PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA

PRAVILAZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA

Dio 19. - UREĐAJ ZA RUKOVANJE TERETOMI NAPRAVE ZA DIZANJE

2001.

HRVATSKI REGISTAR BRODOVA

21000 Split • Marasovićeva 67 • P.P. 187Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59

E-mail: [email protected] site: www.crs.hr

Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova o Tehničkim pravilima,objavljenom u “Narodnim novinama” broj 93 od 26. listopada 2001. godine, pod brojem 1582,

Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova Dio 19. - UREĐAJ ZA RUKOVANJE TERETOM INAPRAVE ZA DIZANJE

stupaju na snagu dana 1 studenog 2001. godine

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVADIO 19.

2002

Predmetna pravila uključuju zahtjeve slijedećih međunarodnih organizacija:

International Labour Organization (ILO)Međunarodna organizacija rada (ILO)

Conventions - Konvencije: ILO 152Code - Kodeks: ILO code of practice "Safety and health in dock work", revised edition, third

impression, 1984.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVADIO 19.

2001

Sadržaj:Stranica

1 OPĆENITO .............................................................................................................................................................. 11.1 PODRUČJE PRIMJENE ...............................................................................................................................................................11.2 POJMOVI I IZRAZI......................................................................................................................................................................11.3 OPSEG NADZORA ......................................................................................................................................................................31.4 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ................................................................................................................................................9

2 TEHNIČKI ZAHTJEVI ....................................................................................................................................... 112.1 OPĆENITO .................................................................................................................................................................................112.2 SAMARICE.................................................................................................................................................................................112.3 DIZALICE...................................................................................................................................................................................152.4 DIZALA ......................................................................................................................................................................................162.5 PODIZNE PLATFORME............................................................................................................................................................212.6 UŽAD..........................................................................................................................................................................................232.7 SKIDLJIVA OPREMA ...............................................................................................................................................................232.8 ELEKTRIČNA OPREMA...........................................................................................................................................................252.9 OSTALA OPREMA....................................................................................................................................................................25

3 NORME PRORAČUNA ....................................................................................................................................... 293.1 OPĆI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................................................293.2 UVJETI KORIŠTENJA...............................................................................................................................................................293.3 PRORAČUNSKA OPTEREĆENJA ...........................................................................................................................................303.4 DOPUŠTENA NAPREZANJA ...................................................................................................................................................343.5 POSEBNI ZAHTJEVI.................................................................................................................................................................36

4 METALNI MATERIJALI I ZAVARIVANJE ................................................................................................... 454.1 METALNI MATERIJALI I TOPLINSKA OBRADBA .............................................................................................................454.2 ZAVARIVANJE..........................................................................................................................................................................47

5 PREGLEDI I ISPITIVANJA ............................................................................................................................... 485.1 OPĆE UPUTE .............................................................................................................................................................................485.2 PREGLEDI I ISPITIVANJA NAKON UGRADNJE UREĐAJA...............................................................................................485.3 PERIODIČNI PREGLEDI I ISPITIVANJA................................................................................................................................535.4 IZVANREDNI PREGLEDI I ISPITIVANJA..............................................................................................................................53

6 OZNAČAVANJE................................................................................................................................................... 546.1 TERETNI UREĐAJI ...................................................................................................................................................................546.2 DIZALA ......................................................................................................................................................................................556.3 PODIZNE PLATFORME............................................................................................................................................................556.4 SKIDLJIVA OPREMA ...............................................................................................................................................................55

7 ISPRAVE................................................................................................................................................................ 587.1 TERETNI UREĐAJI I PODIZNE PLATFORME ......................................................................................................................587.2 DIZALA ......................................................................................................................................................................................58

8 NADZOR ................................................................................................................................................................ 598.1 TERETNI UREĐAJI ...................................................................................................................................................................598.2 DIZALA ......................................................................................................................................................................................59

PRILOG ..................................................................................................................................................................................................59

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA 1DIO 19.

2001

1 OPĆENITO

1.1 PODRUČJE PRIMJENE

1.1.1 Ovaj dio Pravila za tehnički nadzor pomorskihbrodova, (u daljnjem tekstu: Pravila) primjenjuje se na teretneuređaje predviđene za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i zapremještanje ljudi na morskim brodovima i plovećim objekti-ma.

Pravila se također odnose na pomoćne uređajeza hvatanje tereta, na hvatače, traverze, okvire, podesive zah-vatače za kontejnere itd. koji pripadaju brodu.

1.1.2 Pravila se ne odnose na bušaću opremu i teretneuređaje tehnološke namjene na plovećim bušaćim uređajima,geološko-istraživačkim brodovima i sl., kao ni na grabilice idizalične elektromagnete.

1.1.3 Zahtjevi ovih Pravila ne odnose se na teretna di-zala nosivosti manje od 250 kg, na dizala posebne izvedbe,kao npr. vanbrodska dizala, kao ni na pomoćne uređaje kojizadržavaju teret na kabini (stezalice, kuke, pete na tračnicama,branici itd.), koji nisu sastavni dio dizala.

1.1.4 Zahtjevi ovih Pravila odnose se na brodske po-dizne platforme (BPP), predviđene za ukrcaj/iskrcaj u verti-kalnoj ravnini tereta i vozila, na pomorskim brodovima i plo-većim objektima, kao i na oblike, postupke i opseg nadzorakojemu podliježu podizne platforme.

Pravila se ne odnose na prilazne platformice nabrodu ili u brodu, dizala za pilota i pomične radne platforme.

1.1.5 Primjena ovih Pravila na brodske podizne plat-forme s radnom brzinom većom od 0,1 m/s, ili na brodske po-dizne platforme koje nisu obuhvaćene ovim Pravilima, do-pušta se samo uz posebnu suglasnost s Registrom.

1.1.6 Ova Pravila treba primjenjivati u potpunosti nateretne uređaje kojima je tehnička dokumentacija podnesenana razmatranje HRVATSKOM REGISTRU BRODOVA (udaljnjem tekstu: Registar). U ostalim slučajevima ova Pravilase primjenjuju u mjeri u kojoj je to moguće i svrhovito, o če-mu u svakom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučujeRegistar.

1.1.7 O uređajima za rukovanje teretom koji nisu sup-rotni ovim Pravilima, ili sustavima namijenjenim za korištenjeu posebnim uvjetima, a koji nisu obuhvaćeni ovim Pravilima,u svakom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučuje Re-gistar.

1.1.8 Udovoljavanje ovim Pravilima predstavlja uvjetza izdavanje ili potvrđivanje valjanosti isprave (knjige) Regi-stra teretnog uređaja i skidljive opreme, i drugih brodskih is-prava koje se odnose na sigurnost ovog uređaja. Te isprave sene odnose na klasifikacijske isprave Registra.

1.1.9 Registar može postaviti dopunske zahtjeve, kojinisu predviđeni ovim Pravilima, u slučaju njihove neophod-nosti za siguran rad opreme.

1.2 POJMOVI I IZRAZI

U ovim Pravilima navedeni su slijedeći pojmovii izrazi:

Teretni uređaj - sva sredstva na brodu, (ili naplovećem objektu) koja su predviđena za ukrcaj, iskrcaj ipremještanje tereta i ljudi (brodske samarice, dizalice, napraveza podizanje, brodska dizala i brodske podizne platforme).

Samarica - uređaj za rukovanje teretom koji o-mogućuje zadržavanje i premještanje tereta sustavom užadi ikoluta, pričvršćenih na vlastitoj konstrukciji i izvan nje (najarbolima, stupovima, palubama i vitlima).

Laka samarica - brodska samarica kapacitetapojedinačne nosivosti manje od 20 t.

Teška samarica - brodska samarica kapacitetapojedinačne nosivosti 20 t i više.

Pomična samarica - brodska samarica kod kojeje predviđena mogućnost promjene njezina položaja pod te-retom s pomoću okretajnih vitala, koji čine neodvojivi dio sa-marice.

Dizalica - uređaj za rukovanje teretom za kojegase ne zahtijeva sustav užadi i koluta, izvan konstrukcije diza-lice.

Naprava za podizanje - uređaj za rukovanje te-retom jednostavne izvedbe, npr. pomični jednotračni nosač s,kolutima i koloturnicima, sa ručnim pogonom, ugrađen nabrodu.

Gornji sklop ploveće dizalice - uređaj za ruko-vanje teretom postavljen na otvorenoj palubi, namijenjen zaprenošenje tereta.

Zahvatne naprave - elementi, s pomoću kojihse teret može sigurno pričvrstiti uz dizalični dio, ali koji nisusastavni dio dizaličnog sustava ili tereta, npr. podesivi zahva-tači za kontejnere, poprečnice (traverze), okviri i sl., koji pri-padaju brodu. Ako nije drukčije dogovoreno, nosivi prilagodnielementi spadaju u skidljivu opremu.

Podesivi zahvatač za kontejnere (spreder) -nosač u obliku okvira ili grede, koji se ručno ili mehaničkikvači u gornjim kutnicima kontejnera.

Skidljiva oprema - dijelovi skidljivo pričvršće-ni za teretni uređaj, kao što su npr. koluti, kuke, lanci, škopci,vrtuljci, stezalice i sl.

Neskidljiva oprema - dijelovi koji su neskidlji-vo pričvršćeni na uređaj za rukovanje teretom ili na trup bro-da, kao npr. pripone s opremom, uške teretnice i brkovi nasamaricama, uške za klobučnice, hajmice i ležaj hajmice, os-nac viljuške na peti samarice, uške za pričvršćenje brkova iuzdi na palubama, kolut teretnice ugrađen u samaricu i dr.

Pogonski mehanizmi - vitla i bubnjevi za podi-zanje tereta, promjenu dohvata samarice, okretanja i premješ-tanja, na samaricama, dizalicama i napravama za podizanje.

Vitlo - mehanizam za podizanje, spuštanje ipremještanje tereta.

Bubanj za namatanje užeta na teretnim sa-maricama - mehanizam koji služi za premještanje samaricebez tereta i zadržavanje samarice pod teretom, pokretan vit-lom, ili sa samostalnim pogonom.

2 PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVADIO 19.

2001

Metalne (nosive) konstrukcije - krak, jarboli,stupovi, koševi jarbola, mostovi, portali, temelji i drugekonstrukcije koje primaju opterećenje.

Nosivost - najveća dopuštena masa tereta skupas masom pomoćnih dijelova koji se primjenjuju za hvatanjetereta (hvatači, poprečnica, platforma, mreža i sl., također igrabilice, teretni elektromagnet, kutije i hvatači), koju sustavmože podići i prenositi.

Pokazivač nosivosti - sustav koji automatski ivizualno pokazuje (neovisno o tome je li stavljen teret) krajnjedopušteno opterećenje za određenu dizalicu pri različitim po-lumjerima dohvata kraka.

Automatski graničnik nosivosti - sustav kojiautomatski ograničava opterećenje dizalice ili njenih dijelova,isključenjem pogonskog uređaja kad je opterećenje veće oddopuštenog radnog opterećenja.

Krajnji prekidač - sustav koji automatski og-raničava pomicanje sustava pomične samarice ili bilo kojegnjenog dijela kao i tereta, isključenjem pogonskog uređaja ukrajnjim položajima.

Dopušteno radno opterećenje (SWL) - najvećedopušteno statičko opterećenje, koje djeluje na svaki pojedinidio uređaja za rukovanje teretom, i neposredno djeluje na no-sivi dio skidljive opreme (npr. kuke).

Dopuštena sila u užetu (PRP) – najveća do-puštena sila u užetu koluta s jednom ili više užnica.

Koeficijent sigurnosti - odnos najmanje veli-čine prekidnog opterećenja prema veličini dopuštenog radnogopterećenja.

Dohvat kraka - najveći razmak između središtatežine podignutog tereta i vertikalne osi okretanja.

Korisni dohvat kraka - najveći razmak izmeđusredišta težine podignutog tereta do ravnine boka broda, iliravnine krajeva pontona ploveće dizalice kada plovi na ravnojkobilici.

Ploveća dizalica - tehnički ploveći objekt s tru-pom pontonskog tipa posebno namijenjen za podizanje teškihtereta. Ako je paluba posebno pojačana može služiti i za pri-jevoz teških tereta.

Dizalo (brodsko) - dizalični sustav određen zapodizanje i spuštanje ljudi ili tereta u kabini, koji se pokrećevertikalno u otvoru s vratima na stajalištima.

Putničko dizalo - namijenjeno za podizanje ispuštanje ljudi i njihove prtljage;Teretno dizalo - namijenjeno za podizanje ilispuštanje tereta bez ljudi.Nosivost brodskog dizala - najveći broj osoba

ili masa tereta za podizanje ili spuštanje na koju je dizalo pro-računato, skupa s masom pomoćne skidljive opreme, povre-meno postavljene u kabini za pričvršćenje tereta.

Vitlo s bubnjem - vitlo koje ima bubanj za na-matanje vučne užadi.

Vitlo s užnicom - vitlo opremljeno užnicomkoja prenosi vučnu silu na kabinu dizala, silom trenja izmeđuužadi i žljebova užnice.

Hvatači dizala - uređaji s automatskim djelo-vanjem, koji vrše usporavanje i koji zadržavaju na vodilicamakabinu dizala ili protuuteg pri povećanju brzine, prilikomkretanja prema dolje, ili pri kidanju užeta.

Graničnik brzine dizala - uređaj koji pokrećehvatače dizala u slučaju prekoračenja brzine.

Vozno okno - brodski prostor ograđen sa svihstrana i određen za smještaj kabine i protuutega dizala.

Kabina dizala - dio brodskog dizala koji nositeret, ograđen s bočnih strana po cijeloj visini; ima pod i strop.

Slobodno ispunjavanje kabine - određivanjenosivosti putničkog dizala, a proizlazi iz dopuštenog brojaputnika i ovisi o korisnoj površini poda kabine.

Brodska podizna platforma (BPP) - teretni u-ređaj s platformama koje se pokreću hidrauličnim ili elektro-mehaničkim pogonom, a služi za vertikalno prenošenje teretaizmeđu teretnih paluba broda s vodoravnim načinom ukrca-vanja i iskrcavanja vozila i drugih tereta;

Nosivi dio brodske podizne platforme - diobrodske podizne platforme koji nosi teret, s bočnim ogradamaili bez njih, koji se pomiče po vodilicama pomoću užadi, po-lužno-vučnog sustava, hidrauličkih pogona, zupčastom letvo-m, ili vretenom.

Ako je potrebno platforma može činiti sastavnidio palube, a učvršćuje se zapornim uređajem u radnim polo-žajima, za vrijeme ukrcajnih radnji, u položaju "za vrijemeplovidbe". Brodska podizna platforma može imati jedan ilidva nosiva dijela u svrhu istovremenog rukovanja teretom narazličitim palubama;

Vodilice brodske podizne platforme - sastavnidijelovi platforme predviđeni za davanje potrebne putanjekretanja platforme, kao i za njeno zadržavanje pri aktiviranjuhvatača;

Zaustavljači brodske podizne platforme - e-lementi pokretnih dijelova brodske podizne platforme koji o-siguravaju određeni položaj platforme u odnosu na vodilice;

Graničnik podizne platforme - uređaj koji og-raničava kretanje platforme kada je u havariji ili u krajnjimradnim položajima;

Odbojnik brodske podizne platforme - oslo-nac koji znatno apsorbira energiju gibanja pokretne mase bro-dske podizne platforme.

Pogonsko postrojenje - hidraulične pumpne je-dinice i vitla.

Ovlaštena osoba - ekspert ili osoba koju Re-gistar priznaje kao takvu.

Obnovni pregled - pregled koji se obavlja uskladu s Pravilima, Dio 1. - Opći propisi, – Odjeljak 5, 4.13.2,4.14.2 i 4.16.2.

Godišnji pregled - pregled koji se obavlja uskladu s Pravilima, Dio 1. - Opći propisi, – Odjeljak 5, 4.13.1,4.14.1 i 4.16.1.

Pokusni teret - teret za pokusno opterećenje.


2001

1.3 OPSEG NADZORA

1.3.1 Nadzoru Registra podliježu slijedeći teretni ure-đaji:

1. brodske teretne samarice, dizalice i naprave zapodizanje tereta, nosivosti 1 t i više;

2. gornji postroj plovećih dizalica i brodova - di-zalica, nosivosti 1 t i više:

3. dizalice na plovećim dokovima i plovećim bu-šaćim postrojenjima, nosivosti 1 t i više;

4. sve brodske podizne platforme nosivosti 1 t iviše, kod kojih se podizanje i spuštanje ostva-ruje brzinom ne većom od 0,1 m/s;

5. brodska dizala s električnim pogonom, nami-jenjena za podizanje i spuštanje ljudi ili teretau kabini, kod kojih se rad ostvaruje s pomoćuužadi, brzinom ne većom od 1,0 m/s;

6. teretna dizala nosivosti 250 kg i više;O nadzoru nad teretnim uređajima drugih tipova

i namjena u svakom pojedinom slučaju posebno razmatra iodlučuje Registar.

1.3.2 Nadzor Registra obuhvaća:1. razmatranje i odobrenje tehničke dokumenta-

cije;2. nadzor nad izradbom teretnog uređaja, njego-

vim postavljanjem na brod (odnosno plovećiobjekt) i popravcima;

3. preglede i ispitivanja;4. postavljanje žiga;5. izdavanje isprava i produženje rokova njihove

valjanosti.

1.3.3 Objekti koji podliježu nadzoru Registra su:1. brodske samarice:

− metalna i drvena konstrukcija,− vitla i bubnjevi, te neskidljiva i skidljiva

oprema;2. dizalice i naprave za podizanje:

− metalne konstrukcije,− mehanizmi, kočnice, pogoni,− neskidljiva i skidljiva oprema,− sigurnosni uređaji;

3. električna oprema teretnih uređaja;4. pogoni mehanizama;5. kotlovi i posude pod tlakom u sastavu teretnih

uređaja;6. sustavi i cjevovodi teretnih uređaja;7. dijelovi brodskih dizala: okna, vrata na okni-

ma, vodilice, kabine, protuutezi, amortizeri,sigurnosni uređaji (hvatači, graničnici brzine),vitla, užad s dijelovima opreme za vođenje u-žadi i učvršćenje (užetnice, klinasti remen,klinovi itd.), električna oprema (električni po-goni, upravljački sustavi i signalizacija, sigur-nosni uređaji, rasvjeta);

8. dijelovi opreme brodskih podiznih platformi:platforme, vodilice, ograde, uređaji za bloki-ranje, odbojnici, zaustavljači i zaštitni uređaji,mehanički ili hidraulički pogoni, podizni sus-tavi (užad i lanci, vodilice i njihovo pričvršće-nje, polužno-vučni sustav, zupčaste letve,vretena), električni uređaj (električni pogoni,

upravljački uređaji, signalizacija, sigurnosni u-ređaji, rasvjeta).

Popis odgovarajućih konstrukcija, mehanizama idijelova teretnih uređaja koji podliježu nadzoru Registra na-veden je u Prilogu (str.60).

1.3.4 Nadzor nad izradbom, postavljanjem na brodu ipopravcima teretnih uređaja, njihovih mehanizama, metalnihkonstrukcija, sigurnosnih uređaja obavlja se u skladu s Pravi-lima, Dio 1. - Opći propisi.

1.3.5 Nadzor nad mehanizmima, hidrauličkim i par-nim pogonima, sustavima i cjevovodima, elektroopremom, iz-radbom i materijalima, kao i nad kotlovima i posudama podtlakom u dijelu koji nije pokriven zahtjevima ovih Pravila,mora se provoditi u skladu s zahtjevima odgovarajućih dijelo-va Pravila.

Ako su zahtjevi ovog dijela Pravila različiti odzahtjeva drugih odgovarajućih dijelova Pravila, prednost sedaje ovom dijelu Pravila.

1.3.6 Nadzor nad samaricama, dizalicama i naprava-ma za podizanje na ribarskim brodovima, koje se koriste tije-kom lova, kao i nad pričvršćenim brodskim samaricama, na-mijenjenim za rad sa zajedničkim teretnicama sa samaricamadrugog broda, provodi se kao i nad običnim uređajima za po-dizanje tereta.

1.3.7 Nadzor nad pomičnim samaricama, i napravamaza podizanje tipa pomičnog jednotračnog kraka s električnomvučom obavlja se u skladu s odgovarajućim normama prora-čuna brodskih dizalica, a na naprave za podizanje s mehaniz-mom za podizanje s pomoću koluta i koloturnika primjenjujuse norme proračuna brodskih samarica.

1.3.8 Tipovi i označavanje elemenata teretnih uređajau ovim Pravilima navedeni su na slikama 1.3.8.1 do 1.3.8.5.


2001

Poz. Oznaka1. Jarbol2. Ležaj hajmice3. Uška klobučnice4. Samarica5. Gornji okov samarice6. Uška brka7. Viljuška samarice8. Hajmica9. Nosač skretnog koluta teretnice10. Uška klobučnice11. Teretno vitlo12. Teretnica13. Donji kolut teretnice14. Vodilica teretnice15. Gornji kolut teretnice16. Omča17. Škopac18. Vrtuljak

Poz. Oznaka19. Kuka20. Lanac klobučnice21. Trokutna ploča22. Pritezno zvono vitla23. Uže podigača samarice24. Uže klobučnice25. Gornji kolut klobučnice26. Skretni kolut podigača samarice27. Teklac brka28. Vitlo brka29. Uže teklaca brka30. Donji kolut brka31. Gornji kolut brka32. Očnica33. Uže brka34. Zaglavak užeta35. Ovalna uška

Slika 1.3.8.1Laka samarica


2001

Poz. Oznaka1. Jarbol2. Samarica3. Vitlo tereta4. Vitlo klobučnice5. Osnac klobučnice6. Ležaj i uška klobučnice7. Ležaj klobučnice8. Kolut klobučnice9. Uže klobučnice10. Škopac11. Ležaj hajmice12. Hajmica13. Nosač skretnog koluta teretnice14. Prsten nosača koluta teretnice

Poz. Oznaka15. Ležaj hajmice16. Donji skretni kolut teretnice17. Gornji okov samarice18. Gornji kolut teretnice19. Spojni škopac20. Uže teretnice21. Donji kolut teretnice22. Kuka23. Uška brka24. Uže brka25. Kolut teklaca26. Teklac brka27. Uška28. Podigač samarice

Slika 1.3.8.2Teška samarica


2001

Poz. Oznaka1. Jarbol portala2. Poprječna greda3. Škopac teretnice4. Uška klobučnice5. Uška koluta vođenja klobučnice6. Postolje vrtuljka pete7. Samarica8. Uška klobučnice9. Uška teretnice10. Viljuška pete samarice11. Hajmica12. Vitlo tereta13. Uže nategača-teretnice14. Kolut vođenja teretnice15. Uška teretnice16 Ugrađena užnica17. Škopac

Poz. Oznaka18. Gornji kolut teretnice19. Donji kolut teretnice20. Očnica21. Kuka22. Uže teretnice23. Vitlo klobučnice24. Uže klobučnice25. Kolut vođenja klobučnice26. Uška koluta vođenja klobučnice27. Donji kolut klobučnice-teklac28. Trokutna ploča29. Vrtuljak30. Uška koluta klobučnice31. Križna spojka32. Gornji kolut klobučnice - teklac33. Teklac klobučnica - brk

Slika 1.3.8.3Teška samarica s dvostrukom klobučnicom


2001

Poz. Oznaka1. Jarbol portala2. Poprječna greda3. Samarica grotla4. Samarica, bočna5. Viljuška samarice6. Gornji okov samarice7. Vitlo tereta8. Užad teretnice9. Trokutna ploča10. Kuka

Poz. Oznaka11. Priveznica12. Užad klobučnice13. Uška klobučnice14. Unutarnji brkovi15. Uže uzde16. Teklac brka17. Uže brka18. Uška brka19. Ovalna uška

Slika 1.3.8.4Samarica sa povezanim nategačem


2001

Poz. Oznaka1. Stup dizalice2. Noseća konstrukcija3. Okretni ležaj4. Kabina operatora (rukovoditelja)5. Krak6. Osnac pete kraka7. Hidraulički cilindar promjene dohvata

kraka8. Uže teretnice

Poz. Oznaka9. Kolut teretnice na kraju kraka10. Kolut teretnice na vrhu stupa11. Vitlo tereta12. Zaglavak užeta teretnice s omčom13. Škopac14. Vrtuljak15. Karika16. Kuka17. Upresak

Slika 1.3.8.5Palubna dizalica


2001

1.4 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

1.4.1 Tehnička dokumentacija koja se podnosi Regi-stru na razmatranje i odobrenje, obuhvaća:

1. specifikaciju;2. crteže općeg plana teretnog uređaja s poda-

cima o osnovnim svojstvima (nosivost u rad-noj zoni, dohvat kraka na boku broda, brzinapodizanja i spuštanja tereta, najmanji i najve-ći dohvat, brzina okretanja i sl.);

3. crteže općeg plana teretnih jarbola sa samari-cama, vitala dizalice, naprava za podizanje,dizala i brodskih podiznih platforma, njihovihučvršćenja uz brodske konstrukcije i poja-čanja brodskog trupa na mjestima njihovapričvršćenja;

4. crteže metalne konstrukcije teretnih uređaja(jarbola, stupova samarica, mostova, portala,temelja, kućišta dizala, ležajeva dizalice i sl.),s proračunima čvrstoće i stabilnosti;

5. crteže dijelova s proračunima čvrstoće ili do-kazima jednake čvrstoće detalja prema nor-mama odobrenim od Registra;

6. crteže sigurnosnih uređaja (gdje je to potreb-no, s proračunima čvrstoće);

7. crteže učvršćenja samarica i dizalica za vri-jeme plovidbe;

8. tehničku dokumentaciju o mehanizmima injihovim pogonima uključujući:

.1 montažne nacrte s presjecima,

.2 nacrte opterećenih osovina, zupčaničkihkola, reduktora i spojki,

.3 nacrte postolja s podacima o zavarivanjukonstrukcije,

.4 proračune, ili rezultate proračuna za čv-rstoću odgovarajućih dijelova,

.5 planove ispitivanja uređaja,

.6 objašnjenje, ili opis s uputama za osnovnetehničke podatke o uređajima,

.7 osnovne sheme hidrauličnih instalacija;9. tehničku dokumentaciju o električnoj opremi:

.1 opis načela djelovanja i osnovna svojstva,

.2 specifikaciju koja obuhvaća popis kom-ponenata mehanizama, aparata, naprava imaterijale,

.3 konstrukcijske montažne nacrte,

.4 osnovnu shemu električnih pogona,

.5 program ispitivanja;10. shemu opreme;11. shemu sila koje djeluju na elemente teretnog

uređaja;12. proračune, ili rezultate proračuna čvrstoće

nosivih konstrukcija;13. instrukciju za udvojeni rad samarica s nazna-

kom radne zone, dopuštene radne optereće-nosti, dimenzija i sheme opute;

14. program ispitivanja teretnog uređaja u radio-nici proizvođača i nakon ugradnje na brod.

1.4.2 Tehnička dokumentacija za teretni uređaj u op-segu navedenom u 1.4.1.1 do 1.4.1.14, može se razmatratiposebno (neovisno o tehničkoj dokumentaciji broda, odnosno

plovećeg objekta), ili ipak s uputama o tipovima i namjenibrodova ili drugih plovećih objekata za koje su predviđeni.

1.4.3 Kod prijavljivanja za prvi pregled teretnog ure-đaja, izrađenog po projektima koji nemaju odobrenje Regis-tra, treba predočiti tehničku dokumentaciju s proračunima, uopsegu, navedenom u 1.4.1.1 do 1.4.1.14.

U nekim slučajevima Registar može odobritismanjenje opsega tehničke dokumentacije, prihvaćajući do-kumente tvornice izrađivača i kompetentnih stranih organanadzora (vidi 7.1.4).

1.4.4 Tehnička dokumentacija brodskih dizala kojuproizvođač mora dostaviti Registru, obuhvaća:

1. tehničke uvjete i opise konstrukcije diza-la;

2. opći plan dizala;3. proračune i sheme sila koje djeluju na e-

lemente dizala, proračune čvrstoće (a zapojedine elemente također i proračune čv-rstoće i otpornosti);

4. nacrte okna i prostora strojeva, nacrtevrata na oknima, vodilica i amortizera smjestima njihova pričvršćenja, nacrte ka-bina i protuutega s mjestima njihova ov-ješenja, nacrte dijelova opreme za vo-đenje užadi i učvršćenja konzola s prora-čunima čvrstoće, ili s dokazima o njiho-voj čvrstoći;

5. nacrte sigurnosnih uređaja;6. tehničku dokumentaciju za vitla, u slije-

dećem opsegu:1 tehnički opis s osnovnim tehničkim

svojstvima;2 nacrti pužnih vijaka, osovina, pužnih

kola reduktora, kao i spojki (ili kaodio sastavnih nacrta);

7. tehničku dokumentaciju za električnu op-remu, u slijedećem opsegu:1 tehnički opis s osnovnim tehničkim

svojstvima;2 načelna shema električnog kruga di-

zala;3 shema električnih spojeva i komuta-

cijska shema upravljanja;8. program i način ispitivanja;9. popis ugrađenih i rezervnih dijelova.

1.4.5 Prilikom prijavljivanja za prvi pregled dizala i-zgrađenih po projektu, koji nije odobren od Registra, neop-hodna dokumentacija mora odgovarati popisu navedenom u1.4.4.

U opravdanim slučajevima, opseg dokumenta-cije, dogovorno s Registrom, može se smanjiti, prihvaćajućidokumente tvornice - izrađivača i inozemnih nadzornih orga-na (vidi 7.1.4.).

1.4.6 Tehnička dokumentacija brodskih podiznihplatformi koja se podnosi Registru mora obuhvatiti:

1. tehničke uvjete isporuke, opis konstruk-cije brodske podizne platforme i njenihpogona;

2. nacrte općeg plana brodske podizne plat-forme i njenih pogona;


2001

3. proračune i sheme sila koje djeluju nadijelove brodske podizne platforme i nje-ne pogone za vrijeme rada i izvan rada,proračune čvrstoće i stabilnosti;

4. nacrte dijelova brodske podizne platfor-me i njihovog pričvršćenja, kao i pogonas prikazom upotrijebljenog materijala;

5. popis, opis i nacrte sigurnosnih i zaštitnihuređaja;

6. opću električnu shemu brodske podizneplatforme, shemu električnih spojeva ikomutacijsku shemu upravljanja;

7. program i način ispitivanja brodske po-dizne platforme;

8. popis opreme i rezervnih dijelova;

1.4.7 Za metalne konstrukcije, dijelove strojeva, me-hanizme i naprave izrađene po normama koje prihvaća Re-gistar, nije potrebno dostavljati dokumentaciju. Također netreba posebno usklađivati s Registrom pitanja primjene teh-noloških procesa, toplinske obradbe i proračuna po normamai uz tehničke uvjete koje prihvaća Registar.

1.4.8 U opravdanim slučajevima Registar može tra-žiti proširenje opsega navedene dokumentacije. Isto tako do-pušta se smanjenje opsega, ako podnesena tehnička doku-mentacija sadrži sve neophodne podatke potrebne za utvrđi-vanje tehničke sigurnosti predmetnog sustava.

1.4.9 U neophodnim slučajevima, Registar možezahtijevati podnošenje proračuna čvrstoće brodskih konstru-kcija i pojačanja oplate broda na mjestima postavljanja jar-bola, stupova, samarica, dizala, vitala, naprava za podizanje,uški, kao i način pričvršćenja samarica i kraka dizalice zavrijeme plovidbe.

1.4.10 U slučaju preinake ili popravka teretnog ure-đaja, opseg podnesene tehničke dokumentacije mora odgova-rati provedenim izmjenama, uključivati proračun i biti usukladnosti s Pravilima.

1.4.11 Ako dokumentacija ili pojedini dijelovi doku-mentacije navedeni u 1.4.1, 1.4.4 ili 1.4.6 nisu raspoloživi,moraju biti pripremljeni na osnovu mjerenja obavljenih u su-radnji sa ekspertom Registra. O opsegu smanjenja potrebnedokumentacije u svakom pojedinom slučaju odlučuje glavniured Registra.


2001

2 TEHNIČKI ZAHTJEVI

2.1 OPĆENITO

2.1.1 Konstrukcija, dimenzije i tehnička izvedba te-retnog uređaja moraju omogućavati siguran transport slobod-no obješenog tereta, uzimajući u obzir podatke početnih pro-računa, navedenih u ovim Pravilima (nagib plovećeg objekta,tlak vjetra itd.), kao i druge proračunske parametre u predvi-đenom području korištenja.

Opterećenje pri odstupanju teretne užadi odvertikale, koje nije posljedica nagiba plovećeg objekta ili silainercije kao rezultata radnih kretanja teretnog uređaja ili lju-ljanja tereta, mora se posebno uzeti u obzir, i mora biti nave-deno u dokumentaciji podnesenoj Registru.

2.1.2 Teretni uređaji na otvorenim palubama morajubiti izvedeni tako da se jamči njihovo sigurno korištenje prikutovima nagiba i trima navedenim u Tablici 3.3.1.3 i pritemperaturi okoline.

Preporučuje se navesti raspon radnih tempera-tura, uzimajući u obzir područje korištenja i razmještaja te-retnog uređaja na brodu, odnosno plovećem objektu u podru-čju od +45oC do -25oC, a za električnu opremu od +55oC do -25oC.

2.1.3 Nepokretne osovine koje služe kao oslonac zaokretne dijelove (bubnjevi, koluti, užnice, kola i dr.) morajubiti osigurane od okretanja i aksijalnog pomicanja.

2.1.4 Svi spojevi s pomoću vijaka i klinova morajubiti osigurani od nekontroliranog odvijanja i razdvajanja.

2.1.5 Mehanički, hidraulički i parni pogoni, sustavi icjevovodi, električna oprema u dijelu koji nije propisan po-sebnim zahtjevima ovih Pravila, moraju udovoljavati Pravi-lima, Dio 8.- Cjevovodi, Dio 9. - Strojevi i Dio 12. - Električ-na oprema.

