Poslovno pravo - ekonomski fakultet

7/25/2019 Poslovno pravo - ekonomski fakultet

1/36

Pravo- pitanja za nadarene

1. Ugovor o prodaji (pojam i karakteristike)

Ugovorom o prodaji prodavac se obavezuje prema kupcu da mu preda stvar, koja

je predmet prodaje, i da mu prenese pravo vlasnitva na njoj, a kupac preuzimaobavezu da mu plati odgovarajuu cijenu. Osnovni cilj je ostvarivanje dobiti.

Ugovor o prodaji je: neformalan, teretan, dvostrano obavezujui, komutativan(konzesualan), sinalgmatian.

!od zakljuivanja ugovora imamo:

" #ventualnu fazu" predstavlja preliminarni kontakt, pregovori" $u%nu fazu" predstavlja se kroz ponudu i pri&vat ponude. 'ri&vat ponude

mo%e biti konkludentnim radnjama ili u odreenim situacijama preutnimputem.

2. Biti elementi ugovora o prodaji

itni elementi supredmet, koliina i cijena.

'redmet ugovora o prodaji su pokretne stvari: roba, vrijednosni papiri. *tvar, dabi bila predmet prodaje, mora biti u pravnom prometu.

+ijena predstavlja novanu protuvrijednost predmeta prodaje i prenesenogvlasnikog prava. +ijenu je mogue odrediti:

" Ugovorom, gdje cijena treba biti odreena ili odrediva" 'rinudnim putem, dr%ava mo%e odrediti ksnu cijenu

" -ispozitivnim propisom!oliina je kvantitativno (ziko i prostorno) odreivanje stvari koja je predmetprodaje.

3. Nebitni elementi ugovora$ebitni elementi su kvalitet, ambala%a, transportne klauzule.

Kvalitetje skup ziki&, &emijski&, funkcionalni& i drugi& svojstava stvari koji juine upotrebljivom za ugovorenu ili uobiajenu namjenu. !valitet mo%e bitiodreen na vie naina:

" Ugovorom" 'rinudnim propisom" -ispozitivnim propisom

Ambalaapredstavlja zatitni omot robe, koji treba da omogui prijevoz robe bezoteenja. o%e biti potrona ili nepotrona, obina ili originalna, povratna ilinepovratna. o%e biti i bitan element ugovora.

Transportne klauzule:

" /zraz 0franko1 predstavlja mjesto do kojeg prodavac snosi trokovetransporta i rizik.

" 02ranko vagon1 uz naznaku utovarne stanice znai da je prodavac du%an

blagovremeno naruiti vagon i utovariti robu. 'rodavac snosi trokove dozavretka utovara u vagon.


2/36

" 02ranko brod1 uz naznaku luke znai da je prodavac du%an da isporuirobu i snosi trokove do zavretka utovara robe na brod. !upacobezbjeuje brod.

" !lauzula cif (cijena, osiguranje, vozarina) uz naznaku luke opredjeljenja,znai da je prodavac du%an da utovari robu na brod i da ju o svom troku

osigura do luke opredjeljenja. 3ozarinu plaa prodavac." !lauzule koje tretiraju prispjee robe: ddu (isporueno neocarinjeno), daf

(isporuena granica), de4 (isporueno ocarinjeno), des (isporuenofranko brod).

4. Obaveze i odgovornost prodava

Osnovne obaveze prodavca su: isporuka (predaja stvari), garancija za materijalnenedostatke, garancija za pravne nedostatke, ispostavljanje fakture.

*poredne obaveze: uvanje stvari, obavjetavanje o relevantnim momentima.

/sporuka stvari predstavlja sistem faktiki& i pravni& radnji. 2aktika radnja mo%ebiti izra%ena kroz injenje i ne injenje. 'ravne radnje su izjave volje. 5elevantnimomenti isporuke su: predmet, mjesto, vrijeme, nain, dejstvo isporuke (pravneposljedice).

!. "aranijeObaveza prodavca je da jami za materijalne nedostatke. 6o znai da stvar nemanedostataka, da je jednaka onome to je ugovoreno. aterijalni nedostaci mogubiti vidljivi i skriveni, kvantitativni i kvalitativni, otklonjivi i neotklonjivi.

Uvjeti za postojanje garancije: postojanje nedostatka, savjesnost kupca, da stvar

nije prodata na prinudnoj prodaji, nepostojanje klauzule o isljuenju garancije,uredna reklamacija.

'rodavac jami za pravne nedostatke. 'ravni nedostatak postoji u sluajuiskljuenja, umanjenja ili ogranienja kupevog prava od prodavca ili tree osobe.

Uvjeti za postojanje garancije: postojanje nedostatka, savjesnot kupca, urednareklamacija, klauzula o neiskljuenju garancije

#. Obaveze i odgovorsnot kupa

6emeljne obaveze kupca su isplata i preuzimanje stvari. !upac je du%an primljenu

stvar pregledati. 'regled mo%e vriti kupac i prodavac ili tree lice (komisija).5oba se mo%e pregledati: koliina (brojanje, vaganje, mjerenje), kvalitet(te&nolokim postupkom, analiza, uzorak). jesto pregleda je mjesto isporuke.

"'rijem isporuke" !upac je du%an preuzeti ugovore robu u ukoliko nemapotrebe za reklamacijom. Ukoliko ne doe do isporuke robe, prodavac e iliuvati robu ili predati na uvanje (javno skladite).

"'laanje cijene" 'ravilo je istovremenost plaanja isporuke i predaja robe."Odgovornost kupca sa prijemom isporuke" ukoliko ne doe do prijemaisporuke, nastaje obaveza prodavca da robu uva pa%njom dobrog

privrednika na rizik i troak kupca.


3/36

" Ukoliko kupac zapane u docnju prije prijema isporuke prodavcu, slijededvije mogunosti: stoji za&tjev za izvrenje ugovora uz koji mu pripada izatezna kamata. 'rodavac odreuje naknadni rok. -ruga opcija je raskidugovora, to povlai naknadnu tetu. Ukoliko kupac zapane u docnju nakonprijema isporuke, opcija za prodavca je tu%ba.

$. %rgovinsko posredovanje (pojam& karakteristike i bitni elementi)

-ovoenje u vezu dvije strane radi zakljuivanja pravnog posla je zadatakposrednika. 6a aktivnost predstavlja sadr%aj ugovora o posredovanju. Ugovor oposredovanju je: neformalan, teretan, dvostranoobavezujui, konzesualan.

itni elementi ugovora o posredovanju:

" 7inost posrednika "posrednik nalog izvrava osobno." 'redmet ugovora" obligacija glasi na rad, gdje posrednik djeluje u svoje

ime i za svoj raun.

" +ijena" u koju su uraunati redovni trokovi posrednika. Odreuje seugovorm, tarifom, obiajem, odlukom suda.

'. Ugovor o trgovinskom zastupanju (pojam& karakteristike& bitnielementi)

Ugovor o tgovinskom zastupanju je ugovor o obavljanju privredni& usluga, gdje sezastupnik obavezuje da e obezbijediti svom nalogodavcu zakljuenje ugovora streom osobom, uz mogunost da sam zakljui ugovor, a nalogodavac seobavezuje da e mu isplatiti proviziju.

Osnovne karakteristike: formalnost (mora biti zakljuen u pismenoj formi),

komutativnost, zastupnik trajno djeluje u interesu nalogodavca, zastupniknastupa u ime i za raun komitenta, samostalnost u djelovanju zastupnika,poduzimanje pravni& i ziki& radnji, zastupnik preuzima obavezu rada, ne irezultata, ducijarni posao (postojanje odnosa povjerenja izmeu komitenta izastupnika).

itni elementi ugovora o trgovinskom zastupanju:" 7inost zastupnika" pri emu se poslovima zastupanja bave trgovinska

zastupnitva" 'redmet ugovora" to podrazumijeva vrenje faktiki& ali i pravni& radnji." +ijena" mo%e biti odreena ugovorom, tarifom, odlukom suda.

'ostoji nekoliko vrsta zastupnitva:" 8eneralno (zastupanje komitenta u svim njegovim aktivnostima) i

specijalno" /skljuivo (zastupanje jednog poslovnog partnera) i neiskljuivo

zastupanje (vie poslovni& partnera)" -el credere zastupnitvo, gdje zastpunik, uz jamstvo da e tree lice

izvriti obavezu iz ugovora, ima pravo na veu proviziju.

