PR CNS LegAct am - European Parliament...o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici...
Transcript of PR CNS LegAct am - European Parliament...o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici...
-
RR\1147360HR.docx PE608.050v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0050/2018
1.3.2018
* IZVJEŠĆE
o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit
(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj: Paul Tang
-
PE608.050v02-00 2/76 RR\1147360HR.docx
HR
PR_CNS_LegAct_am
Oznake postupaka
* Postupak savjetovanja
*** Postupak suglasnosti
***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)
***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)
***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)
(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)
Izmjene nacrta akta
Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca
Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su
označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je
podebljanim kurzivom u desnom stupcu.
U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni
odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na
postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak
u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba
akta na koju se izmjena odnosi.
Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta
Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi
teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da
se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše
ili precrta.
Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe
prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.
-
RR\1147360HR.docx 3/76 PE608.050v02-00
HR
SADRŽAJ
Stranica
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................ 5
OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 51
MIŠLJENJE MANJINE ........................................................................................................... 54
MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA ................................................................... 55
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU ............................................................................. 74
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM
ODBORU ................................................................................................................................. 75
-
PE608.050v02-00 4/76 RR\1147360HR.docx
HR
-
RR\1147360HR.docx 5/76 PE608.050v02-00
HR
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit
(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))
(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0685),
– uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju
kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0472/2016),
– uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog
doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog
doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta,
koja su podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i
proporcionalnosti i u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s
načelom supsidijarnosti,
– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje
Odbora za pravna pitanja (A8-0050/2018),
1. prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;
2. poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293.
stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
3. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament
prihvatio;
4. poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti
Prijedlog Komisije;
5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i
nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(1) Trgovačka društva koja se žele
baviti prekograničnim poslovanjem unutar
(1) Trgovačka društva koja se žele
baviti prekograničnim poslovanjem unutar
-
PE608.050v02-00 6/76 RR\1147360HR.docx
HR
Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne
poremećaje izazvane postojanjem i
međudjelovanjem 28 različitih sustava
oporezivanja dobiti trgovačkih društava.
Nadalje, strukture poreznog planiranja s
vremenom su postale sve sofisticiranije jer
se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te
učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja
poreznog sustava ili neusklađenosti između
dvaju ili više poreznih sustava u cilju
smanjenja porezne obveze trgovačkih
društava. Iako se u tim situacijama
naglašavaju nedostaci koji su potpuno
različiti po naravi, objema situacijama
stvaraju se prepreke koje narušavaju
pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Mjerom za rješavanje tih problema trebale
bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih
nedostataka.
Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne
poremećaje izazvane postojanjem i
međudjelovanjem 28 različitih sustava
oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U
doba globalizacije i digitalizacije sve je
teže pratiti oporezivanje u prvom redu
financijskog i intelektualnog kapitala na
izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s
vremenom su postale sve sofisticiranije jer
se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te
učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja
poreznog sustava ili neusklađenosti između
dvaju ili više poreznih sustava u cilju
smanjenja porezne obveze trgovačkih
društava. Zbog sveprisutne digitalizacije
mnogih gospodarskih sektora u
kombinaciji s brzim razvojem digitalnog
gospodarstva upitna je prikladnost modela
poreza na dobit koji se primjenjuju u
Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne
industrije, uključujući i u pogledu mjere u
kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi
kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi
odgovarali gospodarskim aktivnostima
koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u
tim situacijama naglašavaju nedostaci koji
su potpuno različiti po naravi, svim
situacijama stvaraju se prepreke koje
narušavaju pravilno funkcioniranje
unutarnjeg tržišta i poremećaji između
velikih trgovačkih društava i malih i
srednjih poduzeća. Novim standardom za
osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale
bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih
nedostataka dok bi se istodobno trebali
poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće
i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti.
Bolja usklađenost nacionalnih poreznih
sustava dovest će do znatnog smanjenja
troškova i administrativnog opterećenja za
poduzeća koja posluju prekogranično
unutar Unije. Iako je politika
oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti,
člankom 115. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije jasno je predviđeno da bi
Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s
posebnim zakonodavnim postupkom i
nakon savjetovanja s Europskim
-
RR\1147360HR.docx 7/76 PE608.050v02-00
HR
parlamentom te Gospodarskim i
socijalnim odborom, trebalo izdavati
direktive za usklađivanje onih zakona i
drugih propisa država članica u području
oporezivanja koji neposredno utječu na
uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg
tržišta.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(2) Kako bi se pružila potpora
pravilnom funkcioniranju unutarnjeg
tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja
dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo
bi biti oblikovano u skladu s načelom da
trgovačka društva plaćaju svoj pravedni
udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama
u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno
predvidjeti mehanizme kojima se
trgovačka društva odvraćaju od
iskorištavanja neusklađenosti među
nacionalnim poreznim sustavima u cilju
smanjenja svoje porezne obveze. Također
je jednako važno poticati rast i gospodarski
razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem
prekogranične trgovine i ulaganja
poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti
rizike od dvostrukog oporezivanja i
dvostrukog neoporezivanja u Uniji s
pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju
međudjelovanjem nacionalnih sustava
oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno,
trgovačka društva trebaju praktičan porezni
i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne
djelatnosti i njezino širenje preko granica u
Uniji. U tom je kontekstu također potrebno
ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.
(2) Kako bi se pružila potpora
pravilnom funkcioniranju unutarnjeg
tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja
dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo
bi biti oblikovano u skladu s načelom da
trgovačka društva plaćaju svoj pravedni
udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama
u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju
stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u
obzir digitalne promjene u poslovnom
okruženju potrebno je osigurati da se s
trgovačkim društvima koja ostvaruju
prihod u državi članici u kojoj nemaju
stalnu fizičku poslovnu jedinicu nego
stalnu digitalnu poslovnu jedinicu
postupa jednako kao i s trgovačkim
društvima koja imaju stalnu fizičku
poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno
predvidjeti mehanizme kojima se
trgovačka društva odvraćaju od
iskorištavanja neusklađenosti među
nacionalnim poreznim sustavima u cilju
smanjenja svoje porezne obveze. Također
je jednako važno poticati rast i gospodarski
razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem
prekogranične trgovine i ulaganja
poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti
rizike od dvostrukog oporezivanja i
dvostrukog neoporezivanja u Uniji s
pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju
međudjelovanjem nacionalnih sustava
oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno,
trgovačka društva trebaju praktičan porezni
-
PE608.050v02-00 8/76 RR\1147360HR.docx
HR
i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne
djelatnosti i njezino širenje preko granica u
Uniji. U tom je kontekstu također potrebno
ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.
Konsolidacija je bitna sastavnica sustava
CCCTB-a jer se najveće porezne prepreke
s kojima se suočavaju trgovačka društva u
Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju
prekogranično mogu riješiti samo na taj
način. Konsolidacijom se uklanjaju
formalnosti oko transfernih cijena i
dvostruko oporezivanje unutar grupe.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(3) Kako je istaknuto u prijedlogu
Direktive Vijeća o zajedničkoj
konsolidiranoj osnovici poreza na dobit
(CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom
oporezivanja dobiti trgovačkih društava
kojim se Uniju smatra jedinstvenim
tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza
na dobit olakšala bi se prekogranična
djelatnost trgovačkih društava koja su
rezidenti u Uniji i promicalo bi se
poboljšanje konkurentnosti Unije na
međunarodnoj razini u pogledu ulaganja.
Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je
usmjeren na olakšavanje širenja
komercijalne djelatnosti poduzeća unutar
Unije. Osim tog cilja također je potrebno
uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma
djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja
unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama
izbjegavanja poreza. U tom kontekstu
inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno
pokrenuti kako bi se pod jednakim
uvjetima suočilo s aspektom olakšanja
poslovanja i funkcijom inicijative u
pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza.
Takvim bi se pristupom najbolje postigao
cilj iskorjenjivanja poremećaja u
(3) Kako je istaknuto u prijedlogu
Direktive Vijeća o zajedničkoj
konsolidiranoj osnovici poreza na dobit
(CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom
oporezivanja dobiti trgovačkih društava
kojim se Uniju smatra jedinstvenim
tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza
na dobit olakšala bi se prekogranična
djelatnost trgovačkih društava koja su
rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj
poboljšanja konkurentnosti Unije na
međunarodnoj razini u pogledu ulaganja,
posebice za mala i srednja poduzeća.
Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je
usmjeren na olakšavanje širenja
komercijalne djelatnosti poduzeća unutar
Unije. Osim tog cilja također je potrebno
uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma
djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja
unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama
izbjegavanja poreza. U tom kontekstu
inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno
pokrenuti kako bi se pod jednakim
uvjetima suočilo s aspektom olakšanja
poslovanja i funkcijom inicijative u
pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza.
Primjenom CCCTB-a u svim državama
članicama osiguralo bi se plaćanje poreza
-
RR\1147360HR.docx 9/76 PE608.050v02-00
HR
funkcioniranju unutarnjeg tržišta. ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje
trgovačka društva imaju stalnu poslovnu
jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje
postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u
funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je
čimbenik za poticanje rasta i otvaranje
radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a
povećao bi se gospodarski rast i broj
radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila
štetna porezna konkurencija između
trgovačkih društava.
__________________ __________________
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011.
o zajedničkoj osnovici poreza na dobit
(COM (2011) 121 final/2).
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011.
o zajedničkoj osnovici poreza na dobit
(COM (2011) 121 final/2).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(3a) Komisija u svojoj komunikaciji od
21. rujna 2017. naslovljenoj „Pravedan i
učinkovit sustav oporezivanja u
Europskoj uniji za jedinstveno digitalno
tržište” navodi da CCCTB pruža osnovu
za rješavanje poreznih izazova koje
predstavlja digitalno gospodarstvo.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(4) Uzimajući u obzir potrebu brzog
djelovanja radi osiguranja pravilnog
funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga,
s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i
ulaganja i, s druge strane, otpornijim na
mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno
(4) Uzimajući u obzir potrebu brzog
djelovanja radi osiguranja pravilnog
funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga,
s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i
ulaganja i, s druge strane, otpornijim na
mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je
-
PE608.050v02-00 10/76 RR\1147360HR.docx
HR
je podijeliti ambicioznu inicijativu
CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U
prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o
zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije
rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj
fazi.
važno osigurati istodobno stupanje na
snagu Direktive o zajedničkoj osnovici
poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj
konsolidiranoj osnovici poreza na dobit.
Budući da takva promjena režima
predstavlja važan korak k dovršetku
unutarnjeg tržišta, potrebna je
fleksibilnost kako bi se ona od početka
ispravno provodila. Stoga bi se, budući da
su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve
države članice, CCCTB trebao uvesti u
svim državama članicama. Ako Vijeće ne
donese jednoglasnu odluku o prijedlogu
uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala
donijeti novi prijedlog na temelju
članka 116. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, prema kojemu Europski
parlament i Vijeće donose potrebno
zakonodavstvo u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom. U krajnjoj
nuždi države članice trebale bi pokrenuti
poboljšanu suradnju koja bi u svako doba
trebala biti otvorena državama članicama
koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o
funkcioniranju Europske unije. Nažalost,
nije provedena dovoljno detaljna procjena
utjecaja po državama ni za prijedlog o
CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u
smislu utjecaja na prihode koje države
članice ostvaruju od poreza na dobit.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(5) Mnoge strukture agresivnog
planiranja poreza često se pojavljuju u
prekograničnom kontekstu, što znači da
grupe trgovačkih društava koje u tome
sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na
temelju navedenog, iz razloga
proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj
osnovici trebala bi biti obvezna samo za
trgovačka društva koja pripadaju grupi
znatne veličine. U tu je svrhu potrebno
(5) Mnoge strukture agresivnog
planiranja poreza često se pojavljuju u
prekograničnom kontekstu, što znači da
grupe trgovačkih društava koje u tome
sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na
temelju navedenog, iz razloga
proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj
osnovici na početku bi trebala biti
obvezna samo za trgovačka društva koja
pripadaju grupi znatne veličine. U tu je
-
RR\1147360HR.docx 11/76 PE608.050v02-00
HR
odrediti prag povezan s veličinom na
temelju ukupnog konsolidiranog prihoda
grupe koja podnosi konsolidirana
financijska izvješća. Osim toga, kako bi se
osigurala dosljednost dvaju koraka
inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj
osnovici trebala bi biti obvezna za
trgovačka društva koja bi se smatrala
grupom u slučaju ostvarenja cjelovite
inicijative. Trgovačka društva koja ne
ispunjuju te kriterije također bi trebala
imati mogućnost primjene pravila o
zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog
boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja
trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
svrhu potrebno odrediti početni prag od
750 milijuna EUR povezan s veličinom na
temelju ukupnog konsolidiranog prihoda
grupe koja podnosi konsolidirana
financijska izvješća. Budući da se ovom
Direktivom postavlja novi standard za
osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća
u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše
sedam godina trebalo spustiti na nulu.
Trgovačka društva koja ne ispunjuju te
kriterije također bi trebala u prvoj fazi
imati mogućnost primjene pravila o
zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi
boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja
trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(6) Potrebno je utvrditi pojam stalne
poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i
pripada poreznom obvezniku koji je
rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj
je osigurati zajedničko razumijevanje među
svim predmetnim poreznim obveznicima i
isključiti mogućnost pojave neusklađenosti
zbog različitih definicija. Naprotiv, ne bi
trebalo smatrati ključnim uvesti zajedničku definiciju stalnih poslovnih
jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili
koje se nalaze u Uniji, a pripadaju
poreznom obvezniku rezidentu treće
zemlje u svrhu oporezivanja. Taj je aspekt
bolje prepustiti bilateralnim poreznim
ugovorima i nacionalnom pravu zbog
njezinog složenog međudjelovanja s
međunarodnim sporazumima.
(6) Potrebno je utvrditi pojam stalne
poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i
pripada poreznom obvezniku koji je
rezident u Uniji u svrhu oporezivanja.
Multinacionalna poduzeća prečesto se
organiziraju kako bi prenosila svoju dobit
u povoljne porezne sustave, a da pritom
ne plate porez ili da ga plate po vrlo
niskim stopama. Pojam stalne poslovne
jedinice pružio bi preciznu i obvezujuću
definiciju kriterija koji se moraju ispuniti
kako bi multinacionalno trgovačko
društvo moglo dokazati da ima poslovni
nastan u nekoj državi. Tako će
multinacionalna trgovačka društva biti
prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je
osigurati zajedničko razumijevanje među
svim predmetnim poreznim obveznicima i
isključiti mogućnost pojave neusklađenosti
zbog različitih definicija. Isto tako, važno
je imati zajedničku definiciju stalnih
poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj
zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju
poreznom obvezniku rezidentu treće
zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog
-
PE608.050v02-00 12/76 RR\1147360HR.docx
HR
transfernih cijena dođe do premještanja
dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim
stopama, prednost se daje sustavu u
kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju
formule. Uvođenjem takvog sustava Unija
može utvrditi međunarodni standard za
moderno i učinkovito oporezivanje dobiti.
Komisija bi trebala sastaviti smjernice za
prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela
na temelju formule postoji paralelno s
drugim metodama raspodjele u odnosima
s trećim zemljama, no u konačnici bi
raspodjela na temelju formule trebala biti
standardna metoda raspodjele. Komisija
bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju
EU-ova modela poreznog ugovora kojim
bi se u konačnici zamijenile tisuće
bilateralnih ugovora koje je zaključila
svaka država članica.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(6a) Digitalna dobra uglavnom su vrlo
mobilna i nematerijalna. Istraživanja su
pokazala da je digitalni sektor izrazito
uključen u prakse agresivnog poreznog
planiranja s obzirom na to da za mnoge
poslovne modele nije potrebna fizička
infrastruktura kako bi se izvršavale
transakcije s klijentima i ostvarivala dobit.
Zahvaljujući tome najveća digitalna
trgovačka društva ne plaćaju gotovo
nikakve poreze na dobit. Države članice
gube milijarde eura u poreznim
prihodima zbog nemogućnosti
oporezivanja multinacionalnih digitalnih
poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog
i gorućeg pitanja društvene nepravde
trebalo bi proširiti postojeće propise o
porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali
novu sponu stalne digitalne poslovne
jedinice na temelju znatne digitalne
prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne
-
RR\1147360HR.docx 13/76 PE608.050v02-00
HR
uvjete za slične poslovne modele kako bi
se mogli savladati porezni izazovi koji
nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se
pritom ne ugrozi potencijal digitalnog
sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito
uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u
izradu međunarodno usklađenih propisa.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(8) Oporezivi prihodi trebali bi se
umanjiti za troškove poslovanja i određene
druge stavke. Poslovni troškovi koji se
mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati
sve troškove povezane s prodajom i
troškove povezane s ostvarenjem,
održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako
bi se potaknula inovativnost u
gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje
tržište, odbici bi se trebali odobriti za
troškove istraživanja i razvoja, uključujući
povećane odbitke, i koji bi se u cijelosti
trebali uračunati u vlastite troškove u
godini kada su nastali (uz iznimku
nepokretne imovine). Malim
novoosnovanim trgovačkim društvima
koja nemaju povezanih društava i koja su
posebno inovativna (kategorija kojom će
se posebno obuhvatiti novoosnovana
poduzeća) također bi trebalo pružiti
potporu s pomoću poboljšanog povećanog
odbitka za troškove istraživanja i razvoja. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje
se ne može ostvariti odbitak, kako bi se
osigurala pravna sigurnost.