2.2 SAMARICE

2.2.1 Opći zahtjevi

2.2.1.1 Kod samarica i naprava za podizanje koje sekoriste za rukovanje ribolovnim oruđima, dopušteno je ko-rištenje i drugih palubnih strojeva, osim teretnih vitala, zanamatanje teretne užadi za vrijeme rada na vanjski bubanj, uzzadržavanje slobodnog kraja ručno. U takvim slučajevima zavrijeme ispitivanja teretnog uređaja uže treba dobro prič-vrstiti na bubanj.

Na palubne strojeve koji se koriste u ovu svrhuprimjenjuju se odgovarajući zahtjevi ovih Pravila.

2.2.1.2 Sheme tipova samarica navedene su u ovimPravilima, 1.

2.2.1.3 Hajmica samarice i uška klobučnice, moraju senalaziti na istoj vertikali. O mjestu učvršćenja klobučnice uodnosu na petu samarice, u svakom pojedinom slučaju po-sebno razmatra i odlučuje Registar.

2.2.1.4 Mora biti predviđeno sigurno učvršćenje sama-rice "za vrijeme plovidbe". Ako je "za vrijeme plovidbe" sa-

marica postavljena okomito na jarbol, i pri tome nije osigura-no učvršćenje samarice s pomoću užeta klobučnice, za takopostavljenu samaricu mora se predvidjeti posebni uređaj.

2.2.1.5 Korištenje skretnog koluta užadi za teretnice iklobučnice nije dopušteno.

2.2.1.6 Ako samarica ima zajednički pogon za podi-zanje i spuštanje samarice i tereta, pričvršćenje s bubnjemmora imati sustav za blokiranje, tako da spoj ne ispada s bu-bnja dok ga ne preuzme bubanj klobučnice.

2.2.1.7 Na svakoj samarici, osim na samarici s bub-njem klobučnice s mehaničkim pogonom, mora se predvidje-ti, gdje je to moguće, bubanj klobučnice koji odgovara zah-tjevima navedenim u 2.2.4. Gdje je montaža bubnja nesvrho-vita ili nemoguća, mora se primijeniti lanac klobučnice, spo-jen s užetom klobučnice pomoću trokutne ploče.

2.2.1.8 Lanac klobučnice samarice mora se učvrstiti zaušku na palubi ili jarbolu. Ako se umjesto lanca klobučniceprimjenjuje uže, ono se mora pouzdano učvrstiti na bubnjuvitla klobučnice ili bubnju za namatanje užeta.

Učvršćivanje užadi klobučnice, brka i uzda ko-risteći sile trenja (zaustavljači užeta, bitve) nije dopušteno.

2.2.1.9 Promjena horizontalnog položaja samarice, prinajvećem dohvatu, pomoću brka dopušta se samo kad brodima nagib do uključno, 5o, a trim do, uključno, 2o.

2.2.1.10 Duljina užeta klobučnice i teretnice mora seizabrati tako da u svim mogućim kombinacijama smještanja ikretanja samarice za vrijeme rada broj namotaja na bubnju nebude manji od tri.

Za uže klobučnice dozvoljava se samo jedannamotaj užeta na bubnju pri položaju samarice "za vrijemeplovidbe".

2.2.1.11 Oslonac pete samarice treba postaviti na istuvisinu od palube na koju su postavljena vitla, da ne smetaosoblju koje je poslužuje i pravilnom namatanju teretnice nabubanj.

2.2.1.12 Ako samarice nemaju sustav pokretnih brkova,koji ih mogu dobro učvrstiti u bilo kojem položaju, svakasamarica kapaciteta do 20 t mora imati najmanje dva pokret-na brka, a svaka samarica kapaciteta više od 20 t - tri pokret-na brka.

2.2.1.13 Kad je teretnica olabavljena mora biti onemo-gućen slobodni pad užnice teretnice. Zbog toga u konstrukcijinosača užnice teretnice mora biti predviđen graničnik, ili ne-ki drugi sličan uređaj.

2.2.1.14 Temelji okretišta teških samarica moraju bitidovoljno čvrsti. Paluba na mjestu gdje je postavljen temeljmora biti posebno čvrsta. Temelj okretišta mora imati otvorza ispuštanje vode.

2.2.1.15 Jarbol kružnog presjeka mora biti obuhvaćenležajem hajmice i uškom klobučnice pod kutom od najmanje40o, računajući od osi simetrale ležaja. U donjem dijelu le-žaja kut obuhvata može biti umanjen, ali ne smije biti manjiod 30o.

Pri manjim kutovima obuhvata jarbol na mjestupostavljanja peta mora biti pojačan povećanjem debljine sti-jenke, ili ugradnjom ukrućenja unutar jarbola.


2001

2.2.1.16 Uška za učvršćenje uz samaricu, užnice teretni-ce i klobučnice, kao i brkova mora prolaziti kroz glavu sama-rice, i biti zavarena po čitavom opsegu.

2.2.1.17 Svornjaci na peti samarice moraju imati maticei osigurače; nosivi dio nareza svornjaka ne smije biti veći od1/3 debljine viljuške.

2.2.1.18 Za sprečavanje iskakanja iz donjeg ili gornjegležaja hajmice, hajmica koja zahvaća petu samarice, mora i-mati odgovarajuće osiguranje.

Površina ležajeva mora biti vrlo glatka. Ležaje-vi moraju dobro prianjati jedan uz drugoga i biti podmazani iosigurani od habanja i ulaza vode.

2.2.1.19 Obujmice za pričvršćenje vodećih užnica mo-raju se iskovati iz jednog komada osim obočja koje može bitizavareno.

2.2.1.20 Okov i uška klobučnice mogu biti kovani, zava-rene ili lijevane konstrukcije, dok uška oblika škopca morabiti samo kovana.

Svornjaci uške moraju se osigurati od iskliznu-ća iz okova i od okretanja u okovu ili uški (ako je ona oblikaškopca). Spojne površine moraju biti vrlo glatke.

Preporučuje se postaviti mjedene podloške is-pod nosive površine uške.

Pri najmanjem nagibu samarice prema hori-zontali smjer sile na uški mora presijecati os svornjaka u gor-njoj polovini razmaka između ležaja okova.

2.2.1.21 Uške za pričvršćenje nepomične opute, brkovai uzdi, lanca klobučnice, koluta za natezanje itd. uz trup bro-da i čeličnu konstrukciju teretnih uređaja moraju imati odgo-varajuću čvrstoću prema proračunskim silama, i imati oblikkoji osigurava pravilno postavljanje uz njih učvršćenih dije-lova opreme.

Raspored uški mora osiguravati poklapanjeravnina njihove najveće krutosti sa smjerom užadi nepomič-ne opute, a za užad s promjenjivim smjerom ravnina najvećekrutosti mora odgovarati srednjem smjeru užadi.

Debljina lima za koji se uška zavaruje ne smijebiti manja od 1/3 debljine uške, ali ni u kojem slučaju manjaod 5 mm.

Rebro za ukrućenje koje služi za pojačanje li-mova, načelno, mora biti paralelno sa smjerom uške.

2.2.2 Teretni jarboli

2.2.2.1 Ovi zahtjevi se odnose na učvršćene i neuč-vršćene teretne jarbole obične namjene.

2.2.2.2 U duljinu jarbola L treba uračunati razmak odnjegova vrha do palube koja osigurava oslonac jarbola u pop-rječnoj i uzdužnoj ravnini broda.

2.2.2.3 Vanjski promjer jarbola na razini oslonca palu-be ne smije biti manji od L/27. Vanjski promjer jarbola iz-među donjih pripona i podržavajuće palube mora biti veći ilijednak L/30.

2.2.2.4 Debljina stijenke jarbola ne smije biti manja odnajveće vrijednosti veličine, određene prema Tablici 2.2.2.4.

Tablica 2.2.2.4

Oblik limova Najmanja debljina, [mm]

SavijeniSWL

kRd, eH

2350320

+ ili

100kd

ili 6,5

RavniSWL

kRb, eH

2220320

+ ili

60kb

ili 6,5

d - Najveći vanjski promjer jarbola u pro-matranom presjeku, [mm];Ako jarbol nema okrugli presjek, za d seuzima najveći promjer opisane kružnice.

b - širina lima, [mm], ali ne manje od 60%širine jarbola u promatranoj točki.

k - odnos između radnog i dopuštenog nap-rezanja

2.2.2.5 Teretni jarboli moraju imati najmanje dva čv-rsta oslonca.

2.2.2.6 Debljina stijenki teretnih jarbola, smještenih uzatvorenim prostorima ne smije biti manja od 5 mm, a na ot-vorenim prostorima i prostorima u koji nema pristupa u unut-rašnjost ne manja od 6,5 mm; a u prostorima koji imaju pris-tup u unutrašnjost ne manja od 5 mm.

Teretni jarboli koji se koriste za ventilaciju nesmiju imati debljinu stijenke manju od 6,5 mm.

2.2.2.7 Treba izbjegavati nagle promjene poprječnogpresjeka teretnih jarbola. Na mjestima naprezanja i/ili velikihnaprezanja treba izbjegavati postavljanje otvora i dr. Ako jenjihovo postavljanje neophodno, ti otvori moraju biti dobrozaobljeni, a na rubovima moraju biti predviđena pojačanja.

2.2.2.8 Teretni jarboli i njihovi dijelovi trebaju biti ta-ko izvedeni da se spriječi korozija na nedostupnim mjestima.Svi dijelovi, osim zatvorenih konstrukcija, moraju biti dostu-pni za provjeru, čišćenje i bojanje.

2.2.2.9 Proračunska naprezanja u teretnim jarbolima,moraju se određivati za takav smještaj samarice (ili kombina-cija samarica), koji izaziva najveća naprezanja.

2.2.2.10 Pripone se moraju postavljati tako da ne ome-taju rad samarice i pomične snasti.

Nije preporučljivo učvršćivati pripone uz kra-jeve nepokretnih traverzi jarbola.

2.2.2.11 Užad neskidljive opute mora imati stezalice; auške za pričvršćenje središnjih i bočnih pripona jarbola mo-raju biti dobro pričvršćene na trupu broda. Uške moraju bitipostavljene u skladu s 2.2.1.21. Učvršćenje dvaju i više užadijednim dijelom opreme (npr. škopcem) nije dopušteno.

2.2.2.12 Odnos visine jarbola prema duljini samarice

laL −

(vidi Sliku 2.2.2.12) ne smije biti veći od 1,0.


2001

Slika 2.2.2.12

2.2.3 Samarice (u užem smislu)

2.2.3.1 Ovo poglavlje se odnosi na samarice cilindrič-ne, konusne i stupnjevite izvedbe.

2.2.3.2 Odnosi mjera konusnih i stupnjevitih samaricamoraju odgovarati Slici 2.2.3.2. Dopušta se korištenje drugihkonstrukcija pri jednakim vrijednostima tlačnog naprezanja usamarici.

Slika 2.2.3.2

2.2.3.3 Debljina stijenke u srednjem dijelu samarice

mora biti veća od 70d

+2, ali ne manja od 4 mm.

2.2.3.4 U srednjem dijelu samarice l1 ne smije biti pop-rječnih sučeonih zavara, raspored tih zavara mora udovolja-vati standardima priznatim od Registra.

2.2.3.5 Progib čeličnih samarica ne smije biti veći od1/1500 njene duljine, kako u ravnini ovjesnog tereta, tako i uravnini okomitoj na nju.

2.2.3.6 Uške za pričvršćenje brkova moraju biti smje-štene što je moguće bliže uškama za učvršćenje užnice teret-nice na kraju samarice.

2.2.3.7 Samarice, u zoni gdje je ugrađena užnica, mo-raju biti dodatno učvršćene tako da moment otpora u toj zonine bude manji od momenta otpora samarice bez proreza.

2.2.3.8 Teretne samarice moraju biti hermetične, da sesvede na najmanju moguću mjeru korozija na unutarnjimpovršinama.

2.2.3.9 Unutarnje površine, po mogućnosti, moraju bitiobrađene antikorozijskim sredstvima nakon izvođenja svihoperacija zavarivanja.

2.2.4 Vitla i vitla za namatanje užadi

2.2.4.1 Teretna vitla i vitla klobučnice predviđena zapromjenu položaja samarice pod teretom, moraju odgovaratiopćim tehničkim zahtjevima. Njihov pogon mora imati mo-ment kočenja za 1,5 puta veći od momenta podizanja.

2.2.4.2 Ako pogon vitala brkova teških samarica s jed-nom klobučnicom dovodi do pojave nedopuštenih naprezanjau samarici i klobučnici, mora se predvidjeti momentni gra-nični prekidač, koji ograničava veličinu momenta prema pro-računskim okvirima.

2.2.4.3 Vitla klobučnica i uzdi sa samostalnim pogo-nom moraju imati kočnice, koje djeluju automatski pri preki-du rada vitla, isključenju ili prekidanju napajanja i postavlja-nju poluge upravljanja u nulti položaj.

Kočnički uređaj mora izdržati moment torzijeza 1,5 puta veći od najvećeg momenta torzije izazvanog op-terećenjem u samarici.

2.2.4.4 Vitla klobučnice ili slična, moraju imati bubanj,podijeljen graničnikom na dva dijela, dio za namatanje teret-nice i dio za uže klobučnice. Uže tereta mora biti učvršćenona bubanj vitla klobučnice i bubanj teretnog vitla.

2.2.4.5 Vitla s glatkim bubnjevima moraju biti postav-ljena tako da kut između užeta koje se namata na bubanj iravnine bubnja, okomite na njegovu uzdužnu os, ne prelazi4o.

2.2.4.6 Za pogon nije dopušteno korištenje biljne isintetičke užadi (vidi 2.6.2).

2.2.4.7 Mehanizmi za kvačenje, (zupčanici, spojke)moraju moći izdržati moment torzije koji ne prelazi više od1,5 puta najveći moment torzije izazvan naprezanjem u teret-noj samarici u uvjetima najvećeg dopuštenog opterećenja.

2.2.4.8 Vitla klobučnice koja pokreću teretna vitla po-moću pogonske užadi ne smiju se koristiti na teretnoj samari-ci kojoj dopušteno opterećenje prelazi 3 t.

2.2.5 Udvojene teretne samarice

2.2.5.1 Udvojene teretne samarice u pogledu izvedbe ismještaja, moraju omogućiti korištenje samarica u pojedi-načnom radu.

2.2.5.2 Oprema samarica za rad s udvojenim samari-cama, mora obuhvatiti:

1. dovoljno čvrste uzde i opremu za njihovoučvršćenje na palubi i kraju samarice;

2. opremu za međusobno spajanje teretnica(u vezi s tim postavljanje lanca među te-retnicama);

3. mjere, koje omogućuju u radu kontroliratiizračunate granične položaje samarica iuzda, kao i kut između teretnica, što morabiti navedeno u uputama o radu s udvoje-nim samaricama.Vizualna kontrola postavljanja samariceili granične visine podizanja tereta, možese prihvatiti, ako takva kontrola i stvarniuvjeti korištenja jamče dovoljnu sigurno-st.


2001

Preporučuje se primjena ugrađenih poka-zatelja položaja samarice prema horizon-tali i površini palube.Ako vizualna kontrola graničnih položajasamarice i kuta razdvajanja teretnica nijesigurna, moraju se predvidjeti drugekonstrukcijske mjere, kao što je označa-vanje užadi, klobučnica, uzda, uški uzda isl.Učvršćenje uzda i njihova dužina mora seosigurati konstrukcijski, a ne vizualnomkontrolom.

4. uzde ili unutarnje brkove koji sprečavajuokretanje samarice prema vanjskoj straniuzda.

2.2.5.3 Samarica za rad s udvojenim samaricama, na-čelno, mora biti tako postavljena da je moguć njen rad nasvakom dijelu palube broda.

2.2.5.4 Za sve režime rada moraju vrijediti slijedećizahtjevi:

1. Najmanji kut nagiba prema horizontalisvake od samarica ne smije biti manji od15o, ali se preporučuje da kut ne budemanji od 30o.

2. Najveći kut među teretnicama ne smijeprelaziti 120o.

3. Najmanja visina podizanja mora jamčitiprolaz tereta nad rukohvatom linice ili iz-nad pražnice grotla.

4. Dohvat samarice na boku broda ne smijebiti manji od 4 m.

2.2.6 Samarice s dvostrukom klobučnicom

2.2.6.1 Konstrukcija i postavljanje samarica s dvostru-kom klobučnicom mora onemogućiti nekontrolirano zakre-tanje samarice u horizontalnoj ravnini kad se nalazi u kraj-njim položajima. Ako je neophodno, moraju se predvidjetikonstrukcijske mjere za ograničenje kutova okretanja - klo-bučnice ili samarice (vidi 3.5.1.2.7).

2.2.6.2 Samarice s dvostrukim klobučnicama morajuimati dvije posebne klobučnice pričvršćene neposredno ili spomoću balansira, uz kraj samarice i na traverzu teretnog jar-bola, ili uz dva odvojena jarbola.

2.2.6.3 Za osiguranje stabilnosti samarice užad klo-bučnice mora biti raspoređena tako da najveći razmak odvertikale koja prolazi kroz os pete samarice do klobučnice,ne bude manji od 0,11 duljine samarice (vidi Sliku 2.2.6.3).

Slika 2.2.6.3


2001

Ovo se mora osigurati:− ograničenjem kuta okretanja samarice,− postavljanjem graničnika na samaricu,− postavljanjem zaustavljača na stupu ili tra-

verzi.

2.2.6.4 Kut okretaja može se ograničiti, smještajem uš-ke za učvršćenje užnice na kraju jarbola. Također mogu se ko-ristiti i krajnji graničnici na pogonskom sustavu.

2.2.6.5 Nije dopušteno ograničavanje kuta okretanjamjestimičnim podupiračima, koji doprinose pojavi većih pop-rječnih momenata izvijanja.

2.2.6.6 Čvrstoća i stabilnost samarica s dvostrukim klo-bučnicama dokazuje se proračunom ili ispitivanjem na mode-lima.

2.2.7 Mehanizirane samarice

Mehanizirane samarice moraju imati graničneprekidače, za automatsko zaustavljanje u krajnjim položajima,kao i za mehanizme dohvata i okretanja samarice.

O sigurnosnim uređajima za mehanizirane sama-rice koje rade u režimu udvojenih samarica, u svakom pojedi-nom slučaju posebno razmatra i odlučuje Registar.

2.3 DIZALICE

2.3.1 Opći tehnički uvjeti

2.3.1.1 Brodske dizalice moraju biti dobro pričvršćeneuz konstrukciju broda. Rebra trupa broda na mjestu postavlja-nja dizalice ili dizala moraju biti odgovarajuće pojačana.

2.3.1.2 Mora se predvidjeti sigurno učvršćenje brodskihdizalica, i njihovih krakova "za vrijeme plovidbe".

2.3.1.3 Dizalice s krakovima s elastičnim ovješenjemmoraju biti tako izvedene da ne postoji mogućnost prevrtanjakraka na stranu suprotnu dohvatu, uzimajući u obzir nagib itrim koji se može javiti, i primjenu graničnika, ako je to neop-hodno (vidi 3.5.2.3.4).

2.3.1.4 Konstrukcija i postavljanje krak dizalica na bro-dovima mora onemogućiti prevrtanje dizalice.

2.3.1.5 O izvedbi i opremi dizalica predviđenih za pre-mještanje ljudi u radnim košarama ili u drugim sličnim napra-vama, u svakom pojedinom slučaju posebno odlučuje Regista-r.

2.3.1.6 Za dizalice na plovećim dokovima primjenjujuse zahtjevi iz 2.3, uzimajući u obzir njihove posebne uvjeterada i konstrukcijska svojstva.

2.3.2 Metalne konstrukcije

2.3.2.1 Debljina stijenki nosivih elemenata metalnekonstrukcije, dostupnih za pregled sa svih strana, kao i metal-nih konstrukcija dizalica u zatvorenim prostorima, ne smijebiti manja od 4 mm; debljina stijenki kvadratnih ili cjevastihelemenata metalnih konstrukcija, koje nisu dostupne pregledus unutarnje strane, ne smije biti manja od 6 mm.

2.3.2.2 Vanjski promjer cjevastih elemenata metalnihkonstrukcija ne smije prijeći veličinu navedenu u 2.2.2.3.

2.3.2.3 Treba izbjegavati opterećenje zakovica na odrez(osobito vibracijsko opterećenje). Takva izvedba dopušta sesamo u iznimnim slučajevima. Nije dozvoljena primjena za-kovica s upuštenom ili poluupuštenom glavom.

Provrti za zakovice i kalibrirane vijke moraju sebušiti u spojenim elementima ili u pojedinačnim elementimaistovremeno s pomoću vodilice.

Zakovice i vijci za spojeve nosivih elemenata nesmiju imati promjer manji od 12 mm.

Granična debljina zakovanih elemenata ne smijeprijeći 5 promjera zakovica.

Broj zakovica koje učvršćuju element u spoju, ilismještenih na jednoj strani spoja, ne smije biti manji od dva.

2.3.3 Mehanizmi

2.3.3.1 Mehanizmi dizalica moraju udovoljavati primje-njivim općim tehničkim zahtjevima navedenim u poglavlju2.1. ovih Pravila.

2.3.3.2 Sigurnosni faktor kočenja mehanizma podizanjatereta ne smije biti manji od 1,5. Faktor kočenja mehanizmapromjene dohvata kraka ne smije biti manji od 2; pri tome sestatički moment na kočničkoj osovini, koji stvara težina tereta,težina kraka i protuuteg, mora odrediti u takvom položaju kra-ka, pri kojemu moment ima najveću vrijednost.

Ako pogon ima dvije ili više kočnica, faktor ko-čenja se utvrđuje uz pretpostavku, da se sav teret zadržavadjelovanjem jedne kočnice. Faktor kočenja svake od tih koč-nica pri istovremenom djelovanju ne smije biti manji od 1,25.

2.3.3.3 Kočnice mehanizama okretanja i premještanjamoraju djelovati automatski, ili biti upravljane automatski. Oprimjeni kočnica otvorenog tipa u svakom pojedinom slučajuposebno razmatra i odlučuje Registar.

Faktor kočenja ne smije biti manji od 1,25.Faktor kočenja za gornje postrojenje plovećih

dizalica (dizaličnih brodova) i dizalica predviđenih za rad navalovitom moru, ne smije biti manji od 1,5.

Mehanizmi okretanja i premještanja dizalica sručnom kočnicom moraju imati zapor koji ne dopušta moguć-nost nekontroliranog okretanja ili pomicanja dizalica.

2.3.4 Sigurnosni uređaji

2.3.4.1 Dizalice, mehanizirane samarice i naprave zapodizanje moraju biti opremljene automatskim uređajima zazaustavljanje u krajnjim položajima:

1. podizanja;2. promjene dohvata;3. premještanja (pomaka) dizalice, njezinih

kolica (mačka) i naprava za podizanje;4. okretanja dizalice (za dizalice s ograniče-

nim kutom okretanja) i mehanizirane sa-marice;

5. kuke i grabilice u krajnjem gornjem polo-žaju.


2001

Nakon aktiviranja krajnjih prekidača mora se o-sigurati mogućnost pokretanja mehanizama u obrnutom smje-ru.

Pri korištenju sklopki koje omogućuju zaobila-zak krajnjih prekidača (npr. za spuštanje kraka dizalice "zavrijeme plovidbe") sklopke moraju biti dostupne samo ovlaš-tenim osobama.

O sigurnosnim uređajima za mehanizirane sama-rice koje rade udvojeno, u svakom pojedinom slučaju posebnorazmatra i odlučuje Registar.

Ako se kod dizalica s krakom, krak pri spuštanjunasloni na uređaj za učvršćenje "za vrijeme plovidbe", istov-remeno se trebaju isključiti mehanizmi podizanja i promjenedohvata.

2.3.4.2 Dizalice s promjenjivom nosivosti, ovisno odohvatu kraka, moraju imati automatske pokazivače nosivosti,koja odgovara dotičnom dohvatu kraka. Pokazivač mora bitidobro vidljiv s radnog mjesta rukovatelja.

Za određivanje dopuštene nosivosti uzima se uobzir kut nagiba kraka. Stoga, na upravljačkom mjestu morabiti tablica ili dijagram za čitanje vrijednosti za dopuštenu no-sivost pri odgovarajućem dohvatu.

2.3.4.3 Dizalice, kojima stabilnost ovisi o položaju te-reta na kuki, moraju imati graničnike momenta opterećenja,koji automatski isključuju mehanizme dizalice pri pokušajupodizanja tereta koji premašuje nosivost, dopuštenu za odre-đeni dohvat kraka.

Ovi graničnici moraju zaustaviti podizanje teretakoji prelazi nosivost za više od 10%.

Na dizalicama drugih tipova i na napravama zapodizanje trebaju se postaviti graničnici.

2.3.4.4 Ako postoji mehanizam pomoćnog podizanja,treba predvidjeti blokiranje, koje isključuje mogućnost istov-remenog rada mehanizama glavnog i pomoćnog podizanja.

Ipak blokiranje ne mora postojati, ako je predvi-đen istovremeni rad tih mehanizama, uzimajući u obzir ukup-nu nosivost obaju mehanizama.

2.3.4.5 Dizalice, za koje je neophodno u proračunu čv-rstoće i stabilnosti uračunati tlak vjetra, moraju imati signalneuređaje, koji se aktiviraju pri postizanju proračunske graničnebrzine vjetra kod radnog stanja.

Pokazivač brzine vjetra mora biti postavljen takoda ne bude zaklonjen konstrukcijom dizalice ili trupom broda.

2.3.4.6 Dizalice koje rade u paru (tandemu) i pričvršće-ne su na zajedničkom okretnom uređaju, moraju imati kon-trolne sustave, koji osiguravaju upravljanje objema dizalica-ma.

2.3.4.7 Dizalice s nepromjenjivom nosivošću, neovisnoo dohvatu kraka, moraju imati graničnike nosivosti mehaniz-ma podizanja.

2.3.4.8 Dizalice - samarice s elastičnim ovješenjem usvim radnim položajima moraju imati dovoljno zategnuto užeklobučnice.

2.3.4.9 Vrata i otvori na pramčanim dijelovima dizalica,namijenjeni za prolaz osoblja, moraju imati sustav blokiranja,koji ne dopušta uključenje mehanizma kretanja i podizanjaako su vrata otvorena.

2.3.4.10 Teretni uređaji, transporteri, portali ili slični u-ređaji za ukrcaj i iskrcaj tereta, trebaju imati zvučni signalni u-ređaj, aktiviranje kojega mora biti moguće rukovatelju u bilokoje vrijeme. Zvučni upozoravajući signal mora se dobro čutii razlikovati, od drugih zvučnih signala i od radne buke.

2.3.5 Protuuteg

2.3.5.1 Izvedba dizaličnog protuutega mora isključitimogućnost promjene utvrđene mase za vrijeme korištenja.Učvršćenje pojedinih tereta u protuuteg mora isključiti njiho-vo pomicanje.

2.3.5.2 Pomični protuutezi moraju se micati automatski,s promjenom dohvata kraka. Pri kretanju pomičnog protuutegamora se isključiti mogućnost njegova zaglavljivanja.

2.3.6 Pomične dizalice

2.3.6.1 Stabilnost pomičnih dizalica mora biti osigura-na, kako pri radu, tako i u neradnom stanju.

Provjera stabilnosti provodi se po normama kojeprihvaća Registar.

2.3.6.2 Pomične dizalice i naprave za podizanje morajuimati čvrste tračničke hvataljke, ili okretne kotačiće.

2.3.6.3 Pomične dizalice i naprave za podizanje morajuimati efikasna sredstva za zaustavljanje (skidljive hvataljke zatračnice i sl.).

2.3.6.4 Učvršćenje dizalica i naprava za podizanje "zavrijeme plovidbe" mora onemogućiti njihovo pomicanje.

2.3.6.5 Pogonski kotači mehanizama premještanja diza-lica, teretnih kolica ("mački") i naprava za podizanje morajubiti puni, i postavljeni tako da se isključi mogućnost ispadanjakotača s tračnica.

2.3.6.6 Okviri pomičnih dizalica, teretnih kolica i nap-rava za podizanje moraju imati nosive dijelove na razmaku neviše od 20 mm od tračnica, koji se mogu koristiti kao osloncipri lomu kotača ili osovina. Ti dijelovi moraju biti proračunatiza najveće dopušteno opterećenje.

2.3.6.7 Pomične dizalice, kolica i naprave za podizanjes mehaničkim pogonom za ublažavanje mogućeg udara o gra-ničnike, moraju imati prigušivače. Prigušivači mogu biti pos-tavljeni na graničnicima.

2.3.6.8 Na krajevima tračnica moraju se postaviti gra-ničnici, proračunati na primanje udaraca dizalice, kolica ilinaprava za podizanje, koje se kreću, s najvećim radnim opte-rećenjem, nazivnom brzinom.

2.3.6.9 Pri kretanju nekoliko dizalica ili kolica na jednojtračnici, dizalice moraju imati graničnike za sprečavanje suda-ra.

2.4 DIZALA

2.4.1 Opće upute

2.4.1.1 Tipovi dizala koji podliježu nadzoru i njihovidijelovi opreme moraju biti projektirani i izrađeni tako da se


2001

osigura njihovo sigurno korištenje, u skladu s ovim Pravilima,priznatim normama za dizala, i tehničkim uvjetima izradbe.

2.4.1.2 U dijelovima (sklopovima) vitala koji prenosemoment torzije (osim elektromotora), otpuštanje stegnutih di-jelova spojeva, dopušta se samo uz uvjet njihova dodatnogučvršćenja klinovima, zaticima, vijcima itd. Dodatni materijaliza montažne dijelove moraju se proračunavati za najveći mo-ment torzije.

2.4.1.3 Odnos promjera bubnja, užnice ili koluta, uzetna dnu žlijeba prema promjeru užeta, mora biti u skladu sTablicom 2.4.1.3.

Tablica 2.4.1.3

Odnos promjeraOznakadizala

Bubanj iliužnica

Koluti zavođenje

Koluti graničnika brzine(skupa s hvatačima i sl.)

Putničkodizalo

40 30 25

Teretnodizalo

30 25 25

2.4.1.4 Dizalo mora imati prostor strojeva zaštićen odatmosferskih djelovanja, koji mora biti izoliran i imati vrata,koja se zatvaraju bravom.

Dimenzije prostora strojeva moraju osigurati:1. pristup k vitlu i elektromotoru najmanje s

dvije strane, uz širinu prolaza od najmanje500 mm,

2. svijetli otvor s prednje strane upravljačkeploče, širine najmanje 750 mm.Ako je neophodno rukovanje pločom (nazidu) sa stražnje strane, razmak izmeđuploče i zida ne smije biti manji od 750mm.

3. slobodan prostor u prostoru strojeva kodulaza, ne smije biti manji od 1000 x 1000mm. Visina prostora strojeva mora omo-gućavati montiranje i demontiranje opre-me.

2.4.1.5 U oknu i prostoru strojeva nije dopušten smještajopreme koja se ne odnosi na dizala.

2.4.1.6 Otvori za propuštanje užeta u podu strojarnicemoraju biti takvih dimenzija da razmak između užeta i rubaotvora ne bude manji od 25 mm. Okolo otvora moraju se ug-raditi bočnice visine najmanje 50 mm.

2.4.1.7 Svaki izrez na palubi za teretno dizalo mora i-mati ogradu visine najmanje 1 m iznad razine palube sa svakestrane izreza, osim sa strane pristupa za operacije rukovanjateretom.

Ako ograde nisu potpuno zatvorene, mehanizmiteretnog dizala moraju biti blokirani.

2.4.1.8 Na rubovima svakog izreza u palubi i ispod te-retnog dizala, sa svih strana, moraju biti postavljeni uređaji zaautomatsko zaustavljanje dizala na danoj palubi.

Ako se na palubi nalaze uređaji za blokiranje spomoću kojih se platforma održava u nepomičnom stanju zavrijeme ukrcaja i iskrcaja, oni moraju biti povezani s upravlja-čkim mehanizmima teretnog dizala, tako da se isključi napa-

janje pogonskog mehanizma dok se ne oslobode uređaji zablokiranje.

2.4.2 Okno

2.4.2.1 Okno dizala mora biti zatvoreno s gornje i donjestrane, i ograđeno po čitavoj visini. Pregrade okna moraju seproračunati uzimajući u obzir opterećenje u skladu s 3.5.3, iudovoljiti Pravilima, Dio 2. - Trup, Dio 4. - Stabilitet, Dio 5. -Pregrađivanje i Dio 17. - Protupožarna zaštita.

2.4.2.2 Nije dopušteno smjestiti okno ispred sudarnepregrade i na udaljenosti 0,2 B od boka broda.

2.4.2.3 Za osiguranje izlaza iz okna u slučaju zaustav-ljanja kabine zbog kvara, moraju se predvidjeti nepomične lje-stve, ili uška za podizanje, učvršćena za okno, po čitavoj nje-govoj visini.

2.4.2.4 U donjem dijelu okna mora postojati potrebnadubina koja osigurava razmak od donje ploče kabine ili protu-utega do odbojnika ne više od 200 mm u najnižem položajukabine. Pri položaju kabine na potpuno stisnutom odbojnikurazmak od dna voznog okna do donje ploče kabine mora bitinajmanje 750 mm. Taj razmak može se smanjiti, ako postojeskidljivi uređaji koji osiguravaju razmak od najmanje 750 mmkad se na njih postavi kabina.

2.4.2.5 Dno okna može se drenirati ručnim pumpama,vodenim ejektorima, pomoću izlijevnih cijevi, koje vode unajbliže suhe dijelove broda, ili na neki drugi pogodni način.

