000.000,00 KM u slučaju da društva obavljaju poslove reosiguranja.Kod društva koje obavlja vrstu "kreditno osiguranje", ako su godišnji iznosi premija i doprinosa kojim se terete klijenti, a koji se odnose na ovu vrstu osiguranja, za svaku od posljednje tri financijske godine prelazili 5.000.000,00 KM ili iznos jednak 4% ukupnog iznosa premija ili doprinosa kojim društva terete klijente, garantni fond ne smije biti manji od 3.000.000,00 KM.Kada se od društva koje obavlja vrstu “kreditno osiguranje” zahtijeva da poveća svoj garantni fond u smislu stava 3. ovog člana na 3.000.000,00 KM društvo će povećati garantni fond na sljedeći način:- u roku od tri godine na 2.500.000,00 KM, - u roku od pet godina na 2.700.000,00 KM,- u roku od sedam godina na 3.000.000,00 KM.Ako poslovanje koje društvo obavlja pokriva više vrsta ili rizika, uzimat će se u obzir samo ona vrsta ili rizik za koju je potreban najviši iznos garantnog fonda.Kod DUO minimalni iznosi garantnih fondova određeni ovim članom se umanjuju za jednu četvrtinu.U slučaju djelatnosti životnog osiguranja garantni fond ne smije biti manji od iznosa koji odgovara iznosu od 3.000.000,00 KM. Najmanje 50% garantnog fonda, kao i zbir najnižih limita garantnog fonda određenih ovim članom, mora se sastojati od sredstava navedenih u Pravilniku o elementima i kontroli margine solventnosti.

2.4. OBRAZOVANJE PODRUŽNICA IZMEĐU DVA ENTITETA

Član 37.

Obrazovanje podružnica društva koje imaju sjedište u RS : Opće odredbeDruštvo koje ima sjedište u RS može obrazovati podružnicu u Federaciji, pod uvjetom da Agencija za nadzor RS proslijedi Agenciji za nadzor sljedeće dokumente na jednom ili više službenih jezika u BiH:a) plan poslovanja koji određuje vrste predviđenih poslova i strukturu podružnice;b) adresu podružnice u Federaciji od koje se mogu dobiti i kojoj se mogu predavati dokumenti, podrazumijevajući da će adresa biti ona na koju se šalju sva obavještenja ovlaštenom zastupniku;c) punomoć kojom se postavlja ovlašteni zastupnik koji mora imati dovoljno ovlaštenja da u ime i za račun društva stvara obaveze za društvo u odnosima sa trećim licima, pred sudovima, državnim organima i organizacijama u Federaciji i Agenciji za nadzor. Ako je ovlašteni zastupnik pravno lice ono mora ovlastiti fizičko lice koje će ga predstavljati;d) da ovlašteni zastupnik koji mora biti nastanjen u Federaciji zastupa društvo na sudu i u odnosima

društva sa organima vlasti i Agencijom za nadzor. Društvo može postaviti najviše jednog ovlaštenog zastupnika za teritoriju Federacije za sve vrste osiguranja. Ovlašteni zastupnik mora potpisati sve polise izdate u Federaciji;e) potvrdu da je društvo učlanjeno u Zaštitni fond i Biro zelene karte u BiH, ako će obavljati poslove osiguranja vrste 10., osim odgovornosti za vozara;f) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste 17. u skladu sa članom 66. ovog Zakona ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja;g) potvrdu o solventnosti.U slučaju izmjene bilo kojih podataka predviđenih u toč. a), b) i c) stava 1. ovog člana, Agenciji za nadzor bit će podnijeto pisano obavještenje najmanje 30 dana prije provođenja te izmjene kako bi Agencija za nadzor postupila kako je predviđeno u stavu 1. ovog člana

Član 39.

Obrazovanje podružnice društva iz Federacije u RS: Opće odredbeDruštvo koje ima sjedište u Federaciji može obrazovati podružnice u RS, pod uvjetom da Agenciji za nadzor podnese zahtjev kojim će se izjasniti da namjerava otvoriti podružnicu u RS prilažući sljedeće dokumente:a) plan poslovanja koji, između ostalog, određuje vrste predviđenih poslova i strukturu podružnice;b) adresu podružnice u RS od koje se mogu dobiti i kojoj se mogu predavati dokumenti, podrazumijevajući da će ta adresa biti ona na koju se šalju sva obavještenja ovlaštenom zastupniku;c) punomoć kojom se postavlja ovlašteni zastupnik koji mora imati dovoljno ovlaštenja da može zasnivati obaveze za društvo u odnosima sa trećim licima i da ga zastupa pred organima vlasti i sudovima u RS. Ako je ovlašteni zastupnik pravno lice ono mora odrediti fizičko lice koje će ga predstavljati;d) društvo je obavezno i da podnese potvrdu da je učlanjeno u Zaštitni fond i Biro zelene karte u BiH ako će obavljati poslove osiguranja vrste 10., osim odgovornosti vozara ie) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste 17. u skladu sa članom 66. ovog Zakona ukoliko će se baviti tom vrstom osiguranja.

2.6. DRUŠTVA KOJA NISU IZ BIH

Član 46.

Opće odredbeDruštvo koje ima sjedište izvan BiH može obavljati djelatnosti osiguranja u Federaciji u obliku podružnice nakon što dobije odobrenje za rad Agencije za nadzor. Odobrenje koje izda Agencija za nadzor bit će objavljeno u „Službenom glasniku BiH” i „Službenim novinama Federacije BiH”, a na osnovu njega bit će izvršena registracija podružnice kod nadležnog suda.Zahtjev za izdavanje odobrenja mora biti prihvaćen ili odbijen u roku od 60 dana od dana podnošenja dokumenata koji se zahtijevaju u ovom poglavlju. Propuštanje odgovora smatra se odbijanjem. Agencija za nadzor donijet će obrazloženo rješenje u slučaju odbijanja da izda odobrenje. Protiv ovakvog rješenja ili u slučaju bezuspješnog isteka roka od 60 dana moguće je pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda.Odobrenje za rad iz ovog člana važeće je u cijeloj BiH i bit će dostavljeno Agenciji za osiguranje u BiH.

Član 47.

UvjetiZa dobivanje odobrenja za rad podružnice u Federaciji strano lice mora:a) biti obrazovano kao dioničko društvo, DUO ili u bilo kojem drugom obliku predviđenom za društvo u zemljama članicama EU, te da je u matičnoj zemlji ovlašteno da obavlja vrste osiguranja za koje traži odobrenje u Federaciji;b) postaviti ovlaštenog zastupnika u Federaciji. Ako je ovlašteni zastupnik pravno lice mora imati sjedište u Federaciji i postaviti fizičko lice koje će ga predstavljati. To fizičko lice mora imati boravište u Federaciji i ispunjavati uvjete prema Al. 35. i 61. ovog Zakona u pogledu profesionalnih kvalifikacija lica koja upravljaju društvom;c) biti registrirano u zemlji koja dopušta društvima iz Federacije da se obrazuju u skladu sa principom reciprociteta;d) imati kapital koji nije manji od najniže granice kapitala određene u članu 50. ovog Zakona;e) posjedovati samo u Federaciji ili samo u RS imovinu u vrijednosti jednakoj najmanje jednoj polovini (1/2) minimalnog garantnog fonda i depozite u Federaciji od najmanje jedne četvrtine (1/4) tog minimalnog iznosa kao garanciju;f) preuzeti obavezu formalnom izjavom koju potpisuju njeni predstavnici: - da će za podružnicu osigurati marginu solventnosti,- da će u roku od 60 dana po dobivanju odobrenja obrazovati u mjestu podružnice i administrativnu i računovodstvenu službu koja odgovara poslu kojim se bavi u Federaciji,- da će uspostaviti i uložiti tehničke rezerve u pogledu poslovanja u Federaciji, u skladu sa odredbama o neophodnim tehničkim rezervama i sredstvima,- imenovati ovlaštenog aktuara.Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad moraju se priložiti sljedeći dokumenti na jednom od službenih jezika u BiH:a) ovjeren primjerak statuta koji je važeći u vrijeme podnošenja prijave kao i dokaz o registraciji izdat od nadležnog organa zemlje sjedišta tog društva;b) ovjerenu punomoć za postavljanje ovlaštenog zastupnika u Federaciji, uz izjavu da povlačenje postavljenja stupa na snagu tek pošto se dokument dostavi i Agenciji za nadzor;c) potvrdu nadzorne vlasti zemlje sjedišta društva, ne stariju od 90 dana do dana podnošenja zahtjeva, koja svjedoči da društvo posluje u svom sjedištu i da ima pravo da obavlja vrste osiguranja koje namjerava obavljati u Federaciji;d) dokument koji dokazuje depozit garancije predviđen u stavu 1. tačke e) ovog člana;e) spisak imena i adresa direktora i izvršnih direktora;f) plan poslovanja podružnice koji uključuje elemente predviđene prema članu 35. ovog Zakona;g) balans stanja i balans uspjeha za posljednje tri financijske godine, ili za završene financijske godine, ako podnosilac prijave posluje manje od tri financijske godine.Ako se traži odobrenje za proširenje djelatnosti podružnice na neku drugu vrstu ili vrste osiguranja, podnosilac prijave podnijet će dokumente u skladu sa ovim članom, izuzev onih koji su već podneseni, ukoliko oni obuhvaćaju novu vrstu ili vrste osiguranja. Margina solventnosti koju društva moraju imati mora biti sačinjena u skladu sa odredbama člana 53. ovog Zakona i Odlukom o dokumentima koji se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i izračunata na osnovu premija ili matematičkih rezervi i odštetnih zahtjeva po osnovu osiguranja za poslove koje obavlja određena podružnica. Jedna trećina margine solventnosti čini garantni fond koji ne može biti manji od jedne polovine minimalne garancije zahtijevane prema članu 54. ovog Zakona.Sredstva koja pokrivaju marginu solventnosti, osim garancije položene i blokirane kako je predviđeno u stavu 1. točka e) ovog člana, mogu biti također uložena i u zemljama članicama EU.

AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FBIH

Član 5.

Obrazovanje, status i sjedište Agencije za nadzor Ovim Zakonom Ured za nadzor društava za osiguranje u Federaciji BiH prerasta u Agenciju za nadzor osiguranja Federacije BiH.Agencija za nadzor je samostalna i nezavisna neprofitna institucija Federacije koja za svoj rad odgovara Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije).Agencija za nadzor ima svojstvo pravnog lica.Sjedište Agencije za nadzor je u Sarajevu.Agencija za nadzor ima pečat. Pečat Agencije za nadzor sadrži naziv Agencija za nadzor i grb Federacije.

Član 6.

Ciljevi i funkcije Agencije za nadzorAgencija za nadzor ima regulatornu i nadzornu funkciju u cilju zaštite osiguranika i osiguravatelja na dobrobit industrije osiguranja.U izvršavanju svojih funkcija Agencija za nadzor djeluje na način koji je najpogodniji za ispunjenje regulatornih ciljeva Agencije za nadzor. Regulatorni ciljevi su naročito:- nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i drugih propisa;- regulacija rada društava i posrednika u osiguranju;- stvaranje povjerenja na tržištu u poslove osiguranja;- sprečavanje financijskog kriminala, bilo zabranom obavljanja poslova osiguranja koji su u suprotnosti sa ovim Zakonom, ili poslova u onom dijelu u kojem bi društva u Federaciji mogla biti iskorištena u svrhe koje su povezane sa financijskim kriminalom;- edukacija o koristima i rizicima koji su povezani sa različitim vrstama neživotnog i životnog osiguranja i ostalim ulaganjima u Federaciji, kao i pružanje odgovarajućih informacija i savjeta;- savjetovanje i zaštita potrošača u skladu sa prirodom uključenih rizika i stepenom iskustva i stručnošću potrošača.

Član 7.

Upravljanje Agencijom za nadzor

Organizacija, upravljanje i rukovođenje Agencijom za nadzor uređuje se ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima.Upravna tijela Agencije za nadzor su stručni savjet i direktor.Stručni savjet čini predsjednik i četiri člana koje imenuje i razrješava Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra financija (u daljnjem tekstu: ministar financija). Članovi stručnog savjeta imenuju se na rok od pet godina. Mandat članovima može biti obnavljan.Predsjednik i članovi stručnog savjeta moraju biti državljani BiH sa univerzitetskim obrazovanjem, dobrim ugledom i stručnim iskustvom u osiguranju, financijskom sektoru ili u privredi, koji nisu osuđivani za krivična djela koja se odnose na financijski kriminal ili kršenje javnih ili profesionalnih

dužnosti. Za vrijeme njihovog mandata ni jedan član se ne može baviti pružanjem usluga, niti obavljati poslove na osnovu bilo kakvog drugog naloga za društvo ili posredovanje koje radi u Federaciji, ne može biti aktivni član ni jedne političke stranke. Sva lica koja pripadaju rukovodećim tijelima političkih stranaka ili preuzimaju javne aktivnosti u ime političkih stranaka smatrat će se aktivnim članovima političkih stranaka u smislu ovog člana. Predsjednik i članovi stručnog savjeta ne mogu imati u vlasništvu niti posjedovati, niti mogu imati direktno ili putem trećeg lica 5% ili više dionica u bilo kojem društvu, niti raditi za društvo ili imati položaj u upravi, odboru za reviziju ili nadzornom odboru bilo kojeg društva koje podliježe nadzoru Agencije za nadzor.Odluka o imenovanju u stručni savjet objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjednik i članovi stručnog savjeta mogu biti razriješeni i prije isteka mandata samo iz sljedećih razloga:- na vlastiti zahtjev;- ukoliko su bili ili budu osuđeni na zatvorsku kaznu za financijski kriminal ili povredu javne ili profesionalne dužnosti;- ukoliko su trajno nesposobni za obavljanje ovih dužnosti i ukoliko su neopravdano odsutni sa tri ili više sastanaka stručnog savjeta godišnje;- ukoliko ne poštuju tajnost podataka;- ukoliko obavljaju aktivnosti zabranjene stavom 5. ovog člana.

Član 8.