. Obaveza i odgovornost ugovoreni strana kod ugovora o trgovinskomzastupanju

9astupnik je obavezan da iznalazi suugovarae za komitenta, zatim da uestvujeu sklapanju poslova i da komitentu daje obavjetenja o stanju na tr%itu.


4/36

9astupnik je obavezan da vodi knjigu ugovora, te da se u cjelokupnoj svojojaktivnosti stara za interese nalogodavca. Obaveza uvanja poslovne tajne jetrajnog karaktera. $a kraju je du%an da vrati stvari primljene od komitenta i dapolo%i raun o obavljenom poslu.

!omitent je du%an da zastupniku preda materijal za rad, da ga obavjetava orelevantnim momentima, da plati proviziju, da trpi zastupnikova prava, zaloge,prvenstva naplate.

1*. Ugovor o komisionu (pojam& karakteristike& bitni elementi)

!omision je privredni posao u kome se jedna ugovorna strana (komisionar)obvezuje da e izvriti neki privredni posao, u svoje ime a za raun komitenta, a

druga ugovorna strana (komitent) se obavezuje da joj za to plati odgovarajuunaknadu.

Ugovor o komisionu je konzesualan (predaja stvari nije uvjet nastanka ugovora) ineformalan. Ugovorni odnos se zasniva nalogom komitenta, ponudom ikonkludentnim radnjama. $alog mo%e biti dat pismeno, usmeno, telefonski.$alozi mogu biti: fakultativni, indikativni, imperativni, limitativni.

iti elementi ugovora o komisionu:

" 7inost komisionara (ducijarni pravni posao)" 'redmet (kupoprodaja, pedicija, transport) gdje komisionar na sebe

preuzima obavezu rezultata." +ijena (provizija), mo%e biti utvrena ugovorom, prema obiaju, tarifom.

11. Obaveze i odgovornost ugovorni strana kod ugovora o komisionu

!omisionar je du%an da komitenta obavjetava o poslu, naroito s kim je zakljuioposao, te da uva stvari. -u%an je osigurati stvari. !omisionar odgovara zaoteenje stvari. 'ored administrativnopravne i krivine odgovorsnoti komisionarima i imovinsku odgovornost. /movinska odgovorsnost postoji u sluaju:neispunjenja ugovora, sklapanja posla pod uvjetima nepovoljnijim od nalo%eni&,prodaja robe osobi za iju prezadu%enost se znalo, propust pa%nje dobrog

privrednika, upotreba komitentovog novca za vlastite potrebe.!omitent je du%an da osigura sredstva za izvrenje naloga. -u%an je da platinaknadu, proviziju. !omitent je du%an komisionaru nadoknaditi tetu koju je ovajpretrpio u izvrenju naloga bez svoje krivice.

12. +osebne vrste komisionog posla'ored standardnog komisionog posla postoje i dvije posebne vrste komisiona:komision star del credere i konsignacija.

" ko je bri%ljivo postupao komisionar ne odgovara za tree osobe./zuzetak postoji u sluaju star del crederekomisiona. !od ove vrste

komisionar jami za obaveze tree osobe. $aspram pojaaneodgovornosti komisionara stoji i pravo na dvostruko veu proviziju.


5/36

" !od konsignacije komitent alje svoju robu na stovarite komisionaru, aovaj mu na osnovu toga, otvara kredit ili mu isplauje unaprijed diocijene. 'rodajom robe komisionar namiruje iznos kredita. 5oba dok je nakonsignaciji, ostaje u vlasnitvu komitenta.

13. Ugovor o uskladi,tenju (pojam& karakteristike& bitni elementi)Ugovor o uskladitenju je ugovor privrednog prava u kojem se skladitarobavezuje da primi i uva robu, te da poduzima potrebne radnje u cilju ouvanjanjene supstance, a ostavodavac se obavezuje da za to plati odgovarajuunaknadu. Ugovor je neformalan, dvostrano obavezujui, komutativan, teretan.'osao je sklopljen kada skladino preduzee primi i potpie dispoziciju i stavi nanju peat sa datumom.

itni elementi ugovora o uskladitenju su:

" *tranke" ostavilac i skladitar, kao ostavilac se mo%e pojaviti svakisubjekt prava, ne mora biti vlasnik robe, znai mo%e se sklopiti posaodirektno ili preko posrednika.

" 'redmet posla" ine smjetaj i uvanje robe. 'redmet posla ukljuuje iradnje: pakiranje, sortiranje, vaenje uzoraka, osiguranja, carinjenje.*kladino preduzee se ne mo%e baviti kupoprodajom robe.

" +ijena usluge, to je naknada za uinjene usluge. 'o pravilo utvruje setarifom.

14. Obaveze i odgovornosti ugovorni strana kod ugovora o

uskladi,tenju*kladitar je obavezan da primi robu, uz provjeru podataka o identitetu robe iprovjeru stanja u kome se nalazi, o emu sastavlja pismene zabiljeke. Oprimljenoj robi skladitar je obavezan da vodi skladine knjige. ;edna od osnovni&obaveza je uvanje robe, gdje se za&tijeva pa%nja dobrog privrednika. Ukoliko jerije o kvarljivoj robi, du%an je zatiti je prema uputstvima. *kladitar odgovara zapropast robe. U &itnim sluajevima robu mo%e prodati, inae ne smije.

Osnovne obaveze ostavioca odnose se na predaju robe i dokumenata, na pregledrobe pri prijemu, ukljuujui eventualnu reklamaciju, te na plaanje usluge.'redaja robe na smjetaj i uvanje je nu%na radnja ostavioca. 'rilikompreuzimanja robe pri okonanju ugovora, ostavilac je du%an pregledati robu i onsnosi trokove pregleda. Ukoliko se prilikom pregleda utvrde nedostaci, trokovepregleda snosi skladitar. 5ok za reklamaciju je odma& prilikom pregleda, a zaskrivene nedostatke je < dana. 6rokove utovara, osiguranja, carinjenja plaaostavilac i prije izdavanja robe.

1!. -kladi,nia

*kladinica je vrijednosni papir, kojim skladino preduzee potvruje da je robunavedenu u skladinici primilo na uskladitenje. *kladinivu izdaje skladite na

za&tjev ostavioca. *kladitar izdate skladinice upisuje u registar skladinica.*kladinica ima dva dijela: priznanicu i zalo%nicu. 'riznanica ide sa robom i ona


6/36

daje pravo raspolaganja uskladitenom robom. 9alo%nica utvruje pravo zalogena uskladitenoj robi. 'otpuno raspolaganje robom ima onaj ko u rukama dr%ioba dijela skladinice.

1#. Ugovor o ,pediiji

Ugovorom o pediciji obavezuje se pediter da u svoje ime, a za raun komitenta,izvri organiziranje otpreme ili dopreme stvari uz odgovarajuu naknadu. Ugovoro pediciji je neformalan. 9akljuuje se na osnovu naloga, koji mo%e biti generalnii specijalni.

iti elementi ugovora:

" *tranke u ugovoru" komitent (proizvoa) i pediter (prevoznik)" 'redmet ugovora" ine pravne i zike radnje (zakljuivanje ugovora o:

prijevozu, osiguranjum skladitenju, kontroli kvaliteta, utovar, pakiranje,sortiranje)

" $aknada" utvruje se ugovorom, tarifom, odlukom suda

1$. Obaveze i odgovornosti ugovorni strana kod ugovora o ,prediiji

U vrenju prediterni& usluga pediter je du%an da radi po uputstvima komitenta,odnosno u skladu sa dispozicijom (nalogom). =pediter je du%an izabrati najbr%i,najekonominiji, najpogodniji nain za prevoz robe. -u%an je da osigura stvar.

=pediter ima obavezu da vri obavezne carinske radnje, plati carinu i prilo%idokumentaciju. $e odgovara za tanost dokumenata. $a kraju du%an je da polo%iraun po obavljenom poslu. 8lavni pediter mo%e anga%iratipodpeditera(drugipediter, glavni pediter povjerava mu izvrenje naloga i za njega odgovaraglavni pediter) i meupediter(anga%ira ga glavni pediter na osnovu ovlatenjakomitenta. 8lavni pediter ima odgovornost za izbor a ne i za radmeupeditera).

Osnovna obaveza komitenta je da plati proviziju, koja mo%e biti odreena uapsolutnom i relativnom iznosu (procenat). U proviziju su urainati: naknada zapediterov rad, usluge i re%ijski trokovi. !omitent je du%an prediteru uzproviziju platiti i trokove, koje je imao u izvrenju naloga. 'ravo peditera je daod komitenta tra%i avans. ko komitent odustane od ugovora, du%an je pediterunadoknaditi sve trokove koje je pediter imao do tog trenutka. !omitent je du%anobavjestiti o opasnim stvarima i dragoscjenostima.