(8) Oporezivi prihodi trebali bi se
umanjiti za troškove poslovanja i određene
druge stavke. Poslovni troškovi koji se
mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati
sve troškove povezane s prodajom i
troškove povezane s ostvarenjem,
održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako
bi se potaknula inovativnost u
gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje
tržište, trebali bi se odobriti odbici te
porezni krediti za porezne obveznike za
stvarne troškove istraživanja i razvoja u
pogledu troškova za osoblje,
podizvoditelje, radnike zaposlene kod
poduzeća za privremeno zapošljavanje i
samostalne djelatnike, i koji bi se u
cijelosti trebali uračunati u vlastite
troškove u godini kada su nastali (uz
iznimku nepokretne imovine). Potrebno je
jasno definirati stvarne troškove
istraživanja i razvoja kako bi se izbjegla
zlouporaba odbitaka. Potrebno je utvrditi
popis troškova za koje se ne može ostvariti
odbitak, kako bi se osigurala pravna
sigurnost.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
-
PE608.050v02-00 14/76 RR\1147360HR.docx
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(9) Nedavnim kretanjima u kontekstu
međunarodnog oporezivanja pokazalo se
da multinacionalne grupe trgovačkih
društava sve više sudjeluju u aranžmanima
izbjegavanja poreza plaćanjem
preuveličanih kamata u cilju smanjenja
svojih globalnih poreznih obveza, što
dovodi do smanjenja porezne osnovice i
premještanja dobiti. Stoga je potrebno
ograničiti mogućnost odbijanja troškova
kamata (i ostalih financijskih troškova)
kako bi se obeshrabrile takve prakse. U
tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i
ostalih financijskih troškova) trebao bi se
dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri
u kojoj se za te troškove mogu provesti
prijeboji s oporezivim prihodom od kamata
(i ostalim oporezivim financijskim
prihodima). Bilo koji višak troškova
kamata trebao bi biti podložan
ograničenjima prava na odbitak, koja će se
odrediti s obzirom na dobit prije kamata,
poreza i amortizacije („EBITDA”)
poreznog obveznika.
(9) Nedavnim kretanjima u kontekstu
međunarodnog oporezivanja pokazalo se
da multinacionalne grupe trgovačkih
društava sve više sudjeluju u aranžmanima
izbjegavanja poreza plaćanjem
preuveličanih kamata u cilju smanjenja
svojih globalnih poreznih obveza, što
dovodi do smanjenja porezne osnovice i
premještanja dobiti. Stoga je potrebno
ograničiti mogućnost odbijanja troškova
kamata (i ostalih financijskih troškova)
kako bi se obeshrabrile takve prakse. U
tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i
ostalih financijskih troškova) trebao bi se
dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri
u kojoj se za te troškove mogu provesti
prijeboji s oporezivim prihodom od kamata
(i ostalim oporezivim financijskim
prihodima). Bilo koji višak troškova
kamata trebao bi biti podložan
ograničenjima prava na odbitak, koja će se
odrediti s obzirom na dobit prije kamata,
poreza i amortizacije („EBITDA”)
poreznog obveznika. Države članice mogu
dodatno ograničiti iznos odbitka troškova
kamata i drugih financijskih troškova
kako bi osigurale veću razinu zaštite.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(10) Prednost se pruža financiranju
zaduživanjem, umjesto financiranju
vlasničkim kapitalom jer se kamate na
zajmove mogu odbiti od porezne osnovice
poreznog obveznika, što nije slučaj za
raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike
koje takva situacija predstavlja za
zaduženost trgovačkih društava, ključno je
predvidjeti mjere za neutraliziranje
trenutačnog povlaštenog poreznog
(10) Prednost se pruža financiranju
zaduživanjem, umjesto financiranju
vlasničkim kapitalom jer se kamate na
zajmove mogu odbiti od porezne osnovice
poreznog obveznika, što nije slučaj za
raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike
koje takva situacija predstavlja za
zaduženost trgovačkih društava, ključno je
predvidjeti mjere za neutraliziranje
trenutačnog povlaštenog poreznog
-
RR\1147360HR.docx 15/76 PE608.050v02-00
HR
tretmana financiranja dugom u odnosu na
financiranje vlasničkim kapitalom. U tom
je kontekstu predviđeno poreznim
obveznicima pružiti olakšice za rast i
ulaganje u skladu s kojim bi se povećanja
vlasničkog kapitala poreznog obveznika
trebala pod određenim uvjetima moći
odbiti od njegove oporezive osnovice.
Stoga je ključno osigurati da sustav nije
izložen kaskadnim učincima te je u tu
svrhu potrebno isključiti poreznu
vrijednost udjela poreznog obveznika u
povezanim društvima. Konačno, kako bi
sustav olakšice postao dovoljno otporan
također će biti potrebno utvrditi pravila
protiv izbjegavanja poreza.
tretmana financiranja dugom u odnosu na
financiranje vlasničkim kapitalom na
način da se ograniči mogućnost da se kamate na zajmove odbiju od porezne
osnovice poreznog obveznika. Takvo
pravilo o ograničavanju kamata u tu je
svrhu primjeren i dostatan instrument.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(12) Za bilo koje gubitke koje takva
trgovačka društva zabilježe na kraju
porezne godine trebalo bi se smatrati da u
velikoj mjeri odgovaraju rezultatima
aktivnosti trgovanja kako bi se
obeshrabrilo premještanje pasivnog
(posebno financijskog) prihoda iz
trgovačkih društava koja plaćaju visoku
stopu poreza. Na temelju prethodno
navedenog, poreznim bi se obveznicima
trebalo omogućiti neograničeno
prenošenje gubitaka neovisno o iznosu koji
se može odbiti na godišnjoj osnovi. Budući
da prenošenje gubitaka služi osiguranju
da porezni obveznik plaća porez na svoj
stvaran prihod, ne postoji razlog za
vremensko ograničavanje prenošenja. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja
gubitaka u prethodno razdoblje, nije
potrebno uvesti takvo pravilo budući da je
to relativno rijetka praksa država članica
koja obično dovodi do prekomjerne
složenosti. Nadalje, potrebno je utvrditi
(12) Za bilo koje gubitke koje takva
trgovačka društva zabilježe na kraju
porezne godine trebalo bi se smatrati da u
velikoj mjeri odgovaraju rezultatima
aktivnosti trgovanja kako bi se
obeshrabrilo premještanje pasivnog
(posebno financijskog) prihoda iz
trgovačkih društava koja plaćaju visoku
stopu poreza. Na temelju prethodno
navedenog, poreznim bi se obveznicima
trebalo omogućiti prenošenje gubitaka u
razdoblju od pet godina, uz ograničenja
iznosa koji se može odbiti na godišnjoj
osnovi.. Kada je riječ o mogućnosti
prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje,
nije potrebno uvesti takvo pravilo budući
da je to relativno rijetka praksa država
članica koja obično dovodi do prekomjerne
složenosti. Direktivom Vijeća (EU)
br. 2016/11641a utvrđuje se opće pravilo protiv zlouporabe kako bi se spriječili,
onemogućili ili suzbili pokušaji
zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka
-
PE608.050v02-00 16/76 RR\1147360HR.docx
HR
odredbu protiv zlouporabe kako bi se
spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji
zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka
kupovanjem trgovačkih društava koja
posluju s gubitkom.
kupovanjem trgovačkih društava koja
posluju s gubitkom. Navedeno opće
pravilo također bi trebalo sustavno
uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.
