SVEUILITE U ZAGREBUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTIAk. God. 2013./2014.

Gabrijela VidakoviPravo na pristup informacijamaseminarski rad

Kolegij: Epistemologija informacijske znanosti (redoviti studij)

Zagreb, 2014.

Sadraj

1. Uvod22. Informacije i njihova uloga u dananjem svijetu33. Pravo na pristup informacijama33.1 Ustavnopravni aspekt43.2 Zakon o pravu na pristup informacijama u RH53.2.1 Ostvarivanje prava na pristup informacijama63.3 Pravo na privatnost VS Pravo na pristup informacijama73.4 Zatita osobnih podataka84. Zakljuak105. Literatura11

1. Uvod

Tema ovog seminarskog rada je jedno od temeljnih ljudskih prava koje se mora jamiti svakom ovjeku, a to je pravo na pristup informacijama. U dananje vrijeme uz veliku pomo suvremene tehnologije, informacije kolaju bre no ikad. No, ipak nisu sve informacije javno dostupne te dane na uvid svima na jednak nain. Upravo to, cilj je prava na pristup informacijama koje je u Republici Hrvatskoj po prvi put regulirano 2003. godine i to Zakonom o pravu na pristup informacijama. U radu je prikazan ustavnopravni aspekt prava na pristup informacijama te temeljne norme Zakona o pravu na pristup informacijama. Uz to, istaknuto je i pravo na privatnost koje pokuava zatiti pojedinca od zadiranje vlasti u njegovu privatnost. Svrha ovog rada je prikazati vanost Zakona o pravu na pristup informacijama koji graanima omoguava pristup informacijama o radu tijela javne vlasti te ujedno jami privatnost graana.

2. Informacije i njihova uloga u dananjem svijetu

U dananjem suvremenom drutvu informacije predstavljaju jedan od najznaajnijih resursa u gotovo svim podrujima ljudske djelatnosti te ujedno predstavljaju temelj procesa javnog informiranja i sastavni dio demokratskih i politikih procesa. Informacija je skup znakova koji primatelju neto znae, tj. otkrivaju neto novo, a moe se definirati i kao rezultat obrade, analize i organiziranja podataka na nain koji dodaje znanje primatelju. Mnogi mijeaju informacije s podacima, no glavna razlika je ta da su informacije zapravo podaci stavljeni u znaenjski kontekst, a podaci su izvan samog konteksta, odnosno podatak je beskoristan sve dok ne prenosi neku informaciju. Informacija je primljena i shvaena poruka koja je uvijek o neemu te u tom smislu ona moe biti lana ili istinita, a da bi bila to korisnija i svrsishodnija vano je da svi sudionici u komunikacijskom kanalu posjeduju odreeno predznanje o predmetnoj materiji. Informacijsko drutvo definira se kao novi stupanj drutveno kulturnog razvoja koji ima posljedice na privatnost i osobnu sigurnost te predstavlja razvoj slobode osobe, demokratskih postupaka i metoda, demokracije rada, reda, mira i produktivnosti globalnom nivou.[footnoteRef:2] [2: Usp. Boban, M. Pravo na privatnost I pravo na pristup informacijama u suvremenom informacijskom drutvu. // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 49, 3 (2012), str. 576-579. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=129212 (2014-04-26)]

3. Pravo na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama (PPI) je univerzalno ljudsko pravo koje se mora jamiti svakom ovjeku, a informacije koje graani dobiju ili sami prikupe ne slue samo nadziranju vlasti ili informiranijem vrenju politikih izbora, ve i njihovu koritenju u donoenju svakodnevnih odluka. Navedeno pravo moe se prikazati kao ope ljudsko i demokratsko pravo, koje se kao niti demokracija iz koje proizlazi ne ostvaruje u potpunosti, pa treba teiti tome da se ostvari to bolji pristup informacijama. S obzirom da je vlast u demokraciji javna stvar jer je proizala iz volje naroda te da je informacija javno dobro, svaki graanin ima pravo na pristup informacijama koje su u posjedu vlasti. Otvorenost pristupa javnim informacijama osigurava i pojaava nadzor javnosti nad radom uprave. Znaajniji razvoj prava na pristup informacijama zapoeo je posljednih 40-ak godina, no poeci razvoja seu u 1766. godinu, kada je u Kraljevini vedskoj usvojen Zakon o slobodi informacija. Pravo na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj titi se Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, meunarodnim ugovorima i Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine,broj 25/13).[footnoteRef:3] Iz perspektive pojedinca PPI se mora promatrati kao ljudsko pravo, to znai da nije ogranieno samo na one koji plaaju poreze ili samo na dravljane, nego je pravo svakog ovjeka - univerzalno i neotuivo.[footnoteRef:4] [3: Usp. Zakon o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj: primjena analize javnih politika u radovima studenata Fakulteta politikih znanosti/ uredile Anka Kekez, Ana Petek. Zagreb : Udruga za graansko obrazovanje i drutveni razvoj - DIM, 2007. Str. 15-17. URL: http://www.dimonline.hr/wp-content/uploads/ZPPI.pdf (2014-04-25) ] [4: Isto, str. 16.]