1'. rste ,pediija& ,pediterske isprave

=pedicija mo%e biti ksna (forfetna) i zbirna (skupna).

2iksna pedicija se izriito ugovara. $aknada, koja predstavlja zbir naknade,provizije prijevoznika i trokova, se ugovara u ksnom iznosu.


7/36

9birna (skupna) pedicija predstavlja sabiranje pojedinani& poiljaka razliiti&komitenata i formiranje zbirne poiljke. $a ovaj nain smanjuju se manipulacijerobom i prijevoz postaje jeftiniji.

'ostoji nekoliko pediterski& isprava:

" =pediterska potvrda (2+5)" koja se izdaje kada pediter primi stvari odkomitenta, i predstavlja dokaz o prijemu robe.

" =pediterska transportna potvrda (2+6)" predstavlja dokaz da je robaprimljena na otpremu, da je zakljuen ugovor o prijevozu i da je robapredata na prijevoz.

" =pediterski konosman (27)" je vrijednosni papir koji daje mogunosttrgovine stvarima. 6o je isprava koja se koristi kod plaanja robnimdokumentarnim akreditivom.

1. Ugovor o prijevozu stvari /eljezniom

Ugovorom o prijevozu stvari %eljeznicom obavezuje se %eljeznica da stvar prevezedo uputne stanice i da je preda primatelju, a poiljatelj plaa vozarinu za izvrenuuslugu prijevoza. Ugovor je neformalan i realan (za nastanak ugovora je potrebnapredaja stvari).

Ograniena je sloboda ugovaranja poslova i to sa dva aspekta: obaveznougovaranje i ogranienje u izboru suugovaraa.

6o znai da %eljeznica ne mo%e odbiti nikoga ko %eli skopiti ugovor sa njom,ukoliko su ispuljeni odreeni uvjeti (prijevoz nije zabranjen, nije onemoguen,stvari su podesne za transport).

2*. Biti elementi ugovora o prijevozu stvari /eljezniom" Ugovorne strane: prijevoznik (%eljeznica) i poiljatelj> poiljatelj ne mora

biti vlasnik robe (pediter). ?eljeznica je javno preduzee koje vriprijevoz stvari, koje poiljatelj predaje.

" 'rimatelj je osoba koja je ovlatena da u istovarnoj stanici iskupi tovarnilist i preuzme stvari. o%e biti samo jedna zika ili pravna osoba.

" Uputna stanica (istovarna stanica)" ukazuje na mjesto opredjeljenja" 'redmet prijevoza, u tovarni list se upisuju vrsta, koliina, te%ina stvari." jesto i datum, navedeni su na %igu otpravne stanice, tretiraju se kao

mjesto i datum zakljuenja ugovora." 'rijevozni i drugi trokovi, odreuju se po tari. 3ozarina i drugi prijevoznitrokovi upisuju se u tovarni list.

" Obavljanje odreeni& radnji i spisak isprava" npr. kod carinjenja postupakje du%na da obavi %eljeznica, poiljatelj je du%an da prilo%i odgovarajueisprave. ?eljeznica nije du%na ispitivati da li su isprave tane.

21. %ovarni list

6ovarni list je javna isprava koja se izdaje prilikom prijema stvari na prijevoz.Obavezni elementi su: naziv uputne stanice, ime, prezime i adresa primatelja,

vrsta i masa stvari, broj kola, ime i prezime poiljatelja, %ig otpravne stanice,


8/36

prijevozni i drugi trokovi i spisak isprava. 6ovarni list nije vrijednosni papir i nemo%e se zamijeniti drugim ispravama.

?eljeznica stavlja %ig i na duplikat predajui ga poiljaocu, dok tovarni list pratipoiljku.

22. Odgovornost /eljeznieOdgovornost %eljeznice vezuje se za oteenje, gubitak stvari i zakanjenje saisporukom. 8ubitak postoji ako %eljeznica ne preda stvar u roku od @A dana poisteku vremena za isporuku.

'ostoje opi, posebni, specijalni razlozi oslobaanja%eljeznice odgovornosti.

'rema opim razlozim %eljeznica nee odgovarati ako je teta nastala: krivicomkorisnika prijevoza, nalogom poiljatelja, uslijed mana stvari i vie sile.

'osebni razlozi su: ako je prijevoz izvren otvorenim kolima, loe pakiranje robe,kada je teta nastala utovarom koji je izvio poiljatelj, kod prijevoza %ivi&%ivotinja.

*pecijalni razlozi su gubitak u masi. ?eljeznica ne odgovara za normalno kalo kojenastaje tokom prijevoza.

Ugovor o prijevozu %eljeznicom prestaje prema opim pravilima o prestankuobligacija (ispunjenje obaveze, istekom vremena, nemogunost ispunjenja,sporazumnim raskidom...).

23. Ugovor o prijevozu stvari estom (pojam i bitni elementi ugovora)Ugovorom o prijevozu stvari cestom obavezuje se cestovni prijevoznik da uz

naknadu obavi peijevoz stvari, te da i& u mjestu opredjeljenja preda (stvari naraspolaganje) poiljatelju ili osobi koju on odredi. Ugovor o prijevozu stvaricestom je neformalan, mo%e se zakljuiti na bilo koji nain. !od ovog ugovoravoza je punomonik po zaposlenju, to znai da je ovlaten za zakljuivanjeugovora o prijevozu ukoliko je to u okviru redovnog poslovanja prijevoznika.Osim toga, ugovor o prijevozu stvari spade u kategoriju ad&ezioni& ugovora.

Bitni elementi ugovorao prijevozu stvari cestom su : ugovorene strane,primatelj, mjesto otpreme, i mjesto opredjeljenja, stvari koje se prevoze inaknada za prijevoz. !od ove vrste ugovora (prijevoz), pored navedeni&elemenata, bitno mjesto pripada i tovarnom listu, koji se izdaje prilikom prijemastvari na prijevoz u kojem se navedeni najbitniji elementi ugovora.

24. %ovarni list

6ovarni lisr, kao transporta isprava, izdaje se na za&tjev poitelja iliprijevoznika.6ovarni list predstavlja dokaz o zakljuenom ugovoru, uvjetimaugovora i prijemu stvari od prijevoznika. eutim, nepostojanje tovarnog lista neutjee na postojanje i valjanosti ugovora o prijevozu stvari.

%ovarni list se izdajeu @ originalna primjerka, od koji& jedan ide poitelji, drugiprati poiljku, a trei primjerak ostaje prijevozniku.


9/36

Obavezni sastoji tovarnog lista0 datum i mjesto izdavanja , ime i adresapoiljatelja i prijevoznika, podaci o prijevoznom sredstvu, mjesto i datumpreuzimanja stvari , mjesto isporuke opis stvari koje se prevoze (pakiranje, brojpaketa, bruto masa), trokovi prijevoza i spisak isprava koje se prila%u uz tovarnilist.

'oiljatelj odgovara za tetu nastalu usljed netani& ili nepotpuni& podatakauneseni& u tovarni list. ko provjeru podataka uneseni& u tovarni list vriprijevoznik svoje primjedbe &e du%an unijeti u tovarni list. 6ovarni list nijevrijednosni papir. eutim poiljatelj i prijavoznik mogu se sporazumjeti oizadavanju prenosivog tovarnog lista, koji mo%e glasiti po naredbi ili nadonositelja. 'renosivi tovarni list je vrijednosni papir. Ukoliko tovarni list glasi ponaredbi prenosi se indosamentom, a onaj na donositelja prenosi se prostompredajom. $a primjerku originala koji se predaje poitelju mora se naznaiti da seradi o prenosivom tovarnom listu a na ostala dva originalna primejrka samonotikacija (zabiljeka,naznaka) o tome. 'renosivi tovarni list mora sadr%avatipotpise poitelja i prijevoznika.

2!. Obaveze i odgovornost prijevoznika

+estovni prijevoznik u izvrenju ugovora ima sljedee obaveze: stavljanjemotornog vozila na raspolaganje poiljatelju, preuzimanje stvari na prijevoz,prijevoz stvari, postupanje po uputstvima imatelja prava, uvanje stvari i isporukapoiljke.