_________________
1a Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12.
srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv
praksi izbjegavanja poreza kojima se
izravno utječe na funkcioniranje
unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016.,
str. 1.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(13) Kako bi se unaprijedio kapacitet
novčanog toka poduzeća, primjerice
nadoknadom početnih gubitaka u jednoj
državi članici s dobiti u drugoj državi
članici, i potaknulo prekogranično širenje
unutar Unije, porezni bi obveznici trebali
imati pravo privremeno uzeti u obzir
gubitke koje su zabilježila njihova izravna
društva kćeri i stalne poslovne jedinice
koje se nalaze u ostalim državama
članicama. U tu svrhu, matično društvo ili
sjedište koje se nalazi u državi članici
trebalo bi moći u određenoj poreznoj
godini odbiti od svoje porezne osnovice
gubitke koje su u istoj poreznoj godini
zabilježila njezina izravna društva kćeri ili
stalne poslovne jedinice razmjerno
njegovu udjelu. Matično bi trgovačko
društvo tada moralo u svoju poreznu
osnovicu, uzimajući u obzir iznos
prethodno odbijenih gubitaka, uračunati
bilo koju posljedično ostvarenu dobit tih
izravnih društava kćeri ili stalnih
poslovnih jedinica. Budući da je ključno
zaštititi nacionalne porezne prihode,
odbijeni gubici trebali bi se također
automatski ponovno uračunati ako do
Briše se.
-
RR\1147360HR.docx 17/76 PE608.050v02-00
HR
toga već nije došlo nakon određenog broja
godina ili ako više nisu ispunjeni uvjeti za
kvalifikaciju kao izravno društvo kći ili
stalna poslovna jedinica.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(15) Ključno je osigurati prikladne
mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se
osnažila otpornost pravila o zajedničkoj
osnovici na prakse agresivnog poreznog
planiranja. Konkretno, sustav bi trebao
uključivati opće pravilo protiv zlouporabe
(„GAAR”) dopunjeno mjerama
osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta
izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je
funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih
poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene
posebno usmjerenim odredbama, njima se
ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo
utjecati na primjenjivost posebnih pravila
protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi
se unutar Unije trebali primjenjivati na
neautentične aranžmane. Važno je osim
toga osigurati ujednačenu primjenu
GAAR-a na domaće situacije,
prekogranične situacije unutar Unije i
prekogranične situacije koje uključuju
trgovačka društva osnovana u trećim
zemljama kako ne bi došlo do razlike
između njihova opsega i rezultata
primjene.
(15) Ključno je osigurati prikladne
mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se
osnažila otpornost pravila o zajedničkoj
osnovici na prakse agresivnog poreznog
planiranja. Konkretno, sustav bi trebao
uključivati snažno i djelotvorno opće
pravilo protiv zlouporabe („GAAR”)
dopunjeno mjerama osmišljenim za
suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja.
Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-
ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje
još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim
odredbama, njima se ispunjavaju praznine,
što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost
posebnih pravila protiv izbjegavanja
poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije
trebali primjenjivati na neautentične
aranžmane. Važno je osim toga osigurati
ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće
situacije, prekogranične situacije unutar
Unije i prekogranične situacije koje
uključuju trgovačka društva osnovana u
trećim zemljama kako ne bi došlo do
razlike između njihova opsega i rezultata
primjene.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(17) Uzimajući u obzir da je učinak (17) Uzimajući u obzir da je učinak
-
PE608.050v02-00 18/76 RR\1147360HR.docx
HR
hibridne neusklađenosti obično dvostruki
odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili
odbitak prihoda u jednoj zemlji bez
uračunavanja u poreznu osnovicu druge,
takvim se situacijama jasno utječe na
unutarnje tržište narušavajući njegove
mehanizme i stvarajući nedostatke u
zakonima kojima se omogućuje bujanje
praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da
se neusklađenost obično ne pojavljuje
među trgovačkim društvima koja
primjenjuju zajednička pravila za izračun
svoje porezne osnovice jer neusklađenost
uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj
kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili
financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i
dalje dolazilo u međudjelovanju okvira
zajedničke osnovice i nacionalnih sustava
oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih
zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci
aranžmana hibridne neusklađenosti,
potrebno je utvrditi pravila prema kojima
jedna od dvije neusklađene jurisdikcije
uskraćuje primjenu odbitka plaćanja ili
osigurava uključivanje odgovarajućeg
prihoda u osnovicu poreza na dobit.
hibridne neusklađenosti i neusklađenosti
podružnica obično dvostruki odbitak (to
jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak
prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u
poreznu osnovicu druge, takvim se
situacijama jasno utječe na unutarnje tržište
narušavajući njegove mehanizme i
stvarajući nedostatke u zakonima kojima se
omogućuje bujanje praksi izbjegavanja
poreza. S obzirom da se neusklađenost
obično ne pojavljuje među trgovačkim
društvima koja primjenjuju zajednička
pravila za izračun svoje porezne osnovice
jer neusklađenost uzrokuju nacionalne
razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih
vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do
nje bi međutim i dalje dolazilo u
međudjelovanju okvira zajedničke
osnovice i nacionalnih sustava
oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih
zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci
hibridne neusklađenosti ili povezanih
aranžmana, Direktivom (EU) 2016/1164
utvrđuju se pravila o hibridnim
neusklađenostima i obrnutim hibridnim
neusklađenostima Navedena pravila
trebalo bi sustavno uzimati u obzir pri
primjeni ove Direktive.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(17a) Ne bi trebalo sprječavati države
članice u uvođenju dodatnih mjera protiv
izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se
smanjili negativni učinci premještanja
dobiti u zemlje s niskim porezima izvan
Unije, koje nužno ne razmjenjuju
automatski informacije o porezima u
skladu sa standardima Unije.
-
RR\1147360HR.docx 19/76 PE608.050v02-00
HR
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(17b) Države članice trebale bi
uspostaviti sustav sankcija u slučaju da
poduzeća krše nacionalne odredbe
donesene u skladu s ovom Direktivom
kako je predviđeno nacionalnim pravom
te bi o tome trebale obavijestiti Komisiju.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(19) Kako bi se dopunili ili izmijenili
određeni elementi ove Direktive koji nisu
ključni, ovlast donošenja akata u skladu s
člankom 290. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije trebala bi se delegirati
Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir
izmjena zakona država članica u vezi s
oblicima poduzeća i porezima na dobit te
izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii.
utvrđivanja dodatnih definicija; iii.
donošenja detaljnih pravila protiv
izbjegavanja poreza u nizu posebnih
područja koja su relevantna za olakšicu
za rast i ulaganje; iv. detaljnijeg
utvrđivanja pojmova pravnog i
ekonomskog vlasništva zakupljene
imovine; v. izračuna glavnice i kamata
plaćanja zakupa te amortizacijske osnove
zakupljene imovine; i vi. preciznijeg
utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine
podložne amortizaciji Posebno je važno da
Komisija tijekom svojeg pripremnog rada
provede odgovarajuća savjetovanja,
uključujući ona na razini stručnjaka. Pri
pripremi i izradi delegiranih akata,
Komisija bi trebala osigurati da se
relevantni dokumenti šalju Europskom
(19) Kako bi se dopunili ili izmijenili
određeni elementi ove Direktive koji nisu
ključni, ovlast donošenja akata u skladu s
člankom 290. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije trebala bi se delegirati
Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir
izmjena zakona država članica u vezi s
oblicima poduzeća i porezima na dobit te
izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii.
utvrđivanja dodatnih definicija; iii.
detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i
ekonomskog vlasništva zakupljene
imovine; iv. izračuna glavnice i kamata
plaćanja zakupa te amortizacijske osnove
zakupljene imovine; v. preciznijeg
utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine
podložne amortizaciji i vi. donošenja
smjernica za prijelazno razdoblje u
kojemu raspodjela na temelju formule
postoji paralelno s drugim metodama
raspodjele u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom
svojeg pripremnog rada provede
odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona
na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi
delegiranih akata, Komisija bi trebala
osigurati da se relevantni dokumenti šalju
-
PE608.050v02-00 20/76 RR\1147360HR.docx
HR
parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i
na primjeren način.
Europskom parlamentu i Vijeću istodobno,
na vrijeme i na primjeren način.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
19.a Komisija bi trebala nadzirati
ujednačenu primjenu ove Direktive kako
bi se izbjegle situacije u kojima nadležna
tijela država članica provode različite
režime. Osim toga, nedostatak usklađenih
računovodstvenih pravila u Uniji ne bi
smio rezultirati novim prilikama za
porezno planiranje i arbitražu. Stoga bi se
usklađivanjem računovodstvenih pravila
mogao ojačati zajednički režim, posebno
ako i kada sva poduzeća u Uniji budu
njime obuhvaćena.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(23) Komisija bi trebala imati obvezu
preispitivanja primjene Direktive pet
godina nakon njezina stupanja na snagu, o
čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države
članice trebale bi imati obvezu dostavljanja
Komisiji teksta odredaba nacionalnog
prava koje donesu u području na koje se
odnosi ova Direktiva.