3.1 Ustavnopravni aspekt

to se tie ustavnopravnog aspekta, pravo na pristup informacijama obuhvaeno je lankom 37. i lankom 38. Ustava Republike Hrvatske. lankom 38. jami se sloboda miljenja i izraavanja misli te odredba kojom se zabranjuje cenzura, a novinarima je dano pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Navedeno pravo nije openito pravo, nego se odnosi iskljuivo na novinare, a ostali graani RH nemaju Ustavom zajameno pravo na pristup informaciji od javnog znaaja. Dakle, oni mogu doi do relevantnih informacija jedino ako se objavljuju putem sredstva javnog priopavanja. lanak 37. Ustava RH govori kako se svakome jami sigurnost i tajnost osobnih podataka, a bez pristanka ispitanika osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.[footnoteRef:5] S druge strane, sloboda informiranja moe dovesti do objavljivanja neistinitih i uvredljivih informacija te prouzroiti povredu privatnosti. Iz tog razloga, jami se pravo na ispravak i odgovor te pravo na naknadu prouzroene tete. Pravo na ispravak informacija je sredstvo ograniavanja slobode javnog informiriranja radi zatite prava linosti. Tako, Ustav RH jami pravo na ispravak svakome kome je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i Zakonom utvreno pravo (Ustav RH l. 38.). Postupak irenja i objavljivanja informacija ureuje pravna regulativa javnog informiranja, a u RH informiranje se ostvaruje putem medija koji su podloni Zakonu o medijima. No, postavlja se pitanje moe li se sudskim sporom nadoknaditi poinjena teta samom objavom ispravka netone informacije? Iako se sudski sporovi vezani uz objavu i ispravak informacije rjeavaju po hitnom postupku i s ciljem prevencije zadiranja u temelje ljudskih prava i dostojanstva, ipak ostaje nepopravljiva teta kojom je povrijeeno pravo osobnosti, njena ast, ugled, dostojanstvo, neija privatna i intimna sfera, ime, lik ili pak djelo.[footnoteRef:6] [5: Boban,M. Nav. dj., str. 590.] [6: Isto, str. 577-578.]

3.2 Zakon o pravu na pristup informacijama u RH

Pravo na pristup informacijama obuhvaa pravo korisnika na traenje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogui pristup zatraenoj informaciji, tj. da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze odreene zakonom ili drugim propisom. U Republici Hrvatskoj navedeno pravo regulirano je 2003. godine Zakonom o pravu na pristup informacijama. Navedeni zakon od tada je izmijenjen, a danas je aktualan Zakon o pravu na pristup informacija koji je na snazi od 8. oujka 2013. godine te je usklaen s propisima Europske unije. Cilj donoenja ovog Zakona jest omoguiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizikim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javnih vlasti.[footnoteRef:7] Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili podrune samouprave te drugi navedeni u Zakonu. Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o nainu na koji je prikazana. Povjerenik za informiranje je neovisno dravno tijelo za zatitu prava na pristup informacijama, a vlasnik informacije je nadleno tijelo javne vlasti Republike Hrvatske ili strane drave ili meunarodna organizacija u okviru ijeg djelovanja je informacija nastala. Nadalje, informacije koje tijela javne vlasti objavljuju moraju biti pravodobne, potpune i tone te dostupne svakoj domaoj ili stranoj fizikoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ogranienjima ovog Zakona. Svima treba na jednak nain pripadati pravo na pristup informacijama i ponovna uporaba informacija, a u pojedinim sluajevima tijela javne vlasti mogu ograniiti pristup informaciji, poput informacija za koje postoji obveza uvanja tajnosti i sl. Zakon o pravu na pristup informacijama ima veliku vanost na planu sveukupnog drutvenog razvoja Republike Hrvatske kao demokratske, socijalne i pravne drave.[footnoteRef:8] [7: Zakon o pravu na pristup informacijama. Narodne novine 25/13. URL: http://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pravu-na-pristup-informacijama (2014-04-29)] [8: Isto.]

3.2.1 Ostvarivanje prava na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnoenjem zahtjeva tijelu javne vlasti. Tijela javne vlasti obvezna su omoguiti pristup informacijama na dva naina. Prvi je pravodobno objavljivanje informacija o svome radu na primjeren i dostupan nain, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu. Drugi nain je davanje informacije korisniku koji je podnio zahtjev i to neposrednim davanjem informacije, davanjem informacije pisanim putem, uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadre traenu informaciju, dostavljanjem preslika dokumenta koji sadri traenu informaciju ili na neki drugi nain koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji. Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnoenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadlenom tijelu javne vlasti te podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih trai pristup informaciji. Tijelo javne vlasti e odluiti o zahtjevu za pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama ovoga Zakona. U svrhu ponovne uporabe informacija tijelo javne vlasti e uiniti svoje informacije dostupnima u elektronikom obliku kad god je to mogue i primjereno. Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za pristup informaciji i ponovnu uporabu, podnositelj zahtjeva moe izjaviti albu Povjereniku za informiranje, a protiv rjeenja Povjerenika za informiranje postoji mogunost podnoenja tube Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.[footnoteRef:9] Ukoliko tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolae ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadlenom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje informaciju, o emu e obavijestiti podnositelja. U sluaju da korisnik smatra da informacija pruena na temelju zahtjeva nije tona ili potpuna, moe zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogui ili ogranii ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit e se za prekraj novanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna. [footnoteRef:10] [9: Usp. Agencija za zatitu osobnih podataka. URL: http://www.azop.hr/page.aspx?PageID=83 (2014-04-28)] [10: Usp. Zakon o pravu na pristup informacijama. Narodne novine 25/13. URL: http://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pravu-na-pristup-informacijama (2014-04-29)]

3.3 Pravo na privatnost VS Pravo na pristup informacijama

Pravo na privatnost predstavlja elementarno ljudsko pravo, kako meunarodno, tako i ustavno pravo javno-pravnog znaaja te osobno pravo civilno-pravnog znaaja. Navedeno pravo titi ovjeka od prekomjernog posezanja dravne vlasti, javnosti i drugih pojedinaca u njegovu duevnu, prostornu i informacijsku privatnost. Zatitom podataka od neodgovarajue uporabe, titi se subjekt podataka, tj. osoba. U dananje vrijeme ovjek sve vie postaje objektom i sve su manje mogunosti da se sauvaju njegovi interesi, prava, slobode, a posebno najintimniji ivot. Jedna od pretpostavki razvoja suvremenog demokratskog drutva jest upravo stvaranje uvjeta za samostalno odluivanje graana koji su upoznati sa svojim pravima uz obvezu vlasti da budu o njima i obavijeteni.[footnoteRef:11] Otvorenost pristupa javnim informacijama osigurava i pojaava nadzor javnosti nad radom uprave. No, s druge strane mnogo je kritiara teorije prava na pristup informacijama, koji smatraju da e se time onemoguiti normalno i uinkovito funkcioniranje vlade te da e prouzroiti velike trokove u radu tijela javne vlasti, tj. da e se na taj nain omoguiti samo dostup onim informacijama koje nisu od znaaja za nadzor nad njihovim radom. Nadalje, kao razlog kritiari navode i da bi potpuna sloboda pristupa informacijama dovela i do povrede prava drugih (npr. osobni podaci graana), a ne bi sluilo svojoj svrsi, odnosno kvalitativnom poboljanju nadzora rada javnih vlasti.[footnoteRef:12] Suvremena drava se obvezuje na osiguranje zatite osobnosti graana, a ujedno i njihovog dostojanstva uz sprjeavanje raznih oblika zloupotreba njihovih osobnih podataka koje prikupljaju tijela dravne uprave. Sukladno tome, Republika Hrvatska stvorila je normativni okvir kojim se graanima omoguava pristup informacijama o radu tijela javne vlasti te se jami privatnost graana propisivanjem naina koritenja osobnih podataka. [11: Boban, M. Nav. dj., str. 584.] [12: Isto, str. 590-591.]