3ozilo se postavlja na mjesto odreeno ugovorom i u ugovoreno vrijeme. Ukolikose pojave smetnje u toku transporta prijevoznik je du%an tra%iti uputstva odkorisnika prijevoza. $edobijanjem instrukcija u razumnom roku prijevoznik imapravo istovariti robu i predati je na uvanje. 'rijevoznik odgovara za sluajevegubitka stvari. 'ostoje opi i specijalni osnovi za oslobaanje odgovornostiprijevoznika. 'rema opim osnovama mo%e se osloboditi ako je do tete dolousljed radnje ili propusta korisnika prijevoza, prirodni& svojstava stvari, vie sile.*pecijalni osnovi obu&vataju: upotreba otvoreni& vozila, neodgovarajuaambala%a, manipulativni& radnji, posebni& svojstava stvari, prijevoz %ivi&%ivotinja.

'ored ugovornog prijevoznika mogu biti anga%iranipodprijevoznik(prijevoznikkojeg angauje ugovorni prijevoznik i on odgovara za tetu podprijevoznika) i

uzastopni prijevoznik(kojeg anga%uje poiljatelj).

2#. Obaveze i odgovornost po,iljatelja

'oiljatelj ima obavezu da obavjetava o prijevozu (daje informacije o robi, nainslanja i sl.), pakuje i oznai stvari, utovari stvari, da plati naknadu za prijevoz.3ozarina, dangubina i trokovi predstavljaju osnovne sastavnice naknade zaprijevoz. 3ozarina se odreuje ugovorom ili tarifom. Ukoliko je navedeno utovarnom listu, primatelj mo%e platiti naknadu za prijevoz. -ruga obaveza je daistovari stvari ukoliko je iskupio tovarni list.


10/36

'oiljatelj odgovara za tetu koja je rezultat davanja netani& i nepotpuni&podataka u tovarni list. 'otra%ivanja iz ugovora o prijevozu cestom zastarijevajuza godinu dana.

2$. Ugovor o prijevozu stvari morem (pojam& karakteristike i bitnielementi)

Ugovorom o prijevoz ustvari morem brodar se obavezuje da e prevesti stvaribrodom a naruitelj da e platiti cijenu prijevoza (vozarinu). Ugovor je neformalan(osim: brodarski ugovor za vie putovanja i brodarski ugovor na vrijeme za cijelibrod).

!od ugovora o prijevozu stvari morem postoje dva tipa:

" rodarski ugovor (o c&arteru), gdje se brodar obavezuje da prevezestvari cijelim brodom, srazmjernim dijelom broda, ili brodskim prostorom,a naruitelj da plati vozarinu.

" 3ozarski ugovor (o prijevozu komadne robe), brodar se obavezuje da uznaknadu preveze odreene stvari.

'rednosti prevoza morem: prijevoz stvari u velikim koliinama, transport na velikuudaljenost, prevoz razliiti& vrsta robe, mogunost koritenja kontejnera.$edostatak jesu rizici prilikom transporta, rizici mora.

itni elementi ugovora: stranke, teret, prijevozni put i vozarina. 7ica koja sejavljaju tokom posla su:brodar, naruitelj, primatelj, krcatelj, posrednici (brodarskii luki agenti).

2'. Ugovor o lieni

Ugovorom o licenci obavezuje se davatelj licence da primatelju licence ustupi, ucjelini ili djelomino, pravo iskoritavanja izuma, te&nikog znanja, %iga, dizajna, astjecatelj licence se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ugovor olicenci je dvostrano obavezujui, komutativan, teretan i formalan (mora bitizakljuen u pismenoj formi).

'ravo industrijskog vlasnitva ine:

pronalazako pravo (patent, te&niko unapreenje) pravo znakova razlikovanja (%ig, industrijski dizajn, geografska oznaka)

ovome treba dodati knoB"&oB (poslovno znanje i iskustvo), koje mo%e biti

predmet ugovora o licenci.'redmet autorski& prava ine knji%evna, umjetnika, nauna djela i kompjuterskiprogrami. $avedena prava imaju apsolutni karakter, to znai da djeluju premasvima. 'rijenos ovi& prava se vri ugovorom o cesiji.

$ositelji prava stiu marerijalna i moralna prava. aterijalna prava obu&vatajuiskljuiva prava privrednog iskoritavanja i raspolaganja, dok se moralna pravoautora, sastoji u njegovom pravu da bude naznaen u prijavi i u svim ispravamapatenta.

7icenca se mo%e odrediti kao prijenos prava na upotrebu ili koritenje prava

industrijskog vlasnitva. o%e biti vremenski ograniena, data na period i


11/36

neograniena. o%e biti iskljuiva i neiskljuiva, te prostorno neograniena iograniena. o%e biti potpuna i djelomina.

2. Bitni elementi ugovora o lieni

itni elementi su ugovora o licenci:

" *ubjekti ugovora" su davatelj i primatelj licence. -avatelj mo%e bitivlasnik apsolutnog prava industrijskog vlasnitva na predmetu licence.'rimatelj licence mo%e biti domaa ili strana, zika ili pravna osoba.

" 'redmet ugovora" je objekt ili radnja koju treba da izvri davatelj licence,a koja se sastoji u ustupanju ovlatenja na iskoritavanje nekog od pravaindustrijskog vlasnitva. 'atent je pravo kojim se titi pronalazak iz bilokog podruja te&nike. 5obni %ig je pravo kojim se titi znak koji se mo%egraki prikazati. Uslu%nim %igom titi se znak koji je u poslovnomprometu namijenjen za razlikovanje usluga. ?igom se mogu tititi: rijei,slova, brojevi, slogani, kratice. !olektivnim %igom titi se znak udru%enja

proizvoaa roba. /ndustrijskim dizajnom titi se izgled cijelog ili dijelaproizvoda koji je nov. 8eografskom oznakom titi se oznaka porijekla.

" +ijena je protuvrijednost za ustupljeno pravo iskoritavanja objektaindustrijskog vlasnitva. 3rijednost licence zavisi od: proizvodnje, tr%ita,monopola.

3*. Obaveze i odgovornost davatelja liene

-avatelj licence ima sljedee obaveze: predati predmet licence, davati uputstva iobjanjenja, pru%iti garanciju za te&nike osobine predmeta licence i garancije zapravne osobine prenesenog prava.

'redaja predmeta licence ukljuuje tri radnje davatelja licence: uruenje patenta,ustupanje dozvole za koritenje i predaju te&nike dokumentacije.

8arancija za te&nike osobine predmeta licence znai da je davatelj licencedu%an da primatelji licence pru%i garanciju za te&niku izvodljivost i te&nikuupotrebljivost predmeta licence.

8arancija za pravne osobine prenesenog prava podrazumijeva jamstvo davateljalicence prema primatelju licence da pravo iskoritavanja objekta industrijskogvlasnitva pripada njemu.

31. Obaveze i odgovornost primatelja liene

Obaveze primatelja licence odnose se na: iskoritavanje predmeta licence,plaanje naknade i uvanje tajne. 'rimatelj licence je obavezan da predmetlicence iskoritava na ugovoreni nain i ugovorenom obimu. Obaveza uvanja utajnosti dobijeni& znanja ima trajni karakter.

'rava davatelja licence prema primatelju, u sluaju njegovog kanjenja saisplatom, analogna su pravima prodavca u sluaju njegovog kanjenja saisplatom, analogna su pravima prodavca u sluaju docnje kupca sa plaanjemcijene. (ranije obraeno, strana !"


12/36

32. +restanak ugovora o lieni" 'rotekom vremena, ukoliko se radi o ugovoru na odreeno vrijeme.

Ugovor je mogue produ%iti konkludentnim radnjama." Otkazom (bilo koje strane) prestaje ugovor koji je sklopljen na

neodreeno vrijeme." *mrt zike osobe kao davatelja ili primatelja licence, po pravilu ne utie

na ugovor o licenci. /pak postoje dva ogranienja. 'rvo je da nasljednicidavatelja licence stupaju u ugovorni odnos samo ako ta mogunost nijeugovorom iskljuena. $asuprot tome, nasljednici stjecatelja licencestupaju u ugovorni odnos samo ako produ%avaju djelatnost primateljalicence. !od pravni& osoba prenositelj licence ima pravo da ugovor

otka%e ukoliko doe do steaja ili likvidacije primatelja licence. 'rimateljulicence ovo pravo nije priznato.

33. Ugovor o graenju (pojam& karakteristike& bitni elementi)

Ugovor o graenju predstavlja ugovor o djelu, obavezuje se izvoa radova(graevinar) da u ugovorenom roku, i na odreenom zemljitu, sagradi odreenugraevinu ili vri odreene graevinske radove, pri emu se naruitelj (investitor)obavezuje obavezuje da za izvrene radove isplati odreenu cijenu.

Ugovor o graenju je: teretan, dvostrano obavezujui, sinalgmatian, formalan.

itni elementi ugovora o graenju su: predmet, cijena, rok, ugovorna kazna,premija izvoau i garantni rok za kvalitet radova.

" 'redmet ugovora mo%e biti odreena graevina ili odreeni radovi." +ijena, odreuje se sporazumom. Osnov za odreivanje cijene je

predmjer radova (te&nika dokumentacija), pri emu se mogua trinaina odreivanja cijena: paualno, kao zbir jedinini& cijena, posistemu klju u ruke.

" 5ok" vremenski period u kojem graevinski radovi trebaju biti zavreniutvruje se dinamikim vremenskim planom radova.

" Ugovorna kazna" postojanje ovog elementa upuuje na moguu docnju

izvoaa radova. o%e se prikazati u utvrenom iznosu (CAA ! po danuzakanjena), u procentima kod vrijednosti neizvreni& radova zautvreno vrijeme (CD ugovoreni& a neizvreni& radova po danuzakanjenja), ili po progresivnoj stopi (ED za svaki dan prvi mjesec,naredni mjesec FD itd.)

" 'remija izvoau, ima stimulativni karakter. ?eli se podstai da izvoato br%e, kvalitetnije i ekasnije izvri posao.

" 8arantni rok za kvalitet radova, prote%e se za period najmanje E godine.$jime se tite interesi investitora.

34. Odobrenje za graenje

/nvestitor treba da osigura odobrenje za graenje (graevinsku dozvolu), kojuizdaje (opinski) organ uprave nadle%an za poslove graenja. $adle%ni organ


13/36

provjerava da li je te&nika dokumentacija uraena prema urbanistikojsuglasnosti, zakonu, propisima. Odobrenje se mo%e izdati ili odbiti u roku @A danaod podnoenja za&tjeva. Odobrenje prestaje da va%i ako radovi ne ponu u rokuod E godine nakon izdavanje dozvole.

3!. Obaveze investitora& obaveze izvoaa& predaja objekta

Obaveza investitora

*prektar obaveza investitora obu&vata: pred&odne obaveze, uvoenje izvoaa uposao , graevinski nadzor i plaanje cijene.

"'ret&odne obaveze" imaju ugovoreni i administrativini karakter i odnose se naperiod koji pred&odi graenju, period izgradnje i period po zavretku radova.

"8raevinski nadzor" predstavlja sistem materijalni& i pravni& radnji struneprovjere dokumentacije (kvaliteta, zakonitosti) postupaka,materijala i radova./nvestitorova obaveza se odnosi na kontrolu usklaenosti radova sa te&nikomdokumentacijom posebno u kontekstu stabilnosti i sigurnosti objekta.

/nvestitor plaa cijenu u pravilu po okonanju radova, meutim plaanje jemogue izvriti i prije poetka radova kako i tokom izvoenja radova. 'laanje utoku izvoenja radova vri se na osnovu situacije (fakture). 'laanje nakonzavretka radova se vri na osnovu okonane situacije (konanog obrauna)odnosno po izvenoj primopredaji izvedeni& radova.

Obaveza izvoaau toku izvoenja ugovora o graenju izvoac ima obavezuvoenja knjiga o graenju, zatim obavezu solidnog izvoenja radova i

obavjetavanje o viku radova, te obaveza omoguavanja nadzora, uvanje iureenje gradilita. 'ret&odne obaveze mogu biti imovinsko pravnog iadministrativnog karaktera. dministativne obaveze se odnose na pregledte&nike dokumnetacije, prijavu poetka radova, koja mora biti uinjena najmanjeG dana prije, opinskoj inspekciji nadle%noj za graenje i poduzimanje mjeresigurnosti. /zvoac je du%an da naruiocu omogui vrenje nadzora a trokovenadzora snosi naruilac. 6rokove uvanja i ureenja gradilita takoer snosiizvodac U sluaju raskida ugovora trokove snosi strana koja je kriva za raskid.

+redaja objekta

'rocedura predaje objekta sastoji se od tri faze: te&niki pregled objekta,primopredaja objekta i superkolaudacija.

6e&niki pregled je sistem upravni& i struni& radnji kojim za to utvrena komisijaocjenjuje da li je objekat izgraen u skladu sa te&nikom dokumentacijom.

6e&niki pregled se vri za cijeli objekat ili za njegov dio. 9a&tjev za te&nickipregled podnose investitor izvoac ili obje ugovorene strane zajedno. 'opri&vatanju za&tjeva nadle%ni organ uprave je du%an da u roku od G dana imenujekomisiju koja broji najamnje @ lana. 'o zavrenom pregledu komsije mora u rokuod G dana podnijeti izvjetaj organu koji ju je imenovao. $adle%ni organ moradonijeti rjeenje u daljnjem roku od G dana. oguce su tri solucije: ruenje

objekta, otklanjanje nedostataka i izdavanje upotrebne dozvole.


14/36

'rimopredaju objekta: kao sistem struni& radnji provode stranke na nain dautvruju saobraznost objekta sa ugovorom. 'rovodi se nakon te&nickog pregleda,odnosno dobijanje upotrebne dozvole.

'o proteku garantni& rokova ( E godine za kvalitet radova ) stranke pristupajusuperkoaluciji. *misao superkoalicije jeste pojava eventulani& skriveni&nedostataka objekta ili radova koji nisu mogli utvrditi prilikom kolaudacije.

3#. Odgovornost uesnika u poslu

'rojektant odgovara prvenstveno za propuste u projektiranju. 'ri tome seposebno misli na nedostatke graevine u pogledu njene solidnost i to unutarperioda od CA godina, od primopredaje radova. U svakom sluaju, da bi postojalaodgovornost projektanata, nedostatci moraju biti takvi da ugro%avaju stabilnost isigurnost objekta. $aruitelj radova odgovara za novane obaveze po opimpravilima obligacionog prava. 9a tete na objektima investitor odgovara ako surezultat njegovi& naloga i to pod uvjetom da je od izvoaa bio upozoren omogunostima nastanka tetni& posljedica. /movinskopravna odgovornostgraevinara mo%e biti trojakog karaktera. 'rvi sluaj se odnosi na solidnostgraevine, gdje odgovara na isti nain kao i projekant. -ruga grupa sluajevaupuuje na odgovornost za nedostatke graevine koji ne utiu na njenustabilnost. 6rea grupa sluajeva postoji kod neispunjenja nenovani& obaveza.ko su za tetu krivi zajedno i projekant i izvoa onda svaki od nji& u tom sluajusnosi dio naknade koji je srazmjeran krivici.

3$. Ugovor o osiguranju (pojam i karakteristike osiguranja)

Osiguranje je uzajamno namirivanje potreba mnogobrojni& i na isti nainugro%eni& ekonomski& subjekata. Osiguranje mo%emo odrediti kao poslovnudjelatnost kojom se, po naelu uzajamnosti i solidarnosti, obezbjeuje ekonomskazatita imovine i osoba od rizika koji i& ugro%avaju. Osiguranjem se nastojiatomizirati odnosno nivelirati rizik nastupanja tetnog dogaaja.

+iljevi osiguranja su ekonomska zatita imovine i osoba od teta, odnosnosmanjenje nepovoljnog dejstva uzroka koji mogu izazvati tetu.2unkcija osiguranja se mogu klasicirati:

2unkcija zatite 2inansijsko"akumulacijska funkcija -rutveno"socijalna funkcija

3'. Bitni elementi ugovora o osiguranju

#lementi ugovora o osiguranju su : stranke, predmet osiguranja, rizik,premija,osigurana svota, trajanje osiguranja.

-trankau ugovoru o osiguranju imaju razliite terminoloke odrednice, poev odosiguratelja (osiguravaa, osiguravaoca, osiguravatelja), kao jedne od ugovoreni&strana (osigurajvajue drutvo) pa do ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.


15/36

+redmet osiguranjamogu pored tjelesni& i bestjelesni stvari, osiguranjekredita, osiguranje od odgovornosti), biti osoba (lice) i zivotinje

izik osiguranjase mo%e odrediti kao osigurani sluaj kao teta ili jednostavnokao mogunost nastupanja ekonomski tetnog dogaaja. -va su uvieta kojaodreeni dogaaj mogu opredijeliti kao rizik: mogunost njegovog nastupanja ipodobnost da dogaaj prouzrokuje tetnu posljedicu.

+remijumo%emo odrediti kao cijenu koju plaa osiguranik za rizik to ga pougovoru o osiguranju preuzima osiguratelj. Obino se premija utvruje tarifom,opet u ovisnosti od rizika koji prijeti imovnini odnosno osobama. 3isinu premijeodreuje stepen vjerovatnoe nastupanja tetnog dogaaja a on se izraunava naosnovu statistiki& podataka.

Osigurana svotaje vrijednost imovinskog interesa koja je za ugovarateljaosiguranja sadr%ina u predmetu ugovora. 9a razliku od osigurane sume naknadapredstvalja iznos koji se plaa korinsiku osiguranja kad nastupi osigurnni sluaj

%rajanje osiguranjapo pravilu podudara se sa trajanjem ugovora. edutimosiguranjem se mo%e pokriti i period koji pred&odi zakljuivanju ugovora, priemu se ugovor smatra va%ecim ako zainteresovana strana nije znala da sedogaaj ve desio.

3. Obaveze ugovoreni stranaObaveze osiguranika se odnose na plaanje premije, davanje podataka o riziku,obavjetavanje o osiguranom sluaju i promjeni rizika i nastajanje o osiguranompredmetu.

+remija se pla5au mjestu u kome ugovaratelj osiguranja ima sjedite odnosnoprebivalite. Ukoliko se plaa odjednom onda je to pri zakljuenju ugovora ili priuruenju police. 'o pravilu premija se plaa unaprijed. Obaveza osiguravatelja nanaknadu tete nastaje tek poto osiguranik uplati premiju.

6avanje podataka o riziku. ko je ugovaratelj osiguranja dao namjernonetane podatke, ili preutio neku okolnost koja mo%e biti od znaaja za ocjenurizika, tako da osiguratelj ne bi ni zakljuio takav ugovor da je znao pravo stanjestvari, osiguratelj mo%e u zakonskom roku od @ mjeseca tra%iti ponitenjekonkretnog ugovora. ko je ugovaratelj osiguranja savjestan dakle nije nastupio snamjerom osiguratelj mo%e ili ii na raskid ugovora ili predlo%iti poveanje

premije.

Osiguranik je du%an obavjestiti osiguravajue drutvo o nastupanju osiguranogsluaja u roku od @ dana. Osiguranik je du%an obavjetvati osiguravatelja o svakojokolnosti koja determinira rizik. Osiguranik je du%an starati se o osiguranompredmetuna nain da poduzima sve potrebne mjere radi otklanjanja opasnostikoja prijeti osiguranom predmetu.

4*. rste osiguranjaOsiguranje mo%e biti viestruko i dvostruko. 5adi se o sluajevima kada seosiguranik osigurava kod dva ili vie osiguratelja za isto vrijeme od isti& rizika.!od viestrukog osiguranja zbir svi& naknada ne prelazi vrijednost osiguranog


16/36

predmeta, odnosno svaki osiguratelj odgovara za izvrenje svoji& obaveza upostpunosti. 9a razliku od viestrukog osiguranja, kod dvostrukog osiguranja kaorelevantan element u odreenju visine naknade uzima se savjesnost ugovarateljaosiguranja. ko je ugovaratelj postupao nesavjesno svaki osiguratelj moi etra%iti ponitenje ugovora i zadr%ati premije.

U sluaju savjesnog postupanja ugovaratelja osiguranja svaki osiguratelj imapravo na svoju premiju a ugovaratelj na naknadu od svakog osiguratelja pougovoru.

Osnovna podjela osiguranjaje na osiguranje imovine, osiguranje osoba ipomorsko osiguranje. Osiguranje mo%e biti dobrovoljno i obavezno. 'ojedini autoriosiguranja dijele na %ivotna i ne%ivotna.

!od osiguranja imovine razlikujemo osiguranje stvari i osiguranje od imovinski&teta. Osiguranja imovine mo%emo klasicirati na slijedei nain:

" Osiguranje od po%ara" Osiguranje od provalne krae" Osiguranje od loma strojeva" Osiguranje objekata u izgradnji" Osiguranje stakla od loma" Osiguranej usjeva" Osiguranje odgovornosti" Osiguranje proizvodnje lmova" Osiguranje stvari domainstva

'rema zakonu o obligacionim odnosima poslovi %ivotnog osiguranja se dijele naosiguranje %ivota i penzijsko osiguranje. Osiguranje osoba obu&vata osiguranje

%ivota (na do%ivljenje) i osiguranje na sluaj bolesti, nezgode i nesposobnosti zarad. Osigurana svota se isplauje u u sluaju smrti osigurane osobe a dioosigurane svote u sluaju trajnog smanjenja ope radne sposobnosti i tosrazmjerno stepenu smanjenja radne sposobnosti. ko se posljedica nezgodeispoljava kao prolazna nesposobnost za rad isplauje se naknada.

Obavezno osiguranje propisuje se zakonom i va/i samo za odreenesluajeve osiguranja0

"osiguranje putnika u javnom saobraaju od posljedica nesretnog sluaja"obavezno osiguranje automobilske odgovornosti"osiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za tete

poinjenje treim osobama."obavezno osiguranje odgovornost brodica (amaca)

*vi prijevoznici su du%ni osigurati putnike od posljedica nesretnog sluaja : zasluaj smrti , trajnog gubitka ope radne sposobnosti, prolazne nesposobnostiza rad.

eosiguranjeje osiguranje osiguratelja. 5eosiguranjem se stvaranjem pravnogodnosa izmeu osiguravajueg i reosiguravajueg drutva vri amortizacija,disperzija, izravnavanje i podjela rizika. Ugovorom o reosiguranju u direktnipravni odnos stupaju osiguratelj i reosiguratelj. * druge strane nema direktnogodnosa izmeu reosiguratelja i osiguranika. 5eosiguratelj za svoje obaveze


17/36

odgovara svim svojim sredstvima. Osnovne vrste reosiguranja su : reosiguranjevika ete , reosiguranje vika gubitka, kvotno i ekscedentno reosiguranje.

41. rijednosni papir (pojam i vrste)

3rijednosni papir predstavlja jedan od izvora nastanka obaveza na bazi

jednostrane izjave volje. 3rijednosni papir se mo%e podijeliti prema sadr%ini pravai prema nositelju prava iz &artije.

'rema sadr%ini prava u &artiju dijele se na:

1. 7orporaione artije"daju pravo uea u imovinskim interesima drutva ina uee u upravljanju. 'ored prava na dividendu i prava glasa imalac prapirakao lan drutva mo%e imati i druga prava"prioriteta. -ionica je tipian primjerovi& &artija.

2. -tvarnopravne artije" sadr%e neko stvarno pravo koje se mo%e koristitisamo na osnovu te &artije (zalo%nica,skladinica). 'redaja takvi& &artija ukljuuje

i predaju predmet navedeni& u toj &artiji. (ima znaenje kao da je izvrena izika predaja ti& stvari).

3. Obligaionopravne artije" su &artije iji je sadr%aj neka tra%bina (najeenovac). /zvrenje takve tra%bine se mo%e tra%iti samo na osnovu &artije (kod nji&

je spojene pravo svojine na &artiju sa tra%binom oznaenoj na &artiji).

8artija od vrijednosti prema nosiou prava iz artije(prema oznaci

imatelja) razlikuju se &artije od vrijednosti na donosioca na ime i po naredbi.artije od vrijednosti na donosioasu isprave kod koji& je kaopovjerilac naznaen donositelj papira. 'apiri se po tradiciji prenose tradicijom(predajom)

artije po vrijednosti po naredbi" sadr%i pored imena povjerioca(remitenta) klauzulu po naredbi. 'ravo se prenosi indosiranjem (%irom). o%e seupotrijebit rekta klauzulu i time zabraniti nji&ov prenos.

+rema dospjelosti dijelese na: oroene (kod koji& je rok dospjelosti tanoodreen i upisan)po vienju ( du%nik je obavezan na izvrenje inidbe im mu je povjerilac

prezentira)i sa neodreenim rokom ( u kojima nije upisan rok dospjelosti izvrenja inidbe.)+rema predmetu0

"robne "novaneprema priodu:

"investicione &artije daju stalan pri&od "daju promjenjiv pri&od "one koje ne donose nikakav pri&odprema odnosu:

"apstraktne"nezavisne od osnovnog posla "kauzalne"iz same &artije se vidi veza zavisnosti od osnovnog posla.


18/36

9zdavatelj vrijednosni papira:"javnopravne (obveznica) izdaje dr%ava"privatnopravne (dionica,komercijalni zapis,cek, mjenica) izdaju i& poslovni

subjekti.+rema obimu izdavanja0

"masovne(izdaju se u velikom broju primjeraka u istom obliku)"pojedinane ( izdaju se za svaki pojedinano)

42. :jenia ( pojam i pravna priroda mjenie)

:jeniaje &artija od vrijednosti kojom jedno lice daje bezuslovno obeanje dae isplatiti odreenu svotu novca samo ili kojom izdaje bezuslovan nalog drugomlicu da ono, u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu, isplati odreenu svotunovca licu naznaenom na toj &artiji ili isplati treem licu za koje ono to naredi.ora biti pismeno sainjena jer je strogo formalna isprava iju sadr%inu odreujezakon.jenica je nastala kao rezultat razvoja drutveno"ekonomski& odnosa. 'o nekims&vaanjima postoje indicije da se odreena vrsta mjenica pojavila jo u antikimzemljama. Uglavnom pri&vaeno je stajalite da se prva mjenica u dananjemsmislu pojavila tokom Hii i Hiii stoljea u italijanskim trgovakim gradovima. Ubrzo

je dobila iroku upotrebu u meunarodnim trgovakim operacijama,pa je ve uHiii stoljeu prenijeta u sjevernonjemake gradove.

'redstavnici zastupaju razliita miljenja o tome ta predstavlja mjenica pa stogaimamo tri teorije: ugovornu teoriju& teorije delegaije& teorije stipulaije ukorist tre5e osobe.

+o ugovornoj teoriji u mjenino"pravnom poslu postoje zapravo tri ugovora:pret&odni ugovor izmeu izdavatelja i korisnika transirane mjenica, zatim ugovoro mandatu izmeu izdavatelja mjenice i osobe na kojoj je mjenica vuena iugovor o ustupanju potra%ivanja izmeu indosanta i indosatara.+rema teoriji delegaijeizdavatelj mjenice, predajui mjenicu svompovjeritelju, istovremeno ovome delegira svog du%nika.%eorija stipulaijeu korist tree osobe polazi od toga da trasant izdajuimjenicu obeava remitentu da e on isplatiti odreenu svotu novca ako to neuini trasant na vrijeme dospjelosti mjenice.

U sklopu druge skupine s&vaanja razlikuju se dvije teorije: teorijajednostraneizjave volje i teorija kombinaije jednostran izjave volje i ugovora.+o teoriji jednostrane izjavevolje im izvjesna osoba stavi svoj potpis namjeninu ispravu ona tim aktom izra%ava svoju volju i preuzima obavezu da ebilo kom imatelju mjenice isplatiti svotu koja je oznaena u mjenici.

+o teoriji kombinaije jednostrane izjave volje i ugovora& izdavanjemmjenice trasant manifestira svoju volju i daje jednostranu izjavu voljepreuzimajui mjeninu obavezu prema svim buduim imateljima mjenice.

43. rste i uloga mjenie& mjenina naela

'rema prirodi osnovne obaveze izdavatelja mjenice mo%emo razlikovati dvijeosnovne vrste mjenice: transiranu i vlastitu,kao i nji&ova kombinacija.


19/36

transirana(vuena mjenica) predstavlja najeu vrstu mjenice u evropskimkontinentalnim zemljama. Odlikuje se time to izdavatelj mjenice (trasant) izdajenalog drugoj osobi trasatu da isplati korisniku mjenicu oznaenu mjeninu svotuiz trasantovog pokria koje se nalazi kod trasata. !od ove mjenice morajupostojati tri osobe: izdavatelj mjenice (trasant), osoba koja treba ispatiti mjeninu

svotu(trasat) i osoba kome treba biti isplaena mjenina svota (remitent)

vlastita(solo) mjenica predstavlja takvu vrstu mjenice kod koje se njenizdavatelj obavezuje da e on sam u vrijeme dospjelosti mjenice, isplatitiodreenu mjeninu svotu remitentu. !od ove mjenicu postoje dvije osobe i to:izdavatelj mjenice i remitent.

trasirana mjenia po vlastitoj naredbije podvrsta trasirane mjenice u kojojtrasant izdaje mjenicu u svoju vlastitu korist, dakle ,oznaava sebe kao remitentate mjenice. Oigledno je da i kod ove mjenice postoje dvije osobe i to: trasant itrasat.

* obzirom na strogost forme u kojoj se mjenica izdaje razlikujem: potpunu ibjansko mjenicu.

potpuna(puna) mjenica postoji u onom sluaju kad trasant u trenutku izdavanjamjenice,unese u mjeninu ispravu sve bitne sastojke predviene propisimamjeninog prava.

blanko mjeniapostoji u onom sluaju kad izdavatelj ne popuni sve bitneelemente u trenutku izdavanja mjenice.

'rema namjeni mjenice imamo: poslovnu, nansijsku i cirkulacionu mjenicu.

poslovnamjeniakoristi se kod kratkoroni& poslovni& odnosa gdje je osnovniekonomski cilj sadr%an u izvrenju protuinidbe druge ugovorne strane"

"najei oblik nansijske mjenice jeste kreditnamjenia. 5adi se o mjenicivuenoj (trasiranoj) na samog sebe to znai da se u osobi zajmoprimcaobjedinjava pozicija trasanta i trasata.

"kod irkulaionemjenieosobi koja kod banke polo%i odreenu novanu svotu,banka na ime polo%enog novca, akceptira mjenicu na taj iznos, ili vie menica dotog iznosa.

:jenina naela

-anas je opepri&vaeno s&vaanje da poslovi u vezi sa mjenicom spadaju u redtzv. 6rgovaki& (gospodarski&) poslova, a samim tim predstavljaju i sastavnidio bankarski& poslova. -o poetka CI"og stoljea mjenica je predstavljalaispravu kojom su se iskljuivo trgovci i bankari slu%ili i koji su tu ispravustoljeima oblikovali prema svojim potrebama. !ada je pod uticajem francuskerevolucije . jenica izgubila svoj strateki karakter i postala univerzalnivrijednosti papir, ona nije izgubila nita od svoje strogosti. 'ored opi& naelakoja va%e u graaskom i trgovakom prometu, u materiji mjeninog prava va%e iizvjesna posebna naela. 5adi se o sljedeim specickim naelima mjeninogprava.

a Naelo pismenosti (;ormalnosti) mjenie


20/36

ovo naelo ogleda se u tome to mjenica mo%e biti izdana iskljuivo u oblikupismene isprave, i to samo u zakonom propisanoj formi, iz ovi& razloga mjenicaspada u red strogo formalni& pravni& poslova, odnosno pravni& akata, to jeinae izuzetak ne samo u oblasti obligacionog prava nego isto tako i u oblastitrgovakog prava. !ao posljedica ovog naela mjenica mora sadr%avati sve bitne

mjenine elemente da bi mogla proizvoditi bilo kakvo mjeninopravno djelovanje.

Uvoenjem ovog naela formalnosti mjenice opravdava se time to se na tajnain olakava, i ini sigurnijom, upotreba i promet mjenice.

3remenom pretvaranje mjenice u univerzalni vrijednosti papir, kao i sveraznovrsnija upotreba ovog vrijednosnog papira, doveli su do stvaranja dvaznaajna izuzetka od ovog pravila.

'rvi izuzetak sastojao se u usvajanju teorije proputanja (omisije) tj. Udavanju prava ne samo remitentu nego i svakom buduem savjesnom izakonitom imatelju mjenice da u mjeninu ispravu unese one bitne

mjenine elemente koje nije unio trasant prilikom izdavanja mjenice. -rugi izuzetak sastojao se od pru%anaj mogunosti nepismenim i slijepim

osobama da daju usmenu izjavu o preuzimanju mjenine obaveze(potvrujui je svojim otiskom prsta, odnosno ovjerom potpisa), s tim dase ova izjava unese u mjeninu ispravu preko nji&ovog punomonika.

b Naelo inkorporaije

Ovo naelo postoji kod svi& vrijednosni& papira i ogleda se u tome to bezpostojanja pismene isprave ne mo%e postojati ni obaveza iz isprave, osnosno dase potra%ivanje iz vrijednosnog papira ne mo%e ostvariti ako povjerilac pritom neposjeduje papir na osnovu kojeg istie svoje potra%ivanje.

-anas je ovo naelo kod mjenice u izvjesnoj mjeri ubla%eno, poto je doputenaamortizacija izgubljene, unitene ili protuvupravno oduzete mjenice. U ovakvomsluaju raniji imatelj mjenice mo%e ostvariti izvjesna mjenina prava na osnovusudske isprave o proglaenju mjenice neva%eom.

Naelo


21/36

U materijalnopravnom smislu naelo mjenine strogosti djeluje premamjeninom du%niku. !orjene ovog s&vatanja treba tra%iti u tretiranjumjenice kao tipinog apstraktnog pravnog posla, neovisnog od osnovnogposla radi kojeg je doslo do izdavanja mjenice.

U formalnopravnom smislu naelo mjenine strogosti uglavnom djeluje

prema mjeninom povjeriocu. !od veine imovinski& odnosa va%i praviloda du%nik u vrijeme dospjeloti svoje obaveze, treba oredmet ispunjenjaobaveze donijeti svom povjeriocu. !od mjenice povjerila taj koji u vrijemedospjelosti mjenice treba podnijeti mjenicu du%niku da bi mogao za&tijevatiisplatu mjenine svote.

e Naelo solidarnosti

*olidarnost se kod mjenice ogleda u tome to svi potpisnici mjenice, za isplatumjenine svote solidarno odgovaraju mjeninom povjeriocu.

U vezi sa pitanjem odnosa izmeu solidarni& mjenini& du%nika postoje odreenerazlike.

U graanskom pravu svo solidarni du%nici su meusobno ravnopravni dokse mjenini du%nici dijele na glavnog mjeninog du%nika (akceptanta) iregresne du%nike.

U graanskom i poslovnom prometu, kad jedan od solidarni& du%nika ispunisvoju obavezu prema povjeriocu, dolazi do diobe te obaveze izmeusolidarni& du%nika.

U mjeninom pravu va%i sasvim drugo pravilo. ko jeadn od potpinikamjenice isplati povjeriocu mjeninu svotu, on ima pravo svoju mjeninu

obavezu prevaliti na ostale solidarne mjenine du%nike. 6o znai da onmo%e od osoba koje su prije njega preuzele mjeninu obavezu naplatiti ucijelosti ne samo mjeninu svotu nego isto tako i odreene kamate na tajiznos, kao is ve trokove koje je imao u vezi s ispunjenjem obavezeimatelju mjenice.

; Naelo neposrednosti

Ovo naelo implicira neposredno pravni odnos imatelja mjenica i mjenini&du%nika. 'ri tome postoji odreena razlika izmeu izmeu prava novog imateljamjenice i prava novog stjecatelja obligacije. 'rema naelu neposrednosti novom

imatelju mjenice ne mogu se stavljati prigovori koji su se mogli isticati premanjegovom pret&odniku. 9ato to novi imatelj mjenice sva svoja prava zasniva namjenici a ne na pravima svog prt&odnika.

g Naelo samostalnosti

Ovo naelo sastoji se u tome to su obaveze potpisnika mjenice meusobnoneovisne. *tavljanjem potpisa na mjenicu za svakog potpisnika se zasnivamjenina obaveza, koja ima samostalnu pravnu sudbinu i koja en ovisi opunova%nosti obaveza ostali& mjenini& du%nika. 9bog toga se potpisnik mjenicemo%e pozivati na nepunova%nost svoje mjenine obaveze samo u sluaju kad je

neva%ei njegov potpis na mjenici, i to samo u sluaju ako je ovaj potpisoigledno formalno neispravan,


22/36

U graanskom pravu kada je obaveza glavnog du%nika neva%ea, neva%ee su iobaveze sporedni& du%nika.

U mjeninom pravu va%i suprotno pravilo. ko je obaveza nekog potpisnikamjenice punova%na on se ne mo%e pozivati na to da je neva%ea obaveza bikokod drugog potpisnika mjenice.

Naelo apstraktnosti

9a razliku od obaveza u graanskom pravu koje su kauzalne, odnos gdje svakipravni odnos ima izra%en pravni osnov obavezivanja, u mjeninom pravu ukontekstu naela apstraktnosti za valjanost mjenice nije uvjet da u njoj budeizra%en pravni osnov obavezivanja. jeninopravni odnos je neovisan odosnovnog posla povodom kojeg je mjenica izdata i kojem slu%i.

3aljanost mjenice nije uvjetovana davanjem pokria i stoga mjenica je valjnamomentom njenog kreiranja, odnosno momentom stavljanja potpisa na mjenicu.

44. Bitni elementi mjenie i pretpostavljeni bitni elementi'od uticajem jednoobraznog mjeninog zakona gotovo svi evropski mjeninizakoni izriito navode koje elemente mora sadr%avati jedna isprava da bi semogla smatrati transiranom mjenicom. 5adi se o sljedeim bitinm elementima:

Oznaavanje rijei mjenica ezuvjetni nalog za isplatu odreene svote novca /me trasata (osobe koja treba da plati) Oznaavanje dospjelosti mjenice Oznaavanje mjesta plaanja

/me remitenta ( osoba kojoj ili po ijoj se naredbi mora platiti) Oznaavanje datuma i mjesta izdavanja mjenice 'otpis trasanta ( osobe koja je izdala mjenicu)

" Oznaenje da je to mjenica smatra se bitnim mjeninim elementom kako bisvaki potpisnik mjenice od samog poetka morao znati da preuzimamjeninu obavezu.. 9bog toga se tra%i da ovaj element postoji ve utrenutnu izdavanja mjenice. U praksi mjeniHca se u pravilu izdaje napropisanom formularu na kojem ve pie rije 0mjenica1, tako da taj bitanelement postoji od samog zasnivanja mjeninopravnog odnosa. 'remastajalitu pravne teorije pa i prema s&vaanjima sudske prakse u pojedinimdr%avama, nije bitno da mjenica bude izdata na ovom formularu, ve mo%ebiti izdata i na obinom papiru ili ne nekom drugom materijalu.

" euzvjetni nalog za isplatu odreene svote novca je karakteristian zatrasiranu mjenicu u svim evropskim kontinentalnim zemljama. /z ovogformuliranog mjeninog elementa u osnovi proizlaze tri stvari.

C 'rva, mjenini nalog mora biti bezuvjetan. ko bi isplata mjenine svotebila neim uvjetovana, to ne bi moglo predstavljati trasiranu mjenicu,

nego eventualno neku vrstu uputnice.


23/36

E -rugo, mjenini nalog mo%e glasiti samo na novac. /zdavatelj mjenicene mo%e nalo%iti trasatu da reminentu preda neke stvari ili dam u izvriodreenu inidbu, jer bi u protivnom sluaju takva isprava bila tipinatrgovaka uputnica, a ne trasirana mjenica.

@ 6ree, nalog mora glasiti na tano odreenu svotu novca, jer se mora

znati kolika je obaveza mjeninog du%nika (odnosno potra%ivanjemjeninog povjerioca), inae bi to vilo protivno naelu ksne mjenineobaveze.

Ukoliko je mjenina svota oznaena slovima i brojevima va%i ono to jenaznaeno slovima. U sluaju da je mjenina svota upisana vie puta u razliitimiznosima va%i onaj iznos koji je najmanji. /z razloga to se pretpostavlja da sudu%nici prilikom preuzimanja mjenini& obaveza imali u vidu nji&ov najmanjiiznos.

;ednoobrazni mjenini zakon nije predvidio sluaj kad je isplata mjenine svote

odreena u ratama. *matra se da mejnina obaveza mora biti u cjelosti likvidna utrenutku njezine dospjelosti, s obzirom na to da u tom trenutku mjenica uizvjesnom smislu predstavlja gotov novac. $alog za isplatu mjenine svote uramatam bio bi u biti uvjetan.

" U svakoj evropskoj trasiranoj mjenici mora biti oznaeno ime trasata. 'olazise od toga da svaki imatelj mjenice mora tano znati kome je upuenmjenini nalog, tj. !oja e osoba platiti mjeninu svotu. $ajee se u ulozitrasata pojavljuje neka banka kod koje trasant posjeduje odgovarajuepokrie (tekui raun, dokumentarni akreditiv,..), ali mjenica mo%e bitivuena i na bilo koju drugu pravnu ili ziku osobu koja posjeduje poslovnu

sposobnost.

" /me remitenta mora isto tako biti navedeno u trasiranoj mjenici jer se mroaznati kome e (osnosno po ijoj e naredbi) biti isplaena mjenina svota.jenica ni u kom sluaju ne mo%e glasiti na donositelja, ali mo%e faktikipredstavljati papir na ime ako u mjeninu ispravu bude unijeta tzv. 5ektