Kristina Fodor - Faktori koji utiču na koncentraciju 222^Rn u ...
PR INI - European Parliamentdemokracije jer sprečava prekomjernu koncentraciju ekonomske i...
Transcript of PR INI - European Parliamentdemokracije jer sprečava prekomjernu koncentraciju ekonomske i...
RR\1082127HR.doc PE565.169v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0368/2015
16.12.2015
IZVJEŠĆE
o godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja EU-a
(2015/2140(INI))
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj: Werner Langen
PE565.169v02-00 2/32 RR\1082127HR.doc
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3
EXPLANATORY STATEMENT ............................................................................................ 20
MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU ............................................... 24
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŢIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 27
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŢNOM ODBORU .......................... 32
RR\1082127HR.doc 3/32 PE565.169v02-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a
(2015/2140(INI))
The European Parliament,
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 4. lipnja 2015. o politici trţišnog natjecanja za
2014. (COM(2015)0247) i radni dokument sluţbi Komisije kao popratni dokument od
istog datuma,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove
članke 101. – 109., 147. i 174.;
– uzimajući u obzir odgovarajuća pravila trţišnog natjecanja, smjernice i odluke
Komisije,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. oţujka 2015. o godišnjem izvješću o politici
trţišnog natjecanja EU-a za 2013.1 i svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o
godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja Europske unije za 2012.2 te zahtjeve
koje je u njima iznio Parlament,
– uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku Unije (Resorni odjel A
(ekonomska i znanstvena politika) za Odbor za unutarnje trţište i zaštitu potrošača
naslovljenu „Nepoštene trgovačke prakse meĎu poduzećima u lancu opskrbe hranom”3,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Unutarnje
trţište meĎunarodnog cestovnog prijevoza tereta: socijalni damping i kabotaţa”4,
– uzimajući u obzir izvješće Europske mreţe tijela za zaštitu trţišnog natjecanja (ECN) iz
svibnja 2012. naslovljeno „Izvješće o provoĎenju zakona koji se odnose na trţišno
natjecanje i aktivnosti nadziranja trţišta od strane europskih tijela za trţišno natjecanje u
prehrambenom sektoru”5,
– uzimajući u obzir direktive Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU o administrativnoj
suradnji u području oporezivanja,
– uzimajući u obzir zaključke i prijedloge djelovanja OECD-a / skupine G20 za smanjenje
porezne osnovice i prijenos dobiti,
– uzimajući u obzir Odluku Komisije od 6. svibnja 2015. kojom se pokreće istraga u
sektoru e-trgovine u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003
(COM(2015)3026),
1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0051.
2 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0576.
3 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/563438/IPOL_STU(2015)563438_EN.pdf.
4 http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.ten-opinions.36372.
5 http://ec.europa.eu/competition/ecn/food_report_en.pdf.
PE565.169v02-00 4/32 RR\1082127HR.doc
HR
– uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2014/104 od 26. studenoga 2014. o odreĎenim
pravilima kojima se ureĎuju postupci za naknadu štete,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. lipnja 2014. o smjernicama o
drţavnim potporama za energetiku i zaštitu okoliša1,
– uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o
ocjenjivanju odreĎenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim trţištem u primjeni
članaka 107. i 108. UFEU-a,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli
koncentracija izmeĎu poduzetnika,
– uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u
EU-u” od 9. srpnja 2014. (COM/2014/0449),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja
Odbora za meĎunarodnu trgovinu te Odbora za unutarnje trţište i zaštitu potrošača (A8-
0368/2015),
A. budući da je politika trţišnog natjecanja EU-a temelj socijalnog trţišnog gospodarstva u
Europi i vaţan instrument djelotvornog unutarnjeg trţišta Unije;
B. budući da se, u području trţišnog natjecanja, glas Europske unije čuje i poštuje na
meĎunarodnoj sceni; budući da to jedinstveno neovisno vanjsko predstavljanje, koje
podupiru jasno definirane ovlasti, omogućuje Uniji da iskoristi svoju istinsku političku,
demografsku i gospodarsku moć;
C. budući da je politika trţišnog natjecanja sama po sebi instrument zaštite europske
demokracije jer sprečava prekomjernu koncentraciju ekonomske i financijske moći u
korist malog broja pojedinaca;
D. budući da je Europska unija utemeljena kao otvoreno socijalno trţišno gospodarstvo sa
slobodnim trţišnim natjecanjem čiji je cilj povećanje dobrobiti potrošača i ţivotnog
standarda svih graĎana EU-a te budući da Europska unija uspostavlja unutarnje trţište
organizirano tako da dovede do odrţivog razvoja Europe koji se temelji na
uravnoteţenom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena;
E. budući da je cilj stroge primjene načela trţišnog natjecanja iz Ugovora o EU-u
doprinijeti ostvarenju općih ciljeva ekonomske politike EU-a, a istovremeno pogodovati
potrošačima, radnicima i poduzetnicima te promicati inovativnost i rast kontroliranjem i
ograničavanjem nepoštene trţišne prakse kao rezultata monopola i vladajućeg poloţaja
na trţištu tako da svaki pojedinac ima poštene izglede da ostvari uspjeh;
F. budući da je neovisnost nacionalnih tijela nadleţnih za trţišno natjecanje od iznimne
vaţnosti;
1 SL C 200, 28.6.2014., str. 1. – 55.
RR\1082127HR.doc 5/32 PE565.169v02-00
HR
G. budući da godišnji gubici zbog postojanja kartela iznose izmeĎu 181 i 320 milijardi
EUR, što predstavlja otprilike 3 % BDP-a Europske unije;
H. budući da je u pogledu troškova energije jedinstveno europsko trţište manje uspješno
od unutarnjeg trţišta SAD-a, s disperzijom cijena od 31 % u odnosu na 22 % u SAD-u;
I. budući da u mnogim drţavama članicama ozbiljna kreditna kriza i dalje pogaĎa mala i
srednja poduzeća, koja predstavljaju 98 % poduzeća u EU-u i 67 % zaposlenih;
J. budući da se procjenjuje da utaja poreza, porezna prijevara i porezne oaze godišnje
koštaju porezne obveznike EU-a bilijun eura izgubljene dobiti, čime se narušava
natjecanje na jedinstvenom trţištu izmeĎu trgovačkih društava koja plaćaju poreze i
onih koja ih ne plaćaju;
K. budući da su posljednjih godina osobito dinamika digitalne ekonomije, ali prvenstveno
narušavanje trţišnog natjecanja uzrokovano agresivnim poreznim praksama i
nacionalnom politikom oporezivanja (kojima se vjerojatno znatno šteti unutarnjem
trţištu), postavili nove izazove pred trţišne igrače te zahtijevaju trenutačnu i usmjerenu
reakciju Komisije; budući da globalna suradnja u području provedbe pravila trţišnog
natjecanja pomaţe da se izbjegnu nedosljednosti u poduzetim korektivnim mjerama i
ishodima provedbenih mjea te da poduzećima pomaţe smanjiti troškove usklaĎivanja;
L. budući da je, s obzirom na izazove digitalnog doba, potrebno temeljito preispitati
postojeće instrumente prava trţišnog natjecanja;
M. budući da meĎunarodna pravila zračnog prometa koja se odnose na pošteno trţišno
natjecanje i regulacija drţavnih poduzeća nisu dostatni u odnosu na zračne prijevoznike
iz odreĎenih trećih zemalja koji putnike prevoze u Europu i iz nje, a koji dominiraju na
odreĎenim linijama, čime prouzročuju znatnu štetu europskim zračnim prijevoznicima i
nanose štetu povezivanju europskih središnjih zračnih luka te europskim potrošačima
suţavaju izbor;
N. budući da trţišno natjecanje nema jednak učinak u svim drţavama članicama;
O. budući da politika trţišnog natjecanja treba posebno uzeti u obzir ciljeve odrţivog
razvoja i socijalne kohezije;
P. budući da je socijalni damping čimbenik koji narušava unutarnje trţište i nanosi štetu
pravima potrošača i radnika;
Q. budući da je jamčenje slobodnog kretanja osoba, robe, usluga i kapitala temelj
europskog rasta;
1. pozdravlja izvješće Komisije kojim se ističe vaţnost politike trţišnog natjecanja u EU-u
i napominje da ono uglavnom obuhvaća mandat posljednje Komisije pod vodstvom
povjerenika za trţišno natjecanje Almunie;
2. poziva Komisiju da ubuduće Parlamentu dostavlja sektorski radni dokument kao
sastavni dio izvješća;
3. pozdravlja činjenicu da povjerenica za trţišno natjecanje Vestager ţeli usko suraĎivati s
PE565.169v02-00 6/32 RR\1082127HR.doc
HR
Parlamentom na razvijanju politike trţišnog natjecanja kao jednog od glavnih
instrumenata Europske unije za ostvarenje zajedničkog unutarnjeg trţišta i poziva
Komisiju da ne provodi internu politiku trţišnog natjecanja EU-a kojom se ograničavaju
trţišne strategije poduzeća kako bi se ona mogla natjecati na globalnim trţištima sa
sudionicima koji nisu iz EU-a;
4. ističe da se učinkovita i vjerodostojna politika trţišnog natjecanja ne smije usmjeriti
isključivo na sniţenje potrošačkih cijena, nego da mora pogodovati i strateškim
interesima europskog gospodarstva kao što su: inovativnost, ulaganje, konkurencija i
odrţivost, specifični uvjeti trţišnog natjecanja u kojima djeluju mala, srednja i
novoosnovana poduzeća te mikropoduzeća te promicanje visokih standarda rada i
zaštite okoliša;
5. poziva Komisiju da zaustavi socijalni damping i ističe da se pri odlučivanju u okviru
politike trţišnog natjecanja posebno mora uzeti u obzir socijalni učinak u udaljenim ili
izoliranim regijama;
6. smatra da posebna priroda digitalnoga gospodarstva, kojoj su svojstveni smanjenje i
nastojanje ukidanja graničnih troškova te snaţni mreţni učinci, daje prednost povećanju
razine koncentracije na ključnim trţištima; poziva Komisiju da svoju politiku trţišnog
natjecanja prilagodi specifičnostima sektora;
7. poziva Komisiju da nastavi razvijati unutarnje trţište u onim područjima u kojima je
ono još uvijek rascjepkano i nepotpuno, a ondje gdje postoje neopravdana trţišna
ograničenja i gdje je narušeno trţišno natjecanje, da ih se u najkraćem roku ukloni;
poziva Komisiju da zajamči da se politikom trţišnog natjecanja istovremeno učvrsti
socijalna kohezija u Uniji;
8. ističe da su odreĎivanje prioriteta u radu tijela nadleţnog za trţišno natjecanje i
predstavljanje u izvješću o trţišnom natjecanju za 2014. u velikoj mjeri usklaĎeni s
općim prioritetima; ipak u pojedinim područjima uočava potrebu za odlučnijim
pristupom, koji bi Komisija izrazitije trebala primijeniti sljedeće godine; ističe vaţnost
globalne suradnje u području provedbe prava trţišnog natjecanja; podrţava aktivno
sudjelovanje Komisije u MeĎunarodnoj mreţi za trţišno natjecanje;
9. naglašava da se sam pojam trţišnog natjecanja, na kojem se temelje postoječi propisi u
području trţišnog natjecanja, osobito paradigma struktura-ponašanje-rezultat, mora
ponovno definirati kako bi se u obzir uzele promjene u gospodarstvu koje je izazvala
digitalizacija i stoga predlaţe da Komisija uspostavi skupinu stručnjaka na visokoj
razini da to rješava;
10. ponovno poziva Komisiju, kao što je to učinio u vezi s prethodnim godišnjim izvješćem,
da spriječi razvoj pretjerane koncentracije na trţištu i zlouporabu vladajućeg poloţaja u
vezi sa stvaranjem jedinstvenog digitalnog trţišta jer će se time potrošačima osigurati
viša razina usluge i omogućiti privlačnije cijene;
11. smatra da je od temeljne vaţnosti jamčiti jednake uvjete na digitalnom trţištu i boriti se
protiv zlouporabe vladajućih poloţaja i porezne optimizacije, od čega će naposljetku
imati koristi potrošači;
RR\1082127HR.doc 7/32 PE565.169v02-00
HR
12. vjeruje da je razvoj e-uprave vaţan faktor u podupiranju rasta, uključujući sudjelovanje
malih i srednjih poduzeća; stoga traţi od drţava članica da se koriste svim sredstvima
raspoloţivima prema novom zakonodavstvu o javnoj nabavi kako bi poticale rast u EU-
u te poziva Komisiju da podupre sve inicijative povezane s razvojem e-uprave; nadalje
ističe da su promicanje i provedba sustava e-uprave u svim drţavama članicama ključni
za učinkovito praćenje kršenja propisa te jamčenje transparentnosti i u javnom i
privatnom sektoru;
13. poziva Komisiju da zajamči da drţave članice pravovremeno provode nove propise o
javnoj nabavi, posebno u smislu pokretanja e-nabave i e-uprave te primjenu novih
odredaba o uvrštenju socijalnih i ekoloških kriterija i o podjeli ugovora na grupe kako bi
se potaknule inovacije i pravedno trţišno natjecanje, poduprla mala i srednja poduzeća
na trţištima nabave i zajamčila najbolja vrijednost za novac u korištenju javnim
sredstvima;
14. poziva Komisiju da još više poradi na ambicioznom otvaranju meĎunarodnih trţišta
javne nabave kako bi se uklonila postojeća neravnoteţa izmeĎu EU-a i drugih
trgovinskih partnera u stupnju otvorenosti trţišta javne nabave te da pritom uzme u
obzir svoje izvješće o prijedlogu Komisije o instrumentu za meĎunarodnu nabavu i
njegove predstojeće revizije;
15. ističe da se u okviru jedinstvenog trţišta potrošačima prodaju proizvodi čiji se sastav
razlikuje od pošiljke do pošiljke iako su iste robne marke i u istom pakiranju; poziva
Komisiju da utvrdi ima li ta praksa u okviru politike EU-a o trţišnom natjecanju
negativne posljedice na dobavljače lokalnih i regionalnih proizvoda, a posebno na mala
i srednja poduzeća;
16. smatra da je ključno da Komisija nastaviti promicati snaţniju konvergenciju i suradnju
meĎu nacionalnim tijelima nadleţnima za trţišno natjecanje u EU-u;
17. imajući u vidu dovršenje jedinstvenog digitalnog trţišta, pozdravlja snaţnu povezanost
trţišnog natjecanja i strategije jedinstvenog digitalnog trţišta, posebno u aktivnostima
povezanim s uskraćivanjem pristupa na temelju geografske lokacije i sporazumima o
licenciranju; smatra da je slična povezanost ključna u unutarnjem energetskom trţištu
kako bi se uklonile prepreke slobodnom toku energije preko granica i uspostavila
energetska unija;
18. smatra da je konkurentnost u sektoru telekomunikacija ključna ne samo za poticanje
inovacija i ulaganja u mreţe, nego i za pruţanje pristupačnih cijena i izbora usluga za
potrošače; stoga poziva Komisiju da zaštiti trţišno natjecanje u tom sektoru, uključujući
dodjelu radiofrekvencijskog spektra;
19. poziva Komisiju da provjerava nepoštene i nezakonite klauzule i prakse kojima se
bankarski sektor koristi u potrošačkim ugovorima; poziva Komisiju da u kontekstu
ECN-a jača razmjenu provjerenih praksi; potiče Komisiju da smanji sve vrste
birokratskih formalnosti koje uzrokuje provedba politike trţišnog natjecanja;
20. vjeruje da bi politika trţišnog natjecanja trebala imati snaţnu ulogu u jačanju sigurnosti
financijskih trţišta i njihovoj većoj transparentnosti u odnosu na potrošače; u tom
smislu pozdravlja zakonodavne mjere donesene u području elektroničkog plaćanja te
PE565.169v02-00 8/32 RR\1082127HR.doc
HR
posebno uvoĎenje gornjih granica za meĎubankovne naknade za platne transakcije
karticama;
21. podsjeća Komisiju da se politikom trţišnog natjecanja takoĎer reguliraju cijene usluga
za koje je teško odrediti trţišnu vrijednost, kao što su naknade za uporabu bankomata;
22. poziva Komisiju da ispita mreţe bankomata sa stajališta politike trţišnog natjecanja jer
one predstavljaju mreţnu infrastrukturu;
23. vjeruje da bi trebalo više razmisliti o tome kako podupirati europske tvrtke jer se na
globalnoj razini natječu s drugim subjektima slične veličine iz različitih dijelova svijeta
koji ne moraju slijediti ista pravila trţišnog natjecanja koje europski gospodarski
subjekti moraju poštovati u svojim zemljama;
24. poziva Komisiju da osigura dosljednost trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja
Unije s ciljevima njezine industrijske politike; ističe da politika trţišnog natjecanja
Unije ne bi trebala sputavati gospodarski proboj perjanica europske industrije; stoga se
zalaţe za to da se u okviru trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja promiču
razvoj i konkurentnost europske industrije na meĎunarodnoj sceni;
Protumonopolski postupci - slučajevi zlouporabe vladajućeg položaja
25. poziva Komisiju da poveća napore u istragama zlouporabe vladajućeg poloţaja na
trţištu na štetu potrošača u EU-u;
26. napominje da je zlouporaba vladajućeg poloţaja zabranjena i da predstavlja ozbiljan
problem u trţišnom natjecanju;
27. smatra da Komisija uspješno postupa u slučajevima kršenja pravila o zabrani kartela i
da je dala znatan doprinos ostvarenju unutarnjeg trţišta i jednakih pravila o trţišnom
natjecanju;
28. naglašava da protutrţišna djelovanja i monopoli mogu predstavljati trgovinske zapreke
koje narušavaju trgovinske i investicijske tokove; poziva Komisiju da interesu slobodne
i poštene svjetske trgovine na meĎunarodnoj razini poduzme mjere protiv kartela te
protutrţišnih, oligopolskih i monopolskih djelovanja kojima se narušava trţišno
natjecanje;
29. smatra da se postojeća pravila o novčanim kaznama kojima bi trebalo kaţnjavati pravne
osobe za kršenje pravila moraju dopuniti popratnim kaznama za odgovorne fizičke
osobe; smatra da bi novčane kazne trebale biti dovoljno stroge kako bi odvraćale od
prekršaja; naglašava vaţnost uspješne politike zviţdača koja Komisiji omogućuje
otkrivanje kartela;
30. smatra da je pravna sigurnost od ključne vaţnosti i poziva Komisiju da u zakonodavni
instrument ugradi pravila o novčanim kaznama, poput onih koja postoje u postupcima
za suzbijanje kartela;
31. konstatira da konvencionalni trţišni modeli politike trţišnog natjecanja mogu biti
neprikladni za digitalnu ekonomiju i da primjena pokazatelja temeljenih na cijeni često
RR\1082127HR.doc 9/32 PE565.169v02-00
HR
ne dovodi do ţeljenog cilja u ovoj dinamičnoj gospodarskoj grani; poziva Komisiju da
na temelju novih kriterija provede sveobuhvatnu pravnu i ekonomsku procjenu trţišta
koja se brzo mijenjaju i privremenih poslovnih modela koje upotrebljavaju digitalna
poduzeća kako bi se dobro shvatila struktura trţišta i trţišni trendovi, poduzele
odgovarajuće mjere za zaštitu potrošača i dostatno uzele u obzir posebne trţišne
strukture digitalne ekonomije; ističe da se u cilju definiranja odgovarajućeg trţišta,
posebno u digitalnoj ekonomiji, moraju primjenjivati relevantni kriteriji procjene u
pogledu trţišnog natjecanja;
32. smatra da je zaštita intelektualnog vlasništva ključna za pošteno trţišno natjecanje te sa
ţaljenjem konstatira da globalna poduzeća nisu voljna otkupiti licence potrebne za
upotrebu europskih patenata; poziva Komisiju da pruţi učinkovitu zaštitu standardnih
osnovnih patenata i provodi strogi nadzor kako bi se osigurao pravilan način ishoĎenja
licence za korisnike patenta;
33. poziva Komisiju da istraţi postoji li ikakva veza izmeĎu velike prisutnosti političara i
bivših ministara u upravnim odborima energetskih poduzeća i oligopolnih praksi u
energetskom sektoru pojedinih drţava članica;
34. dovodi u pitanje dugotrajnost istrage protiv američkog internetskog diva Googlea i ţali
što ta netransparentna istraga traje već nekoliko godina bez ikakvog konkretnog
rezultata, što se očituje time što je Komisija do 2014. tek neodlučno pokazivala namjeru
da ukloni trţišna ograničenja; ističe da posljedice tako dugotrajnog postupka, pogotovo
u slučaju dinamičnih trţišta, mogu biti jednake de facto čišćenju trţišta i uzrokovati
nesigurnost svih strana;
35. poziva Komisiju da provede temeljitu istragu Googleove prakse da operativni sustav
Android nudi isključivo zajedno s ostalim Googleovim uslugama, pri čemu ostali
proizvoĎači ne mogu predinstalirati konkurentske proizvode; nadalje poziva Komisiju
da detaljno ispita vladajući poloţaj Googlea na trţištu u području izravnog rezerviranja
hotela i da potraţi odgovarajuće rješenje tog problema; podupire mjere Komisije čija je
svrha stvoriti veći stupanj interoperabilnosti i prenosivosti u svim digitalnim sektorima
te tako izbjeći scenarij u kojem pobjednik dobiva sve; naglašava da je vaţno Komisiji
dati prave alate kako bi stalno pratila brzi razvoj na digitalnom trţištu;
36. poziva Komisiju da paţljivo provede i završi sve ostale neriješene istrage kartela te da
ukloni sva ograničenja na trţištu; pozdravlja odbijanje novog povjerenika Komisije da
popusti pod političkim pritiskom i poziva na ubrzavanje postupaka kako bi se rezultati
mogli ostvariti u sljedećoj godini; stoga pozdravlja izjavu o prigovoru na usluge za
usporeĎivanje cijena pri kupnji koju je Komisija poslala Googleu; poziva Komisiju da
odlučno nastavi istraţivati sve probleme utvrĎene tijekom istrage, uključujući i druga
područja pristranosti pretraţivanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve sudionike
na digitalnom trţištu;
37. ističe da prema članku 8. Uredbe (EZ) br. 1/2003 o provedbi pravila o trţišnom
natjecanju Komisija smije uvesti privremene mjere ako postoji rizik od ozbiljne i
nepopravljive štete za trţišno natjecanje; poziva Komisiju da utvrdi u kojoj bi se mjeri
one mogle primjenjivati na dugotrajne postupke u vezi s trţišnim natjecanjem, posebno
na digitalnom trţištu;
PE565.169v02-00 10/32 RR\1082127HR.doc
HR
38. podsjeća na to da je neutralnost mreţe (koja podrazumijeva načelo prema kojem se
prema cjelokupnom internetskom prometu postupa jednako, bez izuzetka, ograničavanja
ili ometanja, neovisno o njegovu pošiljatelju, primatelju, vrsti, sadrţaju, ureĎaju, usluzi
ili aplikaciji) najvaţnija da bi se isključila diskriminacija meĎu internetskim uslugama i
potpuno zajamčilo trţišno natjecanje;
39. naglašava da bi se politika trţišnog natjecanja trebala temeljiti na dokazima i pozdravlja
istragu Komisije u sektoru e-trgovine usmjerenu na potencijalne prepreke
prekograničnoj internetskoj trgovini robom i uslugama, npr. u sektorima elektronike,
odjeće, obuće i digitanih sadrţaja;
40. konstatira da se predmetom Google pokrenula opća rasprava o moći vladajućih
internetskih platformi kao što su eBay, Facebook, Apple, LinkedIn, Amazon, Uber,
Airbnb itd., njihovom utjecaju na trţišta i javni prostor te potrebi da ih se regulira u cilju
zaštite trţišta i javnog prostora; ističe da bi cilj regulacije internetskih platformi trebao
jamčiti veću zaštitu korisnika, zadrţavajući pritom poticaje za inovacije;
41. poziva Komisiju da istraţi premoć Googlea na trţištu za izravne rezervacije hotelskog
smještaja; ističe da to poduzeće nastoji da osobe koje traţe hotelski smještaj rezerviraju
i plaćaju preko Googlea, a ne preko neke internetske stranice za putovanja ili
rezervaciju smještaja trećih strana; naglašava da je taj korak potencijalno kontroverzan
jer pretvara Google u internetsku putničku agenciju ili njegov ekvivalent naplaćivanjem
naknade za rezervaciju; konstatira da bi većina hotelijera dala prednost izravnoj
rezervaciji pred trećom stranom ili agregatorom; naglašava da bi Google mogao
iskoristiti svoj vladajući poloţaj i iz istog razloga oslabiti konkurente na trţištu
putovanja i time oštetiti potrošače;
42. pozdravlja izmjene Uredbe (EZ) br. 773/2004 o postupcima koje Komisija vodi na
temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u, koje je Komisija nedavno usvojila, te
povezane komunikacije koje proizlaze iz Direktive o odreĎenim pravilima kojima se
ureĎuju postupci za naknadu štete; izraţava ţaljenje zbog toga što Parlament nije bio
uključen u sastavljanje izmjena;
43. ističe da politika trţišnog natjecanja ima ključnu ulogu u dovršetku jedinstvenog
digitalnog trţišta; dijeli stajalište da je za stabilnu politiku trţišnog natjecanja na
dinamičnim trţištima potrebno temeljito poznavanje trţišta; pozdravlja, stoga, činjenicu
da se pri provedbi strategije jedinstvenog digitalnog trţišta trenutačno provodi
istraţivanje sektora elektroničke trgovine;
Državne potpore
44. poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovora strogo nadzire način na koji drţave članice
provode navedenu Direktivu te da osigura da se njezine odredbe ujednačeno primjenjuju
diljem EU-a; poziva Komisiju da se u drţavama članicama te kod tijela na regionalnoj i
lokalnoj administativnoj razini aktivno zalaţe za pridrţavanje politike trţišnog
natjecanja EU-a i da tumači njezinu pravnu osnovu; naglašava vaţnost da se na jednak
način obuhvati horizontalna i vertikalna drţavna potpora; smatra da je u svim
dijelovima Europske unije potrebno poraditi na podizanju svijesti o klasifikaciji i
odobravanju nezakonitih drţavnih potpora, posebno kada su odluke o potporama ove
vrste istovrijedne antikonkurentskim i protekcionističkim mjerama; meĎutim, smatra da
RR\1082127HR.doc 11/32 PE565.169v02-00
HR
kada je riječ o primjeni pravila o drţavnoj potpori udaljenim ili perifernim regijama i
otocima treba dati više slobodnog prostora nego što ga sada imaju;
45. smatra da Komisija upravo u postupcima povezanima s drţavnim potporama mora
podrobnije provjeravati dokaze koje dostavljaju drţave članice i povećati sigurnost
činjenica jer se redovito pokašava zaobići pravna osnova i pravna ograničenja ili se
traţe kompromisi koji više ili manje predstavljaju granične slučajeve; nadalje smatra da
se takva provjera treba temeljiti na shvaćanju da u strateškim i vitalnim sektorima kao
što su energija, promet i zdravstvo drţave moraju jamčiti potpunu sigurnost, stalnu
opskrbu i pruţanje usluga svim svojim graĎanima te da se trebaju pobrinuti da ne
usvajaju zakonske odredbe štetne za druge drţave članice ili Uniju;
46. ponavlja da se strukturni fondovi EU-a ne smiju upotrebljavati na način kojim se
izravno ili neizravno potiče preseljenje usluga ili proizvodnje u drugu drţavu članicu,
npr. razdobljem odgode za poduzeća koja dobiju takva sredstva; naglašava da je
drţavna potpora nekad potrebna kako bi se jamčilo pruţanje usluga od općeg
gospodarskog interesa, uključujući energiju, prijevoz i telekomunikacije; naglašava da
je intervencija drţave često najučinkovitije sredstvo politike da se zajamči pruţanje
usluga koje su ključne za očuvanje ekonomskih i socijalnih uvjeta u izoliranim,
udaljenim ili perifernim regijama i otocima u Uniji;
47. pozdravlja to što je Komisija 2014. godine usvojila nove smjernice o drţavnim
potporama za energetiku i zaštitu okoliša i što ih primjenjuje kao Uredbu o općem
skupnom izuzeću (GBER);
48. pozdravlja uključivanje socijalne pomoći za prijevoz stanovnika koji ţive u udaljenim
regijama u Uredbu o općem skupnom izuzeću, čime je sada prepoznat problem
povezanosti; naglašava da je povezanost perifernih otočnih regija takoĎer ključna za
odrţavanje i razvoj prihvatljivih razina ekonomske i socijalne inicijative odrţavanjem
vitalne poslovne povezanosti;
49. pozdravlja trenutačnu istragu Komisije u odnosu na odgoĎenu poreznu imovinu i
porezne odbitke, što ide u korist bankarskom sektoru u nekoliko drţava članica; smatra
da bi odgoĎenu poreznu imovinu i porezne odbitke trebalo retroaktivno odobriti u
skladu s odredbama o drţavnim potporama ako su povezane s isključivim uvjetima koji
se odnose na financiranje ciljeva realnog gospodarstva;
50. podsjeća na svoj zahtjev upućen Komisiji da ispita je li od početka krize bankarski
sektor imao koristi od implicitnih subvencija i drţavnih potpora u obliku
nekonvencionalne potpore za likvidnost;
51. pozdravlja uvoĎenje novih smjernica za drţavne potpore u slučaju rizičnog financiranja,
čija je glavna svrha omogućiti učinkovitije promicanje malih i srednjih poduzeća,
inovativnih srednje kapitaliziranih poduzeća i novoosnovanih poduzeća, koja su u
znatno nepovoljnijem poloţaju zbog svoje veličine;
52. kritizira činjenicu da modeli oporezivanja kojima se narušava trţišno natjecanje
posebno mogu stvoriti znatne poteškoće poduzećima srednje veličine kao i odreĎenom
broju drţava članica koje ne primjenjuju takve porezne modele;
PE565.169v02-00 12/32 RR\1082127HR.doc
HR
53. pozdravlja činjenicu da Komisija, kao dio osuvremenjivanja zakona o drţavnim
potporama, provodi inicijativu objave novih smjernica kojima će pojasniti što se
podrazumijeva pod drţavnom potporom u sferi poreza, a što pod prikladnim transfernim
cijenama;
54. zahtijeva od Komisije zasebnu studiju u svrhu procjene sprečavaju li odredbe o
drţavnim potporama EU-a konsolidaciju i jačanje konkurentnosti meĎu europskim
poduzećima u odnosu na njihove svjetske konkurente, osobito u pogledu drţavnih
mehanizama nabave te uzimajući u obzir nedavno potpisivanje Transpacifičkog
partnerstva (TPP);
Kontrola koncentracija poduzetnika
55. primjećuje da se u digitalnoj ekonomiji nekadašnje procjenjivanje spajanja i
preuzimanja preteţito temeljilo na prometu uključenih poduzeća, što je neprikladno;
ističe da i poduzeća sa skromnim prometom i znatnim gubicima uslijed pokretanja
mogu imati veliku bazu kupaca, pa stoga i znatnu količinu podataka, kao i veliku trţišnu
snagu, što pokazuje presedan kada je Facebook preuzeo WhatsApp i što je Komisija
bezuvjetno odobrila;
56. smatra da je u nekim ekonomskim sektorima, prvenstveno u digitalnoj ekonomiji,
potrebno primijeniti dodatne kriterije koji uključuju više od pristupa temeljenih na
cijeni, trţišnog udjela i prometa jer spajanja često mogu dovesti do trţišnih ograničenja;
57. smatra da se posebno u digitalnoj ekonomiji te u okviru zaštite potrošača moraju
aţurirati opća pravila trţišnog natjecanja kako bi odgovarala stvarnom stanju te da se
moraju uvesti dodatni novi kriteriji za ocjenjivanje spajanja, kao što su nabavna cijena,
moguće zapreke ulasku na trţište, velika vaţnost podataka i pristupa podacima,
specifikacije platforme i srodni mreţni učinci, kao i pitanje postoji li globalna
konkurencija u predmetnom sektoru; potiče Komisiju da posebno uzme u obzir poslovni
model poduzeća u digitalnoj ekonomiji i moguće zapreke ulasku na trţište, uključujući
čimbenike kao što su opseg prelaska s jedne platforme na drugu i prenosivost podataka;
58. poziva Komisiju da ispita mogućnost da neovisni trgovci na malo, kojima je propisima
o trţišnom natjecanju dopuštena meĎusobna suradnja u okviru njihovih tradicionalnih
trgovina, zajednički sudjeluju i u uslugama e-trgovine;
59. smatra da se pogrešnom procjenom trţišne snage, povezanom s dosadašnjom
definicijom trţišta, često šteti posebno europskim poduzećima čak i u vremenu
globalizacije i na dinamičnom digitalnom trţištu; poziva Komisiju da razmotri ponovno
usklaĎivanje u okviru Uredbe o kontroli koncentracija izmeĎu poduzetnika;
60. izraţava zabrinutost jer se pitanje definiranja trţišta prečesto rješava usko nacionalnim
pristupom, čime se internacionalizacija trţišta ne uzima u obzir na pravilan način, kao
što je na primjer bio slučaj s Uredbom o kontroli koncentracija izmeĎu poduzetnika;
Financijska pomoć i porezi
61. kao što je peti put navela u svom godišnjem izvješću o trţišnom natjecanju, ističe da su
privremene drţavne potpore u financijskom sektoru bile nuţne radi stabilizacije
RR\1082127HR.doc 13/32 PE565.169v02-00
HR
globalnog financijskog sustava, ali da se moraju brzo smanjiti ili potpuno ukinuti i
podvrgnuti provjeri ako se ţeli stvoriti bankovna unija; ističe stalnu hitnu potrebu
uklanjanja subvencija u obliku implicitnih jamstava za financijske institucije koje su još
uvijek prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje kako bi se izjednačili uvjeti u
financijskom sektoru i zaštitili porezni obveznici, u odnosu na koje se mora zajamčiti da
to ne dovede do nezasluţene konjunkturne dobiti ili pogodnosti za privatne pravne
osobe; ističe vaţnost ograničenog pristupa drţavnim potporama;
62. naglašava da je poštena porezna konkurencija ključna za integritet unutarnjeg trţišta,
odrţivost javnih financija i osiguravanje jednakih i konkurentnih uvjeta trţišnog
natjecanja;
63. smatra da znatne razlike koje su nastale meĎu drţavama članicama u primjeni drţavnih
potpora u financijskom sektoru tijekom prethodnih godina mogu narušiti trţišno
natjecanje u tom sektoru; poziva Komisiju da pojasni pravila i postupke u skladu s
kojima je moguće odobriti drţavne potpore u financijskom sektoru; smatra da se
najkasnije nakon upotpunjenja bankovne unije drţavne potpore u bankovnom sektoru
moraju smanjiti, pri čemu se mora voditi računa da se regulativnom ne naruši trţišno
natjecanje u korist velikih banaka te da dovoljan broj kredita ostane dostupan malim i
srednjim poduzećima;
64. smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da se drţavna potpora bankama
uvjetuje njihovim kreditiranjem malih i srednjih poduzeća;
65. poziva Komisiju da uspostavi plan za manje, ali bolje usmjerene drţavne potpore u cilju
smanjenja drţavnih potpora koje podlijeţu niţim porezima, kojima se potiču nova
poduzeća i pošteno trţišno natjecanje, a ne stare strukture i ustaljeni dionici na trţištu;
66. naglašava činjenicu da je pri upotrebi drţavnih potpora radi promicanja usluga od općeg
interesa ključna korist za potrošače i graĎane, a ne korist pojedinih poduzeća ili
postojećih javnih subjekata;
67. poziva Komisiju da pomno prati uvjete koje će Europska središnja banka predloţiti za
davanje novih bankarskih licenci kako bi se osiguralo stvaranje jednakih uvjeta bez
velikih prepreka ulasku na trţište; smatra da bi, s obzirom na visoku koncentraciju u
bankarskom sektoru u nekim drţavama članicama, veći broj bankarskih subjekata
koristio potrošačima i MSP-ovima;
68. naglašava iznimnu vaţnost propisa EU-a o subvencijama u borbi protiv utaje poreza
multinacionalnih poduzeća;
69. pozdravlja istrage o nedozvoljenim drţavnim potporama putem nepoštene porezne
konkurencije, kojom su se okoristila odreĎena poduzeća, a koje je Komisija pokrenula
2014. i proširila 2015. na svih 28 drţava članica EU-a; poziva drţave članice da
ubuduće na vrijeme i bez odgode podnesu Komisiju sve bitne informacije o svojoj
poreznoj praksi i da u konačnici izvrše svoju obvezu da Komisiji i Parlamentu prijave
posebne aranţmane koji mogu utjecati na druge drţave članice te mala i srednja
poduzeća;
70. primjećuje da je tijekom svojih nedavnih mandata Komisija otvorila vrlo ograničen broj
PE565.169v02-00 14/32 RR\1082127HR.doc
HR
istraga povezanih sa slučajevima drţavnih potpora potencijalno povezanih s porezima
unatoč dobro osnovanim sumnjama koje su u meĎuvremenu dospjele u javnost; poziva
Komisiju da upotrijebi ishod trenutačnih istraga kao osnovu za preciznije i učinkovitije
smjernice za drţavne potpore povezane s porezom, da iskoristi svoju ovlast u odnosu na
pravila trţišnog natjecanja EU-a, da ukloni štetne porezne prakse te da sankcionira
drţave članice i poduzeća za koja se utvrdi da su uključena u takve prakse; poziva
Komisiju da istodobno navede porezne mjere koje nisu dosljedne s politikom drţavnih
potpora;
71. smatra da bi, kako bi se meĎu poduzećima ostvarilo pošteno trţišno natjecanje, u skladu
s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014, trebalo poduprijeti poduzeća smještena u
regijama koje trpe zbog trajnih ili privremenih nepovoljnosti te da treba omogućiti veću
fleksibilnost regijama koje se suočavaju s teškim gospodarskim problemima, kao što su
regije uključene u ciljeve konvergencije i konkurentnosti, te otočnim regijama;
72. ţali zbog toga što je od 1991. istraţen vrlo ograničen broj slučajeva drţavnih potpora
koji se odnose na nepošteno porezno natjecanje i ističe potrebu za omogućavanjem
širokog pristupa informacijama kako bi se potaknulo otvaranje novih istraga sumnjivih
slučajeva; zabrinut je zbog ograničenih resursa trenutačno dostupnih nadleţnim
sluţbama Komisije koji bi mogli ograničiti njezinu mogućnost da se bavi znatno većim
brojem slučajeva;
73. ističe da se samim postupkom drţavne potpore ne moţe trajno zaustaviti nepoštenu
poreznu konkurenciju u više drţava članica; godinu dana nakon otkrivanja afere
„LuxLeaks” potrebni su daljnji konkretni rezultati kao što su zajednička konsolidirana
osnovica poreza na dobit, revizija Direktive o porezu na dodanu vrijednost kako bi se
spriječilo prijevare, obveza velikih meĎunarodnih poduzeća da svoj promet i profit
prijavljuju i objavljuju za svaku zemlju zasebno te poziv drţavama članicama da uvedu
više transparentnosti u svoje porezne prakse i obveze uzajamnog obavješćivanja;
74. smatra da se poreznim praksama koje trenutačno provode odreĎene drţave članice
ozbiljno ugroţava unutarnje trţište te da posebno multinacionalna poduzeća moraju dati
pošten i odgovarajući doprinos javnim financijama drţava članica te da je potrebno
dalje istraţivati rasprostranjene štetne porezne prakse i odluke o porezima kojima se
ruši osnovica za porez na dobit i omogućava agresivno porezno planiranje u Europi;
pozdravlja novi odbor TAXE;
75. ističe da se treba uspostaviti istraţni odbor Europskog parlamenta za daljnje istraţivanje
rasprostranjenih štetnih poreznih praksi i odluka o porezima iz kojih proizlazi
srozavanje osnovice za porez na dobit i agresivno porezno planiranje u Europi; ističe da
bi Europski parlament u svakom slučaju trebao nastaviti sa svojim postojećim
ispitivanjima nepoštene porezne konkurencije u EU-u;
76. smatra da je poštena porezna konkurencija jedan od temeljnih elemenata unutarnjeg
trţišta EU-a, ali da se bez obzira na primarnu nadleţnost drţava članica nepoštena
porezna konkurencija mora spriječiti, na primjer, usklaĎenim poreznim osnovicama,
razmjenama informacija meĎu poreznim tijelima i davanjem izričitih zakonskih prava
na kontroliranje kretanja kapitala ako je to nuţno za ispravno funkcioniranje poreznog
sustava u Uniji; smatra da bi uvoĎenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na
dobit (CCCTB) povećalo transparentnost sustava; vjeruje da je pitanje konsolidacije
RR\1082127HR.doc 15/32 PE565.169v02-00
HR
moguće riješiti naknadno te da ono ne bi trebalo biti prepreka brzom uvoĎenju CCCTB-
a;
77. naglašava da su, na unutarnjem trţištu, novi sudionici te mali i srednji poduzetnici koji
posluju u samo jednoj zemlji prikraćeni u usporedbi s multinacionalnim korporacijama
koje mogu premještati dobit ili se sluţiti drugim vrstama agresivnog poreznog
planiranja uz niz odluka i instrumenata koji su dostupni samo njima; sa zabrinutošću
primjećuje da bi, u potpuno istoj situaciji, multinacionalne korporacije zbog svojih
manjih poreznih obveza ostvarile veću dobit nakon oporezivanja i tako stvorile
nejednake uvjete na jedinstvenom trţištu na štetu svojih konkurenata koji se ne mogu
sluţiti agresivnim poreznim planiranjem i koje se oporezuje na mjestu ili mjestima gdje
ostvaruju dobit; naglašava da je promicanje štetnih poreznih praksi stvaranjem
europskih privatnih društava s ograničenom odgovornošću s jednim članom, u čijim je
pravilima o upravljanju izričito navedeno da se dozvoljavaju dva različita prebivališta,
npr. registrirani ured u jednom mjestu i administrativno sjedište drugdje, pogrešan
pristup za EU;
78. naglašava da Komisija mora automatski imati pristup podacima koje razmjenjuju
porezna tijela i koji su relevantni u kontekstu prava trţišnog natjecanja;
79. smatra da porezno planiranje moţe negativno utjecati na pošteno trţišno natjecanje;
poziva Europsku komisiju da prilagodi definiciju „stalnog poslovnog nastana” kako
poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u drţavama članicama u
kojima obavljaju gospodarsku aktivnost. ističe da bi se ovom definicijom takoĎer
trebala riješiti posebna situacija digitalnog sektora, čime bi se jamčilo da se poslovnim
nastanom poduzeća koja se bave potpuno dematerijaliziranim aktivnostima smatra
drţava članica u čijem su gospodarstvu uvelike digitalno prisutna;
80. naglašava da Komisija, kada se bavi odlukama o trţišnom natjecanju, mora gledati na
unutarnje trţište kao na jedno trţište, a ne kao na niz lokalnih ili nacionalnih trţišta;
81. smatra da, s obzirom na to da se prema istraţivanjima godišnja vrijednost poreznih
prijevara i utaje poreza procjenjuje na iznos do bilijun eura (1 000 000 000 000), drţave
članice moraju konačno nešto poduzeti i suzbiti ovu praksu; smatra da je smanjenje
poreznih prijevara i utaje poreza temelj za napredak u konsolidiranju drţavnih
proračuna; pozdravlja to što su ministri financija skupine G20 nedavno uveli nove
propise za srozavanje porezne osnovice i premještanje dobiti, koje je sastavio OECD,
koji će poboljšati transparentnost, isključiti zaobilaţenje zakona i ograničiti korištenje
poreznim oazama; smatra da, s obzirom na svoj stupanj integracije, EU mora napraviti
korak dalje od prijedloga predstavljenih u projektu OECD-a povezan sa smanjivanjem
porezne osnovice i prijenosom dobiti (BEPS) u pogledu kordinacije i konvergencije
kako bi se izbjegli svi oblici štetnog poreznog natjecanja na unutarnjem trţištu;
meĎutim, ističe da se pristup OECD-a i dalje temelji na neobvezujućim zakonskim
instrumentima i da je potrebno nadopuniti njegove aktivnosti zakonodavnim okvirom na
razini EU-a ako se njime ţele zadovoljiti potrebe jedinstvenog trţišta, npr. u obliku
direktive protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, koja bi otišla korak dalje
od inicijative OECD-a o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti u područjima
koja nisu dovoljno pokrivena; poziva da se procijeni ekonomski i financijski učinak
poreznih prijevara i utaje poreza te učinak povezan s trţišnim natjecanjem;
PE565.169v02-00 16/32 RR\1082127HR.doc
HR
82. smatra da se, u svjetlu nepoštenih poreznih praksi koje provode neke drţave članice,
politika unutarnjeg trţišta mora nadopunjavati politikom trţišnog natjecanja kako bi se
zajamčila poštena raspodjela dobiti i kako bi se onemogućilo premještanje dobiti u
odreĎene drţave članice ili čak izvan Unije radi smanjivanja poreznih obveza;
83. naglašava da je sveobuhvatna, transparentna i učinkovita razmjena poreznih informacija
ključan preduvjet za sprečavanje agresivnog poreznog planiranja; istodobno naglašava
da bi se pojednostavnjivanjem poreznih propisa na razini drţava članica poboljšale
transparentnost i jasnoća;
84. pozdravlja namjeru povjerenice za trţišno natjecanje da preustroji kontrolu drţavnih
potpora u smislu pravednog poreznog opterećenja za sve; očekuje da se prije takvog
preustroja provede neograničeno i temeljito utvrĎivanje stanja te poziva drţave članice
da Parlamentu ustupe sve traţene dokumente i da uklone mentalne barijere koje
sprječavaju napredak na ovom području, a u kontekstu čega treba imati na umu da
različite drţave članice moraju na različite poitičke imperative odgovoriti na temelju
svog geografskog poloţaja, veličine, fizičkih i drugih karakteristika, kao i stupnja
gospodarskog i društvenog razvoja te poziva na reviziju smjernica o drţavnim
potporama za oporezivanje kako bi se pokrili slučajevi nepoštenog natjecanja koji
nadilaze odluke o porezu i transfernim cijenama;
85. poziva Komisiju da u bliţoj budućnosti utvrdi detaljne smjernice o drţavnoj potpori u
sferi poreza i transfernim cijenama; naglašava da su se smjernice te vrste u ostalim
područjima politika pokazale vrlo učinkovitima u uklanjanju i sprječavanju odreĎenih
praksi u drţavama članicama koje nisu bile usklaĎene s pravilima EU-a o drţavnim
potporama; ističe da su takve smjernice učinkovite samo ako su njima predviĎene vrlo
precizne odredbe, uključujući one u obliku kvantitativnih pragova;
86. poziva drţave članice da objave informacije o svojim odlukama o porezu, raščlanjene
po regijama, kako bi se jamčilo da nema previše odluka o porezu u nekim regijama što
njima de facto predstavlja drţavnu potporu;
87. poziva Komisiju da za ozbiljne slučajeve nezakonite drţavne pomoći razmotri uvoĎenje
sankcija protiv uključene drţave ili poduzeća;
88. poziva Komisiju da bez odgode izmijeni postojeće propise kako bi se omogućilo da se
iznosi naplaćeni nakon kršenja pravila EU-a o drţavnim potporama povezanih s
porezima isplate drţavama članicama koje su bile pogoĎene smanjenjem svoje porezne
osnovice, a ne drţavi članici koja je odobrila nezakonite drţavne potpore u vezi s
porezom, kao što je trenutno slučaj, jer se tim propisima stvaraju dodatni poticaji za
izbjegavanje plaćanja poreza; poziva Komisiju da u borbi protiv štetnih poreznih praksi
u potpunosti upotrijebi svoje ovlasti u okviru pravila EU-a o trţišnom natjecanju;
89. poziva na pravni okvir EU-a kako bi se spriječilo da agresivno porezno planiranje i
utaja poreza poremete trţišno natjecanje; u cilju stvaranja ravnopravnih uvjeta, predlaţe
uvoĎenje obvezne automatske razmjene odluka o porezu, zajedničke konsolidirane
osnovice poreza na dobit (CCCTB) i jamstva da nikakva dobit neće napustiti EU bez
oporezivanja;
90. i dalje je mišljenja da je za učinkovitu primjenu načela prava trţišnog natjecanja u doba
RR\1082127HR.doc 17/32 PE565.169v02-00
HR
globalizacije nuţna meĎunarodna suradnja; stoga poziva Europsku komisiju da potakne
meĎunarodnu suradnju u području prava trţišnog natjecanja; naglašava da bi sporazumi
u vezi s pravom trţišnog natjecanja kojima bi se omogućila razmjena informacija
izmeĎu istraţnih tijela nadleţnih za trţišno natjecanje mogli dati veoma učinkovit
doprinos meĎunarodnoj suradnji kada je riječ o trţišnom natjecanju;
91. smatra da Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) i svi
drugi meĎunarodni sporazumi o trgovini i ulaganju trebaju imati temeljit odjeljak o
trţišnom natjecanju;
92. ističe da bi trgovinski partneri trebali ostvariti korist jačanjem trţišnog natjecanja u
području trgovine, iz ulaganja privatnog sektora, što se odnosi i na ulaganja u okviru
javno-privatnih partnerstava, i iz veće kupovne moći potrošača;
93. ističe da EU treba uloţiti veće napore u nadziranje provedbe trgovinskih sporazuma
kako bi izmeĎu ostalog ocijenio poštuju li se pravila trţišnog natjecanja te provode li
trgovinski partneri prihvaćene obveze u potpunosti i ispunjavaju li ih;
94. poziva Komisiju da trgovinsku politiku koristi kao sredstvo za uspostavu pravila u
okviru politike trţišnog natjecanja na svjetskoj razini kako bi se uklonile brojne
ukorijenjene prepreke trgovini; smatra postizanje multilateralnog sporazuma o
pravilima trţišnog natjecanja u okviru Svjetske trgovinske organizacije dugoročnim
ciljem koji bi bio idealno rješenje;
95. podupire inicijative Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i OECD-a u
području politike trţišnog natjecanja, kao i njihove napore da poboljšaju globalnu
suradnju u tom području;
96. potiče Komisiju i tijela drţava članica nadleţna za trţišno natjecanje da aktivno
sudjeluju u MeĎunarodnoj mreţi tijela za zaštitu trţišnog natjecanja;
97. traţi mjere kojima bi se zajamčilo da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja
zadovoljavaju ekološke, zdravstvene i društvene norme koje primjenjuje Unija i koje se
štite na svjetskom trţištu kako bi se europski industrijski proizvoĎači zaštitili od
nepoštenog trţišnog natjecanja;
98. poziva Komisiju da podrţi zemlje u razvoju u naporima koje ulaţu da bi podrţale
pošteno trţišno natjecanje; poziva Komisiju da dodatno poboljša suradnju, osobito s
tijelima nadleţnima za trţišno natjecanje u zemljama s gospodarstvom u nastajanju te
da se pobrine za uvoĎenje odgovarajućih zaštitnih mjera;
99. napominje da je ravnopravan pristup resursima, uključujući energente, presudan da bi se
zajamčilo pošteno natjecanje na svjetskom trţištu; u tom kontekstu ističe vaţnost
dostupne i odrţive energije te sigurnosti opskrbe u okviru trgovinskih sporazuma;
100. poziva Komisiju da objavi rezultate aktualnih istraga o konkurentnom postupanju u
sektorima opskrbe hranom, energetike, prijevoza i medija;
101. pozdravlja nove smjernice o drţavnim potporama za zračne prijevoznike i zračne luke u
EU-u, kao dio paketa Komisije za modernizaciju drţavnih potpora; poziva Komisiju da
PE565.169v02-00 18/32 RR\1082127HR.doc
HR
u meĎunarodnim sporazumima hitno uspostavi sličan skup pravila za subvencionirane
zračne prijevoznike iz trećih zemalja koji prevoze putnike u EU i iz EU-a kako bi se
osiguralo pošteno trţišno natjecanje izmeĎu prijevoznika iz EU-a i trećih zemalja;
102. potiče Komisiju da olakša razmjenu dobrih praksi posredstvom Europske mreţe tijela za
zaštitu trţišnog natjecanja radi rješavanja otvorenih pitanja u vezi sa savezima izmeĎu
distributera jer mnoge takve slučajeve već istraţuju nadleţna tijela u drţavama
članicama; poziva da te rasprave uzmu u obzir uzajamno djelovanje izmeĎu nacionalnih
i europskih razina;
103. potiče Europsku mreţu za zaštitu trţišnog natjecanja da raspravi o sve prisutnijem
udruţivanju kupaca na malo na nacionalnoj razini i razini EU-a;
104. poziva Komisiju da postupno razvija okvir EU-a za trţišno natjecanje kako bi u
praćenje lanca opskrbe hranom u Europi uvrstila pokazatelje Organizacije Ujedinjenih
naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) koji se koriste za procjenu odrţivosti
prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA), uključujući pokazatelje u odjeljcima
„Poštene cijene i transparentni ugovori” (S.2.1.1.) i „Pravo dobavljača” (S2.2.1);
105. poziva na uspostavu europske promatračnice za cijene hrane i cijene poljoprivrednih
proizvoda u mjestima podrijetla i odredišta; skreće pozornost na to da bi španjolski
indeks proizvoĎačkih i prodajnih cijena IPOD bio mogući model za praćenje
potencijalnog štetnog ponašanja trgovaca na malo prema poljoprivrednicima i
potrošačima;
106. poziva na obvezujuće postupke u lancima opskrbe hranom protiv trgovaca na malo koji
štete poljoprivrednicima i potrošačima;
107. osobito je zabrinut zbog situacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda gdje su trgovci
na malo propisali cijene koje su znatno niţe od troškova nakon isteka sustava kvota;
Demokratsko jačanje politike tržišnog natjecanja
108. pozdravlja redoviti dijalog povjerenice Komisije za trţišno natjecanje s Parlamentom,
ali smatra da pravo na saslušanje o ključnim načelnim pitanjima nije dovoljno;
109. napominje da je Parlament uključen u zakonodavni postupak u području prava trţišnog
natjecanja samo putem postupka savjetovanja, zbog čega moţe u puno manjoj mjeri
utjecati na donošenje zakona nego Komisija i Vijeće;
110. pozdravlja redoviti dijalog Komisije s Parlamentom o pitanjima trţišnog natjecanja;
ponovno poziva da se o temeljnim zakonodavnim direktivama i smjernicama odlučuje u
sklopu postupka suodlučivanja; smatra da je trenutačni dijalog Parlamenta i tijela EU-a
nadleţnog za trţišno natjecanje potrebno dodatno pojačati, posebno u cilju procjene
zahtjeva Parlamenta iz prijašnjih godina i djelovanja na temelju njih; vjeruje da je
neovisnost Glavne uprave Komisije za trţišno natjecanje najvaţnija za uspješno
ostvarenje njezinih ciljeva; poziva Komisiju da preusmjeri dostatne financijske i ljudske
resurse Glavnoj upravi za trţišno natjecanje; posebno poziva da se odjeli u kojima se
smjernice sastavljaju strogo odvoje od odjela koji su odgovorni za primjenu tih
smjernica u konkretnim slučajevima;
RR\1082127HR.doc 19/32 PE565.169v02-00
HR
111. smatra da bi u pitanjima politike trţišnog natjecanja trebao imati ovlasti suodlučivanja;
izraţava ţaljenje zbog činjenice što je člancima 103. i 109. UFEU-a predviĎeno samo
savjetovanje s Parlamentom; smatra da se taj nedostatak demokracije ne smije tolerirati;
predlaţe da se taj nedostatak što prije prevlada meĎuinstitucionalnim sporazumima u
području politike trţišnog natjecanja i da se ispravi prilikom sljedeće izmjene Ugovora;
112. poziva da se Europskom parlamentu daju ovlasti za suodlučivanje u politici trţišnog
natjecanja, posebno kada je riječ o temeljnim načelima i obvezujućim smjernicama, te
ţali zbog toga što ovo područje politike Unije nije dobilo jaču demokratsku dimenziju
pri zadnjim izmjenama Ugovora; poziva Komisiju da predloţi odgovarajuće izmjene
Ugovora radi proširenja područja primjene redovnog zakonodavnog postupka kako bi
ono obuhvaćalo i pravo trţišnog natjecanja;
113. poziva Komisiju da više uključi Parlament u istrage karakteristične za taj sektor, pri
čemu je potrebno osigurati tajnost odreĎenih informacija koje su dostavili dionici;
poziva na to da se uredbe Vijeća u budućnosti temelje na članku 114. UFEU-a, koji se
bavi funkcioniranjem unutarnjeg trţišta, kako bi se mogle usvojiti u okviru postupka
suodlučivanja ako u bliţoj budućnosti ne doĎe do ţeljene izmjene Ugovora; naglašava
da rad na Direktivi o odreĎenim pravilima kojima se ureĎuju postupci za naknadu štete
moţe posluţiti kao predloţak za buduće slučajeve meĎuinstitucionalne suradnje u
području trţišnog natjecanja; poziva povjerenicu Komisije za trţišno natjecanje da
nastavi dijalog s mjerodavnim odborima Parlamenta i radnom skupinom za trţišno
natjecanje pri Odboru Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku;
114. smatra da bi Komisija u skoroj budućnosti trebala organizirati i objavljivati javnu
evaluaciju različitih prijedloga Parlamenta o unapreĎenju politike trţišnog natjecanja
usmjerenih na rezultate i ciljeve;
115. naglašava da bi u svome budućem radu Glavna uprava Komisije za trţišno natjecanje
trebala na pravilan način uzeti u obzir stajališta koja je usvojio Parlament u svojim
prijašnjim izvješćima o politici trţišnog natjecanja;
116. smatra da treba zadrţati sve oblike dijaloga koji su do sada provjereni;
117. nalaţe svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim
tijelima nadleţnima za trţišno natjecanje.
PE565.169v02-00 20/32 RR\1082127HR.doc
HR
EXPLANATORY STATEMENT
Legal basis
The Treaty on the Functioning of the European Union (TFEU) contains in Articles 101–109
binding rules for competition in the common internal market, which is based on an open
economy with free competition.
Accordingly, anti-competitive agreements and arrangements between companies which
damage trade between the Member States and lead to abuse of a dominant market position are
prohibited. Takeovers with a Community dimension and company amalgamations which lead
to or may lead to a significant market concentration, will be monitored by the European
Commission and in certain cases may be subject to conditions or even prohibited.
State aid in favour of certain individual companies or products which lead to distortions of
competition in the internal market are generally prohibited, with a few exceptions, but may be
approved by the Commission under certain conditions and must in any event be registered
with the Commission for examination.
Competition rules also apply to public undertakings, public services and services of general
interest. Only when achievement of the objective of these special services is jeopardised can
the competition rules (of the Commission) be suspended. The fundamental objective of
Community competition rules is to prevent distortion of competition. Effective competition is
not an end in itself but a condition for the achievement of a free and dynamic internal market.
The competition rules have been tried and tested in many years of administrative practice by
the Commission and have been developed and consolidated in the case-law of the European
courts, so that today they can be said to be widely acknowledged and stable.
The 2014 report
In the 2014 report on competition policy, the Commission stresses that this year has been ‘a
new start’ for Europe, because President Juncker emphasised in the description of the duties
of the new Commission that competition policy could also ‘make a reasonable contribution to
achieving the objectives of the agenda for employment and growth, including in areas such as
the digital internal market, energy policy, financial services, industrial policy and combating
tax evasion’.
However, the 2014 Competition Report presented by Competition Commissioner Vestager
essentially covers the term of office of the previous Commission and in particular of retired
Competition Commissioner Almunia. The new direction of EU competition policy could
therefore only take effect from November 2014 and thus raise the expectation that, in addition
to the ongoing development of competition policy, new priorities will be set in the future.
Until now, in competition law, the European Parliament has generally only been involved in
the consultation procedure. Consequently its influence, relative to that of the Commission and
also that of the Council, is unfortunately limited.
RR\1082127HR.doc 21/32 PE565.169v02-00
HR
In the past, therefore, the Parliament has repeatedly called for the ordinary legislative
procedure under the Lisbon Treaty to be introduced for competition law too. This appears to
be necessary because, according to the Rapporteur, as a powerful competition authority the
Commission cannot simultaneously lay down the legal framework in the form of guidelines
and then be responsible for implementing its own guidelines and impose extensive fines.
Due to the lack of co-decision, the resolution of the European Parliament in favour of the
annual competition report by the Commission is one of the most important indicators for
controlling the Executive in this important European task field.
For some years, however, particularly since the adoption of the Lisbon Treaty, the resolution
of the Parliament is no longer merely a reaction to the findings of the Commission from the
previous reporting period but has also become a guiding principle for the Commission in the
current core issues of competition law and its application.
For a long time there has been an agreement, also guaranteed by the new Commissioner
Vestager, that the responsible Commissioner will appear regularly at the Committee on
Economic and Monetary Affairs to explain current political focal points of competition policy
and discuss individual decisions with the members.
Unfortunately in previous years, following entry into force of the Lisbon Treaty, regular
public evaluation of the Parliament’s proposals by the Commission has been inadequate or
even non-existent. One of the requirements for the future is therefore that the Commission, in
addition to its annual competition report on its own work and its own priorities, express its
opinion orally and in writing, within a reasonable time of adoption of the resolution by
Parliament, on the individual proposals which the Parliament generally adopts by a large
majority.
The Rapporteur suggests that the tasks of the Commission should in future include greater
information, rigorous examination and preventive surveillance of unlawful State aid, which
distorts the competition from companies and individual Member States or subdivisions of
those Member States. Unfortunately, the prohibition on State aid in Article 107 TFEU is not
taken seriously in some Member States or, at any rate, not given sufficient credence or
recognised as superior law. Since Article 107(2) exhaustively lists those cases which are
compatible with the internal market and automatically permitted, the Commission should
focus more closely on the many infringements and discrepancies, as has long been the norm
in taxation policy.
On the important question of defining the relevant market, the Commission has in the past
displayed uncertainty, particularly in the area of the digital economy, both on the question of
when a dominant market position and abusive conduct shall be deemed to exist and in the
case of merger control. This is because of the often special market structure in the digital
economy, which is characterised by bilateral markets, network effects and free offers. In
evaluating the competition, the Commission should pay closer attention to the respective
business model of the company and not just to a limited set of indicators such as price and
turnover, which say little about actual market power.
If a ‘small company’ with only 50 employees is taken over by an Internet giant for 19 billion
US dollars and the Commission judges this on the basis of the previous criteria of turnover,
‘prices’ achieved, market share and other relevant variables, then this constitutes an
PE565.169v02-00 22/32 RR\1082127HR.doc
HR
inappropriate assessment of future market constellations, which are likely to have a massive
impact on the competition.
Some of the cases approved in 2014, which are listed in detail in the competition report, are in
this category. The Commission is therefore called on to gather new criteria for the digital
economy without delay and also to bear in mind, with regard to the definition of the relevant
market, that companies with operations all over Europe, even in an international context in
times of globalisation, may possess relatively little data on market structure, so that not only
the European market may be consulted but for some time now in certain sectors also the
world market.
If the declared objective of the Commission to support and enable European global market
leaders in industry, in the digital economy and in research-intensive areas, is actually to be
implemented, the sector-specific criteria must also be applied on a global scale.
A further problem is the monitoring of the Member States in State aid proceedings. In a few
specific cases in the past, in spite of appropriate advice, the Commission has accepted data
submitted by the competent national authorities without verification or done little to
investigate facts of public relevance and aid. I am referring here to State aid in 2014 for
smaller airports all over Europe and the German ‘Nürburgring’ State aid case, where
objections from interested parties were not satisfactorily examined.
Similarly, the significant length of time over which, for example, Google has been under
investigation does not suggest that the Commission has yet produced a strategic approach to
assessing anti competitive practices in the digital economy. Thus there was a focus in the draft
report on these two areas.
A further focal point, in respect of which Commissioner Almunia has launched investigations
in four cases of unlawful State aid and Commissioner Vestager in one, is the unfair tax
competition between the Member States. That companies exploit all legal means in order to
pay as little tax as possible is one side of the coin and entirely understandable. However, the
unfair competition emanating from the Member States, particularly from smaller Member
States, significantly distorts the internal market of the Union. Even if national responsibility
for tax legislation is not called into question, anti-competitive practices are likely to seriously
distort and counteract the positive effects of the internal market. If it is to have any credibility
in taking action against unfair tax practices of the Member States, the Commission must
therefore conclude quickly and as comprehensively as possible the proceedings instituted in
2014 against a number of large international companies in relation to the massive tax
reductions benefiting them in Luxembourg, the Netherlands, Ireland, Great Britain and
Belgium.
The fact that Competition Commissioner Vestager requested documentation from all Member
States in relation to the preliminary taxation decision at the start of 2015 and some Member
States have to date been very dilatory, demonstrates the need to tighten up the competition
policy assessment of unfair tax practices by the Member States and for a statutory obligation
for timely reporting of critical tax practices.
In addition, in order to prevent competition in the internal market from being massively
disrupted, there is a need in this area for further statutory provisions, which are presently
being discussed by the Special Committee of the European Parliament and should be adopted
RR\1082127HR.doc 23/32 PE565.169v02-00
HR
in the next few months. Where in a Member State more than 350 ‘special provisions’ for large
international companies from Europe and outside Europe have been authorised, this
constitutes a serious drawback in competition, particularly for taxpaying citizens and for the
small and medium-sized businesses for whom there is no possibility of special treatment and
who (have to) pay their taxes. Therefore, it will be an objective for the Commission, as soon
as possible in the current year (2015), to complete the competition procedures concerning
unfair tax competition and thereby make clear to Member States the European-law boundaries
of unfair tax competition.
Conclusion
On the whole, the 2014 competition report shows that the Commission and the competition
authority, with some 1000 employees, constitutes the most powerful authority in Europe for
the enforcement of competition in the internal market. The fines imposed, running into
billions, for unlawful price fixing should in future be effectively supplemented by penalties
addressed directly to the responsible business leaders and managers, so that this behaviour can
be more effectively prevented.
The Parliament is pinning on Competition Commissioner Vestager its hopes that EU
competition policy will secure its prominent role in enforcing the market economy and
competition in Europe, promote it internationally and not result in too many sectoral and
national exceptions and uncontrollable exemption thresholds.
PE565.169v02-00 24/32 RR\1082127HR.doc
HR
20.11.2015
MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku
o godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja EU-a
(2015/2140(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Adam Szejnfeld
PRIJEDLOZI
Odbor za meĎunarodnu trgovinu poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao
nadleţni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. ističe da bi trgovinski partneri trebali ostvariti korist jačanjem trţišnog natjecanja u
području trgovine, iz ulaganja privatnog sektora, što se odnosi i na ulaganja u okviru
javno-privatnih partnerstava, i iz veće kupovne moći potrošača;
2. naglašava da protutrţišna djelovanja i monopoli mogu predstavljati trgovinske zapreke
koje narušavaju trgovinske i investicijske tokove; poziva Komisiju da interesu slobodne i
poštene svjetske trgovine na meĎunarodnoj razini poduzme mjere protiv kartela te
protutrţišnih, oligopolskih i monopolskih djelovanja kojima se narušava trţišno
natjecanje;
3. poziva Komisiju da još više poradi na ambicioznom otvaranju meĎunarodnih trţišta javne
nabave kako bi se uklonila postojeća neravnoteţa izmeĎu EU-a i drugih trgovinskih
partnera u stupnju otvorenosti trţišta javne nabave te da pritom uzme u obzir izvješće
Parlamenta o prijedlogu Komisije o instrumentu za meĎunarodnu nabavu i njegove
predstojeće revizije;
4. poziva Komisiju da osigura dosljednost trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja
Unije s ciljevima njezine industrijske politike; ističe da politika trţišnog natjecanja Unije
ne bi trebala sputavati gospodarski proboj perjanica europske industrije; stoga se zalaţe za
to da se u okviru trgovinske politike i politike trţišnog natjecanja promiču razvoj i
konkurentnost europske industrije na meĎunarodnoj sceni;
5. ističe da EU treba uloţiti veće napore u nadziranje provedbe trgovinskih sporazuma kako
bi izmeĎu ostalog ocijenio poštuju li se pravila trţišnog natjecanja te provode li trgovinski
partneri prihvaćene obveze u potpunosti i ispunjavaju li ih;
6. poziva Komisiju da trgovinsku politiku koristi kao sredstvo za globalnu uspostavu pravila
politike trţišnog natjecanja kako bi se uklonile brojne ukorijenjene prepreke za trgovinu;
RR\1082127HR.doc 25/32 PE565.169v02-00
HR
smatra postizanje multilateralnog sporazuma o pravilima trţišnog natjecanja u okviru
Svjetske trgovinske organizacije dugoročnim ciljem koji bi bio idealno rješenje;
7. podupire inicijative Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i OECD-a u
području politike trţišnog natjecanja, kao i njihove napore da poboljšaju globalnu
suradnju u tom području;
8. potiče Komisiju i tijela drţava članica nadleţna za trţišno natjecanje da aktivno sudjeluju
u MeĎunarodnoj mreţi tijela za zaštitu trţišnog natjecanja;
9. zahtijeva da svi proizvodi uvezeni iz trećih zemalja zadovoljavaju ekološke, zdravstvene i
društvene norme koje primjenjuje Unija i koje se štite na svjetskom trţištu kako bi se
europski industrijski proizvoĎači zaštitili od nepoštenog trţišnog natjecanja;
10. poziva Komisiju da podrţi zemlje u razvoju u naporima koje ulaţu da bi potaknule
pošteno trţišno natjecanje, da poboljša suradnju, osobito s tijelima gospodarstava u
usponu koja su nadleţna za trţišno natjecanje, te da se pobrine za uvoĎenje odgovarajućih
zaštitnih mjera;
11. napominje da je ravnopravan pristup resursima, uključujući energente, od presudnog
značaja za pošteno natjecanje na svjetskom trţištu; ističe u tom kontekstu vaţnost
dostupne i odrţive energije te sigurnosti opskrbe u okviru trgovinskih sporazuma;
12. ističe da mikro, malim i srednjim poduzeća, meĎu kojima su i inovativna novoosnovana
poduzeća, svakako treba pruţiti podršku i omogućiti pristup financijskim sredstvima kako
bi mogla postati konkurentnija na svjetskom trţištu; ističe da rast malih i srednjih
poduzeća ima vaţnu ulogu u ukupnom gospodarskom razvoju i povećanju broja otvorenih
radnih mjesta i ulaganja, čime se daje doprinos poštenom trţišnom natjecanju;
13. naglašava vaţnost dostupnosti digitalnih mreţa i infrastrukture za poticanje trţišnog
natjecanja te napominje da pojačano trţišno natjecanje sa sobom donosi veću mogućnost
izbora i niţe cijene za potrošače, osobito u području telekomunikacija.
PE565.169v02-00 26/32 RR\1082127HR.doc
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 19.11.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
30
3
2
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle
de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora
Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Ska Keller, Gabrielius
Landsbergis, David Martin, Emmanuel Maurel, Alessia Maria Mosca,
Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero
Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim
Schuster, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Klaus Buchner, Nicola Danti, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Seán
Kelly, Fernando Ruas, Marita Ulvskog, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Beatriz Becerra Basterrechea, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Dario
Tamburrano, Janusz Wojciechowski
RR\1082127HR.doc 27/32 PE565.169v02-00
HR
10.11.2015
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku
o godišnjem izvješću o politici trţišnog natjecanja EU-a
(2015/2140(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Sergio Gaetano Cofferati
PRIJEDLOZI
Odbor za unutarnje trţište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu
politiku da kao nadleţni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće
prijedloge:
1. smatra da je transparentno i konkurentno jedinstveno trţište ključno za rast i stvaran
oporavak te stoga drţi da je politika trţišnog natjecanja uz jamčenje ravnopravnih uvjeta
za sve trţišne dionike vaţno sredstvo za zaštitu prava i koristi potrošača, graĎana,
poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, i radnika u okviru socijalnog trţišnog
gospodarstva; prima na znanje činjenicu da se ponašanje i potrebe potrošača i poduzeća u
EU-u stalno mijenjaju u okruţenju koje odlikuje model digitalnog gospodarstva;
2. smatra da bi propisi EU-a o trţišnom natjecanju i nadleţna tijela EU-a za trţišno
natjecanje trebali zajamčiti ravnopravne uvjete za sve trţišne dionike, slobodan izbor i
raznolikost visokokvalitetnih proizvoda i usluga po konkurentnim cijenama te bi takoĎer
trebali zajamčiti da se poduzećima omogući promicanje specifičnih prednosti njihovih
proizvoda, čime ih se potiče na ulaganja i inovacije; poziva EU i nacionalna tijela
nadleţna za trţišno natjecanje da u pogledu prehrambenog sektora nastave s
proučavanjem utjecaja robnih marki na izbor potrošača i inovacije;
3. smatra da bi se politikom trţišnog natjecanja trebalo moći stvoriti okruţenje u kojemu se
potiče poduzetnički duh i razvoj malih i srednjih poduzeća koji su pokretači rasta i
zapošljavanja; smatra da je ključno onemogućiti da se nekonkurentskim ponašanjem
nerazmjerno koče nastojanja manjih i novoosnovanih poduzeća da se šire i donose
inovacije; ponavlja da će se takvim naporima za očuvanje pravednog trţišnog natjecanja
povećati izbor za potrošače i razviti okruţenje u kojemu mala i srednja poduzeća te
mikropoduzeća mogu pokazati više inovacija i veću kreativnost;
4. ističe da cilj europskih propisa o drţavnim potporama moraju biti jednakost i socijalna
kohezija te da oni moraju biti usmjereni na postizanje ciljeva strategije Europa 2020.;
stoga smatra da je vaţno da drţavne potpore budu usmjerene na ulaganja u realno
PE565.169v02-00 28/32 RR\1082127HR.doc
HR
gospodarstvo te da se njima potiče koncentracija resursa u ključnim sektorima, poput
istraţivanja i inovacija, digitalizacije, razvoja infrastrukture, posebno u sklopu
prekograničnih projekata i mjera za postizanje dugoročnih klimatskih i energetskih
ciljeva;
5. smatra da je potrebno učinkovito primjenjivati i aţurirati politiku trţišnog natjecanja kako
bi se suočilo s izazovima koje predstavlja jedinstveno digitalno trţište koje se iznimno
brzo mijenja i iziskuje solidno trţišno znanje i pruţanje brzih odgovora; stoga ističe
vaţnost učinkovite i brţe primjene propisa EU-a o trţišnom natjecanju, nadilaţenja
postojećeg fragmentiranog trţišta te utvrĎivanja i uklanjanja prepreka u pristupu trţištu,
ali i istodobnog povećanja povjerenja potrošača i poduzeća u digitalno okruţenje u
kojemu se moraju omogućiti inovacije i dinamičnost; podsjeća da bi se istinskim
jedinstvenim digitalnim trţištem takoĎer poticao rast u novim sektorima i otvorila
visokokvalitetna radna mjesta;
6. ističe da treba postojati učinkovita politika trţišnog natjecanja u EU-u kako bi se
zajamčila visoka razina zaštite potrošača i potrošačima omogućilo da imaju korist od
jedinstvenog digitalnog trţišta; napominje da su potrošači u središtu jedinstvenog
digitalnog trţišta, a udio njihove potrošnje u BDP-u Europske unije iznosi otprilike 56 %;
7. poziva Komisiju da ispita mogućnost postojanja neovisnih trgovaca na malo kojima bi se
propisima o trţišnom natjecanju dopustila meĎusobna suradnja u okviru njihovih
tradicionalnih trgovina te u cilju zajedničkog pokretanja usluga e-trgovine;
8. naglašava da se interoperabilnošću doprinosi pravednom trţišnom natjecanju te bi je
trebalo poticati i razvijati;
9. smatra da su slučajevi zlouporabe dominantnog poloţaja nastalog zbog prednosti i
mreţnih učinaka „prvog ponuĎača” u digitalnom sektoru iznimno vaţno pitanje te da bi ih
trebalo pomnije pratiti;
10. smatra da je od temeljne vaţnosti jamčiti jednake uvjete na digitalnom trţištu i boriti se
protiv zlouporabe dominantnih poloţaja i porezne optimizacije, od čega će naposljetku
imati koristi potrošači; smatra da je posebno vaţno učiniti trţišta pretraţivanja, trgovine i
oglašavanja na internetu otvorenijima i transparentnijima te poboljšati njihovu
konkurentnost, ali i drţi da je nuţno zajamčiti primjenu načela mreţne neutralnosti,
odnosno pravednog, otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa internetu te ukloniti sve
oblike diskriminacije i prepreka, što je preduvjet za pravedno trţišno natjecanje i trţišnu
koheziju od koje potrošači i poduzeća mogu imati koristi;
11. smatra da dovršenje europske energetske unije ovisi o učinkovitom djelovanju unutarnjeg
trţišta energije koje je rezultat djelotvorne i dosljedne primjene propisa EU-a o trţišnom
natjecanju; smatra da je radi postizanja bolje integracije i veće isplativosti u tom sektoru
vaţno da Komisija nastavi davati prednost energetskom trţištu te da mu posveti još više
pozornosti, s obzirom na to da je energija znatna stavka u rashodima kućanstava i
poduzeća u EU-u;
12. pozdravlja pokretanje istraga i izricanje novčanih kazna za gospodarske subjekte koji su
prekršili propise o trţišnom natjecanju te poziva Komisiju da nastavi s promicanjem
kulture konkurentnosti kojom se izravno doprinosi boljem funkcioniranju trţišta u interesu
RR\1082127HR.doc 29/32 PE565.169v02-00
HR
potrošača i poduzeća;
13. pozdravlja pokretanje istrage u sektoru e-trgovine radi ispitivanja mogućih prepreka
konkurentnosti na trţištima EU-a; ističe da neproblematično funkcioniranje e-trgovine ne
doprinosi samo gospodarskom rastu nego znači i niţe troškove transakcija, niţe cijene i
veći izbor za potrošače; traţi od Komisije da ispita je li potrebno mijenjati postojeće
propise o trţišnom natjecanju, na primjer Uredbu o općem skupnom izuzeću, kako bi se
riješilo pitanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije,
uključujući nepoţeljno preusmjeravanje i cjenovnu diskriminaciju na temelju geografske
lokacije;
14. smatra da je ključno pravovremeno i ispravno provoĎenje Direktive 2014/104/EU o
postupcima za naknadu štete za kršenje odredaba trţišnog natjecanja drţava članica i
Europske unije; poziva Komisiju da paţljivo nadzire provedbu te Direktive u drţavama
članicama te da zajamči dosljednu primjenu njezinih odredbi diljem EU-a; ističe da je za
ostvarivanje ciljeva politike EU-a o trţišnom natjecanju ključan pristup pravosuĎu, koji
takoĎer moţe podrazumijevati dostupnost kolektivne pravne zaštite;
15. vjeruje da je razvoj e-uprave vaţan faktor u podupiranju rasta, uključujući sudjelovanje
malih i srednjih poduzeća; stoga traţi od drţava članica da se koriste svim alatima koji su
im stavljeni na raspolaganje u skladu s novim zakonodavstvom o javnim nabavama kako
bi poticale rast u EU-u te poziva Komisiju da podupre sve inicijative povezane s razvojem
e-uprave; nadalje ističe da su promicanje i provedba sustava e-uprave u svim drţavama
članicama ključni za učinkovito praćenje kršenja propisa te jamčenje transparentnosti i u
javnom i privatnom sektoru;
16. ističe da se u okviru jedinstvenog trţišta potrošačima prodaju proizvodi s istom robnom
markom i u istom pakiranju, ali različitog sastava; poziva Komisiju da utvrdi ima li ta
praksa u okviru politike EU-a o trţišnom natjecanju negativne posljedice na dobavljače
lokalnih i regionalnih proizvoda, posebno mala i srednja poduzeća;
17. vjeruje da bi politika trţišnog natjecanja trebala imati snaţnu ulogu u jačanju sigurnosti
financijskih trţišta i njihovoj većoj transparentnosti u odnosu na potrošače; u tom smislu
pozdravlja zakonodavne mjere donesene u području elektroničkih plaćanja te posebno
uvoĎenje gornjih granica za meĎubankovne naknade za platne transakcije karticama;
18. smatra da je ključno da Komisija nastaviti promicati snaţniju konvergenciju i suradnju
izmeĎu nacionalnih tijela nadleţnih za trţišno natjecanje u EU-u;
19. poziva Komisiju da zajamči da drţave članice pravovremeno provode nove propise o
javnoj nabavi, posebno pokretanje e-nabave i e-uprave te primjenu novih odredaba o
uvrštenju socijalnih i ekoloških kriterija i o podjeli ugovora na grupe kako bi se potaknule
inovacije i pravedno trţišno natjecanje, poduprla mala i srednja poduzeća na trţištima
nabave i zajamčila najbolja vrijednost za novac u korištenju javnim sredstvima;
20. slaţe se s činjenicom da se izbor potrošača ograničava kada trgovci odluče ponuditi robu i
usluge samo odreĎenim drţavama članicama, a cijene rastu zbog smanjenja
konkurentnosti na unutarnjem trţištu; poziva Komisiju da iskorijeni sve oblike
diskriminacije na temelju drţavljanstva ili mjesta boravišta;
PE565.169v02-00 30/32 RR\1082127HR.doc
HR
21. smatra da istinsko jedinstveno trţište moţe učinkovito djelovati samo u transparentnijem,
usklaĎenijem i kooperativnijem poreznom okruţenju u kojemu se jamči pravedno trţišno
natjecanje meĎu poduzećima; osuĎuje činjenicu da je porezna konkurencija meĎu
drţavama članicama na jedinstvenom trţištu proizvela nejednake uvjete trţišnog
natjecanja koji mala i srednja poduzeća stavljaju u nepovoljan poloţaj u odnosu na velika
multinacionalna poduzeća;
22. imajući u vidu dovršenje jedinstvenog digitalnog trţišta, pozdravlja snaţnu povezanost
trţišnog natjecanja i strategije jedinstvenog digitalnog trţišta, posebno u aktivnostima
povezanim s uskraćivanjem pristupa na temelju geografske lokacije i sporazumima o
licenciranju; smatra da je slična povezanost ključna u unutarnjem energetskom trţištu
kako bi se uklonile prepreke slobodnom toku energije preko granica i uspostavila
energetska unija;
23. potiče Europsku mreţu za zaštitu trţišnog natjecanja da raspravi o sve prisutnijem
umreţavanju kupaca na malo na nacionalnoj razini i razini EU-a;
24. ističe vezu izmeĎu politike trţišnog natjecanja i zaštite potrošača; upućuje na preglede
uspješnosti potrošačkih trţišta i njihove rezultate;
25. smatra da je konkurentnost u sektoru telekomunikacija ključna ne samo za poticanje
inovacija i ulaganja u mreţe, nego i za pruţanje pristupačnih cijena i izbora usluga za
potrošače; stoga poziva Komisiju da zaštiti trţišno natjecanje u tom sektoru, uključujući
dodjelu radiofrekvencijskog spektra;
26. smatra da nacionalna tijela nadleţna za trţišno natjecanje moraju u potpunosti iskoristiti
postojeće instrumente i primjenjivati propise EU-a o trţišnom natjecanju u pogledu
nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom; ističe potrebu za njihovom
meĎusobnom suradnjom kako bi se zajamčila isplativost, transparentnost, raznolikost i
izbor potrošača.
RR\1082127HR.doc 31/32 PE565.169v02-00
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 10.11.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
29
3
8
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel
Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford,
Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Robert Jarosław
Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz
White, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Margot Parker, Virginie Rozière,
Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes,
Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun
und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van
Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Andi Cristea, Emma McClarkin, Dariusz Rosati, Adam Szejnfeld,
Kerstin Westphal, Theodoros Zagorakis
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Jonás Fernández, Edouard Ferrand, Hannu Takkula
PE565.169v02-00 32/32 RR\1082127HR.doc
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 7.12.2015
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
40
6
4
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Burkhard Balz, Udo Bullmann, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Jonás
Fernández, Elisa Ferreira, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard,
Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria
Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Othmar Karas, Philippe Lamberts, Werner
Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias,
Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Peter
Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Ernest Urtasun,
Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Marco
Zanni
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Lara Comi, Pilar del Castillo Vera, Isabella De Monte, Eva Kaili, Rina
Ronja Kari, Thomas Mann, Eva Paunova, Michel Reimon, Tibor
Szanyi, Nils Torvalds, Beatrix von Storch
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Martina Dlabajová, Jude Kirton-Darling, Verónica Lope Fontagné,
Andrejs Mamikins, Adam Szejnfeld, Pavel Telička, Daniele Viotti