Opća ovlaštenja Agencije za nadzorAgencija za nadzor izdaje odobrenje za rad društvu za obavljanje poslova jedne ili više vrsta osiguranja. Agencija za nadzor može privremeno ili trajno povući-oduzeti izdato odobrenje za sve ili neke vrste osiguranja kojima se bavi to društvo.Da bi se osigurao valjan rad društva u skladu sa regulatornim ciljevima, Agencija za nadzor ima sljedeća ovlaštenja da: - vrši provjere poslovnih knjiga i dokumenata društva, sa ili bez obavještavanja društva; - angažira ovlaštena stručna lica da izvrše pregled knjiga i dokumenata društva;- zahtijeva od društva da u okviru određenog vremenskog roka, koji neće biti kraći od 10 dana niti duži od 90 dana, ispravi bilo koji akt ili postupanje koji su u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona;- naređuje društvu da obustavi provođenje bilo kojih radnji ili postupaka koji su u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona;- u okviru ovog Zakona i u korist osiguranika izdaje naređenja u pogledu ulaganja, održavanja i raspolaganja sredstvima osiguranja;- se obraća sudu radi preuzimanja daljnjih radnji i mjera u vezi sa nekim društvom, u slučajevima kada Agencija za nadzor nema ovlaštenja da provodi svoje funkcije u skladu sa ovim Zakonom;- donosi provedbene propise, druge opće akte (pravilnike, uputstva, naredbe i odluke) i pojedinačne akte (rješenja i zaključke); - organizira ili odobrava obuke;- na bilo koji drugi način daje smjernice potrebne za primjenu ovog Zakona i za ostala pitanja od značaja za tržište osiguranja;- nalaže mjere koje se odnose na vođenje poslova osiguranja društva ukoliko smatra da su one neophodne kako bi se osiguralo da društvo vodi poslove u skladu sa regulatornim ciljevima.Prije izdavanja bilo kakve odluke ili naloga Agencija za nadzor dat će društvu pravo na prethodno izjašnjenje. Odluke ili nalozi Agencije za nadzor bit će date u pisanoj formi. Ukoliko društvo ne postupi po nalogu Agencije za nadzor, Agencija za nadzor donosi rješenje koje je konačno.

Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana društvo ima pravo pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda.Pored ovlaštenja posebno predviđenih ovim Zakonom, Agencija za nadzor ima ovlaštenja da zahtijeva od društva preuzimanje svih mjera koje Agencija za nadzor smatra odgovarajućim za ispunjenje regulatornih ciljeva.

Član 9.

Rad Agencije za nadzorProstorije Agencije za nadzor osigurat će i financirati Federalno ministarstvo financija.Rad Agencije za nadzor i njenih upravnih tijela bit će reguliran statutom koji donosi Stručni savjet, uz suglasnost Vlade Federacije, a koji se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Direktora Agencije za nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog ministra financija.Direktor se imenuje na rok od četiri godine.Direktor vodi poslovanje Agencije za nadzor i organizira njene aktivnosti. Direktor zastupa i predstavlja Agenciju za nadzor, odgovoran je za zakonit rad i poslovanje Agencije za nadzor, te obavlja i druge poslove koji su mu ovim Zakonom, statutom ili drugim aktom stavljeni u nadležnost. Direktor neće biti zakonski odgovoran prema trećim stranama za bilo koje djelo ili propust učinjen u dobroj namjeri u provođenju funkcija Agencije za nadzor. Bez obzira na prethodno, direktor će odgovarati Agenciji za nadzor za štetu nastalu činjenjem ili propuštanjem činjenjenja, u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 29/03).

 

Član 10.

Ovlaštenja stručnog savjetaStručni savjet ima ovlaštenje da:- donosi statut Agencije za nadzor, uz saglasnost Vlade Federacije;- donosi podzakonske akte i provedbene propise u skladu sa ovlaštenjima Agencije za nadzor utvrđenim ovim Zakonom i statutom Agencije za nadzor i objavljuje ih u "Službenim novinama Federacije BiH"; - odobrava godišnji plan i program Agencije za nadzor i izvještaje koje Agencija za nadzor podnosi Vladi Federacije;- odobrava plan prihoda i rashoda Agencije za nadzor i donosi odluku o doprinosima društava i drugim naknadama posrednika u korist Agencije za nadzor;- odlučuje o svim drugim pitanjima reguliranim statutom Agencije za nadzor i ovim Zakonom.

Član 25.

Ombudsmen u osiguranjuOvim Zakonom uvodi se institucija Ombudsmena u osiguranju koja omogućuje da se određeni sporovi mogu riješiti brzo i sa minimumom formalnosti od nezavisnih lica. Obrazovanje, rad i financiranje institucije Ombudsmena bit će propisano Pravilnikom o Ombudsmenima koji donosi Agencija za nadzor.

Institucijom Ombudsmena upravljat će Agencija za nadzor. Agencija za nadzor donijet će daljnja pravila i pravilnike koji će bliže odrediti rad Ombudsmena kako bude potrebno, a naročito u vezi sa postupkom razrješenja sporova, raspodjele troškova, vrste i obima dopuštenih naknada.

A) NEŽIVOTNO OSIGURANJE

 

Član 31.

Društva mogu obavljati sljedeće djelatnosti koje su raspoređene i klasificirane prema vrstama osiguranja kako je dano dalje u tekstu.

i. Klasifikacija rizika prema vrstama osiguranja1. Osiguranje nezgoda (uključujući radničke nezgode i profesionalna oboljenja)Uključuje:1.1. fiksne novčane naknade1.2. naknade koje odgovaraju visini štete1.3. kombinacije gornjih dviju1.4. povrede putnika

2. Zdravstveno osiguranjeUključuje:2.1. fiksne novčane naknade2.2. naknade koje odgovaraju visini štete 2.3. kombinacije gornjih dviju3. Osiguranje cestovnih vozila izuzev vozila na tračnicamaUključuje svu štetu ili gubitak na:3.1. cestovnim motornim vozilima3.2. cestovnim vozilima bez motornog pogona4. Osiguranje tračnih vozilaUključuje svu štetu ili gubitak na tračnim vozilima

5. Osiguranje zračnih letjelicaUključuje svu štetu ili gubitak na zračnim letjelicama

6. Osiguranje plovila (pomorska, jezerska, riječna i kanalska plovila)Uključuje svu štetu ili gubitak na:6.1. riječnim i kanalskim plovilima6.2. jezerskim plovilima6.3. morskim plovilima7. Osiguranje robe u prijevozu (uključujući trgovačku robu, prtljagu i svu ostalu robu)Uključuje svu štetu ili gubitak na: robi u prijevozu, prtljagu ili ostaloj robi, bez obzira na oblik prijevoza.

8. Osiguranje imovine od požara i prirodnih silaUključuje svu štetu ili gubitak imovine, osim imovine uključene u vrste od 3. do 7., uslijed:8.1. požara8.2. eksplozije8.3. oluje8.4. prirodnih sila osim oluje8.5. nuklearne energije8.6. slijeganja tla9. Osiguranje od ostalih šteta na imoviniUključuje svu štetu ili gubitak imovine osim imovine uključene u vrstu od 3. do 7., zbog tuče ili mraza kao i zbog bilo kog događaja kao što je krađa pod uvjetom da uzrok štete ne spada pod vrstu 8.

10. Osiguranje od odgovornosti za motorna vozilaUključuje svu civilnu odgovornost za nesreće koje proizlaze iz upotrebe motornih vozila na kopnu, kao i odgovornost vozara.

11. Osiguranje od civilne odgovornosti za zračne letjeliceUključuje svu civilnu odgovornost koja proizlazi iz upotrebe letjelica, kao i odgovornost vozara.

12. Osiguranje od civilne odgovornost za brodove (morska, jezerska, riječna i kanalska plovila)Uključuje svu civilnu odgovornost koja proizlazi iz upotrebe brodova, plovila ili čamaca na moru, jezerima, rijekama ili kanalima, kao i odgovornost vozara.

13. Osiguranje od opće civilne odgovornostiUključuje svu građansku odgovornost osim onih oblika koji spadaju pod vrste 10., 11. i 12.

14. Osiguranje kreditaOva vrsta, u kojoj osiguravan za plaćanje premije pokriva osiguraniku gubitak, koji bi se mogao pretrpjeti kao rezultat neispunjenja obaveza jednog ili više dužnika prema osiguraniku, uključuje:14.1. opću nesolventnost14.2. izvozne kredite (odnosi se na osiguranje izvoznih kredita koji nisu načinjeni za račun ili uz pomoć države)14.3. kredite koji se isplaćuju u ratama14.4. hipoteke14.5. poljoprivredne kredite

15. Osiguranje jamstvaOva vrsta, u kojoj osiguravan za plaćanje premija garantira u ime osiguranika izvršavanje njegovih ugovornih obaveza, uključuje:15.1. jamstvo (neposredno)15.2. jamstvo (posredno)

16. Osiguranje od različitih financijskih gubitakaUključuje:16.1. rizike gubitka zaposlenja16.2. nedovoljnost prihoda (opća)16.3. loše vrijeme16.4. gubitak naknada

16.5. trajne opće troškove16.6. nepredviđene trgovačke troškove16.7. gubitak tržišne vrijednosti16.8. gubitak rente ili prihoda16.9. posredne trgovinske gubitke osim onih koji su već gore spomenuti16.10. ostale financijske gubitke (netrgovinske)16.11. ostale oblike financijskih gubitaka17. Osiguranje troškova pravne zaštiteUključuje snošenje troškova sudskih postupaka i pružanja drugih usluga koje proizlaze iz ugovora o osiguranju.18. Osiguranje pomoćiPomoć licima koja zapadnu u teškoće tokom putovanja dok su van kuće ili dok su van mjesta stalnog boravka.

ii. Opis ovlaštenja koja se istovremeno dobivaju za više od jedne vrste osiguranjaKada ovlaštenje istovremeno pokriva:a. vrste broj 1. i 2. daje se pod nazivom „osiguranje nezgoda i zdravstveno osiguranje”;b. vrste broj 1. 4., 3. i 7. daje se pod nazivom „osiguranje motornih vozila”;c. vrste broj 1. 4., 4., 6., 7. i 12. daje se pod nazivom „pomorsko i transportno osiguranje”;d. vrste broj 1. 4., 5., 7. i 11. daje se pod nazivom „osiguranje zračnih letjelica”;e. vrste broj 8. i 9. daje se pod nazivom „osiguranje od požara i drugih šteta na imovini”;f. vrste broj 10., 11., 12. i 13. daje se pod nazivom „osiguranje od civilne odgovornosti”;g. vrste broj 14. i 15. daje se pod nazivom „osiguranje kredita i jamstava”;h. sve ostale vrste daje se pod nazivom „opće osiguranje od šteta”.iii. Prateći rizici1. Društvo koje je dobilo dozvolu za jednu vrstu ili grupu vrsta neživotnog osiguranja može pokrivati rizike koji se nalaze u drugoj vrsti osiguranja od gubitka ili štete (prateći rizici) bez neophodnog odobrenja za tu granu koja sadrži te rizike, pod uvjetom da su ti rizici:a) povezani sa glavnim rizikom,b) povezani sa predmetom koji je pokriven od glavnog rizika,c) pokriveni ugovorom koji osigurava glavni rizik.2. Međutim, rizici uključeni u vrstama 14., 15. i 17. ne mogu se smatrati pratećim rizicima drugih vrsta.3. Rizici uključeni u vrsti 17. (Osiguranje troškova pravne zaštite) mogu se smatrati pratećim rizicima vrste 18, ako su ispunjeni uvjeti koji su određeni u stavu 2. ovog člana i kada se glavni rizik odnosi samo na pomoć pruženu licima koja zapadaju u teškoće tokom putovanja dok su van kuće ili dok su van mjesta stalnog boravka.4. Naročito za rad vrsta osiguranja kredita, garancija i osiguranja pravne zaštite uvijek je potrebno posebno odobrenje, osim u onim slučajevima koji se bave osiguranjem pravne zaštite za razliku koja proizlazi ili je u vezi sa upotrebom pomorskih plovila, a to osiguranje može se smatrati pratećim rizikom u vezi sa onim što je predviđeno u prethodnom odjeljku.

B) ŽIVOTNO OSIGURANJEKlasifikacija prema vrstamaI. Sljedeće vrste osiguranja kada su na ugovornoj osnovi:a) životno osiguranje je vrsta osiguranja koja se sastoji posebno od osiguranjadoživljenja određene starosne dobi, osiguranje samo za slučaj smrti, mješovito osiguranje doživljenja određene starosne dobi ili ranije smrti i životno osiguranje sa povratom premija;

b) rente;c) dodatno osiguranje koje pružaju društva za životno osiguranje je posebno osiguranje od tjelesne povrede (uključujući nesposobnost za zapošljavanje), osiguranje za slučaj smrti uslijed nezgode i osiguranje invaliditeta koji proizlazi iz nezgode ili od bolesti, gdje su ove razne vrste osiguranja preuzete dodatno uz životno osiguranje.II. Osiguranje braka i osiguranje rođenja.III. Životno osiguranje (I.a), rente (I.b), brak i rođenje (II.) koji su povezani sa investicijskim fondovimaOdnosi se na poslove u kojima su:a) naknade uključene u polisu osiguranja neposredno povezane sa vrijednošću dionica (jedinica) nekog Zajedničkog fonda u Federaciji ili u RS ili sa vrijednošću sredstava koja su uključena u interni fond koji vodi to društvo, a koji je obično podijeljen na jedinice (dionice) ili,b) naknade sadržane u polisi osiguranja su neposredno povezane sa indeksom vrijednosnih papira ili određenom referentnom vrijednošću osim onih koje su spomenute u a).IV. Zdravstveno osiguranje (nezgoda, bolest)Zaključenje i provođenje ugovora o osiguranju koji daju posebne naknade u slučaju da lice postane hendikepirano kao posljedica pretrpljene povrede kao rezultat nezgode ili nezgode određene vrste ili bolesti ili nemoći s tim da su ti ugovori:

a) iskazani da će trajati u periodu od ne manje od pet godina, ili do uobičajenog vremena penzioniranja dotičnog lica, ili bez vremenskog ograničenja, ib) iskazani tako da ih ne može raskinuti osiguravan, ili su iskazani tako da se mogu raskinuti samo pod određenim okolnostima spomenutim u ugovoru.V. TontineVI. Poslovi povrata kapitalaPoslovi povrata kapitala su poslovi zasnovani na aktuarskim proračunima prema kojima se preuzimaju obaveze određenog trajanja i iznosa za jednokratno ili povremena plaćanja dogovorena unaprijed.

VII. Upravljanje grupnim penzionim fondoma) Upravljanje investicijama, a naročito imovinom koja predstavlja rezerve fondova koji vrše plaćanja za zdravstvene beneficije ili za beneficije za slučaj smrti, nesposobnosti, doživljenja, prekida ili smanjenja radne sposobnosti ljudi koji su zaključili sporazume sa njima, ilib) slučaj opisan u VII.1.(a) kada društvo garantira povrat kapitala ili određenu kamatnu stopu i druge beneficije (osigurani programi grupnih penzija).VIII. Vrsta poslova sličnih socijalnom osiguranju

Uključuje poslove koji se sastoje od naknada u zavisnosti od trajanja ljudskog života a koji su određeni ili predviđeni u zakonodavstvu o socijalnom osiguranju, pod uvjetom da su ti poslovi zasnovani na privatnom ugovoru, da se provode ili se njima upravlja na njihov vlastiti rizik i da nisu u suprotnosti sa zakonskim odredbama.

2. ZAKON O OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA VOZILA I OSTALE ODREDBE O OBAVEZNOM OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI

-Zaštitni fond je pravno lice sa sjedištem u Federaciji, koje je obrazovano s ciljem da pokriva štete koje pretrpe žrtve saobraćajnih nezgoda koje ne mogu biti nadoknađene sistemom obaveznog osiguranja od autoodgovornosti;

-Zaštitni fond RS je pravno lice sa sjedištem u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: RS), koje je obrazovano s ciljem da pokriva štete koje pretrpe žrtve saobraćajnih nezgoda koje ne mogu biti nadoknađene sistemom obaveznog osiguranja od autoodgovornosti; – Biro zelene karte u BiH označava profesionalnu organizaciju u BiH obrazovanu u skladu sa

Preporukom broj 5, koju je 25. januara 1949. godine usvojio Potkomitet UN.

2. ZAŠTITNI FOND

Član 15.

Institucija Zaštitnog fonda Ovim Zakonom obrazuje se u Federaciji pravno lice pod nazivom Zaštitni fond Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu, pod nadzorom i kontrolom Agencije za nadzor. Cilj Zaštitnog fonda je plaćanje odšteta osiguranja od građanske odgovornosti koje proizlaze iz saobraćajnih nezgoda koje se dese nakon početka njegovog rada u slučajevima predviđenim u članu 16. ovog Zakona. Zaštitni fond ima sljedeće organe: 1. skupštinu, 2. upravni odbor i 3. direktora.

Član 16.

Obaveze Zaštitnog fonda Zaštitni fond obavezan je da oštećenim stranama plaća odštetu u slučaju smrti ili fizičke povrede i materijalne štete prouzrokovane u saobraćajnim nezgodama u BiH kada: – lice odgovorno za nezgodu ostane nepoznato, u tom slučaju Zaštitni fond obavezan je dati naknadu

samo kod šteta zbog smrti ili fizičkih povreda. Zaštitni fond obavezan je dati naknadu u svim slučajevima gdje se nezgoda desila na teritoriji Federacije;

– je nezgodu prouzrokovalo vozilo u pogledu kojeg nije ispunjena obaveza iz člana 3. ovog Zakona, a vozilo posjeduje lice sa prebivalištem u Federaciji;

– je protiv društva registriranog u Federaciji pokrenut postupak posebne likvidacije zbog stečaja ili zbog oduzimanja odobrenja za rad zbog neispunjavanja financijskih obaveza prema Zakonu o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ili prema ovom Zakonu. Naknada ne može prelaziti minimalne limite osiguranih suma za svaku nezgodu, kako je predviđeno u točki a) stav 2. član 9. ovog Zakona.

Ako postoji više oštećenih strana primjenjuju se stav 3. člana 9. ovog Zakona. U slučajevima predviđenim u stavu 1. ovog člana oštećena strana može potraživati naknadu od Zaštitnog fonda, ali ne i od pojedinačnih članova Zaštitnog fonda. Po isplati odštete Zaštitni fond preuzima sva prava oštećenog koja proizlaze iz nezgode, prema licu koje je odgovorno za štetu ili njenom osiguravatelju, kao i prema sredstvima društva koje je u postupku posebne likvidacije. Zaštitni fond ima privilegij

korisnika naknade predviđene u članu 70. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju. Zaštitni fond neće biti odgovoran za refundiranje bilo kojem socijalnom ili privatnom osiguravatelju za o koje iznose koje je taj osiguravan obavezan platiti oštećenoj strani.

će prava oštećene strane prema socijalnom ili privatnom osiguravatelju do iznosa koji je Zaštitni fond platio oštećenoj strani. Član 17.

Članovi Zaštitnog fonda i skupština članova Društvo koje u Federaciji obavlja osiguranje od autoodgovornosti, bez obzira na to da li ima registrirano sjedište u Federaciji ili u RS ili izvan BiH obavezno je član Zaštitnog fonda. Da bi Zaštitni fond ispunjavao svoje obaveze njegovi članovi obavezni su plaćati doprinose koji su zasnovani na postotku godišnjih premija vrste 10 osiguranja, osim odgovornosti vozara. Godišnja premija je premijski prihod koji dobivaju od osiguranja od odgovornosti vozila iz Federacije. Postotak se određuje odlukom Agencije za nadzor. Ako financijske obaveze Zaštitnog fonda tako zahtijevaju Agencija za nadzor može odlukom izmijeniti postotak iz stava 2. ovog člana. Postotak premija koji određuje Agencija za nadzor ne može prelaziti 5% neto premija. Da bi Zaštitni fond bio u mogućnosti da ispunjava tu obavezu, prve financijske godine po objavljivanju ovog Zakona Agencija za nadzor odredit će doprinos za svakog člana Zaštitnog fonda na osnovu neto premija prihodovanih u prethodnoj financijskoj godini. Za društvo koje prvi put obavlja vrstu 10 osiguranja, osim odgovornosti vozara, Agencija za nadzor će kao prvi doprinos u Zaštitni fond odrediti paušalni iznos koji će biti jednak prosječnom nivou sličnih doprinosa ostalih članova. Odluke Agencije za nadzor o plaćanju prvog doprinosa kao i plaćanju narednih godišnjih doprinosa objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Najviši organ Zaštitnog fonda je skupština koju čine njegovi članovi. Skupština ima pravo da odlučuje o svim pitanjima iz svoje nadležnosti. Odluke donosi dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Zaštitnog fonda. Skupština je nadležna: a) odlučivati o imenovanju i razrješenju članova upravnog odbora; b) donositi financijski plan, usvajati financijski i računovodstveni izvještaj iz svoje nadležnosti; c) donositi opće akte Zaštitnog fonda na osnovu odredaba ovog Zakona, uključujući poslove i

organizaciju Zaštitnog fonda kao i sve neophodne postupke za efikasnu obradu šteta, uz suglasnost Agencije za nadzor;

d) ugovarati osiguranja kojim će se pokrivati nesolventnost njenih članova u pogledu izvršavanja njihovih obaveza prema Zaštitnom fondu.

Odlukom Agencije za nadzor, koja se donosi u decembru svake godine i koja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", broj glasova koji će svaki od članova tokom naredne godine imati u skupštini Zaštitnog fonda određuje se u razmjeri sa doprinosom svakog člana u Zaštitnom fondu. Upravni odbor obavezan je da do kraja novembra svake godine podnese Agenciji za nadzor izvještaj sa visinom uplaćenih doprinosa u skladu sa članom 18. ovog Zakona. Do izdavanja odluke Agencije za nadzor iz stava 8. ovog člana svaki član ima pravo glasa na skupštini sa po jednim glasom za svakih 4.000.000,00 KM ostvarene premije za osiguranje od autoodgovornosti iz prethodne godine. Članovi koji imaju premiju manju od 4.000.000,00 KM imaju pravo na samo jedan glas, bez obzira na stvarni iznos te premije.

Član 5.

Društva kao članovi Udruženja društava za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Udruženje društava u BiH), koja se bave obaveznim osiguranjem od autoodgovornosti, uz prethodno

pribavljenu suglasnost Agencije za osiguranje u BiH, donose zajedničke uvjete i premijski sistem sa jedinstvenim osnovicama dijela premije za naknadu štete.

3. ZAKON O OSIGURANJU IMOVINE I OSOB A

1. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja Članak 69. Vlasnici odnosno korisnici vozila koja služe za prijevoz putnika u javnom prometu dužni su zaključiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog slučaja. Ugovor iz stava 1.ovog članka dužni su zaključiti vlasnici odnosno korisnici:

1) autobusa kojim se obavlja javni prijevoz u gradskom, međugradskom i međunarodnom linijskom i izvanlinijskom prometu, 2) taksi-automobila i rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s vozačem, 3) autobusa koji prevoze radnike na posao i s posla, 4) tračnih vozila za prijevoz putnika, 5) autobusa kojima turistička poduzeća prevoze turiste, 6) svih ostalih prijevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se prevoze putnici uz naplatu prijevoza u obliku djelatnosti.

Članak 70. Putnicima se smatraju osobe koje se radi putovanja nalaze u jednom od prijevoznih sredstava određenih za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira da li su već kupile putnu kartu, a također i osobe koje se nalaze u krugu kolodvora, pristaništa, luke, zrakoplovne luke ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije ukrcavanja odnosno nakon iskrcavanja, koje su imale namjeru putovati određenim prijevoznim sredstvom ili su njime putovale, osim osoba koje su zaposlene na prijevoznom sredstvu. Putnicima iz stava 1. ovog članka smatraju se i osobe koje imaju pravo na besplatnu vožnju. Članak 71. Najniže visine osiguranih svota, na koje mora biti ugovoreno osiguranje po jednom putniku u slučaju smrti ili trajnog invaliditeta utvrđuje na prijedlog Ureda za nadzor Vlada Federacije. Članak 72. Putnik kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno prema uvjetima osiguranja određeni korisnik u slučaju smrti putnika, ima pravo zahtijevati da društvo za osiguranje kod kojeg je zaključeno osiguranje neposredno njemu izvrši svoju obvezu iz ugovora o osiguranju. Ako je za nastalu štetu odgovoran prijevoznik koji je sklopio ugovor o osiguranju, u naknadu štete što je duguje prijevoznik, neće se uračunati iznos koji je društvo za osiguranje isplatilo po osnovi obveznog osiguranja putnika u javnom prometu. Ako vlasnik odnosno korisnik vozila nije sklopio ugovor o osiguranju putnika prema odredbama ovog zakona, a dogodio se nesretni slučaj, putnik odnosno osoba koja bi bila korisnik osiguranja, da je ugovor o osiguranju bio sklopljen, može isplatu osigurane svote zahtijevati od bilo kojeg društva za osiguranje koje na teritoriju Federacije obavlja ovu vrstu osiguranja. Društvo za osiguranje kojem se obratila osoba iz stavka 3. ovog članka postupit će kao da je ugovor o osiguranju bio sklopljen uz osiguranu svotu iz članka 71. ovog zakona. Društvo za osiguranje iz stavka 3. ovog članka koje je izvršilo isplatu osigurane svote ima prema vlasniku vozila, odnosno osobi odgovornoj za štetu pravo na regres za isplaćeni iznos, kamatu i troškove. Ako društvo za osiguranje ne može ni u sudskom postupku ni u slučaju prestanka društva ostvariti pravo na regres iz stavka 5. ovog članka, ono ima pravo zahtjev za isplatu nenadoknađenih iznosa istaknuti prema ostalim društvima za

osiguranje koja provode ovu vrstu osiguranja i to razmjerno premiji ostvarenoj u obveznom osiguranju putnika u javnom prometu u odnosu na ukupnu premiju na teritoriju Federacije u toj vrsti osiguranja. U slučaju prestanka društva za osiguranje, osoba iz stavka 1. ovoga članka može zahtijevati naknadu od društva za osiguranje iz stavka 3. ovog članka.

3. Osiguranje vlasnika odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama Članak 93. Vlasnik, odnosno korisnik zrakoplova dužan je osigurati se od odgovornosti za štete koje zrakoplov može nanijeti trećim osobama. Za inozemni zrakoplov koji ulazi u zračni prostor Federacije mora postojati osiguranje od odgovornosti za štete iz stavka 1. ovog članka, ako nije pruženo drugo osiguranje za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Članak 94. Vlada Federacije na prijedlog Ureda za nadzor utvrđuje najniže iznose na koje pojedine vrste zrakoplova moraju biti osigurane. Obveza društva za osiguranje na naknadu štete po osnovi članka 93. ovog zakona ograničena je iznosom iz stavka 1. ovog članka, ako ugovorom o osiguranju nije predviđen veći iznos.

4. Osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama Vlasnik, odnosno korisnik brodice na motorni pogon registrirane za šport i razonodu, upisanoj u očevidnik brodica dužan je osigurati se od odgovornosti za štete koju brodica na motorni pogon može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, oštećenja zdravlja ili smrti. Za brodicu na motorni pogon upisanu u strani upisnik brodica koja ulazi u obalno more Federacije ili unutrašnje plovne putove mora postojati osiguranje od odgovornosti za štete iz stavka 1. ovoga članka, ako nije pruženo drugo odgovarajuće osiguranje za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Od dužnosti sklapanja ugovora o osiguranju od odgovornosti kod registracije, odnosno produženja registracije brodice na motorni pogon, oslobođeni su vlasnici brodica upisanih u očevidnik brodica na motorni pogon čija snaga motora ne prelazi 15 kW. Obveza društva za osiguranje za naknadu šteta po osnovi ovoga članka ograničena je iznosom koji utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog Ureda za nadzor, ako ugovorom o osiguranju nije predviđen veći iznos. Odredbe ovog zakona koje se odnose na osiguranje vlasnika, odnosno korisnika od odgovornosti za štete trećim osobama, ako je štetu prouzročilo nepoznato, neosigurano ili strano motorno vozilo odgovarajuće se primjenjuju i na odgovornost za naknadu štete prouzročene uporabom nepoznate, neosigurane ili strane brodice na motorni pogon

4. Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju

Član 3.

Registrovanje

Posrednici u osiguranju moraju biti registrovani u posebnom registru, koji vodi Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor), na način kako je određeno u čl. 7. i 9. ovog zakona. Posrednici u osiguranju ne mogu obavljati poslove osiguranja ako nisu registrovani u skladu sa ovim zakonom.

Registrovanje posrednika u osiguranju kod Agencije za nadzor važi u cijeloj Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). Posrednik u osiguranju registrovan u Federaciji može pružati usluge u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: RS) isključivo preko organizacione jedinice u RS, u skladu sa ovim zakonom.

II - ZASTUPNIK U OSIGURANJU

Član 6.

Opšte odredbe

Zastupnik u osiguranju je pravno ili fizičko lice koje obavlja profesionalnu djelatnost, prema jednom ili više ugovora ili ovlaštenja kojima je dobio uputstvo ili pravo da djeluje u ime i za račun, ili samo za račun, jednog ili više društava. Zastupnik u osiguranju ima isključivi profesionalni cilj da pokreće, predlaže i izvršava pripremne radove do zaključenja ili da zaključuje ugovore o osiguranju.

Zastupnik u osiguranju može pomagati u primjeni ili izvršenju ugovora, a posebno u slučaju odštetnog zahtjeva. Zastupnik u osiguranju može pružati i savjetodavne usluge, u skladu sa posebnim odredbama pojedinačnih ugovora sa osiguranikom, tokom perioda pokrića osiguranjem. Zastupnik u osiguranju samostalno obavlja djelatnost.

Ugovor između društva i zastupnika u osiguranju mora biti zaključen u pisanoj formi, a primjerak ugovora o zastupništvu društvo mora dostaviti Agenciji za nadzor.

Društvo ima obavezu da odmah u pisanoj formi obavijesti Agenciju za nadzor o raskidu ugovora o zastupništvu, bez obzira na razlog raskida.

Društvo, obavještenje o raskidu ili isteku ugovora o zastupništvu, objavljuje u dva uzastopna izdanja dnevnih novina većeg tiraža, koja se izdaju na području u kojem posluje zastupnik u osiguranju.

Član 7.

Registrovanje

Društvo za zastupanje u osiguranju osniva se kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje pravni položaj privrednog društva, ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena.

Da bi zastupnik u osiguranju mogao da obavlja svoju djelatnost u Federaciji obavezan je da se registruje u posebnom registru zastupnika u osiguranju, koji vodi Agencija za nadzor. Registar sadrži dva podregistra i to: podregistar sa imenima zastupnika u osiguranju koji su registrovani u Federaciji i podregistar sa imenima zastupnika u osiguranju koji su registrovani u RS i koji pružaju usluge osiguranja u Federaciji preko organizacione jedinice u Federaciji. Društvo za zastupanje u osiguranju, mora biti registrovano u posebnom registru društava za zastupanje u osiguranju, koji vodi Agencija za nadzor. Registar je podijeljen na podregistre po istom principu koji je predviđen za zastupnike u osiguranju. Društvo za zastupanje u osiguranju mora postaviti ovlaštenog zastupnika, koji je registriran kao zastupnik u osiguranju.

Zastupnici u osiguranju plaćaju godišnju naknadu i taksu za registrovanje, u skladu sa propisima koje donosi Agencija za nadzor.

Za upis u registar zastupnika u osiguranju, uz zahtjev za registrovanje kod Agencije za nadzor, podnosilac zahtjeva mora priložiti slijedeće:

1) uvjerenje o položenom stručnom ispitu za poslove posredovanja. Pravila polaganja stručnog ispita propisuje Agencija za nadzor u skladu sa stavom 1. alineja 1. člana 11. ovog zakona;

2) dokaz da ima najmanje srednju stručnu spremu i da ima najmanje jednogodišnje iskustvo iz područja poslova osiguranja;

3) potvrdu kojom dokazuje da podnosilac zahtjeva nije pod sudskim nadzorom ili staranjem;

4) dokumente koji potvrđuju da podnosilac zahtjeva posjeduje određeno stručno znanje i profesionalnu sposobnost. Ti dokumenti će dokazivati da je podnosilac zahtjeva obavljao djelatnost zastupnika u osiguranju ili brokera u osiguranju u BiH ili nekoj zemlji članici Evropske unije ako je:

- četiri uzastopne godine samostalno obavljao djelatnost ili kao rukovodilac društva, ili kada podnosilac zahtjeva može dokazati da je najmanje tri godine radio sa jednim ili više zastupnika ili posrednika u osiguranju ili sa jednim ili više društava, ili

- dvije uzastopne godine samostalno obavljao djelatnost ili kad podnosilac zahtjeva dokaže da je obavljao funkcije u službi jednog ili više posrednika ili zastupnika u osiguranju ili u jednom ili više društava, ili

- jednu godinu samostalno obavljao djelatnost ili u svojstvu rukovodioca društva ili kada podnosilac zahtjeva dokaže da je za predmetnu djelatnost stekao prethodno obrazovanje, što se dokazuje potvrdom koja je službeno priznata od strane države ili za koju nadležno tijelo smatra da u potpunosti zadovoljava njegove zahtjeve.

Za podnosioca zahtjeva smatra se da je vodio djelatnost u svojstvu rukovodioca, u smislu ovog člana, kada je obavljao odgovarajuću djelatnost:

- kao rukovodilac nekog društva ili rukovodilac podružnice nekog društva, ili

- kao zamjenik rukovodioca nekog društva ili kao njegov ovlašteni zastupnik, ako je taj položaj uključivao odgovornost jednaku odgovornosti rukovodioca kojeg predstavlja.

Za podnosioca zahtjeva smatra se da je obavljao djelatnost u svojstvu rukovodioca, u smislu ovog člana, kada su njegove dužnosti u tom društvu uključivale rukovođenje zastupnicima u osiguranju ili vršenje nadzora nad njihovim radom. Poslovi moraju uključivati odgovornost u pogledu pribavljanja, zaključivanja, obrade i izvršavanja ugovora o osiguranju. Obavljanje djelatnosti koja je u pitanju ne smije biti prekinuto više od 10 godina prije datuma kada se podnosi zahtjev za registrovanje.

Dokumenti iz tač. 3. i 4. stava 4. ovog člana neće biti prihvaćeni ako su stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja društvu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju, moraju se priložiti slijedeći dokumenti:

1) osnivački akt;

2) statut koji mora sadržavati elemente propisane u skladu sa odredbama zakona koji uređuju pravni položaj privrednog društva, ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena;

3) dokaz banke o uplati temeljnog kapitala;

4) spisak dioničara;

5) poslovni plan društva;

6) dokaz o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti društva.

Registrovanje se vrši na period od dvije godine. Zastupnik u osiguranju će ponovo podnijeti sve dokumente navedene u ovom članu u roku od 30 dana prije dana isteka roka od dvije godine za koji se posjeduje registracija. Za registrovanje će se smatrati da ostaje na snazi osim ako:

a) zastupnik u osiguranju propusti da podnese dokumente ponovo, u skladu sa ovim stavom; ili

b) podneseni dokumenti pokažu da podnosilac zahtjeva više nije lice podobno da djeluje kao zastupnik u osiguranju.

Agencija za nadzor će u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva i dokumenata, donijeti rješenje kojim odlučuje o zahtjevu ili tražiti ispravku ili dopunu zahtjeva.

III – BROKER U OSIGURANJU

Plan 8.

Opće adrede

Brokersko društvo u osiguranju osniva se kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje pravni položaj privrednog društva, ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena.

Broker u osiguranju je pravno ili fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnosti, čiji je isključivi profesionalni cilj da u ime osiguranika, u pogledu osiguranja ili reosiguranja rizika, dovede u vezu lica koja traže osiguranje ili reosiguranje i društva za osiguranje ili reosiguranje, da obavlja pripremne radove za zaključenje ugovora o osiguranju ili reosiguranju, i ukoliko je ugovoreno, pomaže pri obradi i izvršenju tih ugovora, a naročito u slučaju odštetnog zahtijeva. Broker u osiguranju prima proviziju od društva i djeluje uz potpunu slobodu u pogledu izbora društva.

Član 9.

Registriranje

Broker u osiguranju za obavljanje svoje djelatnosti mora biti registriran u posebnom registru za brokere u osiguranju, koji vodi Agencija za nadzor. Registar sadrži dva podregistra i to: podregistar sa imenima brokera u osiguranju koji su registrirani u Federaciji i podregistar sa imenima brokera u osiguranju koji su registrirani u RS i koji pružaju usluge osiguranja u Federaciji preko organizacione jedinice u Federaciji. Brokerska društva u osiguranju, moraju biti registriran u posebnom registru brokerskih društava u osiguranju, koji vodi Agencija za nadzor i koji je podijeljen na podregistre, po istom principu koji je predviđen za pojedinačne brokere u osiguranju. Brokerska društva u osiguranju moraju postaviti ovlaštenog zastupnika koji je registriran broker u osiguranju.

Fizičko lice koje se želi registriran kod Agencije za nadzor, kao broker u osiguranju, uz zahtjev mora priložiti dokumente navedene u članu 7. ovog zakona.

Da bi se registriralo, brokersko društvo u osiguranju Agenciji za nadzor uz zahtjev podnosi slijedeće dokumente:

1) statut koji mora sadržavati elemente propisane u skladu sa odredbama zakona koji uređuju pravni položaj privrednog društva, ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drugačije uređena;

2) dokaz da podnosilac zahtjeva ima deponiran sredstva u iznosu 200.000,00 KM u cilju obavljanja djelatnosti;

3) zahtjevi pod toč. 1) i 2) ovog stava ne odnose se na fizička lica;

4) dokumente koji dokazuju da je podnosilac zahtjeva osiguran od profesionalne odgovornosti u slučaju greške ili propusta sa minimalnim pokrićem u iznosu 400.000,00 KM. Navedeni ugovor o osiguranju mora pokrivati period jednak registraciji društva za posredovanje u osiguranju uvećan za jedan mjesec;

5) dokument kojim dokazuje da je direktor brokerskog društva u osiguranju registriran kao broker u osiguranju, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Brokeri u osiguranju plaćaju godišnju naknadu i taksu za Registriranje, kako se odredi propisima koje donese Agencija za nadzor.

Registriranje se vrši na period od dvije godine. Broker osiguranja će ponovo podnijeti sve dokumente navedene u ovom članu u roku od 30 dana prije dana isteka roka od dvije godine za koji se posjeduje registracija.

Za Registriranje će se smatrati da ostaje na snazi osim ako:

a) broker u osiguranju propusti da ponovo podnese dokumente, predviđene ovim članom i

b) podneseni dokumenti pokažu da podnosilac zahtjeva više nije lice podobno da djeluje kao broker u osiguranju.

Pored zahtjeva iz ovog člana broker u osiguranju ako je fizičko lice, mora imati blokiranu imovinu u iznosu od 200.000,00 KM radi dobrog izvršavanja njegovih djelatnosti. Podnosilac zahtjeva mora dodatno podnijeti dokumente koji potvrđuju da ima važeće osiguranje od profesionalne odgovornosti u slučaju greške ili propusta.

Ugovarači osiguranja imaju privilegiju nad blokiranom imovinom, koja ima prednost ispred bilo koje druge opće ili posebne privilegije. Načini na koje se ta imovina blokira, kao i sve neophodne pojedinosti za rad osiguranja od profesionalne odgovornosti brokera u osiguranju se uređuju Pravilnikom o reguliranju blokiranja imovine i osiguranja odgovornosti brokera u osiguranju koji donosi Agencija za nadzor.

Sve iznose koje društvo plati brokeru u osiguranju za račun osiguranika, broker u osiguranju će držati na posebnom računu. Taj račun se neće koristiti za isplatu bilo kojih drugih povjerilaca brokera u osiguranju. U slučaju nesolventnosti brokera u osiguranju, iznosi koji se drže na posebnom

računu će se prvenstveno iskoristiti za isplatu svih neizmirenih iznosa koje broker u osiguranju duguje svojim klijentima za neplaćene odštete osiguranja.

Agencija za nadzor će u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva i dokumenata donijeti rješenje kojim odlučuje o zahtjevu ili tražiti ispravku ili dopunu zahtjeva.

Član 10.

Opće obaveze

Broker u osiguranju je obavezan slijedeće:

1) voditi i na zahtjev Agencije za nadzor dostaviti knjige, računovodstvenu dokumentaciju i ostale potrebne dokumente koji dokazuju i objašnjavaju sve transakcije izvršene u toku djelatnosti, uključujući i sve pojedinosti koje se odnose na zaključene police osiguranja i sve dogovore sa osiguranicima;

2) ispuniti sve zahtjeve Agencije za nadzor u pogledu izvještavanja i vođenja posla. U prvom tromjesečju svake godine, počeh od 1. januara one godine koja dolazi neposredno nakon registriranje, broker u osiguranju će, bilo da je fizičko ili pravno lice, podnositi Agenciji za nadzor podatke i detaljne izvještaje o rasporedu svojih djelatnosti, tokom prethodne godine u odnosu na pojedina društva;

3) broker u osiguranju je pravno i ekonomski nezavisan u pogledu društva. Na zahtjev, broker u osiguranju mora licima koja traže usluge osiguranja ili reosiguranja dati obavještenje o svakoj pravnoj ili financijskoj zavisnosti od nekog društva za osiguranje ili reosiguranje, uključujući svako posjedovanje udjela ili dionica u tim društvima, a koji bi mogao uticati na njegovu slobodu odabira društva za osiguranje ili reosiguranje za plasiranje rizika.

IV - NADZOR NAD POSREDNICIMA U OSIGURANJU

Član 11.

Agencija za nadzor propisuje:

- uslove za dobivanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova posredovanja u osiguranju u skladu sa ovim zakonom;

- pravila o vođenju registra, podacima koji se upisuju u te registre i način javnog pristupa tim registrima.

Član 12.

Nadzor nad poslovanjem posrednika u osiguranju obavlja Agencija za nadzor.

Član 13.

U cilju osiguravanja podataka za obavljanje nadzora nad poslovanjem, posrednici u osiguranju obavezni su Agenciji za nadzor dostavljati podatke u obimu, na način i u rokovima kako Agencija za nadzor provedbenim propisima odredi.

Agencija za nadzor može obaviti nadzor uvidom u podatke iz stava 1. ovog člana i u poslovnim prostorijama posrednika u osiguranju.

Član 14.

Agencija za nadzor može ukinuti rješenje o odobrenju za rad:

- fizičkom ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju ako prestane ispunjavati jedan od uslova iz člana 7. ovog zakona;

- fizičkom ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova brokera u osiguranju ako prestane ispunjavati jedan od uslova iz člana 9. ovog zakona;

- ako je poslovanjem posrednika u osiguranju ugrožen interes osiguranika ili je utvrđeno nepoštivanje zakona ili drugih propisa.

Član 15.

Rješenje Agencije za nadzor iz čl. 7., 9. i 14. ovog zakona je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda.

V – KRIVIČNE ODREDBE

Član 16.

Krivične odredbe

Kaznom zatvora od 90 dana do dvije godine i novčanom kaznom do iznosa od 10.000,00 KM kaznit će se:

- posrednik u osiguranju koji obavlja poslove posredovanja u osiguranju bez rješenja o odobrenju za rad iz čl. 7. i 9. ovog zakona;

- zastupnik u osiguranju koji zaključi ugovor o osiguranju u ime i za račun društva sa kojim je istekao ugovor o zastupništvu iz člana 6. ovog zakona. U ovom slučaju društvo se ne može pozvati na raskid ugovora o zastupništvu protiv osiguranika;

- odgovorno lice društva koje svjesno angažuje kao zastupnika u osiguranju lice koje kod Agencije za nadzor nije registrovano kao zastupnik u osiguranju, i/ili koje Agenciji za nadzor nije podnijelo ugovor o zastupništvu iz člana 6. ovog zakona.

VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 17.

Agencija za nadzor će donijeti provedbene akte u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 18.

Svi postojeći posrednici u privatnom osiguranju dužni su da se registruju kod Agencije za nadzor i usklade svoje poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

član 19.

Ovaj zakon stupa na snagu osmi dan od dana objavljivanja u «Službenim novinama Federacije BiH.

5. ZAKONO AGENCIJI ZA OSIGURANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Clanak 1.Opće odredbeOvim se zakonom regulira područje osiguranja u Bosni i Hercegovini na način da se osiguraneophodna koordinacija zakona o osiguranju u oba entiteta, u entitetima i Bosni iHercegovini; poslovi osiguranja koji se obavljaju u Bosni i Hercegovini; osnivanje, sjedište,sastav, status, djelatnost, rukovođenje, ovlasti, obveze i financiranje Agencije za osiguranje uBosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Agencija).

Članak 2.Cilj ZakonaSvrha je ovoga zakona da Agencija, slijedeći Opće ciljeve i načela, osigura:a) jedinstvenu primjenu zakona o osiguranju između entiteta, kao i postojanje neometane idjelotvorne suradnje između agencija za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovinei Republici Srpskoj, te da osigura da se entitetski zakoni primjenjuju i tumače na pravičnoj ijedinstvenoj osnovi;b) da zakonodavstvo o osiguranju koje je na snazi u entitetima u potpunosti bude usuglašenou namjeri da osigura jednak i ravnopravan odnos prema svim društvima za osiguranje u obaentiteta i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) i da osigurajednaku pravnu zaštitu kako za ugovarače osiguranja, tako i za treću stranu - podnositeljeodštetnih zahtjeva na teritoriju Bosne i Hercegovine;c) Agencija ima obvezu osigurati da zakonodavstvo o osiguranju u Bosni i Hercegovini budei ostane usuglašeno sa zakonodavstvom Europske unije, koje se primjenjuje na područjeosiguranja;d) Agencija koordinirano predstavlja i zastupa Bosnu i Hercegovinu u organizacijama koje sebave osiguranjem na međunarodnoj razini, te obavlja kontinuiranu suradnju s njima;e) Agencija, uz kontinuiranu suradnju s agencijama za nadzor osiguranja entiteta i BrčkoDistrikta, rješava sporove između agencija za nadzor osiguranja u pogledu jedinstvenog

tumačenja i primjene zakonodavstva o osiguranju na razini entiteta i Brčko Distrikta i izdajepismene odluke i mišljenja kojima se osigurava jedinstvena primjena zakonodavstva oosiguranju;f) Agencija osigurava i vodi sve relevantne podatke o sveukupnom tržištu osiguranja u Bosnii Hercegovini.

Članak 3.

Osnivanje, status, sjedište i sastav AgencijeOvim se zakonom osniva Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, koja je samostalnaorganizacija, i za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.Sjedište Agencije bit ce u Sarajevu.Organ upravljanja Agencijom je Upravni odbor Agencije koji se sastoji od sedam članova.Sastav i izbor članova Upravnog odbora Agencije propisan je ovim zakonom.Predsjednik Upravnog odbora Agencije je stručnjak iz područja financija, sa specijalizacijomi iskustvom iz područja osiguranja i imenuje ga Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenuje predsjednika Upravnog odbora Agencije i jošdva člana Upravnog odbora Agencije od kojih je jedan predstavnik Ministarstva financija itrezora, a jedan predstavnik iz područja osiguranja, na način da članovi imenovani od Vijećaministara Bosne i Hercegovine trebaju predstavljati konstitutivne narode u Bosni iHercegovini.Entitetska ministarstva financija predlažu po jednog člana Upravnog odbora Agencije izministarstava financija entiteta i po jednog člana iz područja osiguranja.Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donosi odluke o imenovanju članova Upravnog odboraAgencije iz oba entiteta.članovi Upravnog odbora Agencije imenuju se na razdoblje od tri godine s tim da prvaimenovanja mogu biti i na razdoblje od jedne do tri godine, tako da se imenovanje po dvačlana Upravnog odbora Agencije iz entiteta može obnavljati svake godine.Imenovanje članova Upravnog odbora Agencije mogu biti obnavljana više puta, a sukladnovažećim propisima.Odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Agencije objavljuju se u "Službenomglasniku BiH" i službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta.Upravni odbor Agencije bira direktora Agencije, sukladno Zakonu o državnoj službi uinstitucijama Bosne i Hercegovine, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donosi odluku oimenovanju.

Članak 4.Rad AgencijeUpravni odbor Agencije ce, u roku od tri mjeseca od osnivanja, donijeti akte kojima ce seregulirati obavljanje općih i administrativnih dužnosti, ovlasti za donošenje odluka iravnopravni status uposlenih u Agenciji.U roku od tri mjeseca od imenovanja članova Upravnog odbora Agencije, Agencija dostavljaprijedloge akata Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.Nakon usvajanja akata od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, oni ce biti objavljeni u"Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta.

Članak 5.Financiranje Agencije

Agencija se financira iz Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obvezaBosne i Hercegovine i participacije vlada entiteta, a na temelju prethodno zaključenogMemoranduma o financiranju rada Agencije između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ivlada entiteta.Prijedlog godišnjega Proračuna za rad Agencije sadrži detaljne podatke i iznose neophodneda se osigura neometan i kontinuiran rad Agencije.Za uplatu izvornih prihoda Agencije odredit ce se posebna šifra uplate u Pravilniku onaknadama i imat ce tretman posebnih sredstava namijenjenih isključivo za rad Agencije.

Članak 6.Zakonodavna uloga AgencijeUpravni odbor Agencije odgovoran je za predlaganje zakona i drugih akata na razini entiteta,kao i izmjena i dopuna postojećih zakona iz ovoga područja, davanje suglasnosti na nacrte,odnosno prijedloge zakona i drugih akata koje predloži jedan ili oba entiteta i to:a) podnošenje nacrta, odnosno prijedloga zakona entitetskim ministarstvima za primjenuzakonodavstva Europske unije ili smjernica za usklađivanje entitetskih zakonodavstava;b) podnošenje entitetskim ministarstvima financija prijedloga za izmjenu i dopunu postojećegentitetskog zakonodavstva u području osiguranja, uključujući prijedloge za druge vrsteosiguranja;c) davanje suglasnosti za izmjene i dopune entitetskog zakonodavstva o osiguranju, a koje supredložene od jednog ili oba entiteta.Kad Upravni odbor Agencije podnese nacrt, odnosno prijedlog zakona entitetskimministarstvima u svezi s primjenom propisa Vijeća Europske unije, koji imaju izravan učinakunutar Europske unije, entitetske skupštine usvojit ce i primijeniti takvo zakonodavstvo bezamandmana.

Članak 7.Rješavanje sporova između agencija za nadzor osiguranjaAko postoji spor ili potreba za usmjeravanjem ili tumačenjem propisa između agencija zanadzor osiguranja entiteta i Brčko Distrikta u svezi s usklađivanjem nadzornih vlasti obaentiteta i Brčko Distrikta, u pogledu nadzora poslova osiguranja između dva entiteta i BrčkoDistrikta, ili entiteta i Brčko Distrikta i trećih zemalja, ili kad je u pitanju nadzor s namjeromodržavanja slobodnog kretanja usluga osiguranja unutar Bosne i Hercegovine, svaka odentitetskih i Brčko Distrikta agencija za nadzor osiguranja može podnijeti zahtjev ili upitUpravnom odboru Agencije, iznoseći narav spora ili problema.U slučaju spora, Upravni odbor Agencije djeluje u punom sazivu kao posredničko Vijeće, ilice imenovati jednog ili više svojih članova ili angažirati treću stranu, da pokušaju riješiti spormirnim putem između agencija.Treća ce strana biti izabrana na temelju svoje stručnosti i kvalificiranosti za konkretan spor ine mora biti državljanin Bosne i Hercegovine.U slučaju zahtjeva za usmjeravanjem ili tumačenjem predmeta entitetskog ili Brčko Distriktaili državnog zakona ili prakse u pogledu davanja ovlasti ili nadzora u osiguranju, Upravniodbor Agencije raspravlja o sporu u punom sazivu, na koji se pozivaju predstavnici agencijaza nadzor osiguranja entiteta odnosno Brčko Distrikta, drugi svjedoci i stručnjaci, da dajuusmene ili pismene podneske.Nakon održavanja saslušanja, Upravni odbor Agencije sačinjava nalaz. Nalaz predstavljaobvezujuću odluku u svezi s praksom koja se treba slijediti ili jedinstvenim tumačenjemodredaba zakonodavstva o osiguranju od jedne ili obje agencije za nadzor u entitetima,

odnosno Brčko Distriktu.Upravni odbor Agencije ovlašten je vršiti vlastite istrage, bilo na svoju inicijativu ili nazahtjev entitetskih sudova, odnosno Brčko Distrikta, ugovarača osiguranja, društava zaosiguranje ili posrednika, kao i aktivnosti nadzornih vlasti, kako bi osigurao da one surađujusukladno njihovim obvezama po ovom zakonu i entitetskim zakonima o osiguranju, odnosnozakonima Brčko Distrikta, ili na drugi način da osigura jedinstvenu primjenu zakonodavstvao osiguranju u svakom entitetu i Brčko Distriktu.Sve procedure za rješavanje sporova ili pitanja rješavaju se sukladno objavljenim aktimaAgencije iz članka 4. ovoga zakona.

Članak 8.Primjena odluka Upravnog odbora AgencijeAgencije za nadzor osiguranja oba entiteta i Brčko Distrikta dužne su primjenjivati upute,odluke i nalaze Upravnog odbora Agencije. Odluke Upravnog odbora Agencije obvezujućesu u oba entiteta i Brčko Distriktu i entitetske i Brčko Distrikta agencije za nadzor osiguranjadužne su ih primjenjivati u potpunosti.

Članak 9.Međunarodni odnosiAgencija je odgovorna za međunarodne odnose Bosne i Hercegovine u području osiguranja.Ovo ce uključivati postavljenje predstavnika koji ce pohađati međunarodne i regionalneforume, forume Europske unije u svezi s nadzorom, pravom i praksom osiguranja.Postavljenje takvih predstavnika bit ce učinjeno s dužnom pozornošću o jednakompredstavljanju područja osiguranja u svakom entitetu i Brčko Distriktu. Svaka odluka donijetana međunarodnoj razini, uz sudjelovanje Agencije, bit ce obvezujuća za oba entiteta i BrčkoDistrikt.Agencija je odgovorna za davanje svih podataka, koje može zahtijevati Europska unija usvezi sa zakonom i praksom o osiguranju u Bosni i Hercegovini, u svrhu procjenjivanjaharmoniziranja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa standardima Europske unije.Agencija je odgovorna za uređivanje pitanja, koja se odnose na bilo kakvo osiguranjeizvoznih kredita, koje se nudi izvoznicima osnovanim u Bosni i Hercegovini.Agencija, uz preporuku odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja, predstavljat ceBosnu i Hercegovinu u pogledu osnivanja podružnica ili supsidijarnih društavaosiguravajućih društava ili posrednika osnovanih u bilo kojem entitetu ili Brčko Distriktu i utrećim zemljama. Njezine dužnosti uključuju svaku neophodnu koordinaciju i suradnjuizmeđu odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja i odgovarajuće agencije zanadzor osiguranja u trećoj zemlji.Agencija zaključuje ugovore o suradnji za razmjenu podataka s mjerodavnim organimadrugih zemalja, uz suradnju s entitetskim agencijama za nadzor osiguranja.Agencija surađuje s entitetskom agencijom za nadzor osiguranja u svim slučajevima kada tozahtijeva agencija za nadzor osiguranja druge zemlje.Agencija obavlja ovjeru potvrde o margini solventnosti izdanoj za uporabu u trećoj zemlji, odbilo koje agencije za nadzor osiguranja, za bilo koje društvo za osiguranje osnovano u Bosni iHercegovini koje namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji.Agencija prosljeđuje podatke entitetskim agencijama za nadzor osiguranja u pogledumeđunarodne prakse osiguranja, međunarodne statistike osiguranja i druge podatke dobivenekroz sudjelovanje na međunarodnim forumima osiguranja, a koji mogu biti od pomoćiagencijama za nadzor osiguranja u obavljanju njihovih dužnosti.

Članak 10.Biro zelene karteAgencija prati rad Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini sukladno zakonima i propisimakoji se primjenjuju na aktivnosti Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini, a u svezi sispunjavanjem zahtjeva Vijeća Biroa.

