8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

1/16

Povijesni razvoj

informacijske slube u

knjinicama

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

2/16

Zbog ega se informacijska sluba uknjinicama poinje razvijati u II. pol. 19.

st.?

LIBERALIZACIJA IRENJE SVE VEI

KOLSTVA PISMENOSTI BROJ KORISNIKA

PROCVAT IZDAVAKE OBILJE TISKANOG SVE TEE

DJELATNOSTI MATERIJALA PRONAI

KNJIGU

POTREBNU

KORISNIKU

prepoznatavanostzadovoljavanja

informacijskihpotreba

korisnika

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

3/16

Prvi zaeci institucionalizacije informacijskeslube u amerikim narodnim knjinicama u

II. pol. 19. st.

1. Osuvremenjivanje javnih abecednih i strunihkataloga

2. Unapreivanje katalogizacije i klasifikacije, te izradamodernih pravilnika za katalogizaciju

3. Propagiranje slobodnog pristupa grai4. Uspostava deurstava u prostorima u kojima su

postavljani javni katalozi

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

4/16

5. Organizirani prvi teajevi knjiniarstva i prve

knjiniarske kole6. Pojam informacijska slubapojavljuje sekao

posebnanatuknica u asopisu Library Jou rnal1891. god.

7. Svjetski knjiniarski kongres, Chicago,1893.,posveuje posebnu pozornost upravo radu skorisnicima

8. pojava tzv.aids for readers

PRVA FAZA RAZVITKA INFORMACIJSKESLUBE U KNJINICIobiljeena inicijativimaMelwilla Deweyja i Amerikog knjiniarskog drutva

1870-ih do 1890-ih godina 19. st.

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

5/16

Zadaeinformacijske slubeu anglo-amerikim narodnim knjinicamasve

do Drugog svjetskog rata

njegovati opeobrazovne funkcije knjinice

pomoi uenicima i studentima

pomoi itateljima u pronalaenju informacija uputiti korisnika u itanje i savjetovanje pri odabiru knjige

oglaavati usluge knjinice

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

6/16

Informacijska sluba u

znanstvenim isveuilinim knjinicama

Informacijska sluba u

specijalnim knjinicama

Kasniu odnosu na narodne

knjinice jer se vjeruje daznanstvenicima ne treba pomopri traenju informacija. Stogase u Kongresnu knjinicu tek1914. uvodi Legislative

Reference Service.

Iako kasniu odnosu na narodne

knjinice, razvija se relativno brzo,pa ve po. 20. st. osiguravaju svevrste bibliografskih i faktografskih

informacija, vrednuju ih,

interpretiraju za korisnike i nastoje

dati u to pristupanijem obliku.

Velika se pozornost pridaje utedikorisnikovog vremena u traenjuinformacija.

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

7/16

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

8/16

etiri vrste obavijesti

1. bibliografske obavijestio pojedinom naslovu

2. lokacijske obavijestina osnovi skupnih kataloga

3. podatke o literaturina odreenu temu4. faktografske obavijesti

H. Uhlendahl, direktor Nacionalneknjinice u Njemakoj,1933.

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

9/16

Zaeci razvoja informacijske slube uknjinicama u Hrvatskoj

Informacijska se sluba u hrvatskim knjinicamapoinje kasno razvijati, tek iza Drugog svjetskograta.

Razlozi:

1. tek uoi Drugog svjetskograta prva okupljanjahrvatskih knjiniarau Hrvatskom bibliotekarskomdrutvu, 1939.

2. pokrenut prvi struni asopisVjesnik bibliotekaraHrvatske tek 1950.

uspostavom bi se centralnog kataloga u NSB, po uzoruna njemaki centralni katalog u Berlinu, sam od seberazvio i ured za davanje podataka i obavijesti o knjigama,Matko Rojni, VBH, 1 (1950)

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

10/16

Informacijska usluga u hrvatskim

(specijalnim) knjinicama, 1950-te godine

1. Knjinica kole narodnog zdravlja Andrija tamparuZagrebu (1947.)

mjeseni bilten prinova,od 1958.

pouavanje korisnika u okviru studija za medicinskesestre

2. Knjinica Instituta Ruer Bokovi(1950.)3. Knjinica poduzea Rade Konar(1946.)

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

11/16

Informacijska usluga u hrvatskim

(narodnim) knjinicama

1. Gradska knjinica u Zagrebu, 1950-ih godina

prvi bibliotekar-pedagogda birukovodio kulturno-prosvjetnimradom i provodio agitaciju i zdravu propagandu

prvi pionirski odjel

knjiniari koji preteno rade s korisnicima informatori

2. Knjinica Medveak u Zagrebu, 1950-ih i 1960-ihgodina

od 1958. god. - informativna srijeda- redoviti tjedni sastanci

zagrebakih bibliotekara-informatora 1960-ihinformativni djeji utorakza narodne i kolske knjiniare

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

12/16

Daljnji razvoj informacijske slube uhrvatskim knjinicama

3. 1960.prvi Zakon o bibliotekama. // Narodne novine (49/1960).

4. 1960. VBH, Janko ivkovi u lanku Priruna djela uknjinicama utvruje tri vrste obavijesti koje bi knjinicatrebala dati korisnicima:

a) stvarne obavijesti(o injeninim podacima)

b)bibliografske obavijesti(upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskihpodataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora)

c) bibliotene obavijesti(upuivanje korisnika gdje e nai koju slubu uknjinici, kako doi do knjiga ili asopisa, itd.)

5. 1962.Savjetovanje bibliotekara i knjiniara u Zagrebu

upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjinica u Zagrebu i Rijeci prvi referatna temu Knjinica kao centar za informacije- podaci i o stanjuinformacijske slube u hrvatskim narodnim knjinicama

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

13/16

Zakljuna razmatranjaKada i gdje?

Informacijska se sluba najprije razvija u Americi,zatim u Velikoj Britaniji, te nekim drugim

zapadnoeuropskim dravama, primjerice uskandinavskim(II. pol. 19. st.), a tek potom,

poetkom 20. st., u Srednjoj Europi (Njemaka iAustrija).

U Hrvatskojse razvija tek nakon Drugog svjetskog

rata, premda se u poetku sustavan rad na razvojuinformacijske slube odvijao jedino u Zagrebu.

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

14/16

Zakljuna razmatranjaU kojim knjinicama?

Informacijska se sluba u svijetu najprijerazvija u narodnim knjinicama(Amerika), atek potom u specijalnim, znanstvenim i

sveuilinim knjinicama (profesorima iznanstvenicima nije potrebna pomo).U Hrvatskojse najprije razvija u specijalnim

knjinicama, tek potom u narodnima, iako su

se narodne knjinice danas znatno viemodernizirale nego, primjerice, znanstvene.

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

15/16

Zakljuna razmatranjaKakva je bila u poetku narav

informacijske slube?

Informacije su se u poetku davale gotovo iskljuivona osnovu kataloga pojedine knjinice ili centralnogkataloga.U tu su svrhu obino postavljanja deurstva uprostorimau kojima su postavljanijavni katalozi, kako

bi se korisnicima pomoglo da pronau potrebnuliteraturu. tovie, smatralo se dainformacijske slubeniti nemaju druge zadae, osobito u europskimdravama gdje jo dugo nije postojao slobodan pristupknjigama.

8/10/2019 Povijesni pregled razvoja informacijske sluzbe u knjiznici

16/16

Literatura

1. Sei, Dora. Informacijska sluba uknjinici. 2. dopunjeno i proireno izd.

Lokve : Naklada Benja, 2007. Str. 133-143.