Izlijevne cijevi moraju imati pipce lako pristu-pačne. Njihov promjer ne smije biti manji od 39 mm.

2.4.2.6 Za posluživanje opreme postavljene u oknu di-zala (koluti za vođenje, graničnici brzine i dr.) dopuštaju seotvori s poklopcima, ili skidljivi limovi. Oni se moraju otva-rati prema vani.

2.4.2.7 Unutrašnja površina okna sa suprotne stranevrata kabine mora biti glatka i ravna, bez stršećih dijelova iudubljenja.

Takva površina okna mora biti po čitavoj širiniotvora vrata, plus 50 mm sa svake strane, a po visini 300 mmza putnička dizala, i najmanje 200 mm za teretna dizala.

Na ostalim površinama okna, ograničenim širi-nom otvora vrata, plus 50 mm sa svake strane, dopuštaju sebočna udubljenja ne veća od 150 mm. Stršeći dijelovi i udub-ljenja veći od 5 mm (osim za dizala, kojima kabine imaju au-tomatska vrata) moraju imati skošenje pod kutom ne manjimod 60o prema horizontali. Kod dizala s automatskim vratimaskošenja su neophodna samo kod stršećih dijelova većih od 50mm i samo s donje strane.

2.4.2.8 Visina okna dizala mora biti takva da se nakondjelovanja graničnika i zaustavljanja dizala:

1. osigurava mogućnost slobodnog kretanjakabine (protuutega) prema gore za najma-nje 200 mm;

2. osigurava razmak između platforme i kro-va kabine, određen za poslužujuće osobljei stršeće dijelove ili opremu, postavljenuispod pokrova okna, od najmanje 750 mm.


2001

2.4.3 Vrata okna

2.4.3.1 Svi ulazi i otvori za ukrcaj u okno moraju bitizatvoreni vratima. Širina svijetlog otvora ne smije biti veća odširine kabine dizala. Ovješena vrata moraju se otvarati samoprema vani.

Visina vrata okna kod putničkih dizala ne smijebiti manja od 1800 mm, pri čemu svijetli otvor mora biti naj-manje 1600 mm.

Kod teretnih dizala visina vrata okna, ako pri u-krcaju i iskrcaju kabine ljudi ne ulaze u kabinu, ne smije bitiveća od 1400 mm. Visina vrata okna mjeri se od palube dogornjeg ruba otvora vrata.

2.4.3.2 Izvedba i materijal vrata, ako su hermetička,moraju udovoljavati Pravilima, Dio 3. - Oprema trupa i Dio17. - Protupožarna zaštita.

2.4.3.3 Vrata moraju imati otvore za gledanje. Kod di-zala s automatskim vratima i kod dizala opremljenih pokazi-vačima dolaska kabine na određenu zaustavnu palubu, nisuobvezatni otvori u vratima okna.

2.4.3.4 Sila za podizanje poluautomatskih i automatskihvrata okna ne smije biti veća od 150 N.

2.4.3.5 Vrata okna moraju imati uređaje, koji vrata zat-varaju prije nego kabina ode s razine stajališta više od 150mm.

2.4.3.6 Vrata okna koja se ručno otvaraju, osim uređajaza automatsko zatvaranje, moraju imati neautomatski uređaj,koji zadržava otvorena vrata u "zatvorenom položaju".

2.4.3.7 Mora se isključiti mogućnost otvaranja bravavrata izvan okna, kad na razini vrata nema kabine, kao i kodupravljanja kretanjem kabine iz prostora stroja dizala(2.4.14.5).

Mogućnost otvaranja brava vrata okna, ako ka-bina nije na stajalištu, može se dopustiti samo odgovornim o-sobama posade, i to posebnim uređajem.

2.4.3.8 Krila automatskih vrata u slučaju prepreke prinjihovu zatvaranju moraju se automatski vratiti u početni po-ložaj.

2.4.4 Vodilice

2.4.4.1 Kabina dizala i protuuteg moraju imati čvrste ikrute vodilice.

2.4.4.2 Kod vodilica i njihovih spojeva mora biti one-mogućeno pomicanje u bilo kojem smjeru.

2.4.4.3 Vodilice po kojima idu kotačići kabine i protu-uteg moraju biti toliko dugačke da vodeća papučica dizala iprotuutega nakon prelaska granične radne točke (pri potpunostisnutim odbojnicima) ne sklizne sa svojih vodilica.

2.4.5 Kabina

2.4.5.1 Kabina mora imati pod, pokriveni strop i zatvo-rene strane po čitavoj visini.

2.4.5.2 Strop kabine mora moći izdržati bez ikakve de-formacije opterećenje od dva čovjeka (jedan čovjek - 80 kg).

2.4.5.3 Kabina putničkog dizala mora imati vrata. Kabi-na teretnog dizala ne mora imati vrata, ako postoje uređaji zazadržavanje tereta (vidi 1.1.3).

Vrata na razvlačenje (rešetkasta) dopuštaju sesamo za kabine teretnih dizala.

2.4.5.4 Viseća vrata kabine moraju se otvarati samo u-nutar kabine.

2.4.5.5 Sila za automatsko otvaranje krila vrata na raz-dvajanje ne smije biti veća od 150 N.

2.4.5.6 Na krovu kabine putničkog dizala mora biti pre-dviđeno grotlašce koje se zatvara, veličine svijetlog otvora400 x 500. U kabini mora biti predviđen škopac, ili drugi ure-đaj za mogućnost izlaza na krov kabine u slučaju kvara. U ka-bini mora biti predviđena uputa o korištenju izlaza iz kabine iokna u slučaju nezgode. U suglasnosti s Registrom, dopušta sesmanjenje dimenzija grotlašca u dizalima, proizvedenim do1982. godine.

2.4.5.7 Kabina putničkog dizala mora imati rukohvate(ogradu).

2.4.5.8 Visina vrata kabine dizala ne smije biti manja odvisine vrata okna (vidi 2.4.3.1).

2.4.5.9 Pokretni pod kabine mora biti izrađen od jednogkomada. Dimenzije moraju biti takve da širina nepomičnogdijela poda (okvir) s bočnih strana i zadnje strane kabine neprelazi 25 mm.

Kod kabina koje imaju pokretni pod, ako suvrata na razdvajanje, i sustav upravljanja omogućava kretanjekabine samo pri zatvorenim vratima, prag (donja vodilica)vrata može biti nepomičan.

Funkciju pokretnog poda može zamijeniti elek-tronski uređaj za mjerenje opterećenja, smješten između kabi-ne i teretne užadi, koji osigurava uključenje pri najmanjemopterećenju.

Prekidač pokretnog poda dizala mora aktiviratisigurnosne kontakte kad opterećenje poda dostigne 250 N.

2.4.5.10 Ispod praga kabine, po čitavoj širini vrata morabiti postavljena vertikalna zaštita.

Visina zaštite ne smije biti manja od 150 mm, akod dizala s automatskim vratima okna, koja se otvaraju kodpotpunog zaustavljanja kabine, ne smije biti manja od 300mm.

2.4.5.11 Na vratima kabina koja se ručno otvaraju, mo-raju biti predviđeni otvori za gledanje.

2.4.6 Protuuteg

2.4.6.1 Učvršćenje tereta u protuutegu mora onemogu-ćiti njegovo pomicanje za više od 5 mm od njegova normal-nog položaja.

2.4.6.2 Mase protuutega moraju biti čvrsto spojene ste-gnutim šipkama i vijcima, čije matice treba osigurati rascjep-kama. Dozvoljavaju se i drugi pogodni spojni elementi.

2.4.6.3 Protuuteg mora imati vodilice. Ako protuutegima vodilice za kotačiće, moraju se predvidjeti nepomične vo-dilice.


2001

2.4.6.4 Dizala koja imaju vitla s bubnjem mogu biti bezprotuutega.

2.4.7 Odbojnici

2.4.7.1 Na dnu voznog okna, ispod kabine i protuutegamoraju biti odbojnici.

2.4.7.2 Kod dizala se mogu primjenjivati opružni ilihidraulički odbojnici, koji pri spuštanju kabine (odnosno pro-tuutega) na odbojnike osiguravaju usporenje od najviše 25m/s2.

Ta veličina može biti veća, ako vrijeme uspo-renja ne prelazi 0,04 s.

Čvrsti odbojnici s elastičnim umetkom mogu seprimijeniti samo kod dizala s nazivnom brzinom do uključno,0,7 m/s.

Čvrsti odbojnici s elastičnim umetkom ne smijuse primijeniti kod bolničkih dizala.

2.4.7.3 Usporavanje protuutega pri njegovom spuštanjuna odbojnik ne smije izazvati spuštanje kabine na hvatače.

2.4.8 Hvatači

2.4.8.1 Kabine i protuutezi dizala moraju imati hvatače,koji mogu zaustaviti i zadržati kabinu (protuuteg) na vodilicipri spuštanju, u slučaju:

1. povećanja brzine spuštanja do veličine na-vedene u 11.5.9.1;

2. kidanja užeta.

2.4.8.2 Hvatače kabine putničkih dizala moraju pokre-tati graničnici brzine. Hvatače kabine teretnih dizala dopušte-no je pokrenuti samo pri kidanju sve teretne užadi (bez gra-ničnika brzine) preko spoja mehanizma uključenja hvatača:

1. s teretnom užadi;2. s protuutegom;3. s mehanizmom uključenja hvatača protu-

utega.

2.4.8.3 Hvatači protuutega mogu se pokretati na jedanod slijedećih načina:

1. graničnikom brzine, ako se brzina spušta-nja poveća do veličine navedene u 2.4.9.1;

2. preko spoja mehanizma uključenja hvatačas teretnom užadi, i

3. preko spoja mehanizma uključenja hvatačas kabinom.

2.4.8.4 Kabine i protuutezi svih dizala mogu imati hva-tače kako naglog, tako i mekog kočenja, i pritom najveće us-poravanje pri spuštanju kabine ili protuutega na hvatače nesmije prelaziti 25 m/s2 (ne uzimajući u obzir ljuljanje na valo-vima). Dopušta se povećanje te veličine, ako vrijeme djelo-vanja usporenja ne prelazi 0,04 s.

2.4.8.5 Hvatači se moraju pokretati samo mehaničkimuređajima.

2.4.8.6 Hvatači se nakon završenog djelovanja morajuautomatski vratiti u radni položaj, čim se kabina (protuuteg)počne dizati.

2.4.9 Graničnici brzine

2.4.9.1 Graničnici brzine moraju pokrenuti hvatače prispuštanju kabine (protuutega) brzinom koja prelazi radnu bri-nu za 15-40%.

2.4.9.2 Mora se osigurati mogućnost ispitivanja radagraničnika i hvatača pri spuštanju kabine (protuutega) s rad-nom brzinom. U slučaju nemogućnosti ispitivanja pokreta-njem kabine, provjera rada graničnika brzine mora se osiguratina drugi način.

2.4.9.3 Pri radu graničnika brzine, vučne sile u radnomužetu moraju prelaziti najmanje za 2 puta silu potrebnu za uk-ljučenje hvatača.

2.4.10 Vitla

2.4.10.1 Vitla mogu biti tarna s pogonskom užnicom, i sbubnjem.

U oba slučaja vitlo dizala mora imati ručno kolo,ili drugi uređaj za njegovo ručno pokretanje silom ne većomod 735 N.

2.4.10.2 Svako vitlo mora imati automatsku kočnicu zat-vorenog tipa s momentom kočenja koji odgovara 1,5 x naziv-nom opterećenju na pogonsku užnicu ili bubanj pri spuštanjuopterećene kabine. Nije dopuštena primjena trakastih kočnica.Mora se predvidjeti mogućnost otpuštanja kočnica pogona di-zala radi premještanja kabine pri isključenom elektromotoru.

Kočnički bubanj ili užnica moraju biti na osovi-ni, koja ima neraskidljivu kinematičku vezu s pogonskom už-nicom (bubnjem).

Nakon prestanka djelovanja uređaja za prekidkočenja, kočenje se mora uspostaviti automatski.

2.4.10.3 Ako je bubanj predviđen za jednoslojno nama-tanje užadi, on mora imati utore, a ako je predviđen za višes-lojno namatanje, bubanj može biti gladak, ali u tom slučajumora imati napravu za namatanje užadi. Bandaže glatkih bub-njeva moraju se izdizati iznad gornjeg sloja namotaja užetanajmanje za 2,5 x promjer užeta.

2.4.10.4 Pri najnižem položaju kabine i protuutega, nabubnju mora ostati namotan najmanje 1,5 namotaj, ne raču-najući namotaje koji se nalaze ispod stezača.

Elementi za učvršćenje užeta na bubnju morajuse proračunati bez uzimanja u obzir užetnog trenja.

2.4.10.5 Pogonska užnica mora imati žljebove oblik kojihpri obuhvatnom kutu užeta, skupa s izabranim materijalomužnice, osigurava neophodno prilijeganje užadi za užnicu.Konstrukcijskim mjerama mora se osigurati zaustavljanje po-gona dizala, isključujući mogućnost podizanja kabine u slu-čaju kvara protuutega i obrnuto. Ispadanje užadi (lanca) s vo-dilica mora biti isključeno u svim režimima rada dizala.

2.4.11 Užad, elementi vođenja i učvršćivanja u-žadi

2.4.11.1 Užad za dizala mora se birati po proračunu pre-ma 3.5.3.2, ali u putničkim dizalima njihov promjer ni u ko-jem slučaju ne smije biti manji od 8 mm za teretnu užad, i 6mm za užad graničnika brzine.


2001

2.4.11.2 Broj pojedinačnih teretnih užeta na kojima sevješa kabina i protuuteg, ne smije biti manji od određenog utablici 2.4.11.2.

Tablica 2.4.11.2

Broj pojedinačnih užetaTip dizala Tip vitla

S bubnjem S pogonskomužnicom

Putničko 2 3Teretno 1 2

Kod ovješenja na višestruki kolut svaki elementvišestrukog koluta treba smatrati kao jedno uže.

2.4.11.3 Užad koja se primjenjuje za dizala mora biti če-lična u jednom komadu i s organskom ili sintetičkom jezgrom.

Dopušta se korištenje užadi s čeličnom jezgrom.Užad mora odgovarati nacionalnim normama i

zahtjevima koji se odnose na užad teretnih uređaja (vidi2.6.1).

2.4.11.4 Svi elementi vođenja užeta i učvršćenja užadi nakabini, na protuutegu i na bubnju vitla (ako dizalo ima vitlo sbubnjem) moraju biti odgovarajuće čvrstoće). Za kolute, uzde,tuljke i upreske trebaju se primijeniti zahtjevi navedeni u2.7.3; 3.5.5.1; 5.2.4.1 i 5.2.4.9.

2.4.12 Električna oprema

2.4.12.1 Električna oprema dizala u dijelu koji nije regu-liran ovim dijelom Pravila, mora udovoljavati Pravilima, Dio12. - Električna oprema.

2.4.12.2 Električni pogon dizala može se napajati s glav-ne, ili grupne razvodne ploče, s pomoću posebnog uređaja(prekidača) postavljenog u prostoru strojeva dizala blizu ula-za. Prekidač mora istovremeno isključiti napajanje pogonskogmotora i krugova upravljanja.

Ako su u prostoru strojeva postavljeni pogonskimotori nekoliko dizala, napajanje svakoga od njih mora se vo-diti preko posebnog prekidača.

2.4.12.3 Električni pogon dizala mora imati zaštitu, kojaosigurava njegovo isključenje pri prekrcaju, kao i zaštitu odkratkog spoja u strujnom krugu, koja djeluje bez vremenskogzadržavanja.

2.4.12.4 Krugovi upravljanja električnim pogonom dizalamoraju imati uređaj za iskapčanje i zaštitu od kratkog spoja.

2.4.12.5 Dizala svih tipova moraju imati uređaje, koji is-ključuju elektromotor, rad kočnica i zaustavljanje dizala:

− u svim slučajevima djelovanja hvatača kabi-ne;

− pri prekidu ili olabavljenju jednoga, nekoli-ko, ili svih užeta, kako kabine, tako i protu-utega;

− ako kabina prelazi krajnje položaje za višeod 200 mm;

− ako se prijeđu krajnji radni položaji uređajaza zatezanje užadi graničnika brzine;

− pri otvaranju vrata kabine ili okna;

− pri otvaranju automatske brave vrata okna(osim ako se automatske brave otvaraju ug-rađenim prekidačem).

2.4.12.6 Na nepomičnim dijelovima prekidača ručnogupravljanja mora biti čitko napisan položaj "Uključeno" i "Is-ključeno".

2.4.12.7 Za uzemljenje kabine dizala mora se koristitijedna od žica kabela ili jedan od vodova struje.

U svojstvu dodatnog vodiča preporučuje se ko-ristiti nosive kabele i nosivu užad kabine.

2.4.12.8 Metalne vodilice kabine i protuutega, a i metalnekonstrukcije ograđivanja okna moraju imati si-gurno uzemljenje s trupom broda.

2.4.13 Električni pogon

2.4.13.1 Električni pogon putničkog dizala mora osigura-vati lagano pokretanje kabine, ravnomjerno ubrzanje, laganokočenje i usporavanje kretanja kabine pri dolasku na palubu itočno zaustavljanje na vratima okna.

Pri tome najveće ubrzanje (usporenje) kretanjakabine pri radnom stanju dizala, ne uzimajući u obzir ljuljanje,ne smije prijeći 2 m/s2.

Najveće usporenje kabine pri zaustavljanju pre-kidačem (2.4.14.2) ne smije biti veće od 3 m/s2.

2.4.13.2 Uključenje pogonskog električnog motora umrežu ostvaruje se s najmanje dva uređaja, koji sprječavajudvostruko prekidanje kruga napajanja električnog motora prisvakom zaustavljanju dizala.

2.4.13.3 Električni pogon dizala s nazivnom brzinom ve-ćom od 0,71 m/s mora osigurati mogućnost kretanja kabinebrzinom ne većom od 0,35 m/s (brzina kabine pri pregleduokna, 2.4.14.5).

2.4.13.4 Otpuštanje elektromagnetske kočnice mora se o-stvariti istovremeno s uključenjem pogonskog elektromotora,ili neposredno nakon njegova uključenja. Isključenje pogon-skog elektromotora mora usklađeno pratiti operacija elektro-magnetskog kočenja ili uključenje električnog kočenja s nak-nadnom operacijom elektromagnetskog kočenja.

2.4.14 Uređaji upravljanja i signalizacija

2.4.14.1 Krugovi upravljanja električnog pogona dizalamoraju se napajati napojnom linijom toga električnog pogona.Uključenje se mora realizirati nakon isključenja uređaja.

2.4.14.2 Upravljanje dizalom mora se ostvarivati pomoćuposebnih uređaja s dugmetima. Sve naprave upravljanja, osimonih koje su predviđene samo za poziv kabine na ukrcajnupalubu, moraju imati sigurnosno dugme, koje osigurava is-ključenje napajanja električnog pogona. Sigurnosno dugmemora biti crvene boje, imati vidljivi natpis "Stop" i nalaziti seu blizini dugmeta upravljanja.

2.4.14.3 Naprave za upravljanje putničkim dizalom mo-raju se postaviti u kabini, a za upravljanje teretnim dizalimana ukrcajnim palubama.

2.4.14.4 Usputni poziv ukrcane kabine putničkog dizalanapravama postavljenim na ukrcajnim palubama, dopušta se


2001

samo pri istovremenom zatvaranju vrata okna i kabine. Kodteretnih dizala, ako je kabina ukrcana, usputni poziv nije do-pušten.

2.4.14.5 Za obavljanje pregleda okna mora biti predviđe-na mogućnost upravljanja električnim pogonom dizala s krovakabine preko stacionarnog ili prijenosnog upravljačkog mjes-ta. Pri tome brzina kretanja kabine ne smije prijeći brzinu na-vedenu u 2.4.13.3.

Upravljački uređaj mora imati dva upravljačkadugmeta (jedno za podizanje, drugo za spuštanje kabine), kojase automatski vraćaju u položaj "Stop". Za opću provjeru radaelektrične opreme u strojarnici dizala mora se postaviti uređajs dugmetima "gore", "dolje" i "stop".

Dizala s nazivnom brzinom kretanja kabine do,uključno, 0,70 m/s ako je nemoguće osiguranje električnimpogonom brzine ne veće od 0,35 m/s, za upravljanje s krova,moraju imati upravljačke uređaje, koji osiguravaju samo spu-štanje kabine. Pri upravljanju električnim pogonom dizala skrova kabine, ili iz strojarnice dizala, ako je predviđeno, sviostali upravljački uređaji moraju se blokirati, ili automatskiisključiti.

2.4.14.6 Na ukrcajnim palubama mora biti postavljenasvjetlosna signalizacija (signal "zauzeto"), koja ukazuje naopterećenost dizala (ako je kabina opremljena uređajem kon-trole opterećenja), kao i na kretanje kabine i na otvorena vrataokna. Signal može biti postavljen u uređaj za pozivanje, ili uneposrednoj blizini.

2.4.14.7 Električni pogon putničkog dizala mora se au-tomatski isključiti pri pokušaju podizanja tereta koji prelazinosivost dizala za 10%, s istovremenim uključenjem zvučnogili svjetlosnog signala "Dizalo je preopterećeno".

2.4.14.8 Putnička dizala moraju imati signalnu vezu, uk-ljučenu iz kabine, ako je dizalo neispravno (ako se zbog kvarakabina zaustavi među palubama, ako je kabina na hvatačima isl.).

Krug te signalne veze mora biti neovisan o kru-gu napajanja i krugu upravljanja. Napajanje tog uređaja vezemora biti predviđeno od rezervnog izvora energije broda.Umjesto takve signalne veze dopušta se primjena telefonske,ili druge govorne veze.

2.4.14.9 Prekidači za isključenje unutarnjeg i vanjskogupravljanja, smješteni izvan okna i strojarnice dizala, morajuse pokretati posebnim ključem.

2.4.14.10 Donji sigurnosni prostor okna mora imati auto-matski signalni uređaj gornje razine, vode ili kaljuže.


2.4.15.1 Krajnji prekidači spuštanja i podizanja kabine,koji djeluju u krugu upravljanja, kontakti vrata i kontaktihvatača moraju biti samopovratni, pri čemu se povrat kontaktaprekidača u početno stanje mora ostvariti tek nakon prekidaprisilnog djelovanja.

2.4.15.2 Sva vrata okna i kabina moraju imati električnekontakte, uključene u krug upravljanja, koji moraju udovolja-vati slijedećim zahtjevima:

1. Pokretanje i gibanje kabine treba biti mogućesamo ako su zatvorena i zabrtvljena vrata oknai vrata kabine. Dopušteno je kretanje kabine

dizala sa zatvorenim, ali ne zaključanim vra-tima okna na razmaku koji ne prelazi 150 mmod razine stajališta kabine. Dopušta se kretanjekabine s otvorenim vratima, ako ima uređaj,koji pokazuje da nema putnika ili tereta.

2. Otvaranje vrata kabine ili okna, kao i otva-ranje automatske brave vrata okna mora zaus-taviti kabinu u kretanju, osim ako se automat-ske brave otvaraju ugrađenim prekidačem.Kontakti vrata, pri otvaranju, moraju djelovatipri prekidu kruga upravljanja.

3. Kod višedjelnih vrata okna ili kabine mora bitiosigurana kontrola zatvaranja svakog dijelavrata.

2.4.15.3 Nije dopušteno korištenje krajnjeg prekidačaglavnog strujnog kruga kao glavnog prekidača prema 2.4.12.2.

2.4.15.4 U donjem sigurnosnom prostoru okna i ispodkrova okna u gornjem sigurnosnom prostoru moraju se posta-viti prekidači za ručno isključenje kruga upravljanja.

2.4.15.5 Mora se predvidjeti električno blokiranje poklo-pca otvora na vrhu kabine, koje isključuje mogućnost kretanjakabine dizala, ako je poklopac otvoren.

2.4.16 Rasvjeta

2.4.16.1 Kabina, okno, sigurnosni prostor, prostor stroje-va, kao i prilazi i ukrcajne platforme dizala moraju biti opre-mljeni stacionarnim električnim osvjetljenjem, koje udovolja-va Pravilima, Dio 12.- Električna oprema.

2.4.16.2 Napajanje rasvjetne mreže kabine dizala mora seostvariti po posebnoj napojnoj liniji (od mreže osvjetljenjabroda) neovisno od linije napajanja električnog pogona.

2.4.16.3 Mora biti osigurano stalno uključenje osvjetlje-nja kabine dizala ako su otvorena vrata okna, a za putničkodizalo - ako su ljudi ili teret u kabini.

2.4.16.4 Svjetiljke u kabinama dizala moraju biti smješ-tene tako da ne smetaju putnicima, ne ometaju ukrcavanje iiskrcavanje, i da se ne mogu oštetiti pri ukrcajnim radnjama.

2.4.16.5 U prostoru strojeva dizala, kao i u sigurnosnimprostorima, moraju biti postavljene priključne kutije za preno-sive svjetiljke, koje se napajaju strujom bezopasnog napona.

2.4.16.6 Kabina putničkog dizala mora imati rezervnostacionarno električno osvjetljenje, koje mora udovoljavatiPravilima, Dio 12.- Električna oprema.

2.5 PODIZNE PLATFORME


2.5.1.1 Izvedba i smještaj brodskih podiznih platformamoraju omogućiti bezopasno održavanje i preglede.

2.5.1.2 Platforme predviđene za zatvaranje teretnih ot-vora na otvorenim palubama i nezaštićenim nadgrađima, mo-raju biti nepropusne pri djelovanju mora, uzimajući u obzirzahtjeve Pravila, Dio 3. - Oprema trupa.

2.5.1.3 Treba osigurati da se površina platforme pri po-dizanju ili spuštanju, kao i za vrijeme ukrcajnih operacija, u-


2001

zimajući u obzir zahtjeve navedene u Tablici 3.5.4.2.1 koji seodnose na nagib broda, nalazi stalno u ravnini, paralelnoj sposluživanom teretnom palubom. Za protuuteg trebaju vodili-ce.

2.5.2 Užad

2.5.2.1 Užad za brodske podizne platforme može biti ibez čelične jezgre. Nazivnu rasteznu čvrstoću užeta trebaizabrati kao i za pomičnu oputu (VRV).

2.5.2.2 Za brodske podizne platforme preporučuje seprimjenjivati užad prethodno izloženu rastezanju. Sila razvla-čenja koja djeluje najmanje 30 min, mora u tom slučaju biti0,7 x najmanje prekidno opterećenje užeta.

2.5.2.3 Pri montaži na brodu dopušta se zalivanje kraje-va čelične užadi brodskih podiznih platforma. Ispitivanjeužetnih spojeva pod opterećenjem treba obavljati prema5.2.1.5.

2.5.3 Pogon

2.5.3.1 Pogon brodske podizne platforme mora osigura-vati ravnomjerno kretanje platforme, ravnomjerno ubrzanje,ravnomjerno kočenje i usporeno kretanje platforme pri njenomkretanju i zaustavljanju, kao i precizno stajanje na zahtjevanojrazini.

2.5.3.2 Pogoni brodskih podiznih platformi koji se nala-ze u zatvorenim brodskim prostorima, moraju biti konstruiraniuzimajući u obzir temperaturu u tim prostorima.

2.5.3.3 Kod hidrauličnih pogonskih agregata, koji u slu-čaju loma u sustavu sigurno sprječavaju nekontrolirano spuš-tanje platforme, mogu se izostaviti kočnice.

2.5.4 Uređaji upravljanja i signalizacija

2.5.4.1 Izvedba i upravljački uređaji na brodskim po-diznim platformama moraju osigurati da se platforma i teretnapaluba nalaze na istoj razini i zadržati ih na toj razini u vrije-me ukrcajnih-iskrcajnih radova.

Ako se koriste elastična nosiva sredstva (npr.užad), ali se razina s pomoću uređaja automatski ne uspostav-lja, prije ukrcavanja platformu treba zakočiti na razini palube.Izvedeno blokiranje mora pratiti svjetlosna signalizacija naupravljačkom mjestu. Podizanje i spuštanje platforme mora seprovesti tek nakon njenog automatskog ili vizualnog debloki-ranja.

Da se izbjegnu greške u upravljanju, preporu-čuje se da se shema upravljanja automatizira, sve do primjeneprogramiranih uređaja.

2.5.4.2 Pri postavljanju platforme "za vrijeme plovidbe"mora se predvidjeti njeno osiguranje u ravnini palube i bloki-ranje pogona. Na upravljačkom mjestu mora raditi svjetlosnasignalizacija. Nagib i trim koji se pojave u vrijeme kretanjabroda ne smiju dovesti do deblokiranja platforme.

2.5.4.3 Upravljačka mjesta brodskih podiznih platformamoraju biti tako smještena i imati takve uređaje, da rukovatelj,neposredno ili s pomoću signalista, može pratiti čitav put plat-forme. Upravljačko se mjesto ni u kojem slučaju ne smije na-

laziti na udaljenosti manjoj od 1500 mm od palubnog otvoraza platformu.

2.5.4.4 Komutacijski elementi na upravljačkom mjestubrodskih podiznih platforma moraju imati uređaj za automat-sko vraćanje u nulti položaj. Ako se za vrijeme plovidbe poja-vi nagib broda, on ne smije izazvati nekontrolirano upućivanjepogona platformi. Prekidače za slučaj nužnosti treba smjestitiu skladu s 2.8.5.

2.5.4.5 Ako postoji nekoliko upravljačkih mjesta, morase osigurati istovremeno korištenje samo jednog mjesta, uzkorištenje odgovarajućih uređaja veze (doglasna veza).

2.5.4.6 U suglasnosti s Registrom, dopušteno je uprav-ljanje brodskom platformom sa same platforme.

2.5.4.7 Na upravljačkom mjestu mora biti slijedeća sv-jetlosna i zvučna signalizacija:

− o aktiviranju bilo koje zaštite;− o kretanju platforme (migajuća svjetiljka);− ako ograde nisu zatvorene;− o neispravnosti u električnom ili hidraulič-

kom krugu.Ako vlasnik broda zahtijeva, dopušteno je pos-

taviti i druge sigurnosne uređaje.

2.5.4.8 Svako upravljačko mjesto mora imati uređaje,koji onemogućuju da ih uključi neka neovlaštena osoba.

2.5.4.9 Elementi upravljanja i signalizacije moraju imatinatpis na hrvatskom i na engleskom jeziku, napisan čitko ineizbrisivom bojom, ili na neki drugi jednakovrijedan način.


2.5.5.1 U slučaju havarije jednog, preostali dijelovi mo-raju biti u stanju osigurati konstrukcijsku i funkcionalnu us-klađenost između platforme i dijelova za upravljanje. Takođeru slučaju havarije, pogon platforme mora se automatski zaus-taviti.

U tom slučaju neophodno je osigurati, s pomoć-nim uređajem, kontrolirano spuštanje platforme u položaj blo-kiranja ili oslanjanja, koji omogućava njeno oslobađanje odtereta.

2.5.5.2 Ako je platforma ovješena o užad ili o lance,mora biti učvršćena najmanje na četiri neovisna nosiva sre-dstva.

Svako ovješenje užeta ili lanca mora imati pre-kidač, koji automatski isključuje pogon u slučaju olabavljenjaili prekida nosivog sredstva.

2.5.5.3 Brodske podizne platforme moraju imati preki-dače za najviši i najniži položaj platforme, kao i uređaje kojiih štite od preopterećenja (graničnici nosivosti).

Hidraulički pogoni moraju biti zaštićeni od pre-opterećenja koje iznosi 1,1 x radni tlak.

2.5.5.4 Za slučaj kvara glavnog podiznog mehanizma,sigurnosni uređaji, moraju automatski zaustaviti platformu.

2.5.5.5 Palubne otvore za platforme treba na odgovara-jući način zaštititi da u njih ne padnu ljudi i strojevi. Pomičneograde moraju imati uređaje koji automatski blokiraju ilideblokiraju ove ograde, ovisno o kretanju platforme. Ograde izaštitni elementi moraju imati uočljivu boju i osvjetljenje.


2001

2.5.5.6 Ako se na platformi prevoze ljudi koji rukuju te-retom, ne samo sjedeći u kabini vozila, nego i neposredno naplatformi, na jednoj uzdužnoj strani platforme mora se pred-vidjeti skidljiva ograda, i oznaka s natpisom mjesta gdje mogustati osobe na platformi.

Visina ograde ne smije biti manja od 1 m, arazmak među potpornjima ne veći od 3 m. Visina središnjegrastegnutog užeta ne smije biti manja od 0,5 m.

2.5.5.7 Prostor ispod platforma koje se kreću s pomoćupolužno-vučnog sustava, vretena i slično, mora biti zaštićenod pristupa neovlaštenih osoba. Za protuutege treba predvid-jeti zatvorena grotlišta. Dijelove koji predstavljaju opasnostpri kretanju platforme, treba označiti upozoravajućom bojom,ili signalnim svjetiljkama.

2.6 UŽAD

2.6.1 Čelična užad

2.6.1.1 Krajevi užadi koji se učvršćuju uz metalnukonstrukciju ili druge elemente, moraju imati omče, ili se u-meću u zaglavke ili stezaljke, konstrukcije odobrene od Regi-stra. Krajevi užadi koji se pričvršćuju uz bubnjeve vitala nemoraju imati omče ili zaglavke, ali se pri tom mora osiguratidobro učvršćenje užeta uz bubanj. Pri tom na bubnju ne smijebiti manje od dva namotaja užeta.

2.6.1.2 Raspored užnica, koloturnika i krajeva užadipričvršćenih uz metalnu konstrukciju, mora spriječiti ispa-danje užeta s užnica ili bubnjeva, i isključiti trenje jednog odrugi ili o metalnu konstrukciju. Učvršćenje užeta mora seproračunati na najveće statičko opterećenje izazvano pokus-nim opterećenjem.

2.6.1.3 Užad primijenjena u teretnim uređajima, u dijelukoji nije obuhvaćen ovim Pravilima, mora udovoljavati Pra-vilima, Dio 25. - Metalni materijali.

Preporučuje se primjena čelične užadi sa šestupletaka, izrađene od žice s proračunskom rasteznom čvrsto-ćom od 1370 do 1960 MPa.

2.6.1.4 Za pomičnu oputu (VRV) mora se primijenitičelična užad s jednom organskom jezgrom i s najmanje 114žica. O primjeni užadi koja ima više od jedne jezgre, treba sedogovoriti s Registrom. Promjer žica u vanjskom sloju nesmije biti manji od 0,6 mm.

2.6.1.5 U suglasnosti s Registrom, može se primijenitiužad s čeličnom jezgrom. Pri tome odnos promjera užnica ibubnja prema promjeru užeta mora udovoljavati zahtjevimanavedenim u 2.7.3.1.

2.6.1.6 Za nepomičnu oputu mora se primijeniti čeličnaužad s jednom ili s nekoliko organskih jezgri, s promjerom ži-ca u vanjskom sloju ne manjim od 1,0 mm, i s najmanje 42 ži-ce.

2.6.1.7 Žice užadi pomične i nepomične opute morajubiti pocinčane, u skladu s priznatim normama.

2.6.1.8 Nije dopuštena primjena, užadi spojenih uple-tanjem, u teretnim uređajima.

2.6.2 Biljna i sintetička užad

2.6.2.1 Biljna užad (manila, sisal, kudjelja i kokos) iužad od sintetičkih vlakana može se primijeniti samo za vlačnikraj koluta teklaca okretnih brkova lakih samarica i unutarnjihbrkova pri radu udvojenih samarica, kao i u teretnim uređaji-ma s ručnim pogonom.

O primjeni sintetičke užadi treba se dogovoriti sRegistrom.

2.6.2.2 Promjer užadi od biljnih i sintetičkih vlakana nesmije biti manji od 20 mm. Sila u vlačnom kraju koloturnikakoji se ručno povlači, ne smije biti veća od 310 N.

U teretnim uređajima nije dopuštena primjena u-žadi spojenih upletanjem.

2.7 SKIDLJIVA OPREMA

2.7.1 Opće odredbe

2.7.1.1 Učvršćenje skidljive opreme mora spriječiti sa-vijanje ili uvijanje, zbog čega se dopušta primjena vrtuljaka. Usustavu vješanja tereta, ako nije onemogućeno okretanje teret-nice, mora se predvidjeti vrtuljak. Dopušta se primjena vrtul-jaka s kugličnim i valjkastim ležajevima, s mogućnošću redo-vitog podmazivanja. Vrtuljci se moraju slobodno okretati podopterećenjem.

2.7.1.2 Skidljivi dijelovi, kao što su kuke, škopci, vrtu-ljci, koluti, lanci itd. teretnog uređaja koji se nalaze na palu-bama brodova za prijevoz nafte, plina, kemikalija, i drugimsličnim brodovima, moraju biti zaštićeni od iskrenja, premaprihvaćenim normama.

2.7.1.3 Dijelovi u pokretnim spojevima moraju biti me-đusobno tako postavljeni da je omogućeno pravilno prilije-ganje nosivih površina uz najmanju moguću zračnost, koja ses obzirom na radne uvjete dopušta, u radijalnom i aksijalnomsmjeru.

2.7.1.4 Narezani spojevi skidljivih dijelova opreme mo-raju odgovarati nacionalnim normama.

2.7.2 Određivanje opterećenja

Dopušteno radno opterećenje (SWL), koluta s vi-še užnica jednako je dopuštenom radnom opterećenju na ovje-sištu.

Dopušteno radno opterećenje (SWL), koluta sjednom užnicom bez ušice, jednako je dvostrukoj dopuštenojsili u užetu koluta (PRP).

Dopušteno radno opterećenje (SWL), koluta sjednom užnicom s ušicom, jednako je trostrukoj dopuštenojsili u užetu koluta (PRP).

2.7.3 Koluti i užnice

2.7.3.1 Koluti moraju biti izvedeni tako da nije mogućeuklještenje užeta između kućišta i užnice.

Osovine užnica koluta moraju biti dobro osigu-rane od zakretanja i aksijalnog pomaka.


2001

Klizni ležajevi kod užnica koluta moraju imatičahuru od antitarnih materijala (npr. od bronce).

Uške i viljuške koluta moraju biti iskovane izjednog komada. Matice vrtuljaka moraju biti sigurno zakoče-ne. Nije dopuštena primjena teretnih koluta s otvorenim ku-kama kod teretnih uređaja.

O pričvršćenju viljuške s pomoću nareza u sva-kom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučuje Registar.

2.7.3.2 Promjer užnica za čeličnu užad izmjeren u dnužlijeba ne smije biti manji od 14 promjera užeta za uže koje segiba pod opterećenjem, i ne manji od 9 promjera za užad kojase ne giba pod opterećenjem.

Promjer užnica za užad od biljnih ili sintetičkihvlakana ne smije biti manji od 5 promjera užeta.

Profil žlijeba užnice mora osiguravati točno na-lijeganje užeta bez uklještenja.

Za gornji sklop plovećih dizalica, dizaličnihbrodova i dizalica na plovećim dokovima, odnos promjera bu-bnja prema promjeru užeta ne smije biti manji od 16 za bu-banj, 18 za kolut i 14 za kompenzacijski kolut.

2.7.3.3 Užnice moraju biti izrađene od kovanog čelika,a kod velikih promjera - zavarivanjem. O primjeni omči odlijevanog željeza u svakom pojedinom slučaju posebno raz-matra i odlučuje Registar.

Drvene užnice primjenjuju se samo za sintetičkuužad.

Promjer užnice i profil žlijeba moraju se izabratiu odnosu na promjer užeta s najmanjim proračunskim fakto-rom sigurnosti žice.

2.7.3.4 Pri proračunu dimenzija elemenata teretnih ko-luta s pomičnim osima, svaku užnicu treba promatrati kaoopterećenu radijalnom silom, jednakom vektorskoj sumi sila uužetima. Za teretne kolute s nepomičnim osima, uzima se uobzir još i komponenta sile određena dopuštenim kutom ot-klona užeta, jednakim 6o, koja je paralelna s osi užnice i pos-tavljena na razmaku 0,5 promjera užnice po osi užeta.

2.7.3.5 Dubina žlijeba užnice teretnog koluta mora, na-čelno, biti jednaka promjeru užeta, ali ni u kojem slučaju nesmije biti manja od 3/4 promjera užeta. Dno žlijeba mora i-mati oblik kola stvarajući segment s kutom ne manjim od120o. Polumjer žlijeba mora biti veći od polumjera užeta zanajmanje 10%.

Bočne površine žlijeba moraju biti malo skoše-ne, a njihovi unutarnji rubovi zaobljeni.

2.7.4 Teretni škopci

2.7.4.1 Teretni škopci i dijelovi njihova učvršćenja nesmiju imati dijelove koji strše i oštre rubove.

Izvedba teretnog škopca - mora osigurati pravil-no postavljanje svornjaka i spriječiti uvijanje užeta..

2.7.4.2 Teretni škopci moraju biti kovani, sa svornjaci-ma navijenim u ušku, ili osiguranim maticama. Svornjaci ilimatice moraju biti pouzdano učvršćeni.

Savijeni (omega) škopci mogu se koristiti kaoteretni škopci, te za užad od biljnog ili sintetičkog vlakna.

Škopci za učvršćenje dijelova u sustavu ovje-šenja tereta (kuka, vrtuljak, trokutna ploča, prsteni, protuuteg ilanci) moraju imati osiguranje.

2.7.5 Teretne kuke

2.7.5.1 Teretne kuke i dijelovi njihova učvršćenja nesmiju imati dijelove koji strše i oštre rubove.

Izvedba teretnih kuka brodskih dizalica i sama-rica mora onemogućiti zapinjanje o isturene dijelove konstru-kcije prilikom podizanja i spuštanja, i kuke moraju imati nap-rave (osigurače) koji sprječavaju iskliznuće užeta ili lanca.

2.7.5.2 Teretne kuke moraju biti slobodno iskovane ilikovane u ukovnjima od čelika. O primjeni plastificiranih kukau svakom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučuje Re-gistar.

Za dizalice i samarice nosivosti 10 t i više do-pušta se primjena dvokrakih kuka, koje moraju udovoljavatizahtjevima za jednokrake kuke. Dvokrake kuke za ploveće di-zalice i teretne uređaje brodova tehničke flote, nakon suglas-nosti s Registrom mogu se izrađivati bez posebne naprave zazaštitu od iskliznuća užeta ili lanca, ili zapinjanja za isturenedijelove konstrukcije. Dvokrake kuke podvrgavaju se samosimetričnom opterećenju.

Vrtuljci teretnih kuka i koluta moraju biti kova-ni. Matica vrtuljka mora biti osigurana od odvrtanja.

2.7.5.3 Proračun čvrstoće za savinuti dio kuke izvodi se,načelno, po postupku debele savinute grede. U suglasnosti sRegistrom, proračun čvrstoće savinutog dijela kuke može seizvesti po drugom postupku, bez uzimanja u obzir krivine. Utom slučaju dopuštena naprezanja koja se mogu usporediti sasavinutim dijelom kuke, ne smiju prelaziti 60 %.

2.7.6 Hvatači kontejnera, poprečnice (traver-ze) i okviri

2.7.6.1 Hvatači kontejnera, poprečnice (traverze) i okvi-ri izrađuju se od ugljičnih i legiranih čelika, ovisno o funkcijiodnosnih elemenata.

O primjeni aluminijskih slitina za neke dijeloveopreme teretnog uređaja u svakom pojedinom slučaju posebnorazmatra i odlučuje Registar.

Hvatači kontejnera, poprečnice i okviri morajuse razmatrati kao skidljivi dijelovi opreme u pogledu proraču-na čvrstoće i ispitivanja pokusnim opterećenjem čelične nosi-ve konstrukcije, ili kao neskidljiva oprema.

2.7.6.2 Konstrukcija hvatača za kontejnere, s proraču-nom opterećenja od vjetra i od nagiba broda, mora osiguravatis pomoću posebno usmjernih uređaja (npr. okretni uređaji),njihovo dovođenje u bilo koji položaj (u prostoru), koji je ne-ophodan za zahvaćanje i pričvršćenje kontejnera.

2.7.6.3 Istovremeno zatvaranje okretnih stisnutih glavaosigurava se konstrukcijski.

2.7.6.4 Mora postojati mogućnost sigurnog učvršćenjapomičnih nosača teleskopskih hvatača kontejnera u odgova-rajućem radnom položaju. Hvatači za kontejnere moraju imatiizjednačivaće središta ravnoteže. Moraju biti predviđeni ure-đaji koji sprečavaju ljuljanje i nekontrolirano okretanje.


2001

2.7.6.5 Sigurno uvođenje okretnih stisnutih glava u kut-nike kontejnera pri mehaničkom upravljanju treba kontroliratikontaktnim predajnikom. Zadržavanje okretnih stisnutih glavau položaju "zahvat" i "oslobođeno" treba osigurati krajnjimprekidačima.

Na upravljačkom mjestu dizaličnog uređaja mo-ra biti svjetlosna signalizacija za kontrolu položaja okretnihstisnutih glava.

2.7.7 Dijelovi opreme

2.7.7.1 Trokutne i mnogokutne ploče (za uklinjenje) zaspajanje užadi ili lanaca moraju imati debljinu koja odgovarauz njih pričvršćenim škopcima, s najmanjim mogućim aksijal-nim zazorom, koji osigurava slobodno kretanje škopca. Do-pušta se upotreba navarenih pločica za pojačanje.

2.7.7.2 Stezalice se primjenjuju s iskovanim uškama iliviljuškama. Primjena stezalica s kukama nije dopuštena. Izve-dba stezalica mora jamčiti sigurnost od odvijanja stegnutihvijaka.

O pričvršćenju viljuški s pomoću nareza sigur-nog od odvijanja u svakom pojedinom slučaju posebno raz-matra i odlučuje Registar.

2.7.7.3 Omče se moraju izrađivati slobodnim kovanjemili kovanjem u ukovnjima. O primjeni lijevanih omči u sva-kom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučuje Registar.

2.7.7.4 Lanci primijenjeni u teretnim uređajima morajuudovoljavati Pravilima, Dio 25. - Metalni materijali.

2.7.7.5 Lanci za teret moraju imati kratke karike, a lanciklobučnice, kao i lanci primijenjeni u sastavu uzdi pri raduudvojenih samarica moraju imati duge karike.

2.8 ELEKTRIČNA OPREMA

2.8.1 Kod teretnih uređaja s električnim pogonom na-pajanje elektromotora mora biti moguće tek nakon što odgo-varajuće ručke, kola i poluge na mjestima upravljanja budu unultom položaju.

Na mjestu upravljanja ili u blizini preporučuje sepredvidjeti signalizaciju napona u mreži napajanja, kao i vizu-alnu signalizaciju o uključenju ili isključenju elektro pogona.

2.8.2 Kratki spojevi i druge neispravnosti u krugovi-ma upravljanja električnim pogonima ne smiju utjecati na uk-ljučivanje ili isključivanje pogona, otpuštanje kočnica ili nji-hovo zadržavanje u otpuštenom stanju.

Ako nema energije u krugovima upravljanja po-gonski mehanizmi moraju se automatski zaustaviti, čak i akose upravljanje ne nalazi u nultom položaju.

2.8.3 Krugovi upravljanja bubnjeva klobučnice i br-kova s neovisnim električnim pogonom moraju isključiti mo-gućnost uključenja ili produženja rada tih pogona ako je teretna kuki.

Umjesto blokiranja, dopušta se mogućnost dasamo ovlaštena osoba može uključiti ove pogone.

2.8.4 Neposredno na mjestu upravljanja teretnim ure-đajem u dohvatu ispružene ruke operatora mora biti dugme, ilisigurnosni prekidač za isključenje glavnog kruga električnog

pogona. Dugmad mora biti obojena crvenom bojom i s natpi-som "STOP".

Za hidrauličke pogone s polugom za automatskookretanje u nulti položaj nije potrebna oznaka "STOP".

2.8.5 U glavnom krugu uređaja za rukovanje teretommora biti ugrađen prekidač, dostupan samo ovlaštenim oso-bama posade, ili mora biti osigurano blokiranje prekidača uisključenom stanju.

2.8.6 Nije dopuštena primjena neizoliranih kliznihvodova za napajanje pokretnih dizaličnih sustava.

2.8.7 Ne smije postojati mogućnost automatskog uk-ljučenja električnog pogona.

Elektromotor mehanizma podizanja pokreće setek nakon pomicanja ručke upravljanja iz nultog položaja.

2.8.8 Električni pogoni teretnih uređaja opremljeniumjetnom ventilacijom, moraju imati blokadu koja ne dopuštauključenje ili produljenje rada pogona pri isključenoj ventila-ciji.

2.8.9 Uzemljenje pomičnog dijela palubne dizalice o-stvaruje se s pomoću posebnog kabela, spojenog uz okretnidio ili bubanj tankih stijenki koji ima najmanje dvije četke.Dopušta se uzemljenje pomičnih dijelova teretnog uređajapreko kotača i šina, uz uvjet da je zajamčen siguran kontakt.

2.9 OSTALA OPREMA

2.9.1 Vitla

2.9.1.1 Bubnjevi vitala moraju biti toliko dugački, damogu osigurati namatanje užeta u jednom sloju. Ni u kojemslučaju ne smije se dopustiti namatanje užeta u više od trisloja. Iznimka može biti za sustave teške samarice i za sama-rice s dvostrukom klobučnicom, gdje o primjeni bubnjeva snamatanjem užeta u više od tri sloja u svakom pojedinom slu-čaju posebno razmatra i odlučuje Registar, i to uz uvjet dapostoji vodilica za namatanje užeta i uređaj za natezanje uže-ta.

2.9.1.2 Krajevi užeta teklaca brka teških samarica mo-raju se pouzdano učvrstiti uz bubnjeve vitala.

Pričvršćenje užeta uz bubanj također mora osi-gurati namatanje i učvršćivanje užeta uzda pri radu s udvoje-nim samaricama.

2.9.1.3 Promjer bubnja za užad ne smije biti manji odiznosa dobivenog po izrazu:

,dR

KD km

imin ⋅⋅≥1770

[mm]

gdje je:Dmin - najmanji promjer bubnja užeta [mm];Rm - proračunska rastezna čvrstoća čelične

žice užadi, [MPa];dk - proračunski promjer čelične užadi,

[mm];Ki - koeficijent odnosa po Tablici 2.9.1.3;Ki=Kla - za užad bubnjeva;Ki=Kva - za užad kolutova;


2001

Tablica 2.9.1.3

Koeficijent odnosa, KiZa užad bubnjeva, KlaRed.

br. Uvjeti korištenja bez navojnihžljebova

s navojnim žl-jebovima

Za užadkolutova, Kva

1 2 3 4 51. Pokretanje bez opterećenja 13,5 11,5 10,52. Pokretanje pod opterećenjem s brzinom konopca Vk ≤ 0,67 m/s

i najviše 16 teretnih operacija dizalice na sat18 14 16

3. Kretanje pod opterećenjem kod Vk > 0,67 m/s i više od 16 teretnihoperacija dizalice na sat

22 18 20

4. Za brodske palubne dizalice bez grabilice 22 18 205. Za dizalice s grabilicom 28 22 246. Za dizalice s grabilicom s glavnim kolutom 28 22 31

2.9.1.4 Bubanj za užad mora imati s obje strane granič-ne stranice, koje se moraju izdizati nad gornjim slojem namo-taja najmanje za 2,5 promjera užeta.

2.9.1.5 Bubnjevi vitala sa strojnim pogonom kod jedno-slojnog namatanja moraju imati navojno ožljebljenje s prom-jerom žljebova ne manjim od 10% promjera užeta. Zazor iz-među dva susjedna sloja užeta mora biti dovoljan.

Kontura žlijeba po luku kružnice ne smije bitimanja od 120o. Bočne površine žljebova, ako je izvedivo, mo-raju biti skošene.

2.9.1.6 Kod vitala koji poslužuju brodske dizalice i te-retne ili pomične samarice, bubnjevi klobučnice i tereta mo-raju dodatno primiti duljinu užeta potrebnu za podizanje teretas poda skladišta broda kad se samarica nalazi u krajnjem rad-nom položaju, kao i s poda skladišta barže priključene uz bokbroda, pri najvećem radnom dohvatu samarice i pri najmanjemgazu broda.

2.9.1.7 Broj punih namotaja koji ostaju na bubnju vitlakad je puna radna duljina užeta odmotana, ne smije biti manjiod: tri - za glatke bubnjeve (bez žljebova) i dva - za bubnjevesa žljebovima, uz slijedeće uvjete:

- jedan namotaj mora ostati na bubnju vitlabrodske samarice ili dizalice postavljenena oslonce "za vrijeme plovidbe".

- dva namotaja moraju ostati na bubnju vitlabrodske samarice kada se samarica nalaziu najnižem položaju za vrijeme rada.

- tri namotaja trebaju ostati na bubnju kodpomične dizalice kad je krak spušten u ho-rizontalni položaj za demontiranje ili do-davanje sekcija (produljenje kraka); trinamotaja trebaju ostati na bubnju za po-mične samarice učvršćene na krutim oslo-ncima u najnižem radnom položaju "zavrijeme plovidbe".

2.9.1.8 Bubanj treba biti tako smješten da je osiguranopravilno namatanje užadi na bubanj. Kut otklona užeta odravnine, okomite na os bubnja, ne smije prelaziti 4o. Preporu-čuje se sve bubnjeve koje za vrijeme rada rukovatelj ne vidi,opremiti napravama koje osiguravaju pravilno namatanje islaganje užeta na bubnju.


2.9.2.1 Konstrukcija mehanizma teretnih uređaja s po-gonom mora sprečavati pad tereta, ili nekontrolirano pokre-tanje samarice ili dizalice prilikom odvajanja prijenosa od po-gona na mehanizam, ili prilikom mijenjanja brzine.

Kod strojeva s hidrauličkim pogonom moraju sepredvidjeti sustavi koji onemogućuju pad tereta, ili proiz-voljno pokretanje samarice ili dizalice, pri padu tlaka u hidra-uličkom sustavu.

2.9.2.2 Mehanizmi za podizanje tereta, promjenu doh-vata i okretanje teretnog uređaja moraju biti takove izvedbe daje osim pogonom moguće pokretanje i ručno.

2.9.2.3 Svaki mehanizam teretnog uređaja, osim meha-nizama s vijčanim pogonom sa samokočenjem, ili s pogonompomoću hidrauličkih cilindara, mora imati automatsku kočni-cu, koja osigurava kočenje s faktorom sigurnosti, navedenim uovim Pravilima.

2.9.2.4 Automatska kočnica mora se uključiti:− pri povratu poluge upravljanja u neutralni

položaj,− pri isključenju mehaničkog pogona u nuždi,− pri prekidu dobivanja energije (u tom smislu

i pri potpunom isključenju faza, ili znatnompadu napona).

Automatska kočnica mora biti tako konstruiranada radna zavojnica ne bude uzbuđena od elektromotorne sileEMS bilo kojeg motora, ili lutajućim strujama ili probojem i-zolacije. U slučaju nužde, ako nema dovoda energije na pogo-ne mehanizma podizanja, mora biti predviđeno ručno otko-čenje kočnica.

2.9.2.5 Kočnice moraju biti zatvorenog tipa (ako nijedrukčije određeno u ovim Pravilima), moraju djelovati laga-no, bez udara, i imati jednostavna, lako dostupna sredstva re-gulacije i omogućavati laku zamjenu tarnih dijelova.

2.9.2.6 Mehanizmi i njihovi temelji moraju sigurno iz-držati naprezanja koja djeluju za vrijeme kočenja. Sile inercijepri tom ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u odsjeku 2.

2.9.2.7 Sile za rad na upravljačkim uređajima kočnicane smiju prelaziti na ručki ili poluzi 160 N, a na pedali 310 N.


2001

Za kočnice koje se redovito primjenjuju pri običnom režimurada, sile moraju biti smanjene za najmanje 2 puta. Kočničkepedale ne smiju imati klizavu površinu.

2.9.2.8 Mehanizmi za podizanje i promjenu dohvatasamarice, posebno predviđene za ukrcaj, iskrcaj i premještanjeopasnih tereta, moraju imati dvije automatske kočnice zatvo-renog tipa, koje djeluju neovisno jedna o drugoj, što osiguravazadržavanje tereta samarice ako nema dovoda energije. Koč-nice mogu biti postupnog djelovanja. Ako se između motora ireduktora nalazi spojka, kočnica mora biti postavljena naspojki sa strane reduktora, ili na osovini reduktora. Drugakočnica se može postaviti na osovini elektromotora, ili na bilokojem mjestu pogonskog mehanizma.

Mehanizmi za podizanje i promjenu dohvata shidrauličkim motorom ne moraju imati odgovarajući sustav zadrugu kočnicu.

2.9.2.9 Mehanizmi za podizanje s ručnim pogonom mo-raju imati ugrađenu automatsku kočnicu za zaustavljanje, ilisigurnosnu ručku, koja čini jednu konstrukcijsku cjelinu ruč-ke, zapornog uređaja i kočnice.

2.9.2.10 Prilikom odvajanja kočnice moraju biti fiksiraneu zatvorenom položaju. Stvaranje sile kočenja teretom nijedopušteno. U tu svrhu primijenjena opruga mora biti tlačna.

2.9.2.11 Kočnica između motora i prijenosa mora se na-laziti u smjeru prijenosa.

2.9.2.12 Pri radu nekoliko mehanizama s jednim pogo-nom, kočnice moraju biti na svakom mehanizmu.

2.9.2.13 Kočnički bubanj mora biti zaštićen od kiše, mor-ske vode, snijega, leda, ulja ili masnoće, osim ako je kočnicapredviđena za rad bez slične zaštite.

2.9.2.14 Kočničke opruge moraju biti tlačne, i imati od-govarajući smjer.

2.9.2.15 Moment kočenja vitla kad dizalični sustav neradi, kod nazivnog opterećenja ne smije biti manji od iznosadobivenog po obrascu.

,Mn,

M Ti

k

⋅

+≥22

1Ψ

[ N/mm]

gdje je:Mk - zahtijevani moment kočenja [N/mm]MT - moment opterećenja u smjeru kočenja,

[N/mm] izračunat prema najvećem statič-kom opterećenju koje djeluje na bubanj;

Ψi - koeficijent dopuštenog opterećenja;n - broj istovremeno djelujućih kočnica.

2.9.2.16 Ako teretna vitla imaju prijenos s promjenjivombrzinom, i poluga izmjene brzine u neutralnom položaju omo-gućava slobodno okretanje bubnja, na strani bubnja mora bitipredviđena rezervna kočnica, u skladu s 2.9.2.9.

Poluga mijenjanja brzine prijenosa mora imatiodgovarajući sustav blokiranja, koji isključuje mogućnost is-ključenja prijenosa u vrijeme podizanja ili spuštanja tereta.

2.9.2.17 Napajanje zavojnice elektromagnetske kočnicemora isključiti mogućnost slučajnog dotoka energije pri gene-ratorskom režimu rada motora, lutajućim strujama, ili u slu-čaju probijanja izolacije.

2.9.3 Sredstva upravljanja

2.9.3.1 Teretni uređaji s ručnim pogonom moraju bititako proračunati da sila koja otpada na svakog poslužioca neprelazi 160 N. Teške lance koji se pokreću ručno potrebno jeosigurati od ispadanja s lančanika.

2.9.3.2 Upravljačke naprave mehanizama teretnih ure-đaja moraju biti tako izvedene da smjer kretanja ručki, polugaili kola odgovara smjeru kretanja tereta.

Okretanje upravljačkog kola u smjeru kazaljkena satu mora odgovarati podizanju tereta, smanjenju dohvatasamarice i okretanju u desno. Povlačenje okomite polugeprema sebi ili podizanje horizontalne poluge, treba odgovaratipodizanju tereta odnosno smanjenju dohvata. Pomicanje polu-ge u desno, treba odgovarati okretanju u desno.

2.9.3.3 Ručke, poluge i upravljačka kola se moraju fik-sirati u početnim radnim položajima (pri stupnjevitom reguli-ranju) i imati oznake (pogledaj 2.9.3.7). Za početni (nulti)položaj treba predviđati pouzdano kočenje. Ručice, poluge iliupravljačka kola te pedale trebaju biti tako postavljeni, da suprikladni za korištenje. Pod fiksiranjem se podrazumijeva zad-ržavanje ručice u određenom položaju, pri čemu je za promje-nu toga položaja potrebna veća sila nego pri njenom kretanjuizmeđu fiksiranih položaja.

2.9.3.4 Rukovanje teretnim uređajem mora biti tako iz-vedeno da je onemogućen istovremeni rad više od dva meha-nizma, osim ako sustav nije posebno predviđen za rad kombi-niran s više od dvije kretnje.

2.9.3.5 Sile potrebne za upravljanje kočnicama ne smijuprijeći 120 N kod ručnog pogona. Sile potrebne za upravljanjeručkama, kolima, pedalama i drugim sredstvima upravljanjakoja se često koriste, ne smiju prijeći 40 N. Za sredstva upra-vljanja koja se rijetko koriste dopušta se ručna sila, ne veća od160 N. Hod sredstava upravljanja ne smije prijeći:

− 60 cm kod ručnog pogona,− 25 cm kod nožnog pogona.

2.9.3.6 Za svaki smjer kretanja treba biti jedno uprav-ljačko dugme. Dugmad za upravljanje moraju imati oprugu ilidrugu odgovarajuću napravu za vraćanje u položaj "stop", akorukovalac ne pritišće dugme, ili smanjuje silu pritiska.

2.9.3.7 Sredstva upravljanja i kontrolni aparati morajuse nalaziti na mjestu upravljanja tako da ih se lako može vid-jeti. Na njima moraju biti čitko i trajno označeni namjena ismjerovi okretanja. Poluge za stavljanje u pogon moraju imatidobro pričvršćene natpisne pločice, koje označavaju smjerkretanja za puštanje u pogon određenog sustava. Natpisi mo-raju biti na hrvatskom i engleskom jeziku.

2.9.3.8 Uputnici (kontroleri, prekidači, dugmad) uređajaza rukovanje teretom, namijenjenih za transport opasnih tere-ta, ili za povremeni transport ljudi u radnim košarama, kao iuputnici koji se primjenjuju pri daljinskom upravljanju morajuimati sustav za automatsko vraćanje u početni položaj.

Ako kod daljinskog upravljanja poslužitelj nevidi bubanj vitla, mora se posebno paziti na pravilno nama-tanje užeta na bubanj.

2.9.3.9 Ventili za spajanje cjevovoda pare s vitlom zapodizanje moraju biti razmješteni u neposrednoj blizini vitla, imoraju biti dostupni u bilo koje vrijeme i lako se ručno zatva-rati.


2001

2.9.3.10 Zamašnjaci za puštanje u pogon moraju imatinatpis koji označava smjer okretanja za puštanje sustava u po-gon.

2.9.4 Hidraulički uređaji

2.9.4.1 Dimenzije i izvedba hidrauličkih sustava morajuodgovarati utvrđenim tehničkim normama za hidrauličke sus-tave. Sigurnost rada hidrauličkih sustava, uz sve pretpostav-ljene uvjete korištenja, mora se osigurati primjenjujući odgo-varajuće mjere, npr. izborom filtera, sustava hlađenja, sustavaupravljanja i reguliranja, reguliranja tlaka u primarnom krugu,izborom odgovarajućeg ulja itd.

2.9.4.2 Konstrukcija hidrauličkog sustava mora otklonitimogućnost pojave nedopuštenog tlaka. Radni položaj klipovamora biti ograničen.

2.9.4.3 Cijevi moraju biti povezane spojevima predvi-đenim za visoki tlak. Spojevi moraju biti pogodni za predvi-đene radne tekućine, tlak, temperaturu, uvjete okoline, i odgo-varati odnosnim normama. Sigurnosni tlak spoja mora bitijednak trostrukom tlaku na sigurnosnom ventilu.

Narezani naglavak s priteznim prstenovima i ša-vom odobrava se u suglasnosti s Registrom.

2.9.4.4 U slučaju priključenja hidrauličkog sustava te-retnog uređaja na drugi hidraulički sustav, u ovom drugomsustavu preporučuje se drugi pumpni agregat s odgovarajućimventilima.

2.9.4.5 Sustavi cijevi hidraulike, hidrauličke jedinice ilihidromotora trebaju biti s povećanim stupnjem sigurnosti. Tose odnosi i na sve sustave povezane s njima.

Prirubnički i vijčani spojevi moraju biti proraču-nati na čvrstoću jednaku 1,5 puta pokusnog tlaka ili 1,5 putanajviši radni tlak.

2.9.4.6 Kod hidrauličkih jedinica treba predvidjeti nap-ravu, učvršćenu neposredno na cilindru, koja djeluje u slučajuraspada sustava, da se spriječi nagli pad tereta ili nekontroli-rano kretanje uređaja.

2.9.4.7 Hidraulički cilindri učvršćuju se i spajaju s nosi-vom metalnom konstrukcijom, tako da na stapajicu ne djelujenikakav vanjski moment savijanja.


2001

3 NORME PRORAČUNA

3.1 OPĆI ZAHTJEVI

3.1.1 Postupke proračuna sila i naprezanja u elemen-tima teretnih uređaja ne propisuju u potpunosti ova Pravila, i-ako Registar može u određenim slučajevima zahtijevati prim-jenjivanje odobrenih postupaka proračuna.

Uobičajeno, proračuni čvrstoće teretnog uređajamogu se, u suglasnosti s Registrom napraviti u skladu s priz-natim normama.

3.1.2 Proračuni obavljeni računalom moraju sadrža-vati pojedinosti o tipu programa, podacima i primijenjenimpostupcima, te osnovnim projektnim uvjetima.

Za svaki program Registar može tražiti proved-bu kontrolnih proračuna.

3.1.3 Na pomične samarice i naprave za podizanje ti-pa pomičnog jednotračnog kraka s električnom vučom, prim-jenjuju se odgovarajuće norme proračuna brodskih dizalica, ana naprave za podizanje tipa s mehanizmom za podizanje po-moću koluta i koloturnika, norme proračuna brodskih samari-ca.

Na dizalice za ploveće bušaće sustave primjen-juju se norme proračuna brodskih dizalica, uzimajući u obzirosobitosti njihova korištenja.

3.1.4 Elementi nosivih konstrukcija, ovisno o ulozi te-retnog uređaja u uvjetima korištenja, dijele se na dvije skupi-ne:

− u prvu skupinu spadaju osnovni nosivi ele-menti izloženi velikim statičkim i dinamič-kim opterećenjima:jarboli, stupovi, temelji dizalica, samarica,hidraulički pogoni mehanizama, mehanizampromjene dohvata, nosivi ležajevi, poprječ-nice, podizne grede;

− u drugu skupinu spadaju elementi izloženiniskim opterećenjima ili služe za osiguranjefunkcioniranja teretnog uređaja ili za prila-gođivanje tereta, učvršćenje dizalica, uškeklobučnica, pete i krajevi samarice, hidra-ulički servomotori mehanizama okretanja,užetnice, skidljiva oprema, ravne uške, kon-zole, učvršćenja.

3.1.5 Svaki čvor nosive konstrukcije teretnog uređajamora biti provjeren za takav položaj, kod kojega se u pokret-nim elementima javlja najveće naprezanje.

3.1.6 Veličina gubitaka, zbog trenja u užnicama ikrutosti užadi, na užnicama uzima se 5% za svaku užnicu skliznim ležajem i 2% s kotrljajućim ležajem.