Članak 11.Statistički servisAgencija vodi statistike u pogledu poslovanja tržišta osiguranja u Bosni i Hercegovini.Agencija ce, uz prethodnu suglasnost Upravnog odbora Agencije, statistike koje vodi a kojesu sastavljene iz godišnjih izvješća oba entiteta i Brčko Distrikta, objaviti u "Službenomglasniku BiH" i službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta.Agencija je odgovorna za podnošenje statističkih izvješća, u ime Bosne i Hercegovine,Europskoj komisiji ili bilo kojem drugom međunarodnom tijelu koje dostavi zahtjev zadobivanje dostupnih podataka.

Članak 12.Završna odredbaVijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovat ce članove Upravnog odbora Agencije uroku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.Članak 13.Stupanje na snaguOvaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", aobjavit ce se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Odsjek 27.UGOVOR O OSIGURANJUI. ZAJEDNI Č KE ODREDBE ZA OSIGURANJE IMOVINE I OSIGURANJE OSOBA1. Opće odredbe PojamČlanak 921.Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatitiosiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj seosiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

Osigurani slučajČlanak 922.(1) Osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom.(2) Rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan inezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.(3) Ugovor o osiguranju je ništav ako je u trenutku njegova sklapanja već nastaoosigurani slučaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili je već tada

bila prestala mogućnost da on nastane.(4) Ali ako je ugovoreno da će osiguranjem biti obuhvaćeno određeno razdoblje kojeprethodi sklapanju ugovora, ugovor će biti ništav samo ako je u trenutku njegova sklapanjazainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani slučaj već dogodio, odnosno da je već tadabila otpala mogućnost da se on dogodi.

Isključenje nekih osiguranjaČlanak 923.(1) Odredbe ovoga odsjeka neće se primjenjivati na pomorska osiguranja, a ni na drugaosiguranja na koja se primjenjuju pravila o pomorskom osiguranju, kao ni na osiguranja uzračnom prometu, osiguranja tražbina te na odnose iz reosiguranja.(2) Na ugovore o osiguranju stvari u kopnenom prijevozu na odgovarajući se načinprimjenjuju pravila o pomorskom osiguranju.(3) Odredbe ovoga odsjeka neće se primjenjivati niti na ona osiguranja koja su uređenaposebnim zakonom.

Odstupanje od odredaba ovoga odsjekaČlanak 924.(1) Ugovorom se može odstupiti samo od onih odredaba ovoga odsjeka u kojima je toodstupanje izričito dopušteno te od onih koje daju ugovarateljima mogućnost da postupe kakohoće.(2) Odstupanje od ostalih odredaba, ako nije zabranjeno ovim ili kojim drugim zakonom,dopušteno je samo ako je u nedvojbenom interesu osiguranika.

2. Sklapanje ugovoraKad je ugovor sklopljenČlanak 925.(1) Ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju prihvaćena.(2) O sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanjaugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili nekudrugu ispravu o osiguranju (list pokrića i sl.).(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ugovor o osiguranju osoba sklopljen jekad strane potpišu policu osiguranja.(4) Pisana ponuda učinjena osiguratelju za sklapanje ugovora o osiguranju vežeponuditelja, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od osam dana otkad je ponuda prispjelaosiguratelju, a ako je potreban liječnički pregled, onda za vrijeme od trideset dana.(5) Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od njegovih uvjeta zapredloženo osiguranje, smatrat će se da je prihvatio ponudu i da je ugovor sklopljen.(6) U tom slučaju ugovor se smatra sklopljenim kad je ponuda prispjela osiguratelju.

Polica i druge isprave o osiguranjuČlanak 926.(1) U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osiguranastvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijemepokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija ili doprinos (ulog),nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih strana.(2) Polica osiguranja može biti privremeno zamijenjena listom pokrića ili drugomispravom o osiguranju u koju se unose bitni sastojci ugovora.

(3) Osiguratelj je dužan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opći i/ili posebni uvjetiosiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti nisu već otisnuti napolici.(4) Ispunjenje obveze iz stavka 3. ovoga članka mora biti navedeno na polici.(5) U slučaju neslaganja neke odredbe općih ili posebnih uvjeta i neke odredbe policeprimijenit će se odredba police; u slučaju neslaganja neke tiskane i strojem pisane odredbeprimijenit će se pisana odredba, a u slučaju neslaganja ovih s rukopisnom odredbom,primijenit će se rukopisna odredba.(6) Prema sporazumu ugovornih strana polica može glasiti na ime određene osobe, ponaredbi, na donositelja ili za račun koga se to tiče.

Sklapanje ugovora plaćanjem premijeČlanak 927.Uvjetima osiguranja mogu biti predviđeni slučajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranjanastaje samim plaćanjem premije.

Sklapanje ugovora u ime drugog bez ovlaštenjaČlanak 928.(1) Tko sklopi ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegova ovlaštenja, odgovaraosiguratelju za obveze sve dok ga onaj u čije je ime ugovor sklopljen ne odobri.(2) Zainteresirani može odobriti ugovor i nakon što se dogodio osigurani slučaj.(3) Ako je odobrenje odbijeno, ugovaratelj osiguranja duguje premiju za razdoblje do danaobavijesti o odbijanju odobrenja.(4) Ali ne odgovara za obveze iz osiguranja poslovođa bez naloga koji je obavijestioosiguratelja da istupa bez ovlaštenja u ime i za račun drugoga.

Osiguranje za tuđi račun ili za račun koga se tičeČlanak 929.(1) U slučaju osiguranja za tuni račun ili za račun koga se tiče, obvezu plaćanja premije iostale obveze iz ugovora dužan je ispuniti ugovaratelj osiguranja, ali on ne može ostvaritiprava iz osiguranja, čak i kad drži policu, bez pristanka osobe čiji je interes osiguran i kojojona pripadaju.(2) Ugovaratelj osiguranja nije dužan predati policu zainteresiranoj osobi dok mu ne budunaknađene premije što ih je isplatio osiguratelju, a i troškovi ugovora.(3) Ugovaratelj osiguranja ima pravo prvenstvene naplate ovih tražbina iz dugovanenaknade, a i pravo zahtijevati njihovu isplatu neposredno od osiguratelja.(4) Osiguratelj može isticati svakom korisniku osiguranja za tuni račun sve prigovore kojena temelju ugovora ima pravo prema ugovaratelju osiguranja.

Zastupnici osiguranjaČlanak 930.(1) Kad osiguratelj ovlasti nekoga da ga zastupa, a ne odredi opseg njegovih ovlaštenja,zastupnik je ovlašten u ime i za račun osiguratelja sklapati ugovore o osiguranju, ugovaratiizmjene ugovora ili produljenje njihova važenja, izdati police osiguranja, naplaćivati premije iprimati izjave upućene osiguratelju.(2) Ako je osiguratelj ograničio ovlaštenja svog zastupnika, a to ugovaratelju osiguranjanije bilo poznato, smatra se kao da ta ograničenja nisu ni postojala.

3. Obveza osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranjaDužnost prijavljivanjaČlanak 931.Ugovaratelj osiguranja dužan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sveokolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostatinepoznate.

Namjerna netočna prijava ili prešućivanjeČlanak 932.(1) Ako je ugovaratelj osiguranja namjerno učinio netočnu prijavu ili namjerno prešutioneku okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanjestvari, osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora.(2) U slučaju poništaja ugovora iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka osigurateljima pravo zadržati i naplatiti premije za razdoblje do dana podnošenja zahtjeva za poništajugovora, ali je u obvezi plaćanja osigurnine ako do toga dana nastupi osigurani slučaj.(3) Osigurateljevo pravo da zahtijeva poništaj ugovora o osiguranju prestaje ako on u rokuod tri mjeseca od dana saznanja za netočnost prijave ili za prešućivanje ne izjavi ugovarateljuosiguranja da se namjerava koristiti tim pravom.(4) Ako je osiguranjem obuhvaćeno više predmeta osiguranja, ugovor ostaje na snazi zaone predmete osiguranja na koje se ne odnosi namjerno dana netočna prijava ili prešućenaokolnost ugovaratelja osiguranja.

Nenamjerna netočnost ili nepotpunost prijaveČlanak 933.(1) Ako je ugovaratelj osiguranja učinio netočnu prijavu ili je propustio dati dužnuobavijest, a to nije učinio namjerno, osiguratelj može, po svom izboru, u roku od mjesec danaod saznanja za netočnost ili nepotpunost prijave izjaviti da raskida ugovor ili predložitipovećanje premije razmjerno povećanom riziku.(2) Ugovor u tom slučaju prestaje nakon isteka četrnaest dana otkad je osiguratelj svojuizjavu o raskidu priopćio ugovaratelju osiguranja, a u slučaju osigurateljeva prijedloga da sepremija poveća, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovaratelj osiguranja ne prihvatiprijedlog u roku od četrnaest dana otkad ga je primio.(3) U slučaju raskida osiguratelj je dužan vratiti dio premije koji otpada na vrijeme dokraja razdoblja osiguranja.(4) Ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netočnost ili nepotpunostprijave ili nakon toga, ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma opovećanju premije, naknada se smanjuje u razmjeru između stope plaćenih premija i stopepremija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku.

Proširenje primjene prethodnih odredabaČlanak 934.Odredbe o posljedicama namjerno i nenamjerno netočne prijave ili prešućivanja okolnostiznačajnih za ocjenu rizika primjenjuju se i u slučajevima osiguranja sklopljenih u ime i zaračun drugoga, ili u korist trećega, ili za tuni račun, ili za račun koga se tiče, ako su te osobeznale za netočnost prijave ili prešućivanje okolnosti značajnih za ocjenu rizika.

Slučajevi u kojima se osiguratelj ne može pozivati na netočnost ili nepotpunost prijaveČlanak 935.

(1) Osiguratelj kome su u trenutku sklapanja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostatinepoznate okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje je ugovaratelj osiguranjanetočno prijavio ili prešutio, ne može se pozivati na netočnost prijave ili prešućivanje.(2) Isto vrijedi i u slučaju kad je osiguratelj saznao za te okolnosti za trajanja osiguranja, anije se koristio zakonskim ovlaštenjima.

Dužnost plaćanja i primanja premijeČlanak 936.(1) Ugovaratelj osiguranja dužan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj dužanprimiti isplatu premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaćena.(2) Premija se plaća u ugovorenim rokovima, a ako je treba platiti odjednom, onda seplaća prilikom sklapanja ugovora.(3) Mjesto plaćanja premije je mjesto u kojem ugovaratelj osiguranja ima svoje sjedište,odnosno prebivalište, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto.

Posljedice neplaćanja premijeČlanak 937.(1) Ako je ugovoreno da se premija plaća prilikom sklapanja ugovora, obveza osigurateljada isplati osigurninu određenu ugovorom počinje idućeg dana od dana uplate premije.(2) Ako je ugovoreno da se premija plaća nakon sklapanja ugovora, obveza osiguratelja daisplati osigurninu određenu ugovorom počinje od dana određenog u ugovoru kao danapočetka osiguranja.(3) Ali ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora neplati do dospjelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestajepo samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana otkad je ugovaratelju osiguranja uručenopreporučeno pismo osiguratelja s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne možeisteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije.(4) U svakom slučaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne budeplaćena u roku od godine dana od dospjelosti.(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na osiguranje života i osiguranje od nesretnogslučaja.

Povećanje rizikaČlanak 938.(1) Ugovaratelj osiguranja dužan je, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijestitiosiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja može biti značajna za ocjenu rizika, a kad je upitanju osiguranje osoba, onda samo ako je rizik povećan zbog toga što je osigurana osobapromijenila zanimanje.(2) On je dužan bez odgađanja obavijestiti osiguratelja o povećanju rizika, ako je rizikpovećan nekim njegovim postupkom, a ako se povećanje rizika dogodilo bez njegovasudjelovanja, dužan je obavijestiti ga u roku od četrnaest dana otkad je za to saznao ili mogaosaznati.(3) Ako je povećanje rizika toliko da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je takvo stanjepostojalo u trenutku njegova sklapanja, on može raskinuti ugovor.(4) Ali ako je povećanje rizika toliko da bi osiguratelj sklopio ugovor samo uz većupremiju da je takvo stanje postojalo u trenutku sklapanja ugovora, on može ugovarateljuosiguranja predložiti novu stopu premije.(5) Ako ugovaratelj osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od četrnaest dana

od primitka prijedloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu.(6) Ali ugovor ostaje na snazi i osiguratelj se više ne može koristiti ovlaštenjima dapredloži ugovaratelju osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne iskoristi taovlaštenja u roku od mjesec dana otkad je na bilo koji način doznao za povećanje rizika, iliako još prije isteka toga roka na neki način pokaže da pristaje na produljenje ugovora (akoprimi premiju, isplati osigurninu za osigurani slučaj koji se dogodio nakon toga povećanja isl.).

Kad se osigurani slučaj dogodi u međuvremenuČlanak 939.Ako se osigurani slučaj dogodi prije nego što je osiguratelj obaviješten o povećanju rizikaili nakon što je obaviješten o povećanju rizika, ali prije nego što je ugovor raskinuo ilipostigao sporazum s ugovarateljem osiguranja o povećanju premije, osigurnina se smanjuje urazmjeru između plaćenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema povećanom riziku.

Smanjenje rizikaČlanak 940.(1) U slučaju kad se nakon sklapanja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika,ugovaratelj osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajuće smanjenje premije, računajući oddana kad je o smanjenju obavijestio osiguratelja.(2) Ako osiguratelj ne pristane na smanjenje premije, ugovaratelj osiguranja možeraskinuti ugovor.

Obveza obavješćivanja o nastupanju osiguranog slučajaČlanak 941.(1) Osiguranik je dužan, osim u slučaju osiguranja života, obavijestiti osiguratelja onastupanju osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao.(2) Ako ne ispuni ovu svoju obvezu u određeno vrijeme, dužan je naknaditi osigurateljuštetu koju bi ovaj zbog toga imao.

Ništavost odredaba o gubitku pravaČlanak 942.Ništave su odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguraniknakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza.