(23) Budući da ova Direktiva sadržava
važnu izmjenu pravila o oporezivanju
dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati
obvezu da provede temeljitu procjenu
primjene Direktive pet godina nakon
njezina stupanja na snagu, o čemu bi
trebala izvijestiti Europski parlament i
Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi
sadržavati barem sljedeće elemente:
utjecaj sustava oporezivanja predviđenog
ovom Direktivom na prihode država
članica, prednosti i nedostatke tog sustava
za mala i srednja poduzeća, utjecaj na
pravednu naplatu poreza između država
članica, utjecaj na unutarnje tržište u
cjelini s posebnim osvrtom na moguće
narušavanje tržišnog natjecanja između
-
RR\1147360HR.docx 21/76 PE608.050v02-00
HR
trgovačkih društava koja podliježu novim
pravilima utvrđenima ovom Direktivom te
broj poduzeća obuhvaćenih područjem
primjene tijekom prijelaznog razdoblja.
Komisija bi trebala imati obvezu
preispitivanja primjene Direktive deset
godina nakon njezina stupanja na snagu,
o čemu bi trebala izvijestiti Europski
parlament i Vijeće. Države članice trebale
bi imati obvezu dostavljanja Komisiji
teksta odredaba nacionalnog prava koje
donesu u području na koje se odnosi ova
Direktiva.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Ovom se Direktivom uspostavlja
sustav zajedničke osnovice za oporezivanje
određenih trgovačkih društava te se
utvrđuju pravila za izračun te osnovice.
1. Ovom se Direktivom uspostavlja
sustav zajedničke osnovice za oporezivanje
određenih trgovačkih društava u Uniji i
utvrđuju se pravila za izračun te osnovice,
uključujući pravila o mjerama za
sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza
i mjerama koje se odnose na
međunarodnu dimenziju predloženog
poreznog sustava.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Pravila ove Direktive primjenjuju
se na trgovačko društvo koje je osnovano u
skladu sa zakonima države članice,
uključujući njegove stalne poslovne
jedinice u drugim državama članicama, ako
trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće
uvjete:
1. Pravila ove Direktive primjenjuju
se na trgovačko društvo koje je osnovano u
skladu sa zakonima države članice,
uključujući njegove stalne i stalne
digitalne poslovne jedinice u drugim
državama članicama, ako trgovačko
društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
-
PE608.050v02-00 22/76 RR\1147360HR.docx
HR
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) pripada, za potrebe financijskog
računovodstva, konsolidiranoj grupi s
ukupnim konsolidiranim prihodom grupe
koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom
financijske godine koja prethodi
relevantnoj financijskoj godini;
(c) pripada, za potrebe financijskog
računovodstva, konsolidiranoj grupi s
ukupnim konsolidiranim prihodom grupe
koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom
financijske godine koja prethodi
relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag
u razdoblju od najviše sedam godina
spušta na nulu;
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
3. Trgovačko društvo koje ispunjuje
uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne
ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka,
može donijeti odluku o primjeni pravila
ove Direktive u razdoblju od pet poreznih
godina, uključujući za svoje stalne
poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim
državama članicama. To se razdoblje
automatski produljuje za uzastopna
razdoblja od pet poreznih godina, osim
ako ne postoji obavijest o prestanku
postojanja kako je navedeno u članku 65.
stavku 3. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b)
ispunjuju se svaki put kada dođe do
produljenja razdoblja.
3. Trgovačko društvo koje ispunjuje
uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne
ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka,
može donijeti odluku o primjeni pravila
ove Direktive, uključujući za svoje stalne
poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim
državama članicama.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4.
-
RR\1147360HR.docx 23/76 PE608.050v02-00
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
4. Pravila ove Direktive ne
primjenjuju se na brodarska društva
podložna posebnom poreznom režimu.
Brodarsko društvo podložno posebnom
poreznom režimu uzima se u obzir za
potrebe određivanja trgovačkih društava
koja su članovi iste grupe kako je
navedeno u članku 3.
Briše se.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(a) pravo iskorištavanja više od 50 %
glasačkih prava; i
(a) pravo iskorištavanja glasačkih
prava koja premašuju 50%; i
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 12.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(12) „troškovi zaduživanja” znači
troškovi kamate na sve oblike duga, drugi
troškovi ekonomski istovjetni kamati i
troškovi nastali u vezi s prikupljanjem
sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom
pravu, što uključuje plaćanja u okviru
zajmova kojima se sudjeluje u dobiti,
pripisane kamate na konvertibilne
obveznice i obveznice bez kupona,
plaćanja u okviru alternativnih financijskih
aranžmana, elementi financijskog troška
plaćanja financijskog zakupa,
kapitalizirana kamata uključena u bilančnu
vrijednost predmetne imovine, amortizacija
kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere
upućivanjem na povrat financiranja u
skladu s pravilima o transfernim cijenama,
iznosi nominalnih kamata u okviru
(12) „troškovi zaduživanja” znači
troškovi kamate na sve oblike duga, drugi
troškovi ekonomski istovjetni kamati i
troškovi nastali u vezi s prikupljanjem
sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom
pravu, što uključuje plaćanja u okviru
zajmova kojima se sudjeluje u dobiti,
pripisane kamate na konvertibilne
obveznice i obveznice bez kupona,
plaćanja u okviru alternativnih financijskih
aranžmana, elementi financijskog troška
plaćanja financijskog zakupa,
kapitalizirana kamata uključena u bilančnu
vrijednost predmetne imovine, amortizacija
kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere
upućivanjem na povrat financiranja u
skladu s pravilima o transfernim cijenama,
iznosi nominalnih kamata u okviru
-
PE608.050v02-00 24/76 RR\1147360HR.docx
HR
izvedenih instrumenata ili aranžmani za
zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje
subjekta, utvrđeni prinos od povećanja
neto vlasničkog udjela kako je navedeno u
članku 11. ove Direktive, određene
pozitivne ili negativne tečajne razlike pri
pozajmljivanju i instrumente povezane s
prikupljanjem sredstava, naknade za
jamstva za financijske aranžmane, naknade
za aranžmane i slični troškovi koji se
odnose na zaduživanje;
izvedenih instrumenata ili aranžmani za
zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje
subjekta, određene pozitivne ili negativne
tečajne razlike pri pozajmljivanju i
instrumente povezane s prikupljanjem
sredstava, naknade za jamstva za
financijske aranžmane, naknade za
aranžmane i slični troškovi koji se odnose
na zaduživanje;
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(30a) „nekooperativna porezna
jurisdikcija” znači jurisdikcija za koju
vrijedi bilo što od navedenog:
(a) jurisdikcija ne ispunjava
međunarodne standarde transparentnosti;
(b) u jurisdikciji postoje potencijalni
povlašteni režimi;
(c) u jurisdikciji postoji porezni sustav
bez poreza na dobit ili sa stopom poreza
na dobit koja je blizu nuli;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(30b) „ekonomski sadržaj” znači
činjenični kriteriji, uključujući u
kontekstu digitalnog gospodarstva, kojima
se omogućuje definiranje oporezive
prisutnosti društva, kao što su postojanje
ljudskih i fizičkih resursa specifičnih za
-
RR\1147360HR.docx 25/76 PE608.050v02-00
HR
subjekt, njegova autonomija upravljanja,
njegova pravna stvarnost, prihodi koje
ostvaruje i, po potrebi, prirodu njegove
imovine;
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.c (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(30c) „fiktivno poduzeće” znači svaki
oblik pravnog subjekta koji nema
ekonomski sadržaj i osnovano je
isključivo u porezne svrhe;
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.d (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(30d) „trošak tantijema” znači troškovi
nastali uslijed plaćanja bilo kakve
naknade za korištenje ili pravo na
korištenje svih autorskih prava na
književni, umjetnički ili znanstveni rad,
uključujući kinematografske filmove i
softver, bilo kakav patent, žig, dizajn ili
model, plan, tajnu formulu ili postupak,
ili za informacije koje se odnose na
industrijsko, trgovačko ili znanstveno
iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu
imovinu; plaćanja za korištenje ili za
pravo na korištenje industrijske,
trgovačke ili znanstvene opreme smatraju
se troškom tantijema;
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.e (nova)
-
PE608.050v02-00 26/76 RR\1147360HR.docx
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(30e) „transferne cijene” znači cijene po
kojima poduzeće prenosi materijalna
dobra ili nematerijalnu imovinu ili pruža
usluge povezanim poduzećima;
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 31.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(31) „hibridna neusklađenost” znači
situacija između poreznog obveznika i
povezanog društva u različitim poreznim
jurisdikcijama ili strukturirani aranžman
između stranaka u različitim poreznim
jurisdikcijama, ako se jedan od sljedećih
ishoda može pripisati razlikama u pravnoj
kvalifikaciji financijskog instrumenta ili
subjekta, ili u tretmanu poslovne
prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
(31) „hibridna neusklađenost” znači
hibridna neusklađenost kako je utvrđeno u članku 2. točki 9. Direktive (EU)
2016/1164;
(a) odbitak istog plaćanja, troškova ili
gubitaka od oporezive osnovice u
jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u
kojoj su nastali troškovi ili u kojoj je
pretrpljen gubitak i u drugoj jurisdikciji
(„dvostruki odbitak”);
(b) odbitak plaćanja od porezne
osnovice u državi članici iz koje potječe
plaćanje, pri čemu isto plaćanje nije uzeto
u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj
državi članici („odbitak bez
uključivanja”);
(c) u slučaju razlika u postupanju s
komercijalnom prisutnošću kao stalnom
poslovnom jedinicom, neoporezivanje
prihoda u jurisdikciji u kojoj je ostvaren,
pri čemu isti prihod nije uzet u obzir u
svrhu oporezivanja u drugoj jurisdikciji
(„neoporezivanje bez uključivanja”).