Za proračun promjene naprezanja u konstrukcij-skim elementima teretnog uređaja uslijed otpora trenja u užni-cama i premještanja užadi po kolutima uzimaju se u obzir naj-nepovoljnija gibanja za određeni element (podizanje ili spuš-tanje tereta i kraka).

3.1.7 Za složeno stanje naprezanja u elementima nosi-ve konstrukcije treba odrediti ekvivalentno naprezanje po teo-riji čvrstoće.

3.1.8 Svaki čvor nosive konstrukcije treba proračunatiza najveće moguće opterećenje teretnog uređaja, za slijedećeslučajeve:

1. za osnovno kod radnog stanja, ne uzimajući uobzir dodatna opterećenja (vidi 3.3.1.);

2. za osnovno i dodatno opterećenje kod radnogstanja, uzimajući u obzir dodatna opterećenja(3.3.1 i 3.3.2).

3. za posebno opterećenje, koje se odnosi nasustav opterećenja neradnog stanja u vrijemeplovidbe, uzimajući u obzir tlak vjetra i ispitnaopterećenja.

Navedena osnovna i dodatna opterećenja uzi-maju se kao da djeluju istovremeno, osim opterećenja koje jeizazvano gibanjem mora (vidi 3.3.2.3), kao i od udara vala(vidi 3.3.2.5), koji se ne mogu uzeti da djeluju istovremeno.

3.2 UVJETI KORIŠTENJA

3.2.1 Utjecaj mora

Teretni uređaji koji su projektirani bez uzimanjau obzir sila koje se javljaju zbog morskih gibanja, mogu se ko-ristiti samo na mirnoj vodi. U ovom slučaju termin "mirna vo-da" označava takvo stanje površine mora, gdje se ne vidi gi-banje plovećeg objekta.

Pod pojmom "nemirne vode" podrazumijeva sestanje mora, gdje se vide gibanja plovećeg objekta.

3.2.2 Nagib plovećeg objekta

Kod nagiba i trima plovećeg objekta u konstruk-cijskim elementima dizalice javljaju se sile veće od sila kojedjeluju u položaju bez nagiba i trima. U dokumentaciji za sva-ki teretni uređaj plovećeg objekta mora biti naveden dopušteninagib i trim, te uključen u proračun.

3.2.3 Tlak vjetra

Teretni uređaj mora biti projektiran za korištenjepri brzini vjetra do, uključno, od 18 m/s, što odgovara dina-mičnom tlaku 0,25 kN/m2 (jačina vjetra oko 7 po Boforu).Kod većih brzina vjetra teretni uređaj se mora isključiti iz ko-rištenja, i učvrstiti u položaju "za vrijeme plovidbe".

Za ploveće dizalice dopušta se uzeti i druge ve-ličine, u dogovoru sa Registrom.

Upute za proračune opterećenja uslijed vjetranavedene su u 3.3.2.1.

3.2.4 Temperatura korištenja

3.2.4.1 Najniža radna temperatura koja uvjetuje i izborprimijenjenog materijala (vidi odsjek 4.), je zapravo tempera-tura okoline, koja uzima u obzir srednju vrijednost dugogodi-šnjih promatranja u području korištenja.

3.2.4.2 Ako nema posebnih uputa, najniža radna tempe-ratura mora biti -25oC. Vlasnik broda dužan je osigurati da seteretni uređaj koji nije predviđen za rad u posebnim uvjetima,ne koristi pri temperaturama nižim od -25oC.


2001

3.2.4.3 U iznimnim slučajevima korištenje teretnog ure-đaja pri temperaturama nižim od -25oC treba navesti u doku-mentaciji dostavljenoj Registru na odobrenje, a najniža nave-dena temperatura okoline uzeti će se u obzir pri izboru mate-rijala, tehnologije izradbe i opreme osjetljive na niske tempe-rature.

3.3 PRORAČUNSKA OPTEREĆENJA

Vanjska opterećenja koja djeluju na teretne ure-đaje u vrijeme njihova korištenja, dijele se na osnovna, do-punska i posebna.

3.3.1 Osnovna opterećenja

3.3.1.1 Stalna opterećenja su vlastita težina nosivekonstrukcije, mehanizama, komunikacijskih postolja, stalnihprotuutega, itd., kojima veličina i položaj u odnosu na promat-rani dio konstrukcije ostaju neizmijenjeni za vrijeme korište-nja.

3.3.1.2 Težina dizanog tereta s težinom privjesa (masakuke, grabilice, poprječnice, hvatača kontejnera itd.). U prora-

čunima se može zanemariti vlastita težina privjesa, ako njego-va veličina ne prelazi 5% težine.

3.3.1.3 Pri određivanju sila koje djeluju na nosivukonstrukciju teretnog uređaja, ugrađenog na brodovima i plo-većim objektima, moraju se uzeti u obzir nagib i trim ovisno opodručju plovidbe i radnim uvjetima. Veličine kutova, uzete uovisnosti o području i tipu plovećeg objekta, nalaze se u Tab-lici 3.3.1.3.

Uzima se da se veličine kutova nagiba i trima,navedene u Tablici 3.3.1.3 pojavljuju istovremeno. Ako sepredviđa da će u vrijeme korištenja plovećeg objekta kutovinagiba i trima prijeći veličine navedene u Tablici, treba uzetistvarne kutove, koji također moraju biti navedeni u doku-mentaciji koja se dostavlja na odobrenje Registru.Za vrijeme korištenja ploveće dizalice u mirnim vodama, na-gib (uključujući i prvi nagib) ne smije prijeći 13o, a nagib prineopterećenom stanju dizalice u smjeru suprotnom od nagibaizazvanog opterećenjem mora biti do 6o.

Tablica 3.3.1.3

Nagib plovećih objekata za određivanje sumarnih opterećenja uređaja za podizanje teretaMirne vode Nemirne vode

Tip plovećeg objekta Radno stanje Neradno stanje Radno stanje Neradno stanje NapomeneNagib Trim Nagib Trim Nagib Trim Nagib Trim

1. brodovi i slični plovećiobjekti 5o 2o 3o 2o 10o 3o 30o 6o

2. ploveći dokovi 2o 2o 2o 2o - - 7 i 83. ploveće dizalice ≤ 60 t 5o 2,5o 2o 2o 6o 3o

4. ploveće dizalice > 60 t 3o 2o 2o 2o 6o 3o 6 do 8*

5. pontoni 3o 2o 2o 2o 6o 3o

*Uskladitinavedeneuvjete za

premještanje istanje na sidru

6. pontoni B < λ - - - - - - 15o 7,5o

7. pontoni B ∼ λ21 - - - - - - 10o 5o

8. pontoni B ∼ λ - - - - - - 5o 3o

Pogledatipodatke o

komponenta-ma

ubrzanja, na-vedene u3.3.2.4

9. poluopterećene platforme - - - - 3o 3o 3o 3o Pratiti načinpostavljanja

tereta10. samopodesive i opterećene

platforme - - - - 1o 1o 1o 1o Ne smatra seplovećimobjektom

Napomena:Sve veličine kutova su sa znakom ±

B = širina pontona [m]λ = duljina vala [m]

3.3.1.4 Vertikalne sile inercije, izazvane vibracijomnosive konstrukcije od podizanja, spuštanja, promjene doh-vata ili pomicanja, moraju se uzeti u obzir u proračunima -povećanjem koeficijenata dinamičnog opterećenja Ψ i ϕ. Ko-eficijent Ψ uzima u obzir sile inercije od pomicanja tereta.Koeficijent ϕ uzima u obzir sile inercije od ostalih gibanja.Ako je palubni teretni uređaj u radu izložen djelovanju gi-banja mora, dinamički koeficijent, Ψ, uzima se prema

3.3.2.3. Koeficijent ϕ za ploveće dizalice mora se uzeti izTablice 3.3.1.4. Ako je ploveća dizalica izložena djelovanjugibanja mora, koeficijent ϕ treba povećati za 15%.


2001

Tablica 3.3.1.4

Teretni uređaji Sila podizanja, kN ϕ≤ 1000 1,05

Stacionarni> 1000 1,00

Pokretni > 1000 1,20

Vrijednosti koeficijenta ϕ navedene su uTablici 3.3.1.4.

Ako je ploveća dizalica u radnom stanju izlo-žena djelovanju gibanja mora, dinamički koeficijent Ψ uzimase prema 3.3.2.3.

3.3.1.5 Horizontalne sile inercije od gibanja teretnog u-ređaja ili kolica moraju se uračunavati kao umnožak gibaju-ćih masa i ubrzanja koje izaziva pokretanje, ili kočenje. Tesile mogu se približno izračunati po izrazu:

Rhor = KΣRop [N]gdje je:

Rhor - horizontalna sila inercije, [N];Rop - opterećenje od pokretanja ili kočenja na

kolu, [N];K - koeficijent prema Tablici 3.3.1.5.

Horizontalne sile inercije, okomite na os kraka,od promjene dohvata u proračunima mogu se zanemariti.

Tablica 3.3.1.5

Brzina kretanja, m/s Kdo 2 0,025do 4 0,05

Više od 4 0,075

Horizontalne sile inercije od mehanizma okre-tanja moraju se uzeti u obzir, kao umnožak gibajućih masa iubrzanja koje izaziva motor, ili usporenja uslijed kočenja.Bez potanjeg proračunavanja te se sile mogu zamijeniti sila-ma uslijed nagiba plovećeg objekta za 2o, uračunavajući di-namičke koeficijente Ψ i ϕ.

Centrifugalne sile u proračunima mogu se za-nemariti. Horizontalne sile inercije, koje izaziva pogon plo-većeg objekta, od gibanja mora, uzimaju se u obzir samo zapoložaj "za vrijeme plovidbe".

3.3.2 Dopunska opterećenja

3.3.2.1 Opterećenje uslijed vjetraOpterećenje vjetra mora se određivati uz uvjet

da sile vjetra djeluju u horizontalnoj površini, i da vjetar pušeu smjeru koji izaziva povećanje opterećenja teretnog uređaja,djelujući na gibanje teretnog uređaja, ili na njegove konstru-kcijske elemente.

Djelovanje vjetra na konstrukciju teretnog ure-đaja mora se uzeti u obzir po izrazu:

W = ki ⋅ q ⋅ A,gdje je

W - sila tlaka vjetra, [kN];ki - aerodinamični koeficijent kojim je utjecaj

tlaka, uračunan ili podijeljen na elementenosive konstrukcije, naveden u Tablici3.3.2.1-1;

q - tlak vjetra uzet:q = 0,613 υ2⋅ 10-3, kN/m2, gdje je: υ, m/s

- brzina vjetra;Najslabiji udar vjetra za teretni uređaj uzima se:

q = 0,25 kN/m2 za radno stanjeq = 1,2 kN/m2 za neradno stanjeA - površina izložena vjetru, [m2]

Ako je nosač pokriven drugim nosačem (vidiSliku 3.3.2.1), sila tlaka vjetra na pokriveni nosač izračunavase množenjem sile tlaka vjetra, W, koja djeluje na nosač i ko-eficijenta, η:

We = W ⋅ η = η ⋅ ki ⋅ q ⋅ A,gdje

η - ovisi o dimenzijama b i h (vidi Sliku

3.3.2.1) i stupnju prekrivanja AgAn

=β ,

gdje je:An - neto površina nosača izložena vjetru,

[m2];Ag - površina nosača izložena vjetru, [m2];h - visina nosača, [m];b - razmak između nosača koji pokriva i

pokrivenog nosača, [m].Vrijednosti koeficijenta popravka η navedene

su u Tablici 3.3.2.1-2.Za cilindrične nosače uzima se β = 1.Za rešetkaste konstrukcije sa stupnjem prekri-

vanja β ≥ 0,6 vrijednost koeficijenta popravka uzima se kao iza cilindrične nosače.

Silu tlaka vjetra na teret treba uzeti prema Tab-lici 3.3.2.1-3.


2001

Tablica 3.3.2.1-1

Elementi čelične konstrukcije kiElementi konstrukcije Oblik

Rešetkasti nosač1,6

hL

Otvorena20

10

1,6

1,4

Zatvorena5

2

1,3

1,2

Zatvorenaokruglog presjeka

Ako je qd < 1 npr. Uže 1,2

Puna

kon

stru

kcija

Rešetkasta sa štapovimaokruglog presjeka

Ako je qd > 1 npr. Stup dizalice

d, [m] ; q, [N/m2]

0,7

Slika 3.3.2.1

Tablica 3.3.2.1-2

hb β 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6-1,0

0,5 0,75 0,4 0,32 0,21 0,15 0,051 0,92 0,75 0,59 0,43 0,25 0,102 0,95 0,80 0,63 0,50 0,33 0,204 1,0 0,86 0,76 0,66 0,55 0,455 1,0 0,95 0,88 0,81 0,75 0,68


2001

Tablica 3.3.2.1-3

Nosivost, [t] Sila tlaka vjetra, [N] Nosivost, [t] Sila tlaka vjetra, [N]1 600 30 55002 1200 40 65003 1700 50 75004 2100 60 80005 2500 70 85006 2700 80 90008 2900 90 950010 3000 100 i više 0,01xSWL20 4500

Napomena:Međuvrijednosti se utvrđuju linearnom interpolacijom

3.3.2.2 Opterećenje uslijed ledaU slučaju pojave zaleđivanja i pomanjkanja

detaljnih podataka mora se uzeti debljina ledenog sloja nasvim elementima konstrukcije, koji su izloženi utjecaju vre-mena 3 cm. Specifična težina leda uzima se 7 kN/m3.

Sila tlaka vjetra koja djeluje na elementekonstrukcije s uvećanom površinom zbog zaleđivanja, morase izračunati uzimajući udar vjetra, q, jednak 75% vrijednostinavedene u 3.3.2.1.

Za rešetkaste konstrukcije moraju se uzeti uobzir izmjene dimenzija A i Ag, izazvane zaleđivanjem, kojeutječu na vrijednost stupnja prekrivanja, β.

3.3.2.3 Opterećenje gibanjem moraO radu teretnog uređaja u nemirnim vodama u

svakom pojedinom slučaju posebno odlučuje Registar.Za teretne uređaje, predviđene za rad u nemir-

nim vodama i neopremljene odgovarajućim amortizirajućimsustavima, vrijednost koeficijenta Ψ određuje se po izrazu:

Ψ ( )Fg

cwp,⋅

++= υυ901 ,

gdje je:υp - brzina podizanja dizalice, [m/s];υw - vertikalna brzina pomicanja palube,

[m/s];c - konstanta elastičnosti teretnog uređaja u

odnosu na vertikalno premještanje kuke,[kN/m];

g - ubrzanje sile teže, [m/s2],F - nosivost, [kN]

Brzina υw, ako nema odgovarajućih podataka,uzima se prema Tablici 3.3.2.3.

Međuvrijednosti se utvrđuju linearnom inter-polacijom. Konstanta elastičnosti, c, uračunava se samo s ob-zirom na užad i samarice. Ne uzima se u obzir deformacija u-žadi višestrukih koluta, koja uvećava vertikalno premještanjekuke. Proračun se obavlja samo za statičko stanje.

Tablica 3.3.2.3

Stvarna visina,valaH

Vertikalna brzinapalube

Vw

Srednji period,

To

m M/s s

0,5 0,3 0,31,0 0,6 4,02,0 1,2 5,33,0 1,8 6,34,0 2,6 7,06,0 3,4 8,28,0 4,2 9,2

U slučaju nedostatka podrobnijih podataka, zaužad s okruglim nitima uzima se modul elastičnosti E = 1,1 ⋅105 MPa.

3.3.2.4 Sile inercije uslijed gibanja moraSile inercije za radno stanje teretnog uređaja

određuju se prema 3.3.2.3. Sile inercije za palubni teretni u-ređaj u položaju "za vrijeme plovidbe" moraju se uračunatipri proračunu konstrukcije teretnog uređaja, njezinih nosača ispojeva.

Sile inercije od vlastite težine G [kN], izazvaneljuljanjem i posrtanjem broda, određuju se prema Slici3.3.2.4 i Tablici 3.3.2.4-1.

Za teretne uređaje, postavljene na otvorenojpalubi, veličina tih sila može se odrediti na slijedeći način:

S'p = 0,02 G ⋅ h,S"p = 1,2 GS'w = 0,015 G ⋅ h,S"w = 2,0 G - na provi i krmi

u sredini duljine broda, S"w = 1,5 G.

Napomena:Međuvrijednosti se utvrđuju linearnom interpolacijom.


2001

Ljuljanje broda Posrtanje broda(uključujući poniranje)

Slika 3.3.2.4

Tablica 3.3.2.4-1

Teretni uređaj Kut ljuljanja γ Kut posrtanja δPostavljen na

otvorenoj palubibroda

30o 6o

Na pontonuB << λ

B ∼ λ21

B ∼ λ

15o

10o

5o

7,5o

5o

3o

Za teretne uređaje ugrađene na pontonima s ne-ograničenim vremenom službe u nemirnim vodama, može seuzeti:

S'p = 0,04 G ⋅ h S'w = 0,02 G ⋅ h,S"p = 1,26 G, S"w = 1,3 G + 0,02 G ⋅ L

Za teretne uređaje ugrađene na pontonima, sograničenim vremenom službe u nemirnim vodama, u ovis-nosti o očekivanoj najvećoj duljini vala, može se uzeti:B << λ uzima se kao za teretne uređaje s neograničenim

vremenom službe u nemirnim vodama;

B ∼ λ21

S'p = 0,03 G ⋅ hS'w = 0,015 G ⋅ h,

S"p = 1,17G, S"w=1,21G+0,015G⋅L

B ∼ λ S'p = 0,015 G ⋅ h S'w = 0,01 G ⋅ h,

S"p = 1,09 G, S"w = 1,15 G + 0,01 G ⋅ Lgdje je:

h - visina središta mase dizaličnog sustavanad vodenom linijom, [m];

S'p; S"p; S'w; S"w -komponente sila inercije, [kN];L - razmak od središnjice broda, [m];B - širina pontona, [m];λ - duljina vala, [m];

Pri određivanju opterećenja, sile od ljuljanjabroda nije potrebno razmotriti istovremeno sa silama posrta-nja (uključujući poniranje). Svaka od tih sila može se pribro-jiti ili sili od tlaka vjetra ili sili od udara vala.

3.3.2.5 Sile od udara valaOsim sila od udara vjetra (vidi 3.3.2.1), moraju

se u proračunu uzeti u obzir sile od udara vala, uzimajućislijedeće veličine tlaka vode koji djeluje na konstrukciju di-zaličnog sustava:

Pw = 2,5 kPa -na visini glavne palube;Pw = 0 kPa, na visini 2,5 m i više iznad razine

glavne palube.

Za elemente koji se nalaze između navedenihrazina uzima se međuvrijednost tlaka vode.

3.3.3 Posebna opterećenja

− U posebna opterećenja ubrajaju se:− ispitna opterećenja;− opterećenja konstrukcije ovisno o primi-

jenjenom načinu montaže teretnog uređaja itehnologiji montažnih radnji;

− udar odbijanja valova;− otkidanje tereta

3.4 DOPUŠTENA NAPREZANJA

3.4.1 Dopuštena naprezanja za elemente nosivekonstrukcije i njihove spojeve, treba odrediti po izrazu:

ν⋅=

kRo

235,

gdje je:Ro - dopušteno naprezanje, [MPa];k - koeficijent materijala;ν - koeficijent sigurnosti (iz Tablice 3.4.1-1 i

3.4.1-2), ovisno o slučaju opterećenja.Koeficijent materijala treba odrediti po izrazu:

60295+

=eHR

k ,

gdje je:ReH - granica razvlačenja materijala, MPa,

prema specifikaciji navedenoj u Pravili-ma, Dio 25. Metalni materijali.

Koeficijent materijala uzima se samo za takvevrste čelika za koje je odnos ReH/Rm < 0,83, gdje je Rm - čv-rstoća materijala. Kod spajanja dviju vrsta čelika s različitimmehaničkim svojstvima dopuštena naprezanja zavarenihspojeva, Rez, određuju se prema čeliku s manjim dopuštenimnaprezanjem, Ro.

3.4.2 Koeficijent sigurnosti čelične užadi određuje sepo izrazu:

SP

K p≥⋅κ

gdje je;Pp - prekidno opterećenje užeta, [kN];S - najveća sila u užetu, kN, za slučaj optere-

ćenja prema 3.1.8.1 bez uračunavanja Ψ iϕ (vidi 3.3.1.4), s uračunavanjem otporatrenja u užnicama i krutosti užeta na už-nici (vidi 3.1.6);

K - koeficijent sigurnosti, prema Tablici3.4.2;

κ - koeficijent opterećenja; κ = 1,0 ako jekoeficijent Ψ (prema Tablici 3.5.2.4.1)jednak ili manji od 1,45; ako je koefici-

jent veći od 1,45, onda je 451,Ψκ = .


2001

Tablica 3.4.1-1

Koeficijent sigurnostiSlučaj opterećenja (prema 3.1.8)Element čelične

konstrukcije Vrsta opterećenja i naprezanja I II IIIValjani čelikProfilni čelik

Tlačenje, tlačenje i savijanje gdje je potrebna provjerastabilnosti 1,60 1,40 1,28

Razvlačenje i razvlačenje i savijanje; tlačenje i tlačenje isavijanje gdje nije potrebna provjera stabilnosti 1,40 1,20 1,12

Odrez, tangencijalno naprezanje 2,40 2,10 1,92Složena naprezanja 1,40 1,20 1,12

Kalibrirani vijci Odrez u jednom presjeku u više presjeka

2,702,00

2,351,75

2,161,60

Tlak u jednom presjeku u više presjeka Osno razvlačenje

1,100,802,50

0,950,702,15

0,880,642,00

Vijci i vijci za drvo OdrezTlakVlak

3,401,502,50

3,001,302,15

2,701,202,00

Tablica 3.4.1-2

Koeficijent sigurnosti – za zavarene spojeveSlučaj opterećenjaZavareni šav Kvalitet

zavarenog šava Vrsta opterećenja I II IIIStandardnispecijalni1)

Tlačenje i tlačenje i savijanje, razvlačenjei razvlačenje i savijanje

1,40 1,20 1,12Spoj - k

Standardni Razvlačenje i razvlačenje i savijanje2) 1,60 1,40 1,28Razvlačenje i razvlačenje i savijanje2) 2,00 1,70 1,60Kutni StandardniTlačenje i tlačenje i savijanje 1,70 1,45 1,36Poprječni i uzdužni presjek do osizavarenog šava

2,00 1,70 1,60Svi tipovizavarenih šavova Proizvoljan

Jednako naprezanje 1,40 1,20 1,12

Napomene:1) Dopušta se samo u posebnim slučajevima2) Dopuštena naprezanja kod razvlačenja i razvlačenja i savijanja u smjeru okomitom na ravninu valjanja materijala mogu se uzeti

samo, ako su spojeni elementi stabilni na raslojavanje.

Tablica 3.4.2

Koeficijent sigurnosti “K”Dopušteno radno opterećenje

–SWL teretnog uređajapodizne naprave i skidljive op-

reme (tone)

Pokretna oputa,Uže teretnice,

Uže klobučnice,Uže teklaca brka,

Uže uzdi,Uže unutarnjih brkova

Stajaća oputaUžad pripona jarbola

Priveznica

do 10 5 4 6

od 10 do 107 -( ) 1910858

8000+xSWL,

-

od 10 do 160( ) 1910858

10000+xSWL,

-( ) 1910858

12000+xSWL,

preko 107 - 2,8 -preko 160 3 - 3,6

Napomena:Međuvrijednosti se određuju linearnom interpolacijom


2001

3.4.3 Koeficijent sigurnosti "K" biljne užadi (vezanza prekidno opterećenje) ne smije biti manji od koeficijentanavedenog u Tablici 3.4.3, a za sintetičku užad ne smije bitimanji od 10.

Tablica 3.4.3

Nazivni promjer užeta, mm Koeficijent sigurnosti "K"12 12

14-17 1018-23 824-39 7

40 i više 6

3.4.4 Koeficijent sigurnosti lanaca: klobučnice, teret-nice, uzdi (vezano za njihovo prekidno opterećenje) ne smijebiti manji od 4.

Za vitla s ručnim pogonom koeficijentsigurnosti kalibriranih lanaca koji rade preko lančanih kola,ne smije biti manji od 3,2. Za vitla s mehaničkim pogonom okoeficijentu sigurnosti lanaca koji rade preko lančanih kola, usvakom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučujeRegistar.

3.5 POSEBNI ZAHTJEVI

3.5.1 Samarice

3.5.1.1 Proračun stabilnosti

3.5.1.1.1 Koeficijent izvijanja ne smije biti manji od koe-ficijenta sigurnosti (u odnosu na granicu razvlačenja) na tlakza isti element.

3.5.1.1.2 Kod nosača opterećenih na tlak mora se provje-riti otpornost na ukupno izvijanje, a njihovi elementi s tankimstijenkama na lokalno izvijanje. Ako udovoljavaju zahtjevi-ma iz točke 2.2.2.4, za cijevne elemente se ne zahtijeva pro-vjera na lokalno izvijanje.

Kod nosača izloženih poprječnom savijanjumora se provjeriti otpornost na ukupno izvijanje, a za njihovevertikalne stijenke i pojasove izložene tlaku, otpornost na lo-kalno izvijanje.

3.5.1.1.3 Kritična sila centralno pritisnutih nosača odre-đuje se uzimajući u obzir početni ekscentricitet uzdužnih silai početno savijanje čija se ukupna vrijednost ne uzima manjaod 0,001 duljine nosača.

3.5.1.1.4 Čelične brodske samarice mogu se proračunatiprema uvjetnom faktoru sigurnosti određenom uzimajući uobzir promjenu presjeka po duljini samarice, ali bez uzimanjau obzir početnog ekscentriciteta i savijanja. Faktor sigurnostine smije biti manji od 4,5.

3.5.1.1.5 Vitkost elemenata rešetkastih metalnihkonstrukcija opterećenih tlakom i rastezanjem ne smije prije-ći 40.

3.5.1.1.6 Vitkost elemenata metalne konstrukcije optere-ćenih na tlak i vlak ne smije prijeći veličine navedene u Tab-lici 3.5.1.1.6.

Tablica 3.5.1.1.6

Vitkost elemenata metalne konstrukcijeElementi metalne

konstrukcijeNa tlak Na vlak

Pojasovi glavnih nosača 120 150Konstrukcije samarica,stupova i jarbola napravljeneod jednog štapa

150 180

Ostali glavni nosači Ipomoćni nosači

150 250

Svi ostali nosači 250 350

Napomene:1. Pri određivanju vitkosti, proračunska duljina uzima se

ovisno o načinu učvršćenja na kraju štapa.2. Vitkost se određuje u ravninama glavnih momenata

inercije.3. Za brodske samarice dopušta se vitkost 175, a za osno

opterećenje od 19,60 kN i manje - 200.

3.5.1.1.7 Cijevnim elementima konstrukcije bez rebara, sdebljinom stijenke S > 15 mm, treba provjeriti izvijanje naslijedeći način:

1. idealno naprezanje od izvijanja:

σki = DSE21,1 ,

gdje je:E = 2,06 ⋅ 105, [MPa] - modul elastičnostiS = debljina stijenke, [mm];D = vanjski promjer, [mm].

2. Stvarno naprezanje od izvijanja:

σsp = ReH

⋅−

kiw

eHRσα

555,0277,1 ,

gdje je:ReH = granica razvlačenja materijala, ovisno o debljini

stijenke, [MPa];

αw =

S

S

20011

568,0+

3. Koeficijent sigurnosti:

o

sp

σσ

ν =

gdje je:σo - djelujuće naprezanje, mora biti manje

od

Ro =4,1

235⋅k

(vidi 3.4.1)

Koeficijent sigurnosti ne smije biti manji od 1,35.

3.5.1.2 Ostali zahtjevi

3.5.1.2.1 Naprezanje u elementima teretnih uređaja priradu pojedinačnih samarica mora se određivati pri kutu nagi-ba prema horizontali od 15o za SWL ≤ 20 t, i 25o za SWL > 20t. Ako najmanji kut nagiba samarice u stvarnim uvjetima ko-rištenja prelazi navedene vrijednosti, u proračunima se možeuzeti taj najmanji kut. Preporučljivo je u takvom slučaju uzetikut nagiba 30o ili 45o.


2001

Za užetnicu teretnice i teretne užnice s užetni-cama paralelnim sa samaricom, proračun naprezanja mora seprovesti pri uvjetima rada, i za najveći kut nagiba samarice,ali ne manji od 60o.

3.5.1.2.2 Kut nagiba samarice prema horizontali ne smijeprijeći 70o.

3.5.1.2.3 Kut u odnosu na ravninu pri dohvatu samaricena boku broda ne smije prijeći 75o.

3.5.1.2.4 Naprezanje u elementima samarica namijenje-nih za udvojeni rad mora se određivati pri najnepovoljnijempoložaju (vidi 2.2.5.4). Ako se u radu predviđa nekoliko va-rijanti postavljanja samarica, za proračun se mora uzeti vari-janta kod koje se javljaju najveća naprezanja. To se takođerodnosi na određivanje proračunskog položaja samarica i brkau prostoru neophodnom za posluživanje samarica predviđe-nih za rad sa zajedničkim teretnicama.

Naprezanja u samaricama, teretnicama i klo-bučnicama pri radu udvojenih samarica, načelno, ne smijuprijeći naprezanja pri radu pojedinačnih samarica. Ako nap-rezanje pri radu udvojenih samarica prelazi naprezanje u radupojedinačnih samarica, čvrstoća tog elementa mora se prora-čunati za naprezanje pri radu udvojenih samarica.

3.5.1.2.5 Postavljanje samarica i uzda brka pri radu ud-vojenih samarica mora onemogućiti proizvoljno prevrtanjesamarice k jarbolu kod svih mogućih varijanti postavljanjasamarice i položaja tereta. Prevrtanje samarice sprječava seugradnjom dodatnih unutrašnjih brkova. U tu svrhu se mogukoristiti povratni brkovi.

Pozitivno natezanje klobučnice sprečava prev-rtanje samarice s teretom.

3.5.1.2.6 Kod proračuna naprezanja u elementima sama-rice s dvostrukom klobučnicom mogu se primijeniti zahtjevinavedeni u 3.5.1.2.1, s tim da izmjena natezanja klobučnicaodređuje klobučnica za najveće okretanje samarice u stranusuprotnu toj klobučnici.

Za smještaj peta samarice s dvostrukom klo-bučnicom u odnosu na vertikalnu ravninu koja prolazi krozmjesto učvršćenja klobučnica, mogu se primijeniti zahtjevinavedeni u 3.5.1.2.9.

3.5.1.2.7 Mora se otkloniti mogućnost prevrtanja samari-ce s dvostrukom klobučnicom ovješenjem užeta na suprotnustranu dohvata samarice. Pritom se za teške samarice morajuproračunati kutovi nagiba i trima, navedeni u 3.5.1.2.10. Pre-vrtanje sprečava komponenta natezanja klobučnice, okomitana položaj samarice u horizontalnoj ravnini, koja nije manjaod 0,1 mase dizanog tereta.

3.5.1.2.8 Pri istovremenom radu dviju i više lakih sama-rica na jednom jarbolu međusobni položaj samarica treba bititakav da najveće naprezanje koje se pritom javlja u presjeci-ma jarbola ne prelazi dozvoljeno.

Ako nema posebnih zahtjeva, početno nate-zanje neskidljive opreme uzima se da je 1/12 prekidne sile u-žeta.

3.5.1.2.9 Ako je peta samarice u odnosu na vertikalukoja prolazi kroz ušku klobučnice pomaknuta za veličinu0,025 visine uške klobučnice iznad pete samarice, naprezanjau samarici, klobučnici i brku se moraju odrediti po posebnomproračunu.

3.5.1.2.10 Proračunsko naprezanje u okretnim brkovimasamarice uzima se ne manje od 25% nosivosti samarice. Zateške samarice veličina naprezanja mora se provjeriti pri na-gibu od 5o, trimu od 2o i najvećem dohvatu samarice na bokubroda. Ako su kutovi nagiba ili trima u uvjetima korištenjaveći od navedenih u proračunu se moraju uzeti stvarne vri-jednosti kutova. Ako se predviđaju posebne mjere za sman-jenje kutova nagiba pri radu teške samarice, npr. balastiranje,pri proračunu naprezanja u brkovima, te se mjere moraju u-zeti u obzir.

Proračunsko naprezanje u brkovima ili kolotur-nicima koji spajaju krajeve udvojenih samarica, mora se uzetine manje od 10% nosivosti pojedinačne samarice.

3.5.1.2.11 Ako su moguća dva položaja samarice, prora-čuni se rade za svaki položaj posebno. Dopušteni kutovi na-giba moraju biti navedeni u Potvrdi o ispitivanju.

3.5.1.2.12 Pri proračunu opterećenja samarice mora se u-računati utjecaj uzdužnih sila, s uračunavanjem ekscentrici-teta, progiba i zakrivljenosti od vlastite težine (vidi3.5.1.1.4).

3.5.1.2.13 Za proračunsko opterećenje za brodske teretnesamarice uzima se nosivost. Pri izračunavanju naprezanja(osim proračuna pri radu udvojenih samarica) neophodno jeuzeti u obzir vlastitu težinu, ako masa samarice čini 20% no-sivosti ili više.

Kod posebnih (ne cijevnih) konstrukcija sama-rica mora se uzeti u obzir tlak vjetra, kao i za brodske dizali-ce (vidi 3.5.2.3.2). Pri određivanju naprezanja u okretnim br-kovima teških samarica moraju biti uračunani kutovi nagiba itrima (prema 3.5.1.2.10).

3.5.1.2.14 Momente nagiba u horizontalnoj ravnini, izaz-vane brkovima i uzdama može se zanemariti.

3.5.1.2.15 Za samarice s nepokretnom traverzom neopho-dno je uračunati momente savijanja i torzije koji se mogu ja-viti pri neravnomjernom rasporedu sila u kolutima.