3.4 Zatita osobnih podataka

Temeljna znaajka dananjih modernih drutava jest organiziranost, a za planiranje i upravljanje nainom rada i ponaanjem ljudi u drutvu, potrebno je imati sve informacije o njima. Stoga, drutvena organizacija zahtijeva sustavno prikupljanje informacija o ljudima i njihovim aktivnostima te je takav nadzor preduvjet uspjene drutvene organizacije. Time privatnost osobe i zatita temeljnog ljudskog prava na privatnost i osobnost postaju sve ugroenije od strane tehnologija predvienih za komunikaciju ili nadzor (mobilni ureaji, kamere, itd.) te masovnih medija openito. Drava ima na raspolaganju posebne institucije (policija, obavjetajne slube) koje prate sva bitna unutarnja dogaanja i aktivnosti. Istodobno, demokratski razvoj u svijetu afirmirao je pravo svakoga pojedinca na informacije sadrane u dokumentima javne uprave (narod ima pravo znati!), kao posljedicu elje da se rad javne uprave uini to transparentnijim. [footnoteRef:13] Dostupnost informacija sadranih u dokumentima cjelokupne administracije naglasila je potrebu zatite osobnih podataka radi zatite privatnosti i nepovredivosti osobnosti svakoga ovjeka. Sve se vie smatra da napredak informacijske tehnologije moe ugroziti privatnost i osobnost svakoga ovjeka te je zbog toga potrebno poduzeti sve mjere da se povea djelotvornost informacijske tehnologije i maksimalno osigura zatita informacija. Informacijska znatielja se iri te su ljudi shvatili vrijednost informacije i ne preu od nieg kako bi tu informaciju dobili. Zatita osobnih podataka unutar informacijskih sustava danas postaje jedno od najbitnijih drutvenih pitanja i ima iznimno znaajnu ulogu. S obzirom na mogunost zlouporabe, mnoge su drave zapoele s donoenjem razliitih mjera u svrhu zatite sigurnosti pojedinca i zatitu privatnosti svakog ljudskog bia. Zadiranje u prostornu, komunikacijsku i informacijsku privatnost osobe postaje sve ei problem, a zatitom osobnih podataka od neregularnih i neovlatenih postupaka drave ili pojedinaca nastoji se udovoljiti velikom broju naela i kriterija ne bi li se sprijeilo neeljeno naruavanje privatnosti osoba. Uz to, vano je jamiti ispravno postupanje s njihovim podacima prilikom primanja, pohranjivanja, otkrivanja te koritenja podataka u digitaliziranom okruenju, pogotovo kada je rije o javnom sektoru. Kljuno rjeenje slijedom sve eeg ugroavanja privatnosti i osobnih podataka graana, prvenstveno se vidi u sigurnosnim strategijama i pravnoj regulativi koja iako regulirana putem Zakona o pravu na pristup informacijama i srodnim zakonima, jo uvijek u praksi Republike Hrvatske ne razlikuje pojmove prava na pristup informacijama i prava na objavu informacija. Samim time, u trenutku u kojem je ovlateniku omoguen pristup informacijama ne znai nuno da ovlatenik ima pravo na objavu istih ukoliko dana informacija sadri osobne podatke koji zadiru u privatnost graana (bez njihovog prethodnog doputenja za objavu).[footnoteRef:14] [13: Isto, str. 594.] [14: Isto, str. 594-597.]

4. Zakljuak

Informacije danas predstavljaju najtraeniji resurs u gotovo svim ljudskim djelatnostima. Kao to svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, tako svaki ovjek ima pravo na slobodan pristup informacijama. Republika Hrvatska navedeno je pravo regulirala Zakonom o pravu na pristup informacijama, kojim je odreeno da tijela javne vlasti moraju javnosti i pojedincima ustupiti sve informacije koje su u njihovu posjedu. Pravo na pristup informacijama usklaeno je s pravom na privatnost, odnosno Republika Hrvatska stvorila je normativni okvir kojim se graanima omoguava pristup informacijama o radu tijela javne vlasti te im se jami pravo na privatnost. Potrebno je naglasiti da pravo na pristup informacijama nije isto to i pravo na objavu informacija, tj. da dobivena informacija ne smije biti dalje objavljivana ukoliko sadri osobne podatke pojedinaca. Zakljuno, pravo na pristup informacijama jedno je od temeljnih ljudskih prava te se mora provoditi, no treba zatititi prava pojedinaca, odnosno da bi drava normalno funkcionirala potrebno je omoguiti pristup informacijama o djelovanju javne vlasti te ujedno zatititi osobne podatke pojedinaca.

5. Literatura

1. Agencija za zatitu osobnih podataka. URL: http://www.azop.hr/page.aspx?PageID=83 (2014-04-28)2. Boban, M. Pravo na privatnost I pravo na pristup informacijama u suvremenom informacijskom drutvu. // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 49, 3 (2012), str. 575-598. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=129212 (2014-04-26)3. Zakon o pravu na pristup informacijama. Narodne novine 25/13. URL: http://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pravu-na-pristup-informacijama (2014-04-29)4. Zakon o pravu na pristup informacijama u Republici Hrvatskoj: primjena analize javnih politika u radovima studenata Fakulteta politikih znanosti/ uredile Anka Kekez, Ana Petek. Zagreb : Udruga za graansko obrazovanje i drutveni razvoj - DIM, 2007. Str. 15-17. URL: http://www.dimonline.hr/wp-content/uploads/ZPPI.pdf (2014-04-25)11