4. Obveze osigurateljaIsplata osigurnineČlanak 943.(1) Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenuugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad jeosiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.(2) Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebnostanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku odtrideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegovzahtjev nije osnovan.(3) Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svojeobveze na ime predujma.

(4) Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguranikuzatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja muje uslijed toga nastala.

Isključenje odgovornosti osiguratelja u slučaju namjere i prijevareČlanak 944.Ako je ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani slučaj namjerno iliprijevarom, osiguratelj nije obvezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nemapravnog učinka.

Prigovori osigurateljaČlanak 945.(1) Protiv odštetnog zahtjeva osiguranika iz ugovora o osiguranju, kao i zahtjeva kojedruge osobe što se na nj poziva, osiguratelj može istaknuti prigovore koje ima u vezi sugovorom prema osobi s kojom je sklopio ugovor o osiguranju.(2) Ali u obveznom osiguranju od odgovornosti osiguratelj ne može protiv odštetnogzahtjeva treće osobe istaknuti prigovore koje bi mogao isticati prema osiguraniku.(3) Iznimno, protiv zahtjeva treće osobe u slučaju dobrovoljnog osiguranja ododgovornosti i zahtjeva nositelja određenih prava na osiguranoj stvari, čije je pravo prešlo posamom zakonu s uništene ili oštećene osigurane stvari na osigurninu, osiguratelj možeistaknuti jedino prigovore koji su nastali prije nego se dogodio osigurani slučaj.

5. Trajanje osiguranjaPočetak i prestanak učinaka osiguranjaČlanak 946.(1) Ako drukčije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje učinke istekomdana koji je njime označen kao dan početka trajanja osiguranja, pa sve do svršetka posljednjegdana roka za koji je osiguranje ugovoreno.(2) Ako rok trajanja osiguranja nije određen ugovorom, svaka strana može raskinutiugovor s danom dospjelosti premije, obavješćujući pisanim putem drugu stranu najkasnije trimjeseca prije dospjelosti premije.(3) Ako je osiguranje sklopljeno na rok dulji od pet godina, svaka strana može nakonproteka toga roka, uz otkazni rok od šest mjeseci, pisano izjaviti drugoj strani da otkazujeugovor.(4) Ugovorom se ne može isključiti pravo svake strane da raskine, odnosno otkaže ugovorkako je u stavku 2. i 3. ovoga članka predviđeno.(5) Odredbe ovoga članka ne vrijede za osiguranje života i za osiguranje od nesretnogslučaja.

Utjecaj stečaja na osiguranjeČlanak 947.(1) U slučaju stečaja ugovaratelja osiguranja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana imapravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja stečaja, u kojemslučaju stečajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaćene premije koji odgovara preostalomvremenu osiguranja.(2) U slučaju stečaja osiguratelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka trideset danaod otvaranja stečaja.(3) Stečaj osiguranika ne utječe na valjanost ugovora o osiguranju.

II. OSIGURANJE IMOVINE

1. Opće odredbeInteres osiguranjaČlanak 948.(1) Ugovor o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u koristsvake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja.(2) Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili očekuje da će imati opravdani interes dane nastane osigurani slučaj, jer bi inače pretrpjela neki materijalni gubitak.(3) Osiguranik može zahtijevati naknadu nastale štete pokrivene osiguranjem samo ako jeimao pravno dopušten materijalni interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanjaosiguranog slučaja.

Svrha osiguranja imovineČlanak 949.(1) Osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se dogodila u imoviniosiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja.(2) Iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjemosiguranog slučaja.(3) Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos štete utvrđuje se sobzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubiranja, ako nije drukčije ugovoreno.(4) Pravovaljane su odredbe ugovora kojima se naknada ograničuje na manji iznos odiznosa štete.(5) Pri utvrđivanju visine štete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to ugovoreno.(6) Ako se u tijeku istog razdoblja osiguranja ostvari više osiguranih slučajeva jedan zadrugim (uzastopne štete), osigurnina za svaki od njih određuje se i isplaćuje u potpunosti sobzirom na cijeli iznos osiguranja, bez njegova umanjenja za iznos prije isplaćenih naknada utom razdoblju.(7) Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrđena(ugovorena vrijednost), osigurnina se određuje prema toj vrijednosti.

Sprječavanje osiguranog slučaja i spašavanjeČlanak 950.(1) Osiguranik je dužan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjerepotrebne da se spriječi nastanak osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan jepoduzeti sve što je razborito i u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice.(2) Osiguratelj je dužan naknaditi troškove, gubitke, a i druge štete prouzročenepokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja, te pokušajem dase ograniče njegove štetne posljedice, pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha, podpretpostavkom da je postupljeno u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka ili po nalogu,odnosno uz suglasnost osiguratelja.(3) Osiguratelj je dužan dati tu naknadu čak i ako ona zajedno s naknadom štete odosiguranog slučaja prelazi iznos osiguranja.(4) Ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu sprječavanja osiguranog slučaja ili obvezuspašavanja, a za to nema opravdanja, obveza osiguratelja smanjuje se za onoliko za koliko je

nastala šteta veća zbog toga neispunjenja.

Prepuštanje oštećene osigurane stvariČlanak 951.Ako nije drukčije ugovoreno, osiguranik nema pravo da nakon nastanka osiguranogslučaja prepusti osiguratelju oštećenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu punog iznosaosiguranja.

Propast stvari zbog događaja koji nije predviđen u policiČlanak 952.(1) Ako osigurana stvar ili stvar u vezi s čijom je uporabom sklopljeno osiguranje ododgovornosti propadne za razdoblja osiguranja zbog nekog događaja koji nije predviđen uugovoru o osiguranju, ugovor prestaje vrijediti danom njezine propasti, a osiguratelj je dužanvratiti ugovaratelju osiguranja dio premije razmjerno preostalom vremenu trajanja osiguranja.(2) Kad jedna od više stvari obuhvaćenih jednim ugovorom propadne zbog nekogdogađaja koji nije predviđen u ugovoru, osiguranje ostaje na snazi i dalje glede ostalih stvariuz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja.

2. Ograničenje osiguranih rizikaŠtete pokrivene osiguranjemČlanak 953.(1) Osiguratelj je dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovarateljaosiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za određenu štetu ta njegovaobveza izrijekom isključena ugovorom o osiguranju.(2) On ne odgovara za štetu koju su te osobe uzrokovale namjerno te je ništava odredba uugovoru koja bi predviđala njegovu odgovornost i u tom slučaju.(3) Ali ako se ostvario osigurani slučaj, osiguratelj je dužan naknaditi svaku štetuprouzročenu od neke osobe za čije postupke osiguranik odgovara po bilo kojoj osnovi, bezobzira na to je li šteta prouzročena namjerno ili nepažnjom.

Šteta prouzročena nedostacima osigurane stvariČlanak 954.Osiguratelj ne odgovara za štetu na osiguranoj stvari koja potječe od njezinih nedostataka,osim ako je drukčije ugovoreno.Štete prouzročene ratnim operacijama i pobunamaČlanak 955.(1) Osiguratelj nije dužan naknaditi štete prouzročene ratnim operacijama ili pobunama,osim ako je drukčije ugovoreno.(2) Osiguratelj je dužan dokazati da je šteta prouzročena nekim od tih događaja.

3. Nadosiguranje i ugovor s više osigurateljaNadosiguranjeČlanak 956.(1) Ako se pri sklapanju ugovora jedna strana posluži prijevarom i tako ugovori iznososiguranja veći od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana može zahtijevati poništajugovora.(2) U slučaju poništaja ugovora osiguratelj ima pravo zadržati i naplatiti premije zarazdoblje do dana podnošenja zahtjeva za poništaj ugovora, ali je u obvezi plaćanja osigurnine

do stvarne vrijednosti osigurane stvari, ako do toga dana nastupi osigurani slučaj.(3) Ako je ugovoreni iznos osiguranja veći od vrijednosti osigurane stvari, a pri tomenijedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, iznos osiguranja se snizuje doiznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se razmjerno smanjuju.

Naknadno smanjenje vrijednostiČlanak 957.Ako se osigurana vrijednost smanji za trajanja osiguranja, svaka ugovorna strana imapravo na odgovarajuće sniženje osiguranog iznosa i premije, počev od dana kad je svojzahtjev za sniženje priopćila drugoj strani.

Višestruko i dvostruko osiguranjeČlanak 958.(1) Ako je neka stvar osigurana kod dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes,za isto vrijeme i za istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost testvari (višestruko osiguranje), svaki osiguratelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obvezanastalih iz ugovora koji je on sklopio.(2) Ako, pak, zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostrukoosiguranje), a pri tome ugovaratelj osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranjapravovaljana su, i svaki osiguratelj ima pravo na ugovorenu premiju za razdoblje osiguranja utijeku, a osiguranik ima pravo zahtijevati od svakoga pojedinog osiguratelja naknadu premaugovoru sklopljenom s njim, ali ukupno ne više od iznosa štete.(3) Kad se dogodi osigurani slučaj, ugovaratelj osiguranja dužan je obavijestiti o tomesvakog osiguratelja istog rizika i priopćiti mu imena i adrese ostalih osiguratelja te iznoseosiguranja pojedinih ugovora sklopljenih s njima.(4) Nakon isplate naknade osiguraniku svaki osiguratelj snosi dio naknade u razmjeru ukojem stoji iznos osiguranja na koji se on obvezao prema ukupnom zbroju iznosa osiguranja,te osiguratelj koji je platio više ima pravo zahtijevati od ostalih osiguratelja naknadu višeplaćenog.(5) Ako je neki ugovor sklopljen bez naznake iznosa osiguranja ili uz neograničenopokriće, smatra se ugovorom sklopljenim uz najviši iznos osiguranja.(6) Za dio osiguratelja koji ne može platiti odgovaraju ostali osiguratelji razmjerno svojimdijelovima.(7) Ako je ugovaratelj osiguranja sklopio ugovor o osiguranju kojim je nastalo dvostrukoosiguranje ne znajući za ranije sklopljeno osiguranje, on može, bez obzira je li prijašnjeosiguranje sklopio on ili netko drugi, u roku od mjesec dana otkad je saznao za to osiguranje,zahtijevati odgovarajuće sniženje iznosa osiguranja i premija kasnijeg osiguranja, aliosiguratelj zadržava primljene premije i ima pravo na premiju za tekuće razdoblje.(8) Ako je do dvostrukog osiguranja došlo zbog smanjenja vrijednosti osigurane stvari zatrajanja osiguranja, ugovaratelj ima pravo na odgovarajuća sniženja iznosa osiguranja ipremija, počev od dana kad je svoj zahtjev za sniženja priopćio osiguratelju.(9) Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovaratelj osiguranja postupio nesavjesno,svaki osiguratelj može zahtijevati poništaj ugovora.

SuosiguranjeČlanak 959.Kad je ugovor o osiguranju sklopljen s više osiguratelja koji su se sporazumjeli ozajedničkom snošenju i raspodjeli rizika, svaki osiguratelj naznačen u polici osiguranja

odgovara osiguraniku za potpunu naknadu.4. PodosiguranjeČlanak 960.(1) Kad se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog slučajaveća od svote osiguranja, osigurnina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari utrenutku osiguranog slučaja.(2) Osiguratelj je dužan isplatiti potpunu osigurninu sve do svote osiguranja, ako jeugovoreno da odnos između vrijednosti stvari i visine osiguranog iznosa nema značenja zaodređivanje iznosa osigurnine.

5. Prijenos ugovora i isplata naknade drugomePrijenos ugovora na stjecatelja osigurane stvariČlanak 961.(1) U slučaju otuđenja osigurane stvari, a i stvari u vezi s čijom je uporabom sklopljenoosiguranje od odgovornosti, prava i obveze ugovaratelja osiguranja prelaze po samom zakonuna prijavitelja, osim ako drukčije nije ugovoreno.(2) Ali ako je otuđen samo jedan dio osiguranih stvari koji glede osiguranja ne činezasebnu cjelinu, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu glede otuđenih stvari.(3) Kad se zbog otuđenja stvari poveća ili smanji vjerojatnost nastupanja osiguranogslučaja, primjenjuju se opće odredbe o povećanju ili smanjenju rizika.(4) Ugovaratelj osiguranja koji ne obavijesti osiguratelja da je osigurana stvar otučenaostaje u obvezi na plaćanje premija koje dospijevaju i poslije dana otuđenja.(5) Osiguratelj i pribavitelj osigurane stvari mogu odustati od osiguranja uz otkazni rok odpetnaest dana, s tim što su otkaz dužni podnijeti najdulje u roku od trideset dana od saznanjaza otuđenje.(6) Ugovor o osiguranju ne može se raskinuti ako je polica osiguranja izdana nadonositelja ili po naredbi.

Naknada nositeljima založnog i drugih pravaČlanak 962.(1) Nakon nastupanja osiguranog slučaja založna prava i ostala prava koja su ranijepostojala na osiguranoj stvari prelaze na dugovanu naknadu, kako u slučaju osiguranja vlastitestvari, tako i u slučaju osiguranja tuđih stvari zbog obveze njihova čuvanja i vraćanja, teosiguratelj ne može isplatiti naknadu osiguraniku bez suglasnosti nositelja tih prava.(2) Te osobe mogu zahtijevati neposredno od osiguratelja da im u granicama iznosaosiguranja i prema zakonskom redu isplati njihove tražbine.(3) Međutim, ako u trenutku isplate osiguratelj nije znao niti je mogao znati za ta prava,izvršena isplata naknade osiguraniku ostaje pravovaljana.

6. Prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja (subrogacija)Članak 963.(1) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visineisplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnoviodgovorna za štetu.(2) Ako je krivnjom osiguranika onemogućen ovaj prijelaz prava na osiguratelja, upotpunosti ili djelomično, osiguratelj se oslobađa u odgovarajućoj mjeri svoje obveze premaosiguraniku.(3) Prijelaz prava s osiguranika na osiguratelja ne može biti na štetu osiguranika, pa ako je

naknada koju je osiguranik dobio od osiguratelja iz bilo kog uzroka niža od štete koju jepretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovorne osobe isplati ostatak naknadeprije isplate osigurateljeve tražbine po osnovi prava koja su prešla na njega.(4) Iznimno od pravila o prijelazu osiguranikovih prava na osiguratelja, ta prava ne prelazena osiguratelja ako je štetu prouzročila osoba u srodstvu u pravoj liniji s osiguranikom iliosoba za čije postupke osiguranik odgovara, ili koja živi s njim u istom kućanstvu, ili osobakoja je radnik osiguranika, osim ako su te osobe štetu uzrokovale namjerno.(5) Ali ako je neka od osoba spomenutih u stavku 4. ovoga članka bila osigurana,osiguratelj može zahtijevati od njezina osiguratelja naknadu iznosa koji je isplatioosiguraniku.