3.5.1.2.16 U pogledu čvrstoće, klobučnica mora moći iz-držati SWL i opterećenje od težine samarice pri najvećemdohvatu na boku broda. Ako se pokaže oslabljenost bilo kojeklobučnice, njena čvrstoća ne smije biti manja od 2/3 napre-zanja u kolutima.

3.5.1.2.17 Čelična ili sintetička užad koja ostvaruje vezuizmeđu krajeva samarice koja radi s dvostrukim teretnicamamora moći izdržati naprezanje koje iznosi 20% od SWL sus-tava, ali ne manje od 1 t.

3.5.1.2.18 Ako brodske samarice imaju netipične ele-mente, Registar može zahtijevati dopunske proračune i/ili is-pitivanje tih elemenata.

3.5.2 Dizalice

3.5.2.1 Za dizalice i njihove konstrukcijske dijelovepotrebno je proračunskim putem dokazati:

− imaju li dizalice dovoljnu stabilnost, kako uradnom tako i u neradnom stanju;

− imaju li spojevi, dijelovi opreme i užad do-voljnu čvrstoću;

− imaju li kraci dizalica nestabilnih položaja;− jesu li poduzete mjere protiv pomicanja i/ili

kotrljanja (za pomične dizalice).


2001

3.5.2.2 Pretpostavlja se da brodovi i ploveći objekti nakojima su postavljene dizalice imaju dovoljnu stabilnost. Zabrodove i ploveće objekte na kojima se moraju postaviti di-zalice koje mogu znatno utjecati na njihov stabilitet, morabiti predočen proračun stabiliteta.

3.5.2.3 Proračunska opterećenja

3.5.2.3.1 U sumarno proračunsko opterećenje za brodskedizalice uzima se:

1. masa dizanog tereta,2. vlastita težina,3. tlak vjetra na površinu palubne dizalice i

tereta u uzdužnom i poprječnom smjeru,jednak 0,25 kN/m2.

Pri proračunu naprezanja u elementima dizalicamoraju se uračunati kutovi nagiba, prema 3.5.2.3.3.

Za dizalice predviđene za rad na valovitom mo-ru, proračunsko opterećenje mora odgovarati zahtjevima na-vedenim u 3.5.2.3.5 i 3.5.2.3.6.

3.5.2.3.2 Pri određivanja opterećenja od vjetra za površi-nu dizalice izloženu vjetru treba uzeti: za konstrukciju s plo-častim nosačima - površinu ograničenu konturom konstruk-cije; za rešetkaste konstrukcije - površinu ograničenu kontu-rom konstrukcije s praznim prostorom među štapovima. Zapovršinu dizalice izloženu vjetru, koja ima nekoliko nosačajednake visine (pločastih ili rešetkastih), smještenih jedan zadrugim, treba kod razmaka među nosačima manjeg od visinenosača uzeti površinu prednjeg nosača izloženu vjetru u pot-punosti; kod razmaka među nosačima jednakog ili većeg odvisine nosača, ali manjeg od njegove dvostruke visine trebauzeti površinu prednjeg nosača u potpunosti, plus 50% odsvakog slijedećeg nosača; ako je razmak među nosačima jed-nak ili veći od dvostruke visine, treba uzeti površinu svih no-sača u potpunosti.

Dijelovi zadnjih nosača koji nisu prekriveniprednjim nosačem, uzimaju se u obzir u potpunosti. Za cijev-ne konstrukcije proračunska površina neizložena vjetru možebiti umanjena množenjem s korigirajućim koeficijentom0,75.

Kod dizalica nosivosti do 10 t uključno, akonema dovoljno podataka, površina tereta izložena vjetru mo-že se uzeti 2 m2 na 1 t, kod nosivosti do 2 t uključno 1 m2 za1 t. Međuvrijednosti površine tereta izložene vjetru određujuse interpolacijom.

3.5.2.3.3 Kod određivanja naprezanja u konstrukcijskimelementima brodskih dizalica proračun se mora provoditi prinagibu 5o i trimu 2o. Ako su kutovi nagiba ili trima u uvjeti-ma korištenja veći, u proračun se moraju uzeti stvarne vrijed-nosti kutova.

3.5.2.3.4 Za dizalične krakove s elastičnim vješanjemmora se proračunskim putem ili ispitivanjem pokazati da sekrak ne može prevrnuti u stranu suprotnu dohvatu. Pozitivnonatezanje užadi kraka, pri najmanjem dohvatu i kutu nagibapri kutu mogućem u korištenju (ali ne manjem od 5o nagiba i2o trima), pri tlaku vjetra, prema 3.5.2.3.1.3, sprečava ovoprevrtanje.

3.5.2.3.5 U svrhu proračuna opterećenja za dizalice uzi-ma se:

1. težina podignutog tereta;2. vlastita težina konstrukcije i opreme na

njoj;

3. tlak vjetra (na teret i metalnu konstrukci-ju), uzima se za najveće opterećenje rad-nog stanja ne manje od 400 Pa, bez teretane manje od 125 Pa, za najveće optere-ćenje u neradnom stanju ne manje od2000 Pa. Proračunski tlak vjetra za ne-radno stanje može biti umanjen, ako se topotvrdi dokazima, koji uzimaju u obziruvjete akvatorija, ali u svim slučajevimane smije se uzeti manje od 1000 Pa;

4. opterećenje od nagiba i trima broda (priodređivanju naprezanja u konstrukcijskimelementima gornjeg postrojenja, predvi-đenih za rad na mirnoj vodi proračun semora provesti za statički nagib 5o, pripoložaju kraka na bok broda, i statičkogtrima 2o pri položaju kraka duž broda;ako su kutovi nagiba i trima u uvjetimakorištenja veći od navedenih kutova stva-rne veličine treba uzeti u proračun; sileinercije koje djeluju na gornje postrojenjekod ljuljanja na valovima;

5. sile inercije pri ubrzanju (kočenju) kodpodizanja (kod spuštanja) tereta (dina-mički koeficijent opterećenja proračunavase po postupku odobrenom od Registra,pri tome njegova veličina za gornje pos-trojenje, za rad na mirnoj vodi, u svakomslučaju se mora uzeti ne manje od 1,15, aza gornje postrojenje, za rad na valovimane manje od 1,4);

6. sile inercije, koje se javljaju pri kočenjumehanizama promjene dohvata, okreta ilikretanja i opterećenja od ljuljanja na va-lovima (proračunava se s pomoću kutovaotklona tereta, po postupku odobrenomod Registra; u svakom slučaju kutovi semoraju uzeti ne manji od 3o uzduž kraka ipoprječno na kraku istovremeno).Kutovi se mjere od vertikale pri najvećemdinamičkom nagibu gornjeg postrojenja;

7. centrifugalne sile inercije, koje se javljajupri okretanju gornjeg postrojenja;

8. vertikalne sile inercije, koje djeluju na te-ret pri ljuljanju na valovima (uračunavajuse s pomoću dinamičkog koeficijenta op-terećenja, određenog po postupku, odob-renom od Registra, u svakom slučaju neuzima se manji od 1,25).

3.5.2.3.6 U proračunska opterećenja za gornja postro-jenja uzimaju se:

1. Normalna opterećenja radnog stanja.Opterećenja su: nosivost, vlastita težinakonstrukcije, sile inercije pri laganompokretanju i kočenju, i prosječni tlak vjet-ra. Ona se uzimaju u obzir pri proračunugornjeg postrojenja za izdržljivost (dina-mičku čvrstoću) po postupku odobrenomod Registra.Koeficijent sigurnosti dobiven pri tomene smije biti manji od koeficijenta odre-đenog proračunom, po 3.5.2.3.6.2.

2. Najveća opterećenja radnog stanja.Prvi slučaj.


2001

Gornje postrojenje je nepomično, radisamo podizni mehanizam, koji diže teret,s palube ili koči pri spuštanju - naglomspuštanju tereta. Opterećenje koje se u-zima u proračun je nosivost, uzimajući uobzir najveći dinamički koeficijent, vlas-tita težina elemenata konstrukcije kao itlak vjetra na konstrukciju dizalice i opte-rećenje za radno stanje, inercijska optere-ćenja od naglog spuštanja tereta i od lju-ljanja broda na valovima.Dinamički koeficijent mora se odrediti u-zimajući u obzir najveću brzinu premješ-tanja tereta, krutost konstrukcije (uklju-čujući užad) i mase konstrukcije i tereta,kako za podizanje tereta, tako i za ko-čenje pri spuštanju.Drugi slučaj.Gornje postrojenje s teretom nalazi se upokretu (premještanje, promjena dohvatakraka, okretanje), pri čemu jedan od me-hanizama koči ili ubrzava.Opterećenje je: nosivost i vlastita težinaelemenata konstrukcije s proračunom ko-eficijenta udara pri kretanju po stazi di-zalice, najveće horizontalne sile inercijemasa gornjeg postrojenja i opterećenje za

okretanje kotača, tlak vjetra na konstruk-ciju, opterećenje za radno stanje, inercij-sko opterećenje od ljuljanja na valovima.Koeficijent udara određuje se ovisno obrzini kretanja i stičnim spojevima u ši-nama;

3. Najveće opterećenje u stanju za vrijemeplovidbe. Opterećenje je: vlastita težinaelemenata konstrukcije i tlak vjetra nakonstrukciju u neradnom stanju.Ako postoje razlozi može se zahtijevatiuzimanje drukčijih opterećenja, sukladnihs karakterom korištenja ili konstrukcijomgornjih postrojenja.

3.5.2.3.7 Za gornje postrojenje jednostavnije konstruk-cije, npr. jarbol, ili jarbol-krak, mogu se primijeniti proračun-ska opterećenja navedena u 3.5.2.3.1.

3.5.2.4 Dopuštena naprezanja, koeficijent sigurnosti

3.5.2.4.1 Pri djelovanju proračunskih opterećenja, napre-zanja u metalnim konstrukcijama brodskih dizaličnih sustavane smiju prelaziti dopuštene veličine, navedene u Tablici3.5.2.4.1.

Tablica 3.5.2.4.1

Nosivost, t

Dopušteno naprezanjeizraženo kao omjer

prema granici razvla-čenja materijala

σ/ReH

Koeficijentsigurnosti

ReH/σ

Koeficijentdinamičnogopterećenja

ΨH = σeHR

,70

Najveća brzina podizanja ili spu-štanja tereta, pri kojoj proračunskaprovjera dinamičkog koeficijenta

ΨH nije obavezna (m/s)

5 i manje 0,40 2,50 1,75 1,0010 0,42 2,38 1,67 0,8915 0,44 2,27 1,59 0,7820 0,46 2,18 1,52 0,6925 0,48 2,08 1,46 0,6130 0,50 2,00 1,40 0,5340 0,54 1,85 1,30 0,4050 0,57 1,76 1,23 0,3160 0,59 1,70 1,19 0,25

75 i više 0,60 1,67 1,17 0,22Napomena:

Međuvrijednosti se određuju interpolacijom.

Za teretne uređaje s ručnim pogonom dopušte-na naprezanja mogu se uzeti 0,6 puta granica razvlačenjamaterijala.

3.5.2.4.2 U veličine dopuštenih naprezanja navedene uTablici 3.5.2.1.4.1, uračunati su koeficijenti dinamičkog op-terećenja jednaki

ΨH = 0,7 ReH/σgdje je:

ΨH - standardni koeficijent dinamičkog optere-ćenja, određen kao omjer zbroja statičke idinamičke sile prema statičkoj sili, pridjelovanju proračunskog opterećenja.

Pri najvećoj brzini podizanja ili spuštanja tere-ta, većoj od 1,33 (ΨH - 1) (m/s) neophodna je proračunskaprovjera koeficijenta dinamičkog opterećenja koja se možeprovesti po izrazu:

Ψ = 1 + 0,318 fst

V

gdje je:Ψ - proračunski koeficijent dinamičkog opte-

rećenja, koji predstavlja omjer zbroja sta-tičke i dinamičke sile prema njezinoj sta-tičkoj veličini;

V - najveća brzina premještanja tereta [m/s]


2001

fst - proračunsko vertikalno pomicanje točkevješanja tereta (uključujući promjenuduljine užeta) pri statičkom djelovanjusile, koja odgovara nosivosti [m].

Ako se tako izračunati koeficijent dinamičkogopterećenja Ψ pokaže veći od ΨH, dozvoljena naprezanja,navedena u 3.5.2.4.1, treba pomnožiti s omjerom ΨH / Ψ.Ako je izračunati koeficijent jednak ili manji od ΨH, dopuš-tena naprezanja uzimaju se jednaka navedenim na Tablici3.5.2.4.1.

Dogovorno s Registrom, koeficijent dinamič-kog opterećenja može se proračunavati i po drugim postup-cima.

3.5.2.4.3 Pri određivanju dopuštenih naprezanja za me-talne konstrukcije mora se uzeti u obzir veličina proračunskegranice razvlačenja, određena normom ili tehničkom specifi-kacijom. Ni u kojem slučaju proračunska granica razvlačenjane uzima se veća od 0,70 najmanje rastezne čvrstoće, odre-đene normom ili tehničkom specifikacijom.

3.5.2.4.4 Dopuštena naprezanja navedena u 3.5.2.4.1,odnose se na deformacije koje nastaju uslijed vlaka, tlaka isavijanja. Prijelazni koeficijent za proračun dopuštenih nap-rezanja za druge oblike deformacija, za zavarene spojeve,kovanih spojeva i spojeva s pomoću tlaka, uzimaju se premanormama, prihvaćenim od Registra.

3.5.2.4.5 Ako u presjeku djeluju normalna i smična nap-rezanja, treba odrediti rezultirajuće naprezanje, σs [MPa],koje se određuje po izrazu:

22 3τσσ +=sgdje je:

σ - normalno naprezanje u promatranompresjeku [MPa];

τ - naprezanje od smicanja, u promatra-nom presjeku [MPa].

Za ova naprezanja mora se provjeriti čvrstoća.

3.5.3 Dizala

3.5.3.1 Norme proračunaPostupci proračuna sila i naprezanja u elemen-

tima dizala ne propisuju se Pravilima, ali ipak Registar mo-že, u opravdanim slučajevima, zahtijevati primjenu odobre-nih postupaka za proračun.


3.5.3.2.1 Pri proračunavanju čvrstoće i stabilnosti metal-nih konstrukcija i skidljive opreme, kao i dijelova opreme si-gurnosnih uređaja i uređaja vođenja treba uzeti u obzir:

1. za radno stanje:− nosivost,− masu opreme,− komponente težine pri nagibu broda od

15o,− komponente težine pri trimu broda od 3o,− sile inercije pri ljuljanju,− sile inercije, pri krcanju kabine (protu-

utega), na hvatače i odbojnike,2. za neradno stanje:

− masu opreme,

− komponente težine pri nagibu broda od30o,

− komponente težine pri trimu broda od 6o,− sile inercije pri ljuljanju.

Proračunska opterećenja moraju odgovaratinajnepovoljnijem slučaju rada odnosnog elementa.

3.5.3.2.2 Za putnička dizala korisna površina poda kabi-ne utvrđuje se u skladu s Tablicom 3.5.3.2.2.

Najveću korisnu površinu poda kabine dopuš-teno je povećati na slijedeće dimenzije, m2:

1,17 za 5,1,66 za 8,2,35 za 12,3,56 za 20 osoba.Pri određivanju nosivosti dizala masa jedne o-

sobe uzima se 80 kg. Dopušta se smanjenje korisne površinepoda kabine:

1. ako je ugrađena ograda - za veličinu raz-mjerno njezinoj udaljenosti od stijenkikabine;

2. ako su primijenjena ovješena vrata - zaveličinu površine koju zauzima jedna odstrana pri otvaranju.

Pri proračunu opterećenja položaj središta masetereta u kabini pretpostavlja se:

1. za putnička dizala - na 1/6 širine, i 1/6dubine od središta poda kabine;

2. za teretna dizala - na 1/2 širine, i 1/2 du-bine od središta poda kabine.

Položaj središta mase tereta ili putnika po visi-ni, ne uzima se manje od 1/2 visine kabine, računajući od po-da.

Ako se teret u dizalu prenosi na kolicima, morase uzeti u obzir stvarni položaj tereta u kabini.


2001

Tablica 3.5.3.2.2

Nosivost kabine,broj osoba

Korisna površina poda kabine,ne više od, m2

Nosivost kabine,broj osoba

Korisna površina poda kabine,ne više od, m2

3 0,70 13 2,354 0,90 14 2,505 1,10 15 2,656 1,30 16 2,807 1,45 17 2,958 1,60 18 3,109 1,75 19 3,25

10 1,90 20 3,4011 2,0512 2,20

Napomena:Zahtjevi tablice se ne odnose na dizala projektirana i izrađena do 1982. Godine.

Tablica 3.5.3.2.3-2

Rezultirajuća komponenta opterećenja, [kN]Red.br. Slučaj opterećenja

Px Py Pz

1. Normalni rad bez nagiba broda 11,8 x Q2. Normalni rad pri nagibu 15o i trimu 3o 1,1 x Q 3,2 x Q 16,4 x Q3. Glavni hvatači ili odbojnici pri nagibu 15o i trimu 3o 1,1 x Q 3,2 x Q 41,1 x Q4. Hvatači trenutnog djelovanja pri nagibu 15o i trimu 3o 1,1 x Q 3,2 x Q 68,5 x Q5. Dizalo ne radi pri nagibu 30o i trimu 6o 2,1 x Q 6,3 x Q 16,9 x Q

Napomena:Rezultirajuće komponente uzimaju u obzir opterećenje od sila inercije, i sila koje nastaju od nagiba i trima broda, prema 3.5.3.2.1

3.5.3.2.3 Sile inercije pri ljuljanju, uvedene u proračun,ne smiju biti manje od sila dobivenih po slijedećim izrazima:

Ljuljanje:

+= max

maxy sin

Tz

,QP θθ

α 21

0610

+= max

maxz cos

Ty

,Qk'P θθ

α 21

0610

Posrtanje:

+= max

maxx sin

Tz

,QP ψψ

α 22

0610

+= max

maxz cos

Tx

,Qk''P ψψ

α 22

0610

gdje je:Px - komponenta opterećenja, paralelna s uz-

dužnom osi broda, [kN];Py - komponenta opterećenja, paralelna s pop-

rječnom osi broda, [kN];Pz - komponenta opterećenja, paralelna s ver-

tikalnom osi središta mase broda, [kN];

P'z - vertikalna komponenta opterećenja priljuljanju broda, [kN];

P"z - vertikalna komponenta opterećenja priposrtanju broda, [kN];

α - 11,38 - koeficijent određen umnoškomkonstante 1,16 i g = 9,81, gdje je g ubrza-nje sile teže, [m/s2];

Q - masa konstrukcijskih elemenata dizala,i/ili nosivosti, [t];

θmax, ψmax- amplitude ljuljanja i posrtanja, [o]Amplitude ljuljanja i posrtanja za radnostanje dizala treba uzeti kao najveće, prikojima je korištenje dizala dopušteno, aza neradno stanje one ne smiju biti manjeod 30o i 6o, s periodom ljuljanja i posrta-nja 12 s i 7 s;

x, y, z- koordinate središta mase konstrukcijskihelemenata dizala u odnosu na os, kojapolazi kroz središte mase broda, [m];

T1 i T2 - periodi ljuljanja i posrtanja, [s];k - dinamički koeficijent koji uzima u obzir

kretanja dizala, kojemu je najmanja vri-jednost za osnovne režime rada prikazanau Tablici 3.5.3.2.3-1.


2001

Tablica 3.5.3.2.3-1

Red.br. Režim rada dizala Dinamički koeficijent

k1. Puštanje i zaustavljanje

dizala1,2

2. Naslanjanje na odbojnike 3,53. Naslanjanje na hvatače

naglog kočenja3,5

4. Naslanjanje na hvatačemekog kočenja

3,0

5 Unošenje kolica u kabinu 1,5

Pri korištenju Tablica 3.5.3.2.3-2, neophodno jeuračunati utjecaj položaja dizala na veličinu rezultirajućihkomponenata opterećenja.

3.5.3.2.4 Kao osnova proračuna čvrstoće vitala i njihovihtemelja uzima se veličina vučne sile u užetu prema 3.5.3.3.2,uzimajući u obzir gubitak zbog sila trenja, kao i nagib i trimbroda. Dinamički koeficijent određuje se proračunski ili po-kusom, ali ni u kojem slučaju on se ne smije uzeti manji od1,4.

3.5.3.2.5 Proračunsko usporenje neopterećene kabine iliprotuutega na odbojniku, pri radnoj brzini ne smije biti većeod 25 m/sek2. Ako to djelovanje ne traje dulje od 0,04 s toproračunsko usporenje može biti i veće.

Odbojnici kabine trebaju biti proračunati takoda apsorbiraju kinetičku energiju kabine s pokusnim teretom,koji za 10% prelazi nosivost dizala.

3.5.3.3 Norme čvrstoće

3.5.3.3.1 Pri djelovanju opterećenja navedenih u3.5.3.2.1 uzimajući u obzir 3.5.3.2.3 naprezanja u konstruk-cijskim elementima dizala ne smiju prelaziti naprezanja, na-vedena u Tablici 3.5.3.3.1. Pri tome treba uzeti u obzir zah-tjeve navedene u 3.5.2.4.3 i 3.5.2.4.4.

Pri proračunu čvrstoće dijelova opreme od lije-vanoga željeza koeficijent sigurnosti mora biti veći, nego ko-eficijent sigurnosti, koji se dobije iz Tablice 3.5.3.3.1.

Tablica 3.5.3.3.1

Slučaj opterećenja premaTablici 11.6.2.3-2

Dopušteno naprezanje neveće od [MPa]

1 0,40 ReH

2 0,50 ReH

3 0,70 ReH

4 0,80 ReH

5 0,60 ReH

Za vitla i temelje 0,60 ReH

Napomena:ReH, granica razvlačenje primijenjenog materijala

3.5.3.3.2 Koeficijent sigurnosti teretne užadi u odnosu nasilu kidanja, ne smije biti manji od navedenih u Tablici3.5.3.3.2.

Tablica 3.5.3.3.2

Koeficijent sigurnosti teretne užadiTip vitlaOpterećenje dizala

Sa bubnjem S pogonskomužnicom

Putnički:Statičko 9 12

Dinamičko 6,5 8,5Teretni:

Statičko 8 10Dinamičko 5,5 7,0

Statički koeficijent sigurnosti užadi za ograni-čenu brzinu ili drugih užeta, uključujući užad hvatača, nesmije biti manji od 5.

Skidljiva oprema, kao i s njom povezani užad ilanci, moraju biti proračunati na najveću silu rastezanja.

Koeficijenti sigurnosti teretne užadi navedeni uTablici 3.5.3.3.2 primjenjivi su na jedan element vođenja u-žadi. Opterećenje, kN, na jedan element vođenja užadi odre-đuje se po izrazu:

nQ,QQQ

S k

10050 21 +++

= ,

gdje je:Q - nazivna nosivost dizala [kg];Qk - masa kabine [kg];Q1 - masa užadi od točke njihova odvajanja s

bubnja, ili pogonske užnice, ili koluta, dotočke učvršćenja na kabini pri njenomnajnižem položaju, [kg];

Q2 - masa nateznog uređaja užadi [kg];n - broj užadi na kojima je obješena kabina.

Za užad hvatača odnos prekidnog opterećenjaprema dopuštenom opterećenju, izračunatom uzimajući u ob-zir dinamiku ljuljanja, ne smije biti manji od 5.

3.5.3.4 Norme krutosti i stabilnosti

3.5.3.4.1 Konstrukcija okna u kojem se učvršćuju vodili-ce, mora biti tako kruta da pod djelovanjem proračunskihopterećenja, navedenih u 3.5.3.2.1, i uzimajući u obzir3.5.3.2.3 i 3.5.3.2.4, zbroj elastičnih deformacija mjerenihštapnim mikrometrom (razmak među vodilicama) ne budeveći od ± 2 mm.

Progib vodilica pri tim opterećenjima ne smijeprelaziti 0,001 razmaka među osloncima učvršćenja vodilicaza okno.

Savijanje temeljnih nosača vitla pri istim opte-rećenjima ne smije prelaziti 0,0005 razmaka među osloncimanosača.

3.5.3.4.2 Izvijanje vodilica ne smije biti veće od 120.

3.5.4 Podizne platforme

3.5.4.1 Opći zahtjevi

3.5.4.1.1 Ako nije određeno drukčije, u proračunima čv-rstoće i stabilnosti platforme treba uzeti u obzir primjenjiveopće i posebne zahtjeve za teretne uređaje, osobito za dizali-ce, navedene u odsjeku 3.


2001

3.5.4.1.2 Temelj za proračun je podizanje i spuštanjeplatforme, brzinom ne većom od 0,1 m/s, samo u luci. Pri is-krcavanju platforme ona se mora zakočiti na razini palube.

3.5.4.1.3 Dopušteno opterećenje brodske podizne platfo-rme, mora odgovarati dopuštenom opterećenju okolne palu-be, uz koju je blokirana podizna platforma "za vrijeme plo-vidbe".

3.5.4.1.4 Proračun treba obaviti za najnepovoljniji raspo-red opterećenja.

3.5.4.1.5 Platforme koje su predviđene i za zatvaranje te-retnih otvora na otvorenim palubama i nezaštićenim nadgra-đima, moraju se proračunati u skladu s Pravilima, Dio 3. -Oprema trupa.


3.5.4.2.1 Proračunska opterećenja za brodske podizneplatforme navedena su u Tablici 3.5.4.2.1.

Tablica 3.5.4.2.1

Faza opterećenja Slučajeviopterećenja

Uvjeti Proračunska opterećenja Napomena

1,1 Platforma pričvršćenana palubi

Vlastita masa, nosivost (nepovoljanraspored), statičko opterećenje zbognagiba broda (5o nagib, 2o trim),dinamička opterećenja zbog kretanjateretnih vozila

Nosivo sredstvo je bezopterećenja, sredstvoblokiranja ne prenosi momenttorzije ni moment savijanja

Rukovanje teretom(ukrcaj i iskrcaj

1,2 Platforma učvršćenapomoću nosivogsredstva

Kao slučaj opterećenja pod 1,1 -

2,1 Zadano opterećenje Vlastita masa i nosivost suravnomjerno raspoređeni dužplatforme, statička opterećenja zbognagiba broda (5o nagib, 2o trim),dinamička opterećenja zbogupućivanja i kočenja

2,2 Najveće opterećenjepri nepovoljnimradnim uvjetima ovis-no o režimu rada

Vlastita masa, nosivost, statičkaopterećenja zbog nagiba broda(5o nagib, 2o trim), dinamičkaopterećenja zbog upućivanja i ko-čenja

U suglasnosti s Registrom,ne moraju se uzeti u obzirdinamička opterećenja kojanastaju uslijed upućivanja ikočenja

Podizanje i spuštanje

2,3 Lom nosivog sredstva Vlastita masa, nosivost, statičkaopterećenja zbog nagiba broda(5o nagib, 2o trim), dinamičkaopterećenja zbog loma nosivogsredstva

Preostala nosiva sredstvamoraju biti projektirana dapreuzmu dodatna opterećenjai da se platforma moženadalje koristiti

Platforma “zavrijeme plovidbe”

3,0 Blokiranje platformena nivou palube

Vlastita masa, nosivost, vučne sile,inercijska opterećenja zbog kretanjabroda na uzburkanom moru

Vidi napomenu, slučajopterećenja pod 1,1

3.5.4.2.2 Osim opterećenja, navedenih u Tablici3.5.4.2.1, platforma mora biti proračunata na aksijalno opte-rećenje, uzimajući u obzir površinu traga guma od vozila.

Opterećenja i njihov razmještaj navedeni su uPravilima, Dio 2. - Trup, poglavlje 3.2.

3.5.4.3 Dopuštena naprezanja, koeficijenti sigurnos-ti i kriterij stabilnosti

3.5.4.3.1 Pri djelovanju opterećenja navedenih u 3.5.4.2,naprezanja u metalnim konstrukcijama i neskidljivim dijelo-vima (opremi) brodskih podiznih platforma ne smiju prelazitivrijednosti navedene u Tablici 3.5.4.3.1.

Tablica 3.5.4.3.1

Dopušteno opterećenje ne veće odSlučajopterećenja

prema Tablici3.5.4.2.1

u vezama idijelovima

u opločenju

1,1 0,7 ReH 0,75 ReH1,2 0,7 ReH 0,75 ReH2,1 0,7 ReH 0,75 ReH2,2 0,8 ReH 0,85 ReH2,3 0,9 ReH 0,95 ReH3,0 0,7 ReH 0,75 ReH

Napomena:ReH, granica razvlačenja materijala

3.5.4.3.2 Koeficijent sigurnosti skidljive opreme (užad,lanci i ostali skidljivi dijelovi) s obzirom na prekidnu silu, nesmiju biti manji od 5.


2001

U slučaju opterećenja 2,3, prema Tablici3.5.4.2.1, koeficijent sigurnosti na prekid može se smanjiti za50% u odnosu na vrijednosti koje se traže u normalnim slu-čajevima.

3.5.4.3.3 Pri proračunu stabilnosti dijelova brodskih po-diznih platforma mora se udovoljiti zahtjevima navedenim u3.5.1.1.1 - 3.5.1.1.3.

3.5.4.3.4 Krutost platforme u normalnim slučajevimaopterećenja (1,1; 1,2; 2,1; 2,2) prema Tablici 3.5.4.2.1 moraspriječiti progibe veće od L/250 (L je duljina između oslona-ca, ili duljina prepusta platforme). Progibi platforme u stanju"za vrijeme plovidbe", koja mora jamčiti vodonepropusnost,ne smiju prijeći vrijednosti navedene u Pravilima, Dio 3. -Oprema trupa.

3.5.5 Skidljiva oprema

3.5.5.1 Konstrukcija i dimenzije dijelova skidljive op-reme moraju biti tako odabrani da se u vrijeme ispitivanjapokusnim opterećenjem, prema Tablici 5.2.4.1, ne pojavljujuzaostala naprezanja, a u vrijeme ispitivanja graničnim opte-rećenjem, prema 5.2.4.9, ne dolazi do loma dijelova. Dijeloviizrađeni prema normama usklađenim s Registrom smatraju seprihvatljivim.

Dopuštena naprezanja za nestandardne dijeloveneskidljive opreme treba uzeti kao dopuštena naprezanja začelične konstrukcije (3.4.1).

3.5.5.2 Pri određivanju čvrstoće dijelova skidljive op-reme, kao dopuštena treba uzeti sumarna naprezanja, koja neprelaze naprezanje dobiveno po izrazu:

peH P

SWLR,r 800=σ

gdje je:σr - dopušteno naprezanje, [MPa];ReH - granica razvlačenja materijala, [MPa];SWL - dopušteno radno opterećenje, [t];Pp - pokusno opterećenje (vidi. 5.2.4), [t].

Naprezanja koja prelaze naprezanja dobivenapo prethodnom izrazu, ili projektiranje dijelova na temeljuempiričkih formula dopušta se ako dijelovi udovoljavaju za-htjevima navedenim u 3.5.5.1.

3.5.6 Ostala oprema

3.5.6.1 Platforme, vertikalne i nagnute pomične stepe-nice moraju se proračunati za ravnomjerno raspoređeno opte-rećenje od 3 kN/m2 i za pomično, koncentrirano opterećenjeod 1,5 kN. Ograda stepenica se proračunava za bočne sile od0,5 kN/m.

Navedena opterećenja ne uzimaju se u obzir priproračunu nosivih elemenata konstrukcije.

3.5.6.2 Izrađivač dizalice mora podnijeti Registru re-zultate proračuna okretnog ležaja, koji određuju njegovu sta-tičku i dinamičku čvrstoću. Vijke za učvršćenje okretnog le-žaja treba provjeriti za najveća moguća naprezanja kod dje-lovanja vanjskog opterećenja.

Sila koja se javlja u najopterećenijem vijku,može se izračunati prema izrazu:

nV

ndMFv −⋅

=4

,

gdje je:M - proračunski okretni moment, [Nmm];V - opterećenje u smjeru osi [N];d - promjer položaja vijaka, [mm];n - broj vijaka.

Dopuštena naprezanja u vijcima treba odreditiprema 3.4.1.

3.5.6.3 Pri proračunavanju mehanizama teretnih ure-đaja mora se udovoljiti slijedećim zahtjevima:

1. Pri ispitivanju mehanizama pokusnim optere-ćenjem, da bi se udovoljilo ovim Pravilima,ne smiju se pojaviti deformacije ili drugi ne-dostaci.

2. Proračunska opterećenja mehanizama morajuse određivati uzimajući u obzir opterećenjateretnog uređaja, i naprezanja u konstrukcij-skim elementima;

3. Koeficijent sigurnosti dijelova mehanizamane smije biti manji od koeficijenta sigurnostimetalne konstrukcije dizaličnih sustava (vidipoglavlje 3.4).

3.5.6.4 Polazne osnove za izbor i proračun vitla nave-dene su u Pravilima, Dio 9. – Strojevi, poglavlje 6.4.


2001

4 METALNI MATERIJALI IZAVARIVANJE

4.1 METALNI MATERIJALI ITOPLINSKA OBRADBA


4.1.1.1 Metalni materijali za izradbu i remont nosećihelemenata metalne konstrukcije, dijelova i mehanizama te-retnih uređaja, kao i toplinska obradba otkovaka i od-ljevaka, u dijelu koji nije propisan ovim Pravilima, morajuudovoljavati Pravilima, Dio 25. - Metalni materijali.

4.1.1.2 Svi nosivi elementi metalne konstrukcije, nje-zini dijelovi i mehanizmi, osim elemenata navedenih u 4.1.5,moraju se izraditi od umirenog čelika. Njegova svojstva mo-raju osigurati rad teretnog uređaja na otvorenim palubama privrlo niskim temperaturama. Čelik za nosive elemente skidlji-ve opreme, osim toga, mora imati zajamčeno produljenje, nemanje od 20%.