Hibridna neusklađenost pojavljuje se
-
RR\1147360HR.docx 27/76 PE608.050v02-00
HR
samo u mjeri u kojoj odbitak na isto
plaćanje, nastale troškove ili pretrpljene
gubitke u dvije jurisdikcije prelazi iznos
prihoda koji je uzet u obzir u obje
jurisdikcije i koji se može pripisati istome
izvoru.
Osim toga, hibridna neusklađenost
uključuje i prijenos financijskog
instrumenta na temelju strukturiranog
aranžmana u kojem sudjeluje porezni
obveznik i u kojem se odnosni prinos na
taj preneseni financijski instrument u
porezne svrhe smatra istodobno
dobivenim za više od jedne strane koja
sudjeluje u aranžmanu, a koje su u
porezne svrhe rezidentne u različitim
jurisdikcijama, što rezultira jednim od
sljedećih ishoda.
(a) odbijanje plaćanja povezanog s
temeljnim povratom bez odgovarajućeg
uzimanja u obzir takvog plaćanja u svrhe
oporezivanja, osim ako temeljni povrat
nije uključen u oporezivi prihod jedne od
uključenih strana;
(b) olakšica za porez po odbitku koja
se primjenjuje na plaćanje koje proizlazi
iz prenesenog financijskog instrumenta
više od jednoj uključenoj strani;
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 32.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(32) „strukturirani instrument” znači
aranžman koji uključuje hibridnu
neusklađenost, pri čemu je neusklađenost
uračunana u uvjete aranžmana ili
aranžman čija je svrha stvaranje ishoda
hibridne neusklađenosti, osim ako se od
poreznog obveznika ili povezanog društva
nije moglo razumno očekivati da bude
svjesno hibridne neusklađenosti i ako ono
nije imalo udjela u vrijednosti porezne
Briše se.
-
PE608.050v02-00 28/76 RR\1147360HR.docx
HR
olakšice uzrokovane hibridnom
neusklađenosti;
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 33.a (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(33a) „stalna digitalna poslovna
jedinica” znači značajna digitalna
prisutnost poreznog obveznika koji pruža
usluge u određenoj jurisdikciji koje su
usmjerene na potrošače ili poduzeća u toj
jurisdikciji, u skladu s kriterijima iz
članka 5. stavka 2.a;
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 33.b (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(33b) „europski porezni identifikacijski
broj” ili „PIB” znači broj onako kako je
definiran u komunikaciji Komisije od 6.
prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za
jačanje borbe protiv poreznih prijevara i
utaje poreza.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Komisija može donijeti delegirane akte u
skladu s člankom 66. u cilju utvrđivanja
definicija dodatnih pojmova.
Komisija može donijeti delegirane akte u
skladu s člankom 66. u cilju ažuriranja
trenutačnih definicija ili utvrđivanja
definicija dodatnih pojmova.
-
RR\1147360HR.docx 29/76 PE608.050v02-00
HR
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Smatra se da porezni obveznik ima
stalnu poslovnu jedinicu u državi članici
koja nije država članica u kojoj je rezident
u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj
državi članici ima stalno mjesto poslovanja
preko kojega se u cijelosti ili djelomično
odvija poslovanje poduzeća, uključujući
posebno:
1. Smatra se da porezni obveznik ima
stalnu poslovnu jedinicu, što uključuje
stalnu digitalnu poslovnu jedinicu, u
državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj
je on rezident u svrhu oporezivanja ako u
toj drugoj državi članici ima stalno mjesto
poslovanja ili digitalnu prisutnost preko
kojih se u cijelosti ili djelomično odvija
poslovanje poduzeća, uključujući posebno:
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka fa (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(fa) digitalnu platformu ili bilo kakav
drugi digitalni poslovni model koji se
temelji na prikupljanju i upotrebi
podataka u komercijalne svrhe.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2a. Ako porezni obveznik koji je
rezident jedne jurisdikcije pruži pristup
digitalnoj platformi, kao što su
elektroničke aplikacije, baze podataka,
internetsko tržište ili prostor za pohranu,
ili takvu platformu ponudi, ili pak na
internetskoj stranici ili putem elektroničke
aplikacije ponudi tražilicu ili usluge
oglašavanja, za tog poreznog obveznika
-
PE608.050v02-00 30/76 RR\1147360HR.docx
HR
smatra se da ima stalnu digitalnu
poslovnu jedinicu u državi članici koja
nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u
svrhu oporezivanja ako ukupni iznos
prihoda tog poreznog obveznika ili
povezanog društva ostvaren
transakcijama na daljinu koje stvaraju
navedene digitalne platforme u
jurisdikciji u kojoj on nije porezni
obveznik prelazi 5 000 000 EUR godišnje
te ako je ispunjen bilo koji od sljedećih
uvjeta:
(a) barem 1000 registriranih
pojedinačnih korisnika mjesečno s
prebivalištem u državi članici koja nije
jurisdikcija u kojoj je taj porezni obveznik
rezident u svrhu oporezivanja koji su se
prijavili na digitalnu platformu tog
poreznog obveznika ili je posjetili;
(b) mjesečno je u danoj poreznoj
godini s klijentima ili korisnicima s
prebivalištem u nerezidentnoj jurisdikciji
zaključeno barem 1000 digitalnih
ugovora;
(c) količina digitalnog sadržaja koju
je porezni obveznik prikupio u danoj
poreznoj godini premašuje 10 % ukupnog
pohranjenog digitalnog sadržaja grupe.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane
akte u skladu s člankom 66. kojima se
izmjenjuje ova Direktiva prilagodbom
faktora utvrđenih u točkama (a), (b) i (c)
ovog stavka na temelju napretka u
međunarodnim sporazumima.
Ako se povrh praga koji se temelji na
prihodima, a koji je utvrđen u prvom
podstavku ovog stavka, na određenog
poreznog obveznika u relevantnoj državi
članici može primijeniti jedan ili više od
ukupno tri digitalna čimbenika iz točaka
(a), (b) ili (c) ovog stavka, smatra se da
porezni obveznik ima stalnu poslovnu
jedinicu u toj državi članici.
Porezni obveznik mora poreznim tijelima
priopćiti sve informacije koje su
relevantne za utvrđivanje postojanja
-
RR\1147360HR.docx 31/76 PE608.050v02-00
HR
stalne poslovne jedinice ili stalne digitalne
poslovne jedinice u skladu s ovim
člankom.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Zajedno s iznosima koji se mogu odbiti
kao troškovi za istraživanje i razvoj u
skladu sa stavkom 2., porezni obveznik
također može u jednoj poreznoj godini
odbiti dodatnih 50 % od takvih troškova
nastalih tijekom te godine, osim troškova
povezanih s pokretnom materijalnom
imovinom. U mjeri u kojoj troškovi za
istraživanje i razvoj prelaze 20 000 000
EUR, porezni obveznik može odbiti 25 %
od prijeđenog iznosa.
Porezni obveznik za troškove istraživanja i
razvoja i troškove koji se odnose na osoblje, uključujući plaće, djelatnike
podizvoditelja zaposlene kod agencija i
samostalne djelatnike do 20 000 000 EUR
dobiva porezni kredit u iznosu od 10 %
troškova.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Odstupajući od prvog podstavka, porezni
obveznik može odbiti dodatnih 100 %
svojih troškova za istraživanje i razvoj do
20 000 000 EUR ako ispunjuje sljedeće
uvjete:
Briše se.
(a) poduzeće nije uvršteno na burzi
dionica i ima manje od 50 zaposlenika i
godišnji promet i/ili godišnju ukupnu
bilancu koja ne premašuje 10 000 000
EUR;
(b) poduzeće nije registrirano dulje od
pet godina. Ako porezni obveznik ne
podliježe registraciji, može se smatrati da
razdoblje od pet godina počinje kada
poduzeće pokrene svoju poslovnu
djelatnost ili za nju podliježe
-
PE608.050v02-00 32/76 RR\1147360HR.docx
HR
oporezivanju;
(c) poduzeće nije osnovano
spajanjem;
(d) poduzeće ne posjeduje povezana
društva.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 11.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
[...] Briše se.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) 50 % troškova reprezentacije, do
iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u
poreznoj godini;
(b) 50 % redovitih i potrebnih troškova
reprezentacije koji su u izravnoj vezi s
poduzećem poreznog obveznika ili
povezani s njime, do iznosa koji ne prelazi
[x] % prihoda u poreznoj godini;
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka c
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(c) prijenos zadržane zarade u rezervu
koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća;
(c) prijenos zadržane zarade u rezervu
koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća,
osim zarade zadržane u rezervu zadružnih
trgovačkih društava i zadružnih
konzorcija tijekom obavljanja trenutačne
djelatnosti trgovačkog društva i nakon
njezina prestanka, u skladu s nacionalnim
-
RR\1147360HR.docx 33/76 PE608.050v02-00
HR
poreznim pravilima;
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podtočka ja (nova)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(ja) rashode za korisnike koji se nalaze
u zemljama koje su na EU-ovu popisu
nekooperativnih jurisdikcija u porezne
svrhe (takozvane „porezne oaze”);
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se
odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali
do najviše 30 % zarade poreznog
obveznika prije kamata, poreza i
amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji
nije veći od 3 000 000 EUR, ovisno što je
veće.
Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se
odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali
do najviše 10% zarade poreznog obveznika
prije kamata, poreza i amortizacije
(„EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od
1 000 000 EUR, ovisno što je veće.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Za potrebe ovog članka, ako je poreznom
obvezniku dopušteno djelovati u korist
grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je
utvrđeno u pravilima o nacionalnim
sustavima oporezivanja grupa, cijela se
grupa smatra poreznim obveznikom. U tim
se okolnostima prekoračeni troškovi
zaduživanja i EBITDA izračunavaju za
cijelu grupu. Iznos od 3 000 000 EUR
Za potrebe ovog članka, ako je poreznom
obvezniku dopušteno djelovati u korist
grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je
utvrđeno u pravilima o nacionalnim
sustavima oporezivanja grupa, cijela se
grupa smatra poreznim obveznikom. U tim
se okolnostima prekoračeni troškovi
zaduživanja i EBITDA izračunavaju za
cijelu grupu. Iznos od 1 000 000 EUR
-
PE608.050v02-00 34/76 RR\1147360HR.docx
HR
također se uzima u obzir za cijelu grupu. također se uzima u obzir za cijelu grupu.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 6.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
6. Prekoračeni troškovi zaduživanja
koji se ne mogu odbiti u određenoj
poreznog godini prenose se bez
vremenskog ograničenja.
6. Prekoračeni troškovi zaduživanja
koji se ne mogu odbiti u određenoj
poreznoj godini prenose se na razdoblje od
pet godina.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 14.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Članak 14.a
Posebna izuzeća
Zarade zadržane u rezervi zadružnih
trgovačkih društava i zadružnih
konzorcija tijekom obavljanja trenutačne
djelatnosti trgovačkog društva i nakon
njezina prestanka te naknade koje
zadružna trgovačka društva i zadružni
konzorciji dodjeljuju svojim članovima
mogu se odbiti kad god je takav odbitak
dopušten u skladu s nacionalnim
fiskalnim pravom.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 29.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Članak 29. Članak 29.
-
RR\1147360HR.docx 35/76 PE608.050v02-00
HR
Izlazno oporezivanje Izlazno oporezivanje
1. Iznos jednak tržišnoj vrijednosti
prenesene imovine u vrijeme njezina
izlaza umanjen za njezinu vrijednost u
svrhu oporezivanja smatra se
obračunanim prihodom u bilo kojoj od
sljedećih okolnosti:
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se
pravila o izlaznom oporezivanju utvrđena
u Direktivi (EU) 2016/1164.
(a) ako porezni obveznik prenosi
imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu
poslovnu jedinicu u drugoj državi članici
ili u trećoj zemlji;
(b) ako porezni obveznik prenosi
imovinu iz svoje stalne poslovne jedinice u
državi članici u svoje sjedište ili drugu
stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi
članici ili trećoj zemlji, u mjeri u kojoj se
time uzrokuje da država članica u kojoj se
nalazi stalna poslovna jedinica zbog
prijenosa više nema pravo oporezivati
prenesenu imovinu;
(c) ako porezni obveznik premješta
svoju poreznu rezidentnost u drugu
državu članicu ili treću zemlju, osim u
slučaju one imovine koja ostaje stvarno
povezana sa stalnom poslovnom
jedinicom u prvoj državi članici;
(d) ako porezni obveznik prenosi
poslovanje koje provodi njegova stalna
poslovna jedinica iz države članice u
drugu državu članicu ili treću zemlju, u
mjeri u kojoj se time uzrokuje da država
članica u kojoj se nalazi stalna poslovna
jedinica zbog prijenosa više nema pravo
oporezivati prenesenu imovinu.
2. Država članica u koju se prenose
imovina, porezna rezidentnost ili
poslovanje koje provodi stalna poslovna
jedinica prihvaća vrijednost koju je
utvrdila država članica poreznog
obveznika ili stalne poslovne jedinice kao
početnu vrijednost imovine u svrhu
oporezivanja.
3. Ovaj se članak ne primjenjuje na
prijenos imovine povezan s financiranjem
vrijednosnih papira, imovinu označenu
kao kolateral ili ako se prijenos imovine
-
PE608.050v02-00 36/76 RR\1147360HR.docx
HR
događa radi ispunjavanja bonitetnih
kapitalnih zahtjeva ili u svrhu upravljanja
likvidnošću ako je određeno da će se ta
imovina vratiti u državu članicu
prenositelja unutar razdoblja od 12
mjeseci.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 41. – stavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
1. Gubici koje je u poreznoj godini
zabilježio porezni obveznik rezident ili
stalna poslovna jedinica ili poslovni
obveznik nerezident mogu se prenijeti i
odbiti u sljedećim poreznim godinama,
osim ako nije drukčije predviđeno ovom
Direktivom.
1. Gubici koje je u poreznoj godini
zabilježio porezni obveznik rezident ili
stalna poslovna jedinica ili poslovni
obveznik nerezident mogu se prenijeti i
odbiti u sljedećim poreznim godinama,
tijekom razdoblja od najviše pet godina.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 42.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Članak 42. Briše se.
Olakšica za gubitke i ponovno
uračunavanje
1. Porezni obveznik rezident koji je i
dalje profitabilan nakon odbijanja svojih
gubitaka u skladu s člankom 41. može
dodatno odbiti troškove u istoj poreznoj
godini koje su zabilježila njegova izravna
društva kćeri koja ispunjavaju uvjete,
kako je navedeno u članku 3. stavku 1., ili
stalna poslovna jedinica ili jedinice koje
se nalaze u drugim državama članicama.
Ta se olakšica za gubitke pruža na
ograničeno vremensko razdoblje u skladu
sa stavcima 3. i 4. ovog članka.
2. Odbitak je razmjeran udjelu
-
RR\1147360HR.docx 37/76 PE608.050v02-00
HR
poreznog obveznika rezidenta u svojim
društvima kćerima koja ispunjuju uvjete
kako je navedeno u članku 3. stavku 1., te
cjelovit za stalne poslovne jedinice.
Smanjenje porezne osnovice ni u kojem
slučaju ne smije dovesti do negativnog
iznosa.
3. Porezni obveznik rezident u svoju
poreznu osnovicu ponovno uračunava, do
iznosa koji je prethodno odbijen kao
gubitak, bilo koju posljedično ostvarenu
dobit svojih društava kćeri koja
ispunjavaju uvjete kako je navedeno u
članku 3. stavku 1. ili svojih stalnih
poslovnih jedinica.
4. Gubici odbijeni u skladu sa
stavcima 1. i 2. automatski se
uračunavaju u poreznu osnovicu
poreznog obveznika rezidenta u bilo kojoj
od sljedećih okolnosti:
(a) ako se na kraju pete porezne
godine nakon što su gubici ispunili uvjete
za odbitak dobit nije uračunala ili ako
uračunana dobit ne odgovara ukupnom
iznosu odbijenih gubitaka;
(b) ako je društvo kći koje ispunjava
uvjete kako je navedeno u članku 3.
stavku 1. prodano, prestane s djelovanjem
ili se pretvori u stalnu poslovnu jedinicu;
(c) ako je stalna poslovna jedinica
prodana, prestane s djelovanjem ili se
pretvori u društvo kći;
(d) ako matično trgovačko društvo
više ne ispunjuje zahtjeve iz članka 3.
stavka 1.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 45.a (novi)
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Članak 45.a
-
PE608.050v02-00 38/76 RR\1147360HR.docx
HR
Efektivni porezni doprinos
Sve dok je prag utvrđen u članku 2.
stavku 1. točki (c) i dalje na snazi, države
članice prate i objavljuju efektivni porezni
doprinos malih i srednjih poduzeća te
multinacionalnih poduzeća u državama
članicama kako bi one mogle osigurati
jednake uvjete za slična poduzeća unutar
Unije i ublažiti administrativno
opterećenje i troškove za mala i srednja
poduzeća.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 53. – stavak 1. – podstavak 1.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d),
porezni obveznik nije izuzet od poreza na
prihod iz inozemstva koji je primio kao
raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj
zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u
posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj
subjekt u zemlji porezne rezidentnosti
podložan zakonskom porezu na dobit koji
je niži od polovice zakonskog poreza na
dobit kojemu bi bio podložan, u pogledu
takvog prihoda iz inozemstva, u državi
članici u kojoj je rezident u svrhu
oporezivanja.
Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d),
porezni obveznik nije izuzet od poreza na
prihod iz inozemstva koji nije nastao
aktivnim poslovanjem i koji je primio kao
raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj
zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u
posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj
subjekt u zemlji porezne rezidentnosti
podložan zakonskom porezu na dobit koji
je niži od 15 %, u pogledu takvog prihoda
iz inozemstva, u državi članici u kojoj je
rezident u svrhu oporezivanja.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 53. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Ako se primjenjuje stavak 1.,
porezni obveznik podliježe porezu na
prihod iz inozemstva, a od njegove porezne
obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu
oporezivanja odbija se porez plaćen u
trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos
2. Ako se primjenjuje stavak 1.,
porezni obveznik podliježe porezu na
prihod iz inozemstva, a od njegove porezne
obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu
oporezivanja odbija se porez plaćen u
trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos
-
RR\1147360HR.docx 39/76 PE608.050v02-00
HR
poreza izračunan prije odbitka, koji se
može pripisati oporezivom prihodu.
poreza izračunan prije odbitka, koji se
može pripisati oporezivom prihodu. Da bi
ostvario pravo na taj odbitak, porezni
obveznik svojim nadležnim poreznim
tijelima mora dokazati da prihod iz
inozemstva nije nastao aktivnim
poslovanjem, što se može učiniti potvrdom
koju u tu svrhu izdaju strana nadležna
porezna tijela.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 58.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Članak 58. Članak 58.
Opće pravilo protiv zloporabe Opće pravilo protiv zloporabe
1. Za potrebe izračunavanja porezne
osnovice u okviru pravila ove Direktive,
država članica ne uzima u obzir
aranžman ili niz aranžmana koji nisu
autentični s obzirom na sve relevantne
činjenice i okolnosti, budući da im je
ključna svrha stjecanje porezne prednosti
kojom se poništavaju cilj ili svrha ove
Direktive. Aranžman se može sastojati od
više koraka ili dijelova.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se
opća pravila protiv zloporabe utvrđena u
Direktivi (EU) 2016/1164.
2. Za potrebe stavka 1., aranžman ili
niz aranžmana smatraju se
neautentičnima u mjeri u kojoj nisu
osnovani iz valjanih komercijalnih
razloga koji odražavaju gospodarsku
stvarnost.
3. S aranžmanima ili nizom
aranžmana koji se ne uzimaju u obzir u
skladu sa stavkom 1. u svrhu izračuna
porezne osnovice postupa se prema
njihovom ekonomskom sadržaju.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio
-
PE608.050v02-00 40/76 RR\1147360HR.docx
HR
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Subjekt ili stalna poslovna jedinica čija
dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od
poreza u državi članici u kojoj se nalazi
njezino sjedište smatra se kontroliranim
stranim trgovačkim društvom ako su
ispunjeni sljedeći uvjeti:
Država članica poreznog obveznika
određeni subjekt ili stalnu poslovnu
jedinicu čija dobit ne podliježe porezu ili je
izuzeta od poreza u toj državi članici,
smatra kontroliranim stranim trgovačkim
društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
(b) stvarni porez na dobit koji su platili
subjekt ili stalna poslovna jedinica manji
je od razlike između poreza na dobit koji
bi se naplatio subjektu ili stalnoj
poslovnoj jedinici u skladu s pravilima
ove Direktive i stvarnog poreza na dobit
koji su platili subjekt ili stalna poslovna
jedinica.
(b) prihodi subjekta podliježu stopi
poreza na dobit nižoj od 15 %; ta se stopa
procjenjuje na temelju dobiti prije
primjene mjera koje su te države uvele
kako bi se smanjila porezna osnovica na
koju se primjenjuje ta stopa; ta stopa
revidira se svake godine u skladu s
ekonomskim kretanjima u svjetskoj
trgovini.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
Za potrebe točke (b) prvog podstavka, pri
izračunu poreza na dobit koji bi bio
naplaćen subjektu u skladu s pravilima iz
ove Direktive u državi članici poreznog
obveznika ne uzima se u obzir prihod bilo
koje stalne poslovne jedinice subjekta koji
ne podliježe porezu ili je izuzet od poreza
u jurisdikciji kontroliranog stranog
poduzeća.
Briše se.
-
RR\1147360HR.docx 41/76 PE608.050v02-00
HR
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 2.
Tekst koji je predložila Komisija Izmjena
2. Ako se subjekt ili stalna poslovna
jedinica smatraju kontroliranim stranim
trgovačkim društvom u okviru stavka 1.,
neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne
poslovne jedinice podliježe porezu u mjeri
u kojoj on proizlazi iz sljedećih kategorija:
2. Ako se subjekt ili stalna poslovna
jedinica smatra kontroliranim stranim
trgovačkim društvom u okviru stavka 1.,
država članica poreznog obveznika
poreznom osnovicom obuhvaća:
(a) neraspodijeljeni prihod subjekta ili
prihod stalne poslovne jedinice koji
proizlazi iz sljedećih kategorija:
(a) kamate ili svaki drugi prihod od
financijske imovine;
(i) kamate ili svaki drugi prihod od
financijske imovine;
(b) naknade za licenciju ili bilo koji
drugi prihod od intelektualnog vlasništva;
(ii) naknade za licenciju ili bilo koji
drugi prihod od intelektualnog vlasništva;
(c) dividende i prihod od prodaje
dionica;
(iii) dividende i prihod od prodaje
dionica;
(d) prihod od financijskog zakupa; (iv) prihod od financijskog zakupa;
(e) prihod od osiguranja, bankarskih i
ostalih financijskih djelatnosti;
(v) prihod od osiguranja, bankarskih i
ostalih financijskih djelatnosti;
(f) prihod od društava koja posluju s
povezanim društvima koja zarađuju prihod
od prodaje i usluga od robe i usluga koje
kupuju od povezanih društava i prodaju ih
njima te dodaju malo ili nimalo
gospodarske vrijednosti.
(vi) prihod od društava koja posluju s
povezanim društvima koja zarađuju prihod
od prodaje i usluga od robe i usluga koje
kupuju od povezani