7. Osiguranje od odgovornostiOdgovornost osigurateljaČlanak 964.(1) U slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranimslučajem samo ako treća oštećena osoba zahtijeva njezinu naknadu.(2) Osiguratelj snosi, u granicama iznosa osiguranja, troškove spora i druge opravdanetroškove radi utvrđivanja osiguranikove odgovornosti.(3) Iz osiguranja se naknađuju i troškovi mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja ili usporazumu s njim, radi zaštite od neopravdanih i pretjeranih zahtjeva trećih osoba.

Vlastito pravo oštećenika i neposredna tužbaČlanak 965.(1) U slučaju osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može zahtijevati neposredno odosiguratelja naknadu štete koju je pretrpjela događajem za koji odgovara osiguranik, alinajviše do iznosa osigurateljeve obveze.(2) Oštećena osoba ima, od dana kad se dogodio osigurani slučaj, vlastito pravo nanaknadu iz osiguranja te je svaka kasnija promjena u pravima osiguranika prema osigurateljubez utjecaja na pravo oštećene osobe na naknadu.

III. OSIGURANJE OSOBA

1. Opće odredbeutvrđivanje osiguranog iznosaČlanak 966.U ugovorima o osiguranju osoba (osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja),visina osiguranog iznosa koji je osiguratelj dužan isplatiti kad nastupi osigurani slučajutvrđuje se u polici prema sporazumu ugovornih strana.

Polica osiguranja životaČlanak 967.(1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polica, u polici osiguranja života moraju bitinaznačeni: ime i prezime osobe na čiji se život odnosi osiguranje, nadnevak njezina rođenja ilirok o kojem ovisi nastanak prava na isplatu osiguranog iznosa.(2) Polica osiguranja života može glasiti na određenu osobu ili po naredbi, ali ne možeglasiti na donositelja.(3) Za pravovaljanost indosamenta police po naredbi potrebno je da sadrži ime korisnika,nadnevak indosiranja i potpis indosanta.

Netočna prijava starosti osiguranikaČlanak 968.Iznimno od općih odredaba o posljedicama netočnih prijava i prešućivanja okolnostiznačajnih za ocjenu rizika, za netočne prijave godina života u ugovorima o osiguranju životavrijede sljedeća pravila:1) ugovor o osiguranju života je ništav i osiguratelj je dužan vratiti sve primljenepremije ako su pri njegovu sklapanju netočno prijavljene godine života osiguranika, a njegovestvarne godine života prelaze granicu predviđenu u uvjetima i tarifama osiguratelja,2) ako je netočno prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godineživota ne prelaze granicu predviđenu za osiguranje života, ugovor je pravovaljan, a osiguraniiznos se smanjuje u razmjeru ugovorene premije i premije predviđene za osiguranje životaosobe osiguranikovih godina,3) kad osiguranik ima manje godina nego što je prijavljeno pri sklapanju ugovora, premijase smanjuje na odgovarajući iznos, a osiguratelj je dužan vratiti razliku između primljenihpremija i premija na koje ima pravo.

Posljedice neplaćanja premije i smanjenje osiguranog iznosaČlanak 969.(1) Ako ugovaratelj osiguranja života, odnosno osiguranja od nesretnog slučaja ne platineku premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu naplatu zahtijevati sudskim putem.(2) Ako ugovaratelj osiguranja na poziv osiguratelja, koji mu mora biti dostavljenpreporučenim pismom, ne plati dospjelu premiju u roku određenom u tom pismu, a koji nemože biti kraći od mjesec dana, računajući otkad mu je pismo uručeno, niti to učini kojadruga zainteresirana osoba, osiguratelj može samo, ako su do tada plaćene barem tri godišnjepremije, izjaviti ugovaratelju osiguranja da smanjuje osigurani iznos na iznos otkupnevrijednosti osiguranja, a u suprotnom slučaju da raskida ugovor.(3) Ako se osigurani slučaj dogodio prije raskida ugovora ili smanjenja osiguranog iznosa,smatra se kao da je osigurani iznos smanjen, odnosno da je ugovor raskinut, prema tome jesuli premije bile plaćene barem za tri godine ili nisu.

Osiguranje treće osobeČlanak 970.(1) Osiguranje života može se odnositi na život ugovaratelja osiguranja, a može seodnositi i na život nekog trećega.(2) Isto vrijedi i za osiguranje od nesretnog slučaja.(3) Ako se osiguranje odnosi na slučaj smrti nekoga trećega, za pravovaljanost ugovorapotrebna je njegova pisana suglasnost dana u polici ili u odvojenom pismenu prilikompotpisivanja police, s naznakom osiguranog iznosa.

Osiguranje za slučaj smrti maloljetnika i osoba lišenih poslovne sposobnostiČlanak 971.(1) ništav je ugovor o osiguranju za slučaj smrti treće osobe mlađe od četrnaest godina,a i osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti, te je osiguratelj dužan vratiti ugovarateljuosiguranja sve premije primljene po osnovi takva ugovora.(2) Za pravovaljanost osiguranja za slučaj smrti treće osobe starije od četrnaest godinapotrebna je pisana suglasnost njezina zakonskog zastupnika te pisana suglasnost svakeosigurane osobe.

Pravo na naknadu i osigurani iznosČlanak 972.(1) U osiguranju osoba osiguratelj koji je isplatio osigurani iznos ne može imati ni pokojoj osnovi pravo na naknadu od treće osobe odgovorne za nastupanje osiguranog slučaja.(2) Pravo na naknadu od treće osobe odgovorne za nastupanje osiguranog slučaja pripadaosiguraniku, odnosno korisniku nezavisno od njegova prava na osigurani iznos.(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na slučaj kad je osiguranje odposljedica nesretnog slučaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti.2. Isključeni rizici

Samoubojstvo osiguranikaČlanak 973.(1) Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti nije obuhvaćen rizik samoubojstva ako sedogodio u prvoj godini osiguranja.(2) U slučaju da se samoubojstvo dogodilo u roku od tri godine od dana sklapanjaugovora, osiguratelj nije dužan isplatiti korisniku osigurani iznos, nego samo matematičkupričuvu ugovora, osim ako je ugovoreno što povoljnije za osiguranika.

Namjerno ubojstvo osiguranikaČlanak 974.Osiguratelj se oslobađa obveze da korisniku isplati osigurani iznos ako je ovaj namjernoizazvao smrt osiguranika, ali je dužan, ako su do tada bile uplaćene barem tri godišnjepremije, isplatiti matematičku pričuvu ugovora ugovaratelju osiguranja, a ako je on osiguranik– njegovim nasljednicima.

Namjerno prouzročene nesretnog slučajaČlanak 975.Osiguratelj se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog slučaja ako jeosiguranik namjerno prouzročio nesretni slučaj.

Ratne operacijeČlanak 976.(1) Ako je smrt osiguranika prouzročena ratnim operacijama, osiguratelj, ako što drugonije ugovoreno, nije dužan isplatiti korisniku osigurani iznos, ali je dužan isplatiti mumatematičku pričuvu iz ugovora.(2) Ako nije što drugo ugovoreno, osiguratelj se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranjuod nesretnog slučaja, ako je nesretni slučaj prouzročen ratnim operacijama.

Ugovorno isključenje rizikaČlanak 977.Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti ili od nesretnog slučaja mogu biti isključeni izosiguranja i drugi rizici.

3. Prava ugovaratelja osiguranja prije nastupaosiguranog slučajaOtkupČlanak 978.

(1) Na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika,osiguratelj je dužan isplatiti mu otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaćene barem trigodišnje premije.(2) U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj možezahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti, a i način kako se ta vrijednost izračunava, uskladu s uvjetima osiguranja.(3) Pravo zahtijevati otkup ne mogu ostvarivati vjerovnici ugovaratelja osiguranja, a nikorisnik osiguranja, ali će otkupna vrijednost biti isplaćena korisniku na njegov zahtjev, akoje određivanje korisnika neopozivo.(4) Iznimno, otkup police može zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, akotražbina radi čijeg je osiguranja dan zalog ne bude namirena o dospjelosti.

PredujamČlanak 979.(1) Na traženje ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika,može mu osiguratelj isplatiti unaprijed dio osiguranog iznosa do visine otkupne vrijednostipolice, koji ugovaratelj osiguranja može vratiti kasnije.(2) Na primljeni predujam ugovaratelj osiguranja dužan je plaćati određene kamate.(3) Ako ugovaratelj osiguranja zakasni s plaćanjem dospjelih kamata, postupit će se kaoda je zahtijevao otkup.(4) U polici osiguranja moraju biti navedeni uvjeti davanja predujma, mogućnost da seiznos primljen na ime predujma vrati osiguratelju, visina kamatne stope, posljedice neplaćanjadospjelih kamata, kako je određeno uvjetima osiguranja.

Zalaganje policeČlanak 980.(1) Polica osiguranja života može biti dana u zalog.(2) Zalaganje police ima učinak prema osiguratelju samo ako je pisano obaviješten ozalaganju police određenom vjerovniku.(3) Kad polica glasi po naredbi, zalaganje se obavlja indosamentom.

4. Osiguranje života u korist treće osobeodređivanje korisnikaČlanak 981.(1) Ugovaratelj osiguranja života može u ugovoru, a i nekim kasnijim pravnim poslom, pai oporukom, odrediti osobu kojoj će pripasti prava iz ugovora.(2) Ako se osiguranje odnosi na život neke druge osobe, za određivanje korisnika potrebnaje i njezina pisana suglasnost.(3) Korisnik ne mora biti određen po imenu, dovoljno je ako akt sadrži nužne podatke zanjegovo određivanje.(4) Kad su za korisnike određena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su rođenikasnije, a korist namijenjena suprugu pripada osobi koja je bila u braku s osiguranikom utrenutku njegove smrti.

Podjela koristi između više korisnikaČlanak 982.Kad su za korisnike određena djeca, potomci i uopće nasljednici, ako ugovarateljosiguranja nije odredio kako će se izvršiti podjela između njih, podjela će se izvršiti

razmjerno njihovim nasljedničkim dijelovima, a ako korisnici nisu nasljednici, osigurani iznosbit će podijeljen na jednake dijelove.

Opoziv odredbe o određivanju korisnikaČlanak 983.(1) Odredbu kojom se korist iz osiguranja namjenjuje određenoj osobi može opozvatisamo ugovaratelj osiguranja, a ne njegovi vjerovnici ili njegovi nasljednici.(2) Ugovaratelj osiguranja može opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik na bilo kojinačin ne izjavi da je prima, kad ona postaje neopoziva.(3) Ipak ugovaratelj može opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima,ako je korisnik pokušao ubojstvo osiguranika, a ako se korist daje bez naknade, za opozivvrijede i odredbe o opozivu dara.(4) Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu mu korist ako se poslije smrti ugovarateljaosiguranja na poziv njegovih nasljednika ne očituje u roku od mjesec dana da je prima.(5) ništava je izjava kojom se određuje da je određivanje korisnika osiguranja neopozivo.

Vlastito i neposredno pravo korisnikaČlanak 984.(1) Osigurani iznos koji treba biti isplaćen korisniku ne ulazi u ostavinu ugovarateljaosiguranja, pa ni kad su korisnicima određeni njegovi nasljednici.(2) Pravo na osigurani iznos ima samo korisnik, i to od samog sklapanja ugovora oosiguranju, i bez obzira na to kako je i kad određen za korisnika, i bez obzira je li izjavio svojprihvat prije ili poslije smrti osiguranika, pa se može obratiti neposredno osiguratelju sazahtjevom da mu se isplati osigurani iznos.(3) Ako je ugovaratelj osiguranja odredio za korisnike svoju djecu, svoje potomke, ilinasljednike uopće, svakom tako određenom korisniku pripada pravo na odgovarajući dioosiguranog iznosa i ako se odrekne nasljedstva.

Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranikaČlanak 985.(1) Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osiguraniiznos ugovoren za korisnika.(2) Ali ako su premije koje je uplatio ugovaratelj osiguranja bile nerazumno visoke premanjegovim mogućnostima u trenutku uplate, njegovi vjerovnici mogu zahtijevati da im se predadio premija koji premašuje njegove mogućnosti, ako su ispunjene pretpostavke pod kojimavjerovnici imaju pravo na pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

Ustupanje osiguranog iznosaČlanak 986.Pravo na osigurani iznos može korisnik prenijeti na drugoga i prije osiguranog slučaja, alimu je zato potreban pisani pristanak ugovaratelja osiguranja, u kojem mora biti navedeno imeosobe na koju se pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na život neke druge osobe,potreban je isti takav pristanak i te osobe.

Kad određeni korisnik umre prije dospjelostiČlanak 987.Kad osoba koja je bez naknade određena za korisnika umre prije dospjelosti osiguraneglavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njezinim nasljednicima, nego narednom

korisniku, ako ovaj nije određen, ugovaratelju osiguranja.

Osiguranje za slučaj smrti bez određenog korisnikaČlanak 988.Ako ugovaratelj osiguranja za slučaj smrti ne odredi korisnika ili ako odredba oodređivanju korisnika ostane bez učinka zbog opoziva, ili zbog odbijanja određene osobe, iliiz kojega drugog uzroka, a ugovaratelj osiguranja ne odredi drugog korisnika, osigurani iznospripada ugovaratelju osiguranja.

Savjesna isplata osiguranog iznosa neovlaštenoj osobiČlanak 989.(1) Kad osiguratelj isplati osigurani iznos osobi koja bi na nju imala pravo da ugovarateljosiguranja nije odredio korisnika, on se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranju ako utrenutku isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik određen oporukom ili nekimdrugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo zahtijevati vraćanje od osobe kojaje primila osigurani iznos.(2) Isto vrijedi i u slučaju promjene korisnika.