O primjeni drugih materijala u svakom pojedi-nom slučaju posebno razmatra i odlučuje Registar.

4.1.1.3 Za izradbu obočja koluta za užad od biljnog ilisintetičkog vlakna dopuštena je upotreba tvrdih vrsti drveta.

4.1.1.4 Sivi lijev se dopušta za izradu:1. zupčanika, pužnih kola teretnih uređaja na

ručni pogon;2. pužnih kola s obodom od bronce;3. teretnih bubnjeva, bubnjeva za namotavanje

užeta, kućišta reduktora i užnica koluta;4. papučica kočnica, nosača bubnjeva i kućišta

ležajeva.

4.1.1.5 O primjeni čeličnog lijeva za izradu dijelova,osim dijelova navedenih u 4.1.1.4, u svakom pojedinom slu-čaju posebno odlučuje Registar.

4.1.1.6 Pri izboru metalnih materijala treba obratiti pa-žnju ne samo na njihova mehanička svojstva (granica razvla-čenja, rastezna čvrstoća i sl.) o kojima ovisi proračun eleme-nata konstrukcije, nego i na njihovu žilavost (otpornost nakrti lom) i, ako je to u konkretnom slučaju potrebno, na nji-hovu zavarljivost i nosivu sposobnost u smjeru debljine.

4.1.1.7 Primjena metalnih materijala povišene čvrstoćeza elemente i dijelove za prilagođivanje dopušta se uzimajućiu obzir predviđene temperature korištenja. Pritom se mora o-sigurati da materijal izratka pri normalnoj temperaturi imaproduljenje ne manje od A5 = 12%.

4.1.2 Valjani čelik

4.1.2.1 Nosivi elementi čeličnih konstrukcija, koji seodnose na I ili II skupinu, moraju se izrađivati od slijedećihbrodograđevnih čelika, pod nadzorom Registra i s potvrdomRegistra:

Normalne čvrstoće, ReH ≥ 235 MPa kategorijeA, B, D i E

Povišene čvrstoće 315 MPa < ReH ≤ 390 MPakategorije:

A 32; D 32; E 32A 36; D 36; E 36A 40; D 40; E 40Ovi čelici u Tablici 4.1.3 označeni su kao čelici

kategorije AN, DN ili EN;Visoke čvrstoće, 390 MPa < ReH ≤ 690 MPa

kategorije:D 420; E 420; F 420;D 460; E 460; F 460;D 500; E 500; F 500;D 550; E 550; F 550;D 620; E 620; F 620;D 690; E 690; F 690Ovi čelici označeni su u Tablici 4.1.3 kao čelici

kategorije DNN, ENN ili F.

4.1.2.2 U suglasnosti s Registrom, elementi čeličnihkonstrukcija koji se odnose na II skupinu, mogu se izraditi odčelika s potvrdom proizvođača, pri čemu valjani izradci deb-ljine do 12,5 mm mogu biti izrađeni od poluumirenog čelika.

Registar može zahtijevati da nosivi elementizavarenih konstrukcija, koji su opterećeni u smjeru debljine,budu izrađeni od čelika kategorije 2. sa srednjom vrijednostisuženja presjeka min 25%.

4.1.2.3 Izbor valjanog čelika za zavarene nosive ele-mente čeličnih konstrukcija treba obaviti tako da se katego-rija čelika izabere prema Tablici 4.1.3, ovisno o skupini no-sive konstrukcije, proračunskoj radnoj temperaturi i najvećojpredviđenoj debljini materijala.

4.1.3 Čelični otkovci

Čelični otkovci za izradbu nosivih elemenatadizaličnih sustava moraju udovoljavati Pravilima, Dio 25. -Metalni materijali, poglavlje 3.14.

Otklanjanje grešaka zavarivanjem dopušta se zaotkovke od čelika sa sadržajem ugljika najviše 0,23% i man-gana najmanje 2,5 x C.

O uvjetima remonta, njegovoj tehnologiji ipostupku kontrole u svakom pojedinom slučaju treba se po-sebno dogovoriti s Registrom.

Otkovci koji se odnose na nosive konstrukcije,1. skupine podliježu odgovarajućoj kontroli bez razaranja, usvrhu otkrivanja grešaka koje mogu utjecati na čvrstoćukonstrukcije.

4.1.4 Čelični odlijevci

Čelični odlijevci za izradbu nosivih elemenatadizaličnih sustava moraju udovoljavati Pravilima Dio 25. -Metalni materijali, poglavlje 3.15.

Registar može prihvatiti primjenu čeličnih od-lijevaka izrađenih prema nacionalnim standardima.

Odlijevci koji se odnose na 1. skupinu nosivihkonstrukcija podliježu odgovarajućim ispitivanjima bez raza-ranja, u svrhu otkrivanja grešaka koje mogu utjecati na čv-rstoću konstrukcije.


2001

O primjeni čeličnih otkovaka za izradbu snasti,osim slučajeva obuhvaćenih ovim Pravilima, u svakom poje-dinom slučaju mora se posebno dogovoriti s Registrom.

Uklanjanje grešaka zavarivanjem, te plinsko re-zanje i odstranjivanje uljevnog sustava plinskim rezanjem,treba provesti prije konačne toplinske obradbe.

Odlijevci spojeni zavarivanjem s drugim nosi-vim elementima teretnog uređaja, moraju biti izrađeni od če-ličnog lijeva s dobrom zavarljivošću.

Tablica 4.1.3

Najniža proračunskatemperaturaSkupina nosive

konstrukcije Kategorija čelika0oC -10oC -20oC -30oC -40oC -50oC

A 20 10 x x x xB 25 20 10 x x xD 35 25 20 10 x x

I E 50 50 50 40 30 20AN 25 25 10 x x x

DN, DNN 45 40 30 20 10 xF po posebnom dogovoru s RegistromA 30 20 10 x x xB 40 30 20 10 x xD 50 40 30 20 10 x

II E 50 50 50 50 45 35AN 40 30 20 10 x xDN 50 50 45 35 25 15

EN, ENN 50 50 50 50 45 35

Napomene:1. Međutemperature se određuju linearnom interpolacijom.2. Za oznake kategorije čelika vidi 4.1.2.

4.1.5 Odlijevci od sivog lijeva

Odlijevci od sivog, nodularnog lijeva i kovkoglijeva, primjenjuju se za izradbu nosivih elemenata dizaličnihsustava, i moraju udovoljavati Pravilima, Dio 25. - Metalnimaterijali, poglavlje 3.16.

Registar može dopustiti primjenu nodularnoglijeva umjesto lijevanog čelika, ako:

- element nije dio nosive konstrukcije 1.skupine;

- odljevak nije namijenjen za spajanje za-varivanjem s drugim dijelom;

- je odljevak je izrađen od feritnog nodu-larnog lijeva s A5 ≥ 12%

Glede odlijevaka iz nodularnog lijeva Registarmože zahtijevati veličinu Rp0,2, i provedbu odgovarajućeg is-pitivanja nekom od metoda bez razaranja.

Popravak odlijevaka od sivog lijeva zavarivan-jem, načelno, ne dopušta se.

4.1.6 Čelična užad, užad od sintetičkih vlaka-na i lanci

Čelična užad koja se primjenjuju u teretnim u-ređajima moraju udovoljavati Pravilima, Dio 25 - Metalnimaterijali, a užad od biljnih i sintetičkih vlakana Pravilima,Dio 24. - Nemetalni materijali, kao i zahtjevima ovih Pravi-la.

Čelik za lance teretnih uređaja, namijenjenih zarad pri temperaturama nižim od -20oC, mora udovoljavati za-htjevima za čelik za lance druge ili treće kategorije, u skladus Pravilima, Dio 25. - Metalni materijali, odsjek 6., Tablica6.2.5.

4.1.7 Brodska dizala

Zahtjevi koji se odnose na materijale od kojihse izrađuju nosivi elementi metalnih konstrukcija, dijeloviopreme i uređaja dizala, na toplinsku obradbu otkovaka i od-ljevaka, kao i na zavare u metalnim konstrukcijama, elemen-tima opreme i uređaja, na kontrolu kakvoće zavarenih spoje-va i njihovu toplinsku obradbu, u dijelu koji nije reguliranovim dijelom Pravila, moraju udovoljavati Pravilima, Dio25. - Metalni materijali.

Za užnice i stezače užadi dopušta se primijenitisivi lijev. Sivi lijev mora biti kategorije 1 u skladu s Pravili-ma, Dio 25.- Metalni materijali.

4.1.8 Brodske podizne platforme

4.1.8.1 Zahtjevi koji se odnose na materijale za izradbunapregnutih dijelova čeličnih nosivih konstrukcija, dijelovaopreme i pogona brodskih podiznih platforma, kao i na topli-nsku obradbu otkovaka i odljevaka, i primjenu zavarenih če-ličnih nosivih konstrukcija, dijelova mehanizama i opreme,na kontrolu kakvoće zavara i njihovu toplinsku obradbu mo-raju udovoljavati zahtjevima dijela 4.


2001

4.1.8.2 Primjena čeličnog lijeva dopušta se za zaglavkeu svrhu učvršćenja krajeva užadi, kao i za dijelove za bloki-ranje izložene pritisku.

4.1.8.3 Dijelove za blokiranje (hvatači) koji su izloženidjelovanju sila razvlačenja i/ili sila razvlačenja pri savijanju,treba izraditi kao otkovke, ili od valjanog čelika.

4.1.8.4 Skidljivi dijelovi brodskih podiznih platforma,u suglasnosti s Registrom, mogu se izrađivati od materijalapovećane čvrstoće.

4.1.9 Toplinska obradba

4.1.9.1 Svi čelični otkovci i odlijevci za dijelove teret-nih uređaja, kao i zavareni dijelovi izloženi naprezanjima sazavarima blisko, smještenim ili s zavarenim šavovima koji sepresijecaju, moraju se toplinski obraditi, otkovci od legiranihčelika se poboljšavaju, otkovci i odlijevci od ugljičnih čelikase poboljšavaju ili normaliziraju, a elementi spojeni zavari-vanjem žare se za otklanjanje unutarnjih naprezanja.

Lanci koji ne trebaju toplinsku obradbu za po-većanje čvrstoće, moraju biti nakon izradbe normalizirani.

4.1.9.2 Toplinska obradba elemenata mora se provoditiu zatvorenim (mufolnim) pećima, uz pažljivu kontrolu tem-perature. Režim obradbe utvrđuje se ovisno o kategoriji čeli-ka, namjeni i dimenzijama elemenata, i usklađuje se s Regis-trom.

4.1.9.3 Provođenje toplinske obradbe mora biti nave-deno u potvrdi proizvođača.

Podaci o toplinskoj obradbi skidljivih eleme-nata moraju se unijeti u Potvrdu. Ako se toplinska obradbaskidljive opreme provodila pod nadzorom ovlaštene osobe,zapis o tome u knjigu Registar teretnog uređaja i skidljiveopreme, upisuje ekspert Registra, na temelju potvrde potpi-sane od navedene ovlaštene osobe.

Toplinska obradba zavarenih elemenata ne mo-ra se provesti, ako tako dopušta Registar.

4.2 ZAVARIVANJE

4.2.1 Ovo poglavlje primjenjuje se na projektiranje,izgradnju, modernizaciju i remont nosivih čeličnih konstruk-cija dizaličnih sustava predviđenih za postavljanje ili postav-ljenih na plovećim objektima, koji podliježu tehničkom nad-zoru Registra (u daljnjem tekstu: konstrukcije).

4.2.2 Zavarivanje metalnih konstrukcija, elemenata ikod mehanizama dizaličnih sustava, kontrola kakvoće zava-renih šavova i njihova strojna obrada u dijelu koji nije reguli-ran ovim Pravilima, mora udovoljavati Pravilima, Dio 26. -Zavarivanje.

4.2.3 Dimenzije kutnih zavara trebaju biti što je mo-guće manje, iz razloga čvrstoće i tehnoloških uvjeta. Katetekutnog zavara ne smiju biti manje od 4 mm i veće od 1,2 xnajmanja debljina spojenih elemenata.

Ako se za zavarivanje T spojeva bitnih dijelovaopreme, kao što su npr. uške, brkovi, obočje koluta, uškeklobučnica, uške na trupu broda i metalne konstrukcije, ko-risti kratki kutni zavar, treba obratiti posebnu pažnju na kak-voću i kontrolu zavarenih spojeva. U pojedinim slučajevima

kakvoću zavarenih spojeva treba provjeriti po postupkuodobrenom od Registra, po čitavoj njihovoj duljini.

4.2.4 Zavarivanje elemenata izrađenih hladnim savi-janjem od brodograđevnog ili nekog drugog jednakovrijed-nog čelika, dopušta se, ako su polumjeri savijanja, jednaki iliveći od polumjera navedenih u Tablici 4.2.4-1.

Tablica 4.2.4-1

Debljina savijenog lima,[mm]

Najmanji dozvoljeni unutarnjipolumjer savijanja, [mm]

do 8 1,5 x debljina lima8 - 12 2 x debljina lima

12 - 24 3 x debljina limaviše od 24 10 x debljina lima

4.2.5 Zavarivanje komada okruglog presjeka malihpromjera (lanaca, krutih pripona u obliku šipki) mora se pro-voditi elektro otpornim zavarivanjem.

4.2.6 Stični zavari jarbola, stupova samarice i drugihcjevastih, kvadratnih elemenata moraju se izvoditi s provari-vanjem korijena zavara, a ako nema dobrog pristupa, s prim-jenom čelične podložne podloge.

4.2.7 U konstrukcijama sa zatvorenom konturom,ako nema dobrog pristupa iznutra, dopušta se primjena zava-ra za učvršćivanje zakrivljenog lima na unutarnjoj pregradi.

4.2.8 Popravak istrošenih dijelova skidljive opremenije dopušten zavarivanjem. Za primjenu postupka plazma-prašak, ili laser-prašak, u svakom pojedinom slučaju traži seposebno odobrenje Registra.

4.2.9 Razmak između paralelnih zavara, neovisno onjihovu smjeru ne smije biti manji od 200 mm između stičnihzavara, i 75 mm između kutnih i stičnih zavara.

4.2.10 Kutni zavari debljine veće od 5 mm, u zavare-nim spojevima, moraju se izvesti u nekoliko slojeva.

4.2.11 Nije preporučljivo izvoditi zavare na profilnimmetalnim konstrukcijama koje su izložene velikim optere-ćenjima od savijanja ili rastezanja.

4.2.12 Kakvoća zavarenih spojeva nosivih elemenatametalnih konstrukcija mora se provjeriti radiografskim ili ne-kim drugim postupkom ispitivanja bez razaranja, odobrenomod Registra. Kontrolu mora proći ne manje od 20% šavovaodnosnog spoja. Obveznoj kontroli podliježu mjesta presije-canja zavarenih spojeva. Prstenasti neprekinuti stični zavarijarbola, stupova, samarica, brkova i drugih nosivih metalnihkonstrukcija podliježu kontroli po čitavoj duljini.

Zavareni spojevi jarbola (stupova) na kojima sepostavljaju samarice nosivosti više od 25 t moraju se potpunokontrolirati radiografski, do visine 3,5 m od palube na kojojsu učvršćeni.


2001

5 PREGLEDI I ISPITIVANJA

5.1 OPĆE UPUTE

5.1.1 Cilj pregleda i ispitivanja je utvrđivanje udo-voljava li teretni uređaj zahtjevima ovih Pravila i jamči li si-gurno korištenje.

5.1.2 Vlasnik broda ili proizvođač uređaja dužan jeprijaviti teretne uređaje za ispitivanje u slučajevima predvi-đenim i u rokovima utvrđenim Pravilima, kao i obaviti sveneophodne pripremne radove i ispitivanja.

5.1.3 Ekspert Registra mora odbiti praćenje ispiti-vanja ili inspekcije ako je teretni uređaj nedovoljno priprem-ljen, ili ako se otkriju kvarovi koji mogu utjecati na sigurnostza vrijeme ispitivanja.

5.1.4 Tokom pregleda teretnog uređaja od ekspertaRegistra, odgovorna osoba na brodu mora upozoriti Registaro svim primijećenim kvarovima, kao i o promjenama izvede-nim na uređaju, popravcima i zamjeni dijelova i užadi, pro-vedenim nakon prethodnog pregleda.

5.1.5 U slučaju kvarova u teretnim uređajima koji suse dogodili pri korištenju, odgovorna osoba na brodu ili vlas-nik broda mora osigurati pravovremeni pregled kvara na ure-đaju.

5.1.6 Provođenje pregleda i nadzora nad ispitivanjemteretnih uređaja, njihovih mehanizama i dijelova za vrijeme inakon izradbe, preuređenja ili remonta vrši ekspert Registratek nakon predočenja dokumenata, koji potvrđuju spremnostteretnog uređaja za konačno preuzimanje, od strane proizvo-đača.

5.1.7 Ako se pri pregledima ili ispitivanjima utvrdida teretni uređaj ili njegova metalna konstrukcija, dijelovi ilimehanizmi ne odgovaraju ovim Pravilima, ili ne omoguća-vaju njegovo sigurno korištenje, Registar neće izdati ispraveza teretni uređaj ili njegove elemente, a postojeće isprave zateretni uređaj gube valjanost do dovođenja tih uređaja u sklads Pravilima, ili dok se kvar ne ukloni.

5.1.8 Isprave teretnog uređaja koje je izdao Registarprestaju vrijediti, ako uređaj nema Potvrde o temeljitim pre-gledima i ispitivanjima koje se zahtijevaju Pravilima, ili kn-jigu Registar teretnog uređaja i skidljive opreme za upis pra-vovremeno obavljenih periodičnih pregleda, ili ako uređaj neodgovara ispravama koje ima, ili nakon havarije.

5.1.9 Za osnovni pregled teretnog uređaja izrađenogbez nadzora Registra, vlasnik broda je dužan predočiti nacrtei proračune u opsegu, navedenom u poglavlju 1.4, kao i pot-vrde nadzornog organa, ili tvornice (proizvođača) o ispiti-vanju i prihvatu teretnog uređaja.

Pregledi i ispitivanja teretnih uređaja nakon ug-radnje provode se prema poglavlju 5.2.

Ako postoje kompletne potvrde nadzornog or-gana (7.1.4) o ispitivanju skidljive opreme i užadi, i ako pri-mijenjeno pokusno opterećenje udovoljava zahtjevima nave-denim u 5.2.4 ne zahtijeva se ponovno ispitivanje.

5.1.10 Pokusni tereti određeni za ispitivanje, morajubiti prilagođeni za tu svrhu, i moraju imati masu potvrđenu

dokumentima. Masa pokusnog tereta određuje se masama stočnošću potvrđenom odgovarajućim dokumentom. Ako jeodređivanje mase pokusnih tereta drugim masama nemoguće,ona se određuje proračunskim putem.

Masa pokusnih tereta ne smije biti manja odmasa navedenih u Tablici 5.2.1.4 ili 5.2.4.1.

5.1.11 Izradba, montiranje i ispitivanje dizala kojipotpadaju pod nadzor Registra (čelične nosive konstrukcije,strojni uređaj, nosiva sredstva, mehanizmi, dijelovi električneopreme), moraju odgovarati tehničkoj dokumentaciji, i udo-voljavati programima ispitivanja i nazivlju odobrenom odRegistra.

5.2 PREGLEDI I ISPITIVANJA NA-KON UGRADNJE UREĐAJA

5.2.1 Teretni uređaji

5.2.1.1 Sastavljene dizalice, teretna vitla i vitla klo-bučnica za užad, mora pregledati i ispitati ekspert HRB utvornici, u skladu s odobrenim programom ispitivanja, i Pra-vilima, Dio 9. - Strojevi, Dio 24. - Nemetalni materijali, Dio25. -Metalni materijali, i Dio 26. - Zavarivanje.

Provedbu tih ispitivanja potvrđuje Registar.Označavanje ispitanih dizalica, vitala i vitala

klobučnice provodi se u skladu s odsjekom 6.Toplinska izolacija i bojanje dijelova i čvorova

koji se opterećuju, provodi se nakon ispitivanja.

5.2.1.2 Prije pregleda i ispitivanja postavljenog teret-nog uređaja na brod, ekspertu se mora predočiti Potvrda Re-gistra za dizalice, teretna vitla i vitla klobučnice.

Potvrda o ispitivanju skidljive opreme i užadi,potvrđuje da teretni uređaj odgovara tehničkoj dokumentacijiodobrenoj od Registra, uz izvještaj kontrole zavarenih spoje-va, potvrdu za materijale i za provođenu toplinsku obradbu.

U slučaju konstrukcijskih izmjena na teretnomuređaju, nakon provedbe izmjena ili remonta, opseg predoče-ne dokumentacije mora odgovarati provedenim izmjenama.

Kod pregleda i ispitivanja teretnih uređaja kojise nalaze u korištenju, kod kojih nije bilo ponovnog opre-manja, zamjena ili remonta, opseg dokumentacije koju trebapredočiti Registru, mora biti u skladu s poglavljem 7.1.

5.2.1.3 Nakon ugradnje na brodu teretni uređaj se morapodvrći ispitivanju pripremljen.

Prije ispitivanja teretni uređaj mora potpunopregledati odgovorni predstavnik proizvođača, koji je izveomontažu i postavljanje na brod, ili osoba odgovorna za ispiti-vanje. Teretni uređaj može biti prijavljen za ispitivanje akose prilikom inspekcije nisu otkrile nikakve neispravnosti kojebi utjecale na sigurnost za vrijeme ispitivanja.

5.2.1.4 Nakon postavljanja teretnog uređaja na brod,ali prije stavljanja u rad, dizalice, naprave za podizanje, sa-marice s vitlima i sva oprema koja se na njih odnosi, morajuse ispitati pokusnim opterećenjem prema Tablici 5.2.1.4.


2001

Tablica 5.2.1.4

Dopušteno radnoopterećenje-SWL

t

Pokusno opterećenjet

SWL < 20 1,25 x SWL20 < SWL < 50 SWL + 5 t

SWL > 50 1,1 x SWL

5.2.1.4.1 Načelno, ispitivanja se provode pokusnim te-retom. Prilikom prvog ispitivanja nisu dopušteni izuzeci. Uslučajevima remonta, zamjene komada, ili kad periodičnipregledi traže ponovno ispitivanje, dopušta se korištenje di-namometra (s oprugom ili hidrauličnih) ako SWL teretnog u-ređaja nije veći od 15 t. Dinamometri koji se koriste morajuse baždariti s točnošću ± 2%. Njihov pokazivač mora ostatinepomičan tijekom 5 min. Baždarenje izvodi odgovorna oso-ba, jedanput u 12 mjeseci.

Nije dopušteno korištenje dinamometara koji-ma je rok istekao. Dinamometar treba biti sigurno učvršćen.Obvezatno moraju postojati pogodna vitla ili uređaji za stva-ranje pokusnog naprezanja, i moraju biti poduzete mjere si-gurnosti.

Ako se zbog ograničenog tlaka u mehanizmupodizanja hidrauličkog pogona pokusni teret, naveden uTablici 5.2.1.4, ne može podići, dovoljno je izvesti podizanješto je moguće većeg tereta, ali ne manjeg od 1,1 SWL.

Ako je vučna sila vitla nedovoljna za podizanjepokusnog tereta, dopušta se njegovo podizanje drugim vitlo-m, ali kočenje i zadržavanje pokusnog tereta izvodi se s po-moću vitla koje se ispituje.

5.2.1.4.2 Ako oputa teške samarice obuhvaća skidljivebočne ili središnje pripone, pri ispitivanju samarica one mo-raju biti postavljene.

Skidljive samarice ispituju se pokusnim tere-tom na svakom za njih predviđenom radnom mjestu.

Pričvršćene samarice određene za rad nad grot-lima moraju se ispitivati u položaju nad svakim grotlom. Sa-marice s dvjema uškama ispituju se pokusnim opterećenjemna svakoj od njih.

Pokusni teret mora samarica podignuti pri kutunagiba prema horizontali ne manjem od 15o za lake, i 25o zateške samarice, a pri minimalnim kutovima nagiba u raduvećim od gore navedenih vrijednosti, teret se mora podignutipri tim kutovima (vidi 4.2.1). Mehanizirane samarice ispitujuse pokusnim teretom pri najvećim dopuštenim kutovima na-giba u radu.

Kutovi nagiba samarica navedeni su u Potvrdi.

5.2.1.4.3 Kod pomičnih samarica i dizalica s promjenlji-vim dohvatom kraka i stalnom nosivošću, pokusni teret morabiti podignut pri najvećem dohvatu i prenesen do najmanjegdohvata, a pri promjenjivoj nosivosti samarice, ovisno o nje-nom dohvatu, teret treba podignuti pri najvećem dohvatu iprenijeti do najmanjeg dohvata za svaku odgovarajuću nosi-vost.

Dohvat kraka dizalice naveden je u Potvrdi, apromjenjivi dohvat upisuje se na dizalici.

Nakon podizanja pokusni teret treba premjestitiu krajnje položaje, okretom dizalice ili samarice ili pomi-canjem dizalice (dizala, teretnih kolica).

5.2.1.5 Pokusno opterećenje i ispitivanje

5.2.1.5.1 Statičko ispitivanjeStatičko ispitivanje izvodi se pokusnim optere-

ćenjem u skladu s Tablicom 5.2.1.4. Kretanje počinje odnajmanje brzine.

Dizalica mora zadržati pokusni teret u nepo-mičnom stanju najmanje 5 min.

5.2.1.5.2 Dinamičko ispitivanjeDinamičko ispitivanje izvodi se teretom od

110% nazivne težine. Svi oblici kretanja ostvaruju se pri pu-noj brzini.

Promjena dohvata kraka dizalice mora se ispi-tati u cijelom području između dva krajnja položaja.

Pri pokusnim opterećenjima graničnik nosivostimora biti isključen.

Rad kočnica vitala, samarica i dizalica provje-rava se brzim spuštanjem pokusnog tereta približno za 3 m inaglim kočenjem. To ispitivanje vrši se u dva krajnja i u sre-dnjem položaju kraka dizalice.

Također, mora biti provjereno zadržavanje po-kusnog tereta uz isključeni pogon vitla kao i ručno otkoči-vanje kočnice.

5.2.1.5.3 Ispitivanje pri dopuštenom radnomopterećenju

Nakon ispitivanja pokusnim opterećenjem di-zalica mora biti ispitana i teretom jednakim njenoj nosivosti,uz rad mehanizama za podizanje, okretanje, promjenu doh-vata dizalice i premještanje pri najvećoj brzini. Pritom nag-lim kočenjem mora biti provjeren rad kočnice mehanizamaokretanja, promjene dohvata i premještanja dizalice.

Također pri tom ispitivanju mora biti provjerenrad krajnjih prekidača i pokazivača dohvata kraka.

Ako je za dizalicu konstrukcijski predviđenkombinirani rad (podizanje, promjena dohvata, okretanje ipremještanje), mora biti provjeren rad dizalice pri svim vari-jantama rada.

Kod dizalica se provjeravaju graničnici nosi-vosti. Njihovo djelovanje mora se ispitati podizanjem granič-nog tereta.

Za teške samarice promjena dohvata samariceizvodi se pod pokusnim opterećenjem s provjerom kočnicevitla klobučnice.

5.2.1.6 Nakon ispitivanja prema 5.2.1.4 i 5.2.1.5 svemetalne konstrukcije, mehanizmi i dijelovi teretnog uređajamoraju se predočiti Registru na potpuni pregled, radi provje-re ima li neispravnosti ili trajnih deformacija.

Ako se pri pregledu nađu oštećenja koje utječuna sigurnost korištenja uređaja, oštećeni dijelovi ili spojevimoraju se zamijeniti, nakon čega se uređaj ponovo ispituje.

Provođenje navedenih pregleda i ispitivanjapotvrđuje se Potvrdom.

5.2.1.7 Na sličan način ispituju se i samarice

5.2.1.7.1 Samarice predviđene za udvojeni rad, ispitujuse svaka posebno pokusnim opterećenjem, prema 5.2.1.4.Osim toga, samarice sa zajedničkom teretnicom ispituju se


2001

teretom jednakim 1,25 x nosivosti pri radu s udvojenim sa-maricama.

5.2.1.7.2 Pri ispitivanju teret se mora prenijeti od krajajedne do kraja druge samarice, kod položaja bliskih granič-nom kutu između teretnica.

5.2.1.7.3 Ako su samarice predviđene za različite uvjetekorištenja, ispitivanje se mora provesti u uvjetima, koji osi-guravaju najveću veličinu naprezanja u uzdama. Izbor polo-žaja samarica za ispitivanje pri radu sa zajedničkom teretni-com zahtijeva proračunsku analizu, zbog čega se taj izbormora izvršiti u vrijeme projektiranja, i uključiti u program is-pitivanja.

5.2.1.7.4 Pri ispitivanju mora se provjeriti mogućnostkontrole kuta između teretnica i postavljanja samarica i uzdi.

5.2.1.7.5 Nakon ispitivanja, dijelove i opremu samaricapredviđenih za udvojeni rad ekspert Registra mora detaljnopregledati, da se utvrdi ima li oštećenja ili trajnih deformaci-ja.

5.2.1.7.6 U slučaju zadovoljavajućih rezultata, provo-đenje pregleda i ispitivanja potvrđuje se Potvrdom i zapisi-vanjem u Upute za udvojeni rad samarica.

5.2.1.8 Ako je ispitivanje naprave za podizanje smješ-tene u strojarnici, tunelu osovinskog voda i u drugim sličnimnatkrivenim prostorima otežano zbog konstrukcijskih i teh-noloških razloga, u suglasnosti s Registrom dopušta se oba-viti ispitivanje na posebno opremljenom pokusnom stolu iz-van tih prostora.

5.2.1.9 Ispitivanja staze jednotračne dizalice obavlja sedinamometrom, djelovanjem pokusnog opterećenja u različi-tim točkama po duljini staze. Nakon montaže na brod radnaprave za podizanje provjerava se bez opterećenja.

5.2.1.10 Pokusno ispitivanje plovećih dizalica

5.2.1.10.1 Statičko ispitivanjeStatičko ispitivanje plovećih dizalica izvodi se

pokusnim opterećenjem, u skladu s Tablicom 5.2.1.4 pri mir-nom vremenu. Kretanje počinje od najmanje brzine. Pri sta-tičkom ispitivanju poluokretljiva dizalica, mora biti jedanputoprezno okrenuta za puni kut okretanja, tako da za vrijemenagiba pontona ostane dovoljna visina nadvođa.

Dizalica mora zadržati pokusni teret u nepo-mičnom stanju najmanje 5 min.

5.2.1.10.2 Dinamičko ispitivanjeOvo ispitivanje obavlja se prema 5.2.1.5.2.Za vrijeme dinamičkih ispitivanja mora se mje-

riti nagib pontona.

5.2.2 Dizala

5.2.2.1 Prije ispitivanja dizala ugrađenih na brod, ek-spertu Registra se mora predočiti dokumentacija u skladu sa5.2.1.2. Pri ispitivanjima dizala koje je u upotrebi i na kojemnije izvršeno ponovno opremanje, izmjena ili remont, predo-čena dokumentacija mora odgovarati dokumentaciji navede-noj u poglavlju 7.2.

5.2.2.2 Dizalo se mora ispitati na brodu uzimajući uobzir zahtjeve navedene u 5.2.1.3.

5.2.2.3 Ispitivanja mogu biti dvojaka: statička i dina-mička.

5.2.2.4 Nosivost pogonske užnice provjerava se statič-kim i dinamičkim ispitivanjima.

5.2.2.5 Statička ispitivanja obavljaju se radi provjerečvrstoće mehanizama dizala, kabine, užadi i njihova prič-vršćenja, kao i djelovanja kočnica. Kod dizala s tarnim vit-lom statičkim ispitivanjem provjerava se ima li iskliznuća u-žadi iz pogonske užnice.

Statička ispitivanja izvode se slijedećim pokus-nim opterećenjem:

Pst = 1,5 P - za teretna dizala s bubnjem;Pst = 2 P - za putnička dizala svih tipova, i

za teretna dizala s tarnim vitlom,gdje je:

P - nosivost dizala, prema poglavlju 1.2Pri statičkom ispitivanju kabina se mora nala-

ziti u donjem radnom položaju pod opterećenjem ne manjeod 10 min.

5.2.2.6 Dinamička ispitivanja obavljaju se radi provje-re djelovanja mehanizama dizala, kočnica, hvatača i odbojni-ka.

Dinamička ispitivanja izvode se pokusnim op-terećenjem od:

Pd = 1,1 P,gdje je:

P = nosivost dizala, prema poglavlju 1.2Pri ispitivanju hvatača mekog kočenja i hidra-

uličkih odbojnika djelovanje kočnica vitla mora biti isključe-no.

5.2.2.7 Provjera rada vitla, kočnica i odbojnika obavljase pri nazivnoj brzini.

Pri ispitivanju odbojnika moraju biti isključenietažni krajnji prekidači. Isključenje hvatača i odbojnika morase izvesti pri otkočenoj kočnici. Ako pri ispitivanju odbojni-ka dođe do loma opruge ili zaglavljenja klipa, rezultati ispiti-vanja smatraju se nezadovoljavajućim.

5.2.2.8 Ispitivanje hvatača koji su pokretani od granič-nika brzine, izvodi se pri radnoj brzini dizala.

Pri ispitivanju hvatača kojima se ne upravljapomoću graničnika brzine, kabina (protuuteg) u donjem po-ložaju postavlja se na oslonac ili se vješa na pomoćno uže.Teretna užad se odstrani, nakon čega se otklanja oslonac(prereže se pomoćno uže). Put koji kabina (protuuteg) prolaziu slobodnom padu do zaustavljanja na hvatače, ne smije pri-jeći 100 mm.

