POVREDE NA RADU Spec.med.rada Dr.S.Udovicic na radu i... · toku rada • Eliminisati faktore koji...
Transcript of POVREDE NA RADU Spec.med.rada Dr.S.Udovicic na radu i... · toku rada • Eliminisati faktore koji...
POVREDE NA RADUSpec.med.rada Dr.S.Udovicic
DEFINICIJA POVREDA NARADU (profesionalni traumatizam)
• Prema Zakonu o osnovnom, penziskom i invalidskom osiguranju
• Povreda na radu je povreda osiguranika koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom (akutna trovanja), naglim promenama položaja tela, iznenadnim opterećenjima tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma.
Kao povreda na radu priznaje se i povreda nastala
1. Pri obavljanju posla na koje radnik nije raspoređen, ali koje obavlja u interesu poslodavca
2. Pri dolasku na posao ili povratku sa poslaako pri tom koristi najkraći put, kao i na službenom put
3. U vezi sa korišćenjm prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju kao i prava na zdravstvenu zaštitu.
4. U akcijama spasavanjan i odbrane od elemntarnih nepogoda i nesreća
5. U vojnoj vežbi ili vršenju drugih obaveza iz oblasti odbrane zemlje.
6. Na omladinskim radnim akcijama, odnosno radnom kampu ili takmičenju
Nesreća na radu
• imaju šire značenje i označavaju svaki iznenadni neočekivani događaj, koji može ali ne mora imati za posledicu povredu na radu ili veću materijalnu štetu.– Poznavanje nesrećnih događaja bez
posledica veoma je važno u prevenciji nesrećnih slučajeva sa posledicama
UZROCI POVREDA NA RADU
• Brojni su faktori koji sudeluju u nastanku povrede na radu i u najvećem broju slučajeva postoji istovremeno dejstvo više njih.
• Uzroci povreda na radu se mogu podeliti u dve grupe:
1.Uzroci u kojima dominira ljudski faktor2.Uzroci koji potiču iz radne i životne sredine
LJUDSKI FAKTOR
• O značaju ljudskog faktora pri nastajanju povrede na radu postoje brojne teorije
1. Prema domino teoriji 88% svih nezgoda uzrokovano je nebezbednim ponašanjem radnika
2. Teorija sklonosti ka nezgodama podržava činjenicu da u datoj grupi radnika postoje određeni radnici koji su skloni nezgodama na radu
3. Teorija psihološke klime: postoji korelacija između karakteristika radnika (narav, raspoloženje, navike, anksioznost)
4. Itd.
FAKTORI IZ RADNE I ŽIVOTNE SREDINE
• Mnogu autori smatraju da je pri povređivanju značaj okoline najveći.
1. Loši međuljudski odnosi u kolektivu; 2. loša organizacija rada; 3. aktori radne okoline; 4. nepoštovanje uputstava za obavljanje poslova i
nepoštovanje preporučenih mera zaštite; 5. alkoholisanost radnika i sl
KLASIFIKACIJA POVREDA NARADU
• PREMA :1.NAČINU NASTANKA (pad, udar, sudar...)2.MATERIJALNOM UZROČNIKU (neispravnost
mašine, alata, uređaja..)3.UZROKU POVREDE (mašine,..)4.LOKALIZACIJI POVREDE (glava, ruke, noge...)5.PRIRODI POVREDE (uganća, prelom,
opekotine...)
PREVENCIJA PROFESIONALNOGTRAUMATIZMA
• TEHNIČKE MERE ZAŠTITE• Pravilan izbor tehnološkog procesa, mašine i
uređaja, alata kao i održavanje i • Kontrola njihove ispravnosti• Zaštita od delova mašina i alata koji mogu da
izazovu povredu.• Mehanizacija, automatizacija i robotika• Adekvatna mikroklima i • Adekvatna osvetljenost
ORGANIZACIONE MERE ZAŠTITIE
• Osigurati bezbedan grupni rad, adekvatan ritam i način rada i odmora, mikropauze u toku rada
• Eliminisati faktore koji mogu ubrzati nastanak zamora, učiniti rad monotonim i izazvati nezadovoljstvo.
MEDICINSKE MERE PREVENCIJE
• Profesionalna orjentacija i selekcija -– Usmerava učenike na zanimanja za koja imaju
sklonosti• Prethodni i periodični pregledi -
– Obezbeđuju da svaki radnik radi na onom poslu na kome će svojim sposobnostima moći da odgovori zahtevima radnog mesta
• Zdravstveno vaspitni rad - Treba da ukaže– radniku na opsnosti na radnom mestu, na efikasnu
zaštitu i na posledice
TRAUMATIZAM UDRUMSKOM SAOBRAĆAJU
• Saobraćajna nezgoda (SN) podrazumeva nezgodu na putu u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili više lica povređeno ili izgubilo život ili je izazvana materijalna šteta.– U saobraćajnim nezgodama najčešće stradaju
mladi od 15-25 godina
Uzroci SN
• Uzroci SN najčešće se dele na• SUBJEKTIVNE FAKTORE
– starost, pol, iskustvo, sposobnost, alkohol, lekovi, bolesti..
• OBJEKTIVNI FAKTORI– Društveni faktori , tehnički faktori (vozilo, put,
bezbednosna oprema), prirodni faktori (klimatski i geografski)
PREVENCIJA TRAUMATIZMA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU
• REPRESIVNE MERE• ZAKONSKA REGULATIVA• PRIPREMA LJUDI ZA UČEŠĆE U SAOBRAĆAJU
– (obuka vozača, informisanje o obrazovanje ostalih učesnika u saobraćaju,)
• SELEKCIJA POJEDINIH KATEGORIJA UČESNIKA U SAOBRAĆAJU – (vozački ispit, zdravstvena selekcija)
• KONTROLA I REGULISANJE SAOBRAĆAJA• SISTEM OSIGURANJA
BOLESTI U VEZI SA RADOM
Definicija
• Bolesti u vezi sa radom predstavljaju vrlo širok spektar bolesti koje su na neki način ne uvek uzročno, povezane sa zanimanjem ili uslovima rada, a etiologija tih bolesti uvek je multikauzalna.
PODELA
1. Oboljenj respiratornog sistema – (Hronični bronhitis, emfizem i astma)
2. Oboljenja KVS-a – (hipertenzija, Ishemijska oboljenja srca i
cerebrovaskularna bolest)
3. Bihevioralni poremećaji i mentalne bolesti4. Oboljenja lokomotornog sistema
– (lumbalni i cervikobrahijalni sindrom)
Faktori rizika za nastanak ovih bolesti
• Nedostaci u ergonomskim rešenjima za alate• Mentalno preopterećenje• Niz drugih štetnosti i uslova radne sredine• Individualne karakteristike
– (životna dob, pol,rasa, genetski faktori, tip ličnosti i dr.)
• Loše navike – (pušenje, alkohol, ishrana i dr.)
OBOLJENJA RESPIRATORNOGSISTEMA
• SZO je posebno izdvoja hronične nespecifične respiratorne bolesti-
• Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP). – Pod ovim se podrazumeva grupa poremećaja pri
kojima se javlja hronično iskašljavanje i/ili gušenje u miru i/ili u naporu.
• BRONHITIS• EMFIZEM• ASTMA
OBOLJENJA KARDIOVASKULARNOGSISTEMA
• Od svih oboljenja KVS→ u vezi sa radom najveći značaj imaju:
• HIPERTENZIJA• ISHEMIJSKO OBOLJENJE SRCA• CEREBROVASKULARNA BOLEST
– Hipertenzija je značajna i kao samostalna bolest i kao faktor rizika za nastanak druge dve bolesti.
Faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti
1. BUKA2. VISOKA TEMPERATURA3. NISKA TEMPERATURA4. HEMIJSKI FAKTORI RIZIKA
– Olovo, kadmijum, kobalt, arsen, ugljenmonoksid, organski rastvarači (neki)
5. RADNA OPTEREĆENJA– inaktivnost na radu, hronični profesionalni stres,
smenski rad i iregularan režim rada i odomora
BIHEVIORALNI POREMEĆAJI IMENTALNE BOLESTI
• Bihevioralne reakcije po pravilu prethode pojavi mentalnih i psihosomatskih oboljenja i odlikuju se subjektivnim i objektivnim promenama u mentalnom stanju pojedinca.
• Najčešći poremećaji u mentalnoj sferi koji se mogu dovesti u vezu sa radom jesu:
• ANKSIOZNE ILI DEPRESIVNE REAKCIJE• SINDOM SAGOREVANJA• TEHNOSTRES
MENTALNE BOLESTI U VEZI SARADOM
• Depresije• Neurotične reakcije• Poremećaji ličnosti• Psihoze (ređe)
– Češće se javljaju u radnoj populaciji nižeg socioekonomskog stanja i obrazovanja, iako individualne karakteristike imaju poseban značaj u njihovoj pojavi
OBOLJENJA LOKOMOTORNOGSISTEMA
• Ovi poremećaji se često javljaju u zanimanjima koja zahtevaju dizanje tereta posebno kada je ono udruženo sa dužim sedenjem ili ekspozicijom opštim vibracijama
• LUMBALNI SINDROM– oštećenja intervertebralnog dikusa u lumbalnom delu
kičme vodi se pod ovom dijagnozom• BOLNI SINDROM VRATA I GORNJIH EKSTREMITETA
– Oštećenja su uglavnom izazvana čestim ponovljenim naprezanjem i povezana sa prisilnim i neugodnim položajem pri radu