5.2.2.9 Nakon ispitivanja pokusnim teretom dizalo semora ispitati teretom jednakim nosivosti. Pri tome se provje-ravaju upravljački uređaj, signalizacija, kontakti vrata, krajnjiprekidači i ostali sigurnosni uređaji. Radna sposobnost dizalamora se provjeriti za vrijeme provođenja pokusne plovidbe.

5.2.2.10 Nakon ispitivanja u skladu s 5.2.2.5 - 5.2.2.9sve metalne konstrukcije, mehanizmi i dijelovi opreme dizalamoraju biti predočeni Registru za potpuni pregled, u svrhuuklanjanja kvarova ili nastalih deformacija.

Ako se pri pregledu budu otkrili kvarovi kojiutječu na sigurnost dizala, oštećeni dijelovi opreme ili spoje-vi moraju se zamijeniti, nakon čega se ponovo izvode ispiti-


2001

vanja. Zadovoljavajući rezultati ispitivanja i provjeravanjapotvrđuju se odgovarajućom Potvrdom. Označavanje dizalanakon ispitivanja obavlja se u skladu s 6.2.

5.2.3 Podizne platforme

5.2.3.1 Ispitivanje otpornosti čeličnih lanaca okruglogprofila i užadi na prekid, treba obavljati u skladu s Pravilima,Dio 25.- Metalni materijali, poglavlja 6.4 i 7.4.

Ispitivanje lanaca posebne izvedbe odobravaRegistar.

Ispitivanje skidljive opreme brodskih podiznihplatformi provodi se prema 5.2.4.

5.2.3.2 Novi tipovi brodskih podiznih platformi podli-ježu ispitivanju prema uvjetima predviđenog korištenja, ili spredviđenim dopuštenim opterećenjem, ili s pokusnim opte-rećenjem, što podliježe odobrenju. Pri tome treba, uzimajućiu obzir zahtjeve navedene u 3.5.4.3.4, izvesti mjerenja de-formacije platforme i simulirati kidanje nosivog sredstva.

5.2.3.3 Ako nije drukčije određeno, na brodske podiz-ne platforme primjenjuju se zahtjevi navedeni u poglavlju 5.1i 5.2.1.

5.2.3.4 Ispitivanje funkcionalnosti mora obuhvatiti ne-koliko kompletnih transportnih radnji u skladu s uvjetimapredviđenog korištenja: s nakrcanim kamionima i tegljačimaili drugim odgovarajućim vozilima.

Pri tome osobito treba provjeriti sigurnosne u-ređaje, zaporne uređaje u palubnim otvorima i uređaje zablokiranje platforme na nivou s palubom. Kod platforma kojenemaju uređaje za blokiranje na razinu radnih paluba u vri-jeme ukrcajnih radnji, najveća razlika u visini između platfo-rme i palube ne smije biti veća od 20 mm.

5.2.3.5 Provedena pregledi i ispitivanja brodskih po-diznih platformi moraju biti potvrđena Potvrdom. Rezultatipregleda moraju biti napisani u II dijelu knjige Registar te-retnog uređaja i skidljive opreme.

5.2.4 Užad i skidljiva oprema

5.2.4.1 Sva nova skidljiva oprema teretnih uređaja mo-ra se ispitivati pokusnim opterećenjem, pod nadzorom odgo-vorne osobe, prema Tablici 5.2.4.1.

Tablica 5.2.4.1

Red.br.

Vrst skidljive opreme Dopušteno radno opterećenje-SWLt

Pokusno opterećenjet

1. Lanci, prstenovi, kuke, škopci,vrtuljci i dr.; koluti s jednom užnicom

SWL ≤ 25SWL >25

2 x SWL(1,22 x SWL) + 20

2. Koluti s više užnica SWL ≤ 2525 < SWL ≤ 160

SWL > 160

2 x SWL(0,933 x SWL) +27

1,1 x SWL

3. Poprečnice, okviri, nosači, hvatači, islične naprave

SWL ≤ 1010 < SWL ≤ 160

SWL > 160

2 x SWL(1,04 x SWL) + 9,6

1,1 x SWL

Ispitivanje se mora provoditi na stroju, bažda-renom na odgovarajući način, ili vješanjem tereta određenemase. Točnost ispitnog stroja mora biti ± 2%, što se morapotvrditi odgovarajućim ispravama.

Pokusno opterećenje provodi se statički, a vri-jeme pod opterećenjem ne smije biti kraće od 5 min.

Svi skidljivi dijelovi moraju biti podvrgnutipregledu i ispitivanju po mogućnosti s antikorozijskom zaš-titnom oblogom.

Kad je SWL skidljivih komada vrlo velik, ili sudimenzije takve da ne dopuštaju korištenje strojeva za ispiti-vanje, ispitivanje se mora provesti vješanjem tereta na odgo-varajuću konstrukciju ili teretni uređaj, i dodatnim pokusnimopterećenjem.

5.2.4.2 Neki skidljivi dijelovi mogu se ispitivati istov-remeno, ako su spojeni na način, kako će raditi u stvarnimuvjetima.

5.2.4.3 Nakon ispitivanja svi dijelovi se podvrgavajupregledu odgovorne osobe, radi provjere ima li kvarova ilitrajnih deformacija. Koluti moraju biti rastavljeni za pregledosovine i užnica.

Ako su rezultati zadovoljavajući, ispitivanje inadzor se potvrđuje Potvrdom u skladu s 7.1.1.

Označavanje ispitanih dijelova skidljive opre-me provodi se u skladu s 6.4.1.

5.2.4.4 Hvatači za kontejnere nakon ispitivanja pokus-nim opterećenjem dodatno se moraju podvrgnuti ispitivanjufunkcionalnosti, koje odgovara načinu korištenja.

Traverze velike nosivosti, za teške terete kojepripadaju određenim teretnim uređajima, može se smatrati dasu ispitane, ako su se ispitivale skupa s istim teretnim uređa-jima.

5.2.4.5 Svi skidljivi dijelovi nakon popravka podliježuponovnom ispitivanju i inspekciji kompetentne osobe, uskladu s 5.2.4.1.

5.2.4.6 Ispitivanje lanaca i čelične užadi rastezanjemdo prekidanja mora se provoditi u skladu s Pravilima, Dio25.-Metalni materijali, poglavlje 7 i potvrditi potvrdom, dokse ispitivanje biljne i sintetičke užadi mora provoditi u skladus Pravilima Dio 24.-Nemetalni materijali, poglavlje 2.


2001

Provedeno ispitivanje lanaca i čelične užadi spresanim tuljcima ili bez njih s omčom i sa stezaljkama, mo-ra biti ovjereno Potvrdom.

5.2.4.7 Dvokrake kuke ispituju se pokusnim teretomprema Slici 5.2.4.7. Ispitivanje se može provesti jednom ope-racijom (a), ili dvjema (b).

5.2.4.8 Koluti s viljuškama moraju se ispitivati ovje-šenjem tereta, prema Slici 5.2.4.8a za kolute s jednom užni-com bez ušice, ili Slici 5.2.4.8b za kolute s jednom užnicom sušicom, ili Slici 5.2.4.8c za kolute s više užnica, (gdje je n -broj užadi).

a b c

Slika 5.2.4.7

a b c

Slika 5.2.4.8

5.2.4.9 Glavni dijelovi standardizirane skidljive opre-me, kao i skidljivi dijelovi čija je proizvodnja usvojena, mo-raju se ispitivati graničnim opterećenjem, jednakim dopušte-nom radnom opterećenju, prema 5.2.4.1. Registar može zah-tijevati takva ispitivanja i za glavne neskidljive dijelove op-reme. U suglasnosti s Registrom skidljivi dijelovi s velikimSWL (100 t i više) ne moraju se podvrgnuti ispitivanju gra-ničnim opterećenjem, ako je proračunima i rezultatima ispiti-vanja pokusnim opterećenjem potvrđena njihova čvrstoća.

Registar može zahtijevati povremenu provjerukakvoće izrađene skidljive opreme, ispitivanjem najvećimdopuštenim opterećenjem. Broj komada iz određene partije,potrebnih za takvo ispitivanje, određuje se u suglasnosti sRegistrom.

Tuljci i upresci, zaglavci i stezači za krajevečelične užadi i uzdi ispituju se s užadi nakon njihova zaglav-ljivanja.

Smatra se da je oprema izdržala ispitivanje, akose nije pri opterećenju prekinula. Ekspert Registra može tra-žiti produljenje ispitivanja do pucanja elemenata.

Ispitivanje najvećim dopuštenim opterećenjemmora obavljati proizvođač, i to potvrditi određenom ispravomkoju ovjerava ekspert Registra, koji obvezno mora prisustvo-vati ispitivanju.

PRP PRPPRP PRP PRP

n-PRP


2001

5.3 PERIODIČNI PREGLEDI IISPITIVANJA

Obavljaju se u skladu s Pravilima, Dio 1. - Opći propi-si, – Odjeljak 5, 4.13, 4.14 i 4.16.

5.4 IZVANREDNI PREGLEDI IISPITIVANJA

5.4.1 Teretni uređaji i podizne platforme

5.4.1.1 Nakon obnove, preinake ili popravka teretnoguređaja, njihovih mehanizama, metalnih konstrukcija ili di-jelova opreme moraju se provesti pregledi i ispitivanja teret-nih uređaja, u skladu sa 5.2.1.

Osobito se takvi pregledi i ispitivanja morajuobaviti:

1. nakon obnove teretnog uređaja u cjelini,ili nakon njegovog prijenosa na drugomjesto;

2. nakon preinake teretnog uređaja, general-nog remonta ili remonta nakon havarije;

3. nakon generalnog remonta, izmjena iliobnove metalnih konstrukcija, mehani-zama i neskidljive opreme teretnih ure-đaja;

4. nakon izmjene visine učvršćenja užetaklobučnice i pri premještanju pričvršćenjasredišnjih i bočnih pripona;

5. nakon skidanja dizalice s postolja i nje-nog ponovnog postavljanja na prijašnjemjesto;

6. nakon demontiranja teretnog uređaja, injegova ponovnog postavljanja na prijaš-nje mjesto;

Poslije zamjene skidljive opreme i užadi nezahtijeva se provođenje ispitivanja teretnog uređaja, ali mo-raju postojati Potvrde o pregledu.

Nakon zamjene hvatača kontejnera mora se o-baviti ispitivanje teretnog uređaja, s ovješenim hvatačemkontejnera i kontejnerom, u radu.

Izvanredni pregledi i ispitivanja dokazuju sePotvrdama o pregledu.

5.4.1.2 Nakon havarije na teretnim uređajima za vrije-me njihova korištenja mora se obaviti izvanredni pregled, dase utvrde uzroci koji su izazvali havariju.

Opseg pregleda u svakom konkretnom slučajuodređuje ekspert Registra. Pregled se obavlja neovisno o ro-ku valjanosti isprava za teretni uređaj.

5.4.2 Brodska dizala

5.4.2.1 Nakon ponovnog opremanja ili popravka diza-la, njihovih mehanizama, mehaničkih konstrukcija ili opre-me, mora se provesti pregled i ispitivanje dizala. Osobitotakvi pregledi i ispitivanja moraju se provesti u slijedećimslučajevima:

1. nakon generalnog popravka, ili popravka na-kon kvara dizala;

2. nakon zamjene ili generalnog popravka vitlaili kočnice, nakon zamjene kabine, protuute-ga, teretne užadi, bubnja vitla, te nakon pop-ravka ili zamjene pogonske užnice.

3. nakon zamjene električnog motora.Nakon zamjene hvatača, graničnika brzine ili

odbojnika, može se provesti statičko ispitivanje (vidi 5.2.2.5).

5.4.2.2 Pri izmjeni električne sheme upravljanja, ilizamjeni kabela u krugu upravljanja, i pri izmjeni konstrukcijekrajnjeg prekidača, kontakata vrata, automatskih brava, etaž-nih prekidača, središnjeg etažnog aparata, ili drugih aparata,koji vrše te radnje, ne mora se provesti statičko i dinamičkoispitivanje (vidi 5.2.2.5 i 5.2.2.6). Dovoljno je ograničiti sena ispitivanja prema 5.2.2.9.

5.4.2.3 Zadovoljavajuće rezultate pregleda i ispitivanjamora potvrditi Registar.

5.4.2.4 Poslije kvara dizala, do kojeg je došlo pri ko-rištenju, mora se provesti izvanredno ispitivanje, prema5.4.1.2.


2001

6 OZNAČAVANJE

6.1 TERETNI UREĐAJI

6.1.1 Na svaki teretni uređaj ispitan pokusnim opte-rećenjem, prema 5.2.1.4, ako su rezultati pregleda pozitivni,mora se staviti žig koji sadrži slijedeće podatke:

1. dopuštenu nosivost, u t; za samarice ta-kođer i najmanji dopušteni kut nagibaprema horizontali, a za dizalice i mehani-zirane samarice s promjenjivim dohvatom- najmanji i najveći dohvat; kod promje-njivog dohvata samarice, najmanji i naj-veći dohvat za svaku određenu nosivost;

2. mjesec i godina ispitivanja,3. karakteristični broj dizalice ili samarice,4. žig Registra.Žig se nanosi na viljušku pete samarice, a kod

dizalica s krakom, na donji kraj kraka blizu oslonca. U svimslučajevima, žig se mora utiskivati na dobro vidljivom i dos-tupnom mjestu. Žig mora imati zaobljenu konturu, da se iz-bjegne koncentracija naprezanja i ne smije se postaviti na za-varenim mjestima.

6.1.2 Žigovi moraju biti jasni i dugotrajni, a mjestogdje se utiskuju treba označiti karakterističnom bojom.

Ako je materijal na koji se stavlja žig vrlo tvrd,ili ako oznaka na dijelu opreme može utjecati na dopuštenoradno opterećenje, oznaka se može staviti na natpisnu pločicuod nerđajućeg materijala, čvrsto pričvršćenu uz taj dio opre-me.

6.1.3 Ako se oznake prema zahtjevima navedenim u6.1.1.1 u konkretnom slučaju pokažu glomazne, podaci ovrijednostima nosivosti dizalice mogu biti skraćeni, u suglas-nosti s ekspertom.

U tim slučajevima za dizalice s promjenjivomnosivosti u ovisnosti o dohvatu kraka, u kabini dizaličara navidljivom mjestu mora biti učvršćena tablica s oznakom doh-vata dizalice za svaku utvrđenu nosivost.

6.1.4 Na metalnim konstrukcijama samarica i dizali-ca natpisi se moraju točkasto utisnuti.

6.1.5 Na teretnim uređajima oznake se moraju pisatiarapskim brojkama, visine ne manje od 77 mm.

Podaci o dopuštenom opterećenju poprečnica,greda, hvatača kontejnera i drugih sličnih uređaja moraju sestavljati na vidljivo mjesto, a slova moraju biti toliko velikada ih osobe koje koriste uređaj lako mogu pročitati.

Ako se obilježavanje nanosi neposredno na ski-dljivi dio opreme, potrebno je udovoljiti slijedećim zahtjevi-ma:

Visina slova, mm Dopušteno opterećenje, t3 do 2 uključno

4,6 od 2 -8 uključno6,0 više od 8Pri obilježavanju skidljivih dijelova opreme ok-

ruglog presjeka (lanca i dr.) neophodno je udovoljiti slijede-ćim zahtjevima:

Visina slova, mm Promjer dijela opreme, mm3 do 12,5 uključno

4,5 od 12,5 do 25 uključno6,0 više od 25,0

Na tablicama, diskovima i na drugim prič-vršćenim dijelovima opreme, može se dopustiti (u opravda-nim slučajevima ili po zahtjevu odgovorne osobe) i viša visi-na slova.

Primjeri obilježavanja navedeni su u Tablici6.1.5.

Tablica 6.1.5

SamariceZnak

obilježavanja Tumačenje

SWL 1,5 t 15o Nosivost 1,5 t pri nagibu samariceprema horizontali ne manjem od 15o

SWL 5 t 30o Nosivost 5 t pri nagibu samariceprema horizontali ne manjem od 30o

SWL 3-5 t 15o Pri nagibu samarice prema horizontali15o i više, nosivost 3 t bez blok-koloturnika i 5 t s blok-koloturnikom

SWL 3-5 t 30o Pri nagibu samarice prema horizontaliod 30o i više, nosivost 3 t bez blok-koloturnika I 5 t s blok-koloturnikom

SWL 3-5 t 15o

10 t 25oPri nagibu samarice prema horizontaliod 15o i više, nosivost 3 t bez blok-koloturnika I 5 t s blok-koloturnikom.Pri nagibu samarice prema horizontali od25o i više, i uz posebne uvjete označene uprojektnoj dokumentaciji uređaja, nosi-vost 10 t

SWL 20 t 25o Nosivost 20 t pri nagibu samariceprema horizontali od 25o i više

SWL 3-2 t 15o Nosivost 3 t pri nagibu samariceprema horizontali od 15o i više. Nosivost2 t pri radu s udvojenim samaricamau skladu s Preporukama za opremanje ikorištenje udvojenih samarica

DizaliceSWL 3 t Nosivost 3 t (za dizalice bez kraka

i naprave za podizanje, i za dizalices nepromjenljivim dohvatom kraka)

SWL 1,5 t 4-12 m Nosivost 1,5 t pri dohvatu kraka od4-12 m

SWL 3 t 4-12 m Nosivost 3 t pri dohvatu kraka od4 do 12 m

SWL 5 t 4-6 m Nosivost 5 t pri dohvatu krakaod 4 do 6 m

SWL 32/8 t -22/24 m

Nosivost pri radu glavnog mehanizmaza podizanje 32 t, pri radupomoćnog mehanizma za podizanje8 t. Najveći dohvat glavne kuke -22 m, pomoćne kuke - 24 m

SWL32

100t

2416

mNosivost 100 t pri dohvatu kraka16 m i 32 t pri dohvatu 24 m

6.1.6 Osim svojstava navedenih u 6.1.5, na svakoj te-retnoj samarici i dizalici mora se označiti redni broj uređajana brodu.

Redni broj uređaja unosi se i u knjigu Registarteretnog uređaja i skidljive opreme.


2001

6.2 DIZALA

6.2.1 Svako dizalo mora imati metalnu tablicu, kojasadrži slijedeće podatke:

1. ime tvornice;2. dopuštenu nosivost (za putnička dizala i

dopušteni broj putnika), t;3. mjesec i godinu ispitivanja;4. identifikacijski broj dizala;5. žigTočke 3.i 5. u ovoj tablici moraju se ispuniti

ako su rezultati ispitivanja dizala pokusnim opterećenjem,prema 5.2.2.5 - 5.2.2.9, bili zadovoljavajući.

Tablica mora biti pričvršćena na dobro vidlji-vom i dostupnom mjestu.

6.2.2 Na vitlu mora biti učvršćena tvornička tablica, suputama o korištenju, tipu, nazivnim silama natezanja, tvor-ničkim brojem, datumom proizvodnje, i žigom primanja vit-la.

6.2.3 Hvatači i graničnici brzine moraju imati tvorni-čku tablicu s oznakom tvornice, tipom hvatača i graničnikabrzine, nazivnom nosivosti i nazivnom brzinom za koju suproračunati, tvorničkim brojem, i datumom proizvodnje.

6.2.4 Hidraulični odbojnik mora imati tvorničku tab-licu s oznakom tvornice, tipom odbojnika, nazivnom nosi-vosti i brzinom za koju je proračunat, tvorničkim brojem idatumom proizvodnje.

6.2.5 Jedno od teretnih užeta mora imati tablicu nakojoj su označeni nazivni promjer užeta, konstrukcija, otpor-nost materijala na kidanje, broj norme, vrst izradbe i datumpočetka korištenja.

6.3 PODIZNE PLATFORME

6.3.1 Kod brodskih podiznih platforma žig, prema6.1.1, stavlja se blizu spoja nosivog dijela s platformom.

6.3.2 Brodske podizne platforme trebaju imati natpi-se s podacima o dopuštenoj nosivosti i, ako je neophodno, soznakom rasporeda tereta na platformi, ispisane ili na samojplatformi ili na postavljenim tablama.

6.4 SKIDLJIVA OPREMA

6.4.1 Svaki dio skidljive opreme pregledan i ispitanpokusnim opterećenjem, prema 5.2.4, kod pozitivnih rezul-tata pregleda mora se označiti, i na njega staviti žig. Pri tomese unose slijedeći podaci:

1. masa tereta, koja odgovara dopuštenomradnom opterećenju SWL, [t];

2. mjesec i godina ispitivanja;3. karakterističan broj dijela opreme;4. žig Registra, ili poduzeća (ako ispitivanje

obavlja ovlaštena osoba);5. veličina vlastite mase, [kg], (za poprečni-

ce, nosače, okvire i hvatače kontejnera);6. oznaka čelika (vidi Tablicu 6.4.1).

Tablica 6.4.1

Oznakačelika

Kategorija če-lika

Veličina naprezanja priprekidnom opterećenju,prema ISO normi, Rm*,

[N/mm2]L Niskougljični

čelik300

M Čelik povišenečvrstoće

400

P Legirani čelik 500S Legirani čelik 630T Legirani čelik 800

* Rm – rastezna čvrstoća

Postavljanje žiga i označavanje izvodi se naslijedećim dijelovima opreme:

− na kukama - na jednoj od bočnih površina,a na kukama s dva kraka - na proširenomdijelu između krakova;

− na vrtuljcima - na dijelu proširenih površinastremena na mjestu prolaska svornjaka oka;

− na škopcima - na jednoj od bočnih površinablizu savinutog dijela stremena;

− na kolutima - na obočju, ili ako nemaobočja, na obujmici između osovine kolutai uške;

− na viljuški koluta - na sredini bočne površi-ne;

− na vrtuljcima na kolutima - na bočnoj pov-ršini stremena blizu svornjaka;

− na zaglavcima - na konusnom dijelu;− na lancima - na krajnjoj karici svake duljine

lanca;− na stezalicama - na tijelu stezalice (karakte-

rističan broj može se utisnuti i na uški iliviljuški);

− na podiznim poprečnicama, nosačima i ok-virima - na jednoj od bočnih površina blizuuške ili škopca.

Primjeri označavanja skidljivih dijelova prika-zani su na Slikama 6.4.1.1 - 6.4.1.5.

Na komadima malih dimenzija, ako nema do-voljno mjesta za označavanje, može se izostaviti mjesec i go-dina ispitivanja.

6.4.2 Na dizalična i teretna vitla te bubnjeve za na-matanje užeta ispitane u skladu s odobrenim programom is-pitivanja i Pravilima, Dio 9., ako su rezultati pregleda pozi-tivni, mora se staviti žig, koji sadrži slijedeće podatke:

1. dopušteno radno opterećenje [t], vučnasila u užetu klobučnice [kN];

2. mjesec i godina ispitivanja;3. karakteristični broj;4. žig Registra (ako je ispitivanje obavljeno

pod nadzorom Registra), ili žig poduzeća(ako je ispitivanje obavila ovlaštena oso-ba).


2001

Slika 6.4.1.1

Slika 6.4.1.2

Slika 6.4.1.3 Slika 6.4.1.4

Slika 6.4.1.5

Kategorijamaterijala

Dozvoljeno radnoopterećenje

Karakterističan brojopreme i žig


Kategorija materijala

Dozvoljeno radno opterećenje

Kut zahvata


Karakterističan brojopreme i žig ZavarDozvoljeno

radnoopterećenje

Karakteristi-čan brojopreme i žig


Promjer koluta




Kategorijamaterijala


2001

7 ISPRAVE

7.1 TERETNI UREĐAJI I PODIZNEPLATFORME

7.1.1 Brodovi, ploveće dizalice, ploveći dokovi iploveće bušaće jedinice (platforme), kojima teretni uređajipodliježu tehničkom nadzoru Registra, moraju imati slijedećeisprave:

1. knjigu Registar teretnog uređaja i skid-ljive opreme;

2. Potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-vanju teretnih uređaja;

3. Potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-vanju skidljive opreme;

4. Potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-vanju čeličnog užeta;

5. Potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-vanju samarica u udvojenom radu;

6. Potvrdu o ispitivanju pokusnim optere-ćenjem, te pregledu dizala prije početkanjihova korištenja;

7. Potvrdu tvornice - proizvođača o biljnoj isintetičkoj užadi (5.2.4.6);

8. upute o udvojenom radu brodskih teretnihsamarica i dizalica.

7.1.2 Podaci u knjizi Registar teretnog uređaja i ski-dljive opreme i u Potvrdama pišu se na hrvatskom jeziku, aza brodove koji obavljaju međunarodna putovanja i na engle-skom jeziku.

7.1.3 Detaljni opis ispitanih dijelova mora, biti uskladu s odnosnim normama, ili po dopuštenom radnom op-terećenju za nestandardne dijelove, s oznakom materijala ivrste toplinske obradbe i slijedećim karakterističnim veliči-nama:

1. za škopce - promjer svornjaka, a kod ne-uobičajenih veličina otvora, promjerstremena škopca i veličinu svijetlog otvo-ra;

2. za vrtuljke koluta s okretnim hvatištem,vrtuljke teretne kuke i stezalice - promjernareza;

3. za kolute - promjer na dnu žlijeba užnicei promjer osovine užnice;

4. za lance - kalibar i vrst karike (kratka,dugačka).

7.1.4 Važeće isprave inozemnih ovlaštenih nadzornihorgana, čije zahtjeve priznaje Registar kao jednakovrijednezahtjevima ovih Pravila, su dostatna osnova za potvrdu spo-sobnosti teretnog uređaja za sigurni rad. U slučaju sumnje utehničko stanje teretnog uređaja ili pretpostavke da ono neodgovara postojećim ispravama, uređaj se može ponovo pre-gledati i ispitati u skladu s ovim Pravilima, neovisno o pos-tojanju odgovarajućih isprava.

7.1.5 U Registar teretnog uređaja i skidljive oprememora se unijeti bilješka koja označava najmanju dopuštenutemperaturu korištenja.

7.2 DIZALA

7.2.1 Brodovi, ploveći bušaći uređaji, ploveće dizali-ce i dokovi čija dizala su pod nadzorom Registra moraju i-mati:

1. knjigu Registar teretnog uređaja i skid-ljive opreme;

2. potvrdu o temeljitom pregledu i ispiti-vanju dizala;

3. Potvrdu o pregledavanju i ispitivanju če-lične užadi prije njihova korištenja.

Podaci u Knjigu registra i potvrde upisuju se nahrvatskom jeziku.

7.2.2 Ako na brodu postoje teretni uređaji, bilješke odizalu pišu se u dijelu knjige Registar teretnog uređaja i ski-dljive opreme, gdje se upisuju podaci i o teretnim uređajima.


2001

8 NADZOR

8.1 TERETNI UREĐAJI


U vremenu između pregleda i ispitivanja teret-nih uređaja, za praćenje i održavanje teretnih uređaja u skla-du s ispravama Registra i ovim Pravilima, za pridržavanjeograničenja u odnosu na dopuštenu nosivost, na dohvat krakadizalice i na kut nagiba samarica, te za kontrolu postavljanjasamarica i uzda, te kuta između teretnica pri radu s udvoje-nim samaricama, kao i za kontrolu stanja uređaja, zaduženaje odgovorna osoba na brodu.

8.1.2 Periodični pregledi teretnih uređaja ko-je obavlja odgovorna osoba na brodu

Prije početka ukrcajno-iskrcajnih radova teretniuređaj svaki put pregledava odgovorna osoba na brodu. Uslučaju pojave oštećenja koja mogu utjecati na sigurnost ko-rištenja uređaja, odgovorna osoba mora unijeti odgovarajućubilješku u knjigu Registar teretnog uređaja i skidljive opre-me, dio II i u brodskom dnevniku, te poduzeti mjere za ot-klanjanje oštećenja. Teretni uređaji mogu se koristiti samonakon otklanjanja oštećenja. Ako je neophodno, mora se o-baviti izvanredni pregled i ispitivanja, prema 7.5.

8.1.3 Periodični pregledi skidljive opreme, u-žadi i teretnih uređaja koje obavlja od-govorna osoba na brodu

8.1.3.1 Skidljiva oprema, užad i teretni uređaji nesmiju se koristiti tijekom ukrcajnih operacija, ako ih prije ko-rištenja nije pregledala odgovorna osoba, na brodu.

8.1.3.2 Sve dijelove skidljive opreme i užad u potpu-nosti mora pregledati odgovorna osoba na brodu ne rjeđe odjedanput u tri mjeseca.

8.1.3.3 Ako se na užadi otkriju puknute žice, užad semora pregledavati najmanje jedanput mjesečno.

8.1.3.4 Rezultati provjera i poduzete mjere za otklan-janje oštećenja trebaju se upisati u knjigu Registar teretnog u-ređaja i skidljive opreme, dio II i u brodski dnevnik.

8.2 DIZALA

8.2.1 U vremenu između dvaju pregleda dizala zanjihovu usklađenost s izdanim dokumentima i ovim Pravili-ma, kao i za kontrolu stanja dizala zadužena je odgovorna o-soba na brodu.

8.2.2 Svu skidljivu opremu i užad moraju u potpu-nosti pregledati odgovorne osobe na brodu najmanje jedanputu tri mjeseca.

Dodatno treba provjeriti:− funkcioniranje brava, prekidača zatvaranja

vrata, alarme i osvjetljenje.

− stanje kočnica i drugih dijelova konstruk-cijske opreme, koji su izloženi trošenju,koliko je to moguće pratiti.

Ako se u užetu otkriju puknute žice, mora ga sepregledati najmanje jednom mjesečno.

Rezultati pregleda i provjeravanja zapisuju se ubrodskom dnevniku.

U slučaju zamjene opreme ili popravka dizalamoraju biti ispunjeni zahtjevi poglavlja 5.4 ovih Pravila.


2001

PRILOGNazivlje odgovarajućih konstrukcija, mehani-

zama i opreme teretnih uređaja, koji podliježu nadzoru Regi-stra (prema 1.3.3. Pravila):

1. Brodske teretne samarice1.1 Vitla i bubnjevi1.1.1 Teretna vitla1.1.2 Vitla klobučnice1.1.3 Vitla uzda1.1.4 Bubanj užeta klobučnice1.1.5 Bubanj užeta uzdi1.2 Metalne konstrukcije1.2.1 Teretni jarboli1.2.2 Kratka postolja za postavljanje pete samarice1.2.3 Križ jarbola1.2.4 Poprečnice1.2.5 Samarice1.2.6 Drvena samarica1.2.7 Temelji vitala i bubnjeva užeta1.2.8 Pojačanje trupa broda na mjestima postavljanja

jarbola, vitala i uški1.2.9 Ležajevi samarica “za vrijeme plovidbe”1.3 Oprema i užad1.3.1 Skidljivi dijelovi opreme

1. Koluti2. Kuke3. Lanci4. Škopci5. Vrtuljci6. Stezalice7. Omče, krajnji zaglavci i upresci8. Trokutne i višekutne ploče9. Okovi samarice10. Križne viljuške koluta11. Pomoćni uređaji tipa poprečnica, koji su

dio teretnih samarica, a u svakom slučajuse posebno razmatraju

12. Spojevi za učvršćenje uzdi uprescima

1.3.2 Neskidljivi komadi:1. Uške tereta, klobučnice, uzda i uzda br-

kova na krajevima samarice2. Palubne uške na trupu i metalnoj konstru-

kciji3. Viljuške peta samarice4. Uške klobučnice s uporama5. Vrtuljci pete samarice s uporama6. Užnice samarice s obujmicama;

1.3.3 Užad1. Teretnica2. Pripona i stega3. Nategača klobučnice, teklaca i okretnih

uzda4. Uže uzde i unutarnjih brkova pri udvoje-

nom radu

2. Dizalice i naprave za podizanje2.1 Mehanizmi2.1.1 Mehanizmi za podizanje tereta2.1.2 Mehanizmi za izmjenu dohvata kraka2.1.3 Mehanizmi za okretanje2.1.4 Mehanizmi za pomicanje

2.1.5 Kočnice2.2 Metalne konstrukcije2.2.1 Mostovi2.2.2 Portali2.2.3 Krakovi2.2.4 Okviri2.2.5 Temelji2.2.6 Pojačanje trupa broda, pontona i dokova na

mjestima postavljanja dizalica2.2.7 Nepomični i okretni stupovi2.2.8 Poluge i vuča pokretnih protuutega2.2.9 Učvršćenje dizalice u položaju "za vrijeme

plovidbe"2.3 Dijelovi opreme i užad2.3.1 Skidljiva oprema:

1. Koluti2. Kuke3. Lanci4. Škopci5. Vrtuljci6. Omče, krajnji zaglavci i upresci7. O pomoćnim uređajima tipa poprečnica,

kao dijelovima dizalica velike nosivosti,posebno razmatra i odlučuje Registar.

2.3.2 Neskidljiva oprema:1. Uške2. Ležišta i osovine s ležištima3. Vijci

2.3.3 Užad1. Uže teretnice2. Uže kraka3. Uže grabilice

2.4 Sigurnosni uređaji1. Krajnji prekidači2. Automatski pokazatelji dohvata3. Graničnici nosivosti4. Signalni uređaji5. Uređaji za blokiranje6. Dugmad ili sigurnosni prekidači

3. Dizala3.1 Metalne konstrukcije (okna, vodilice, strop,

dno, kabina) sa svim neskidljivim dijelovima3.2 Oprema dizala (vrata okna, protuutezi, odbojni-

ci, sigurnosne naprave i dr.)3.3 Užad

4. Električna oprema teretnih uređaja1. Električni motori2. Električne kočnice3. Upravljačka mjesta4. Krajnji prekidači5. Dugmad i sigurnosni prekidači6. Uređaj za kontrolu mase tereta7. Kabelska mreža,8. Ostala električna oprema, neophodna za

siguran rad teretnog uređaja.

PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA

Documents

Transcript of PRAVILA ZA TEHNIČKI NADZOR POMORSKIH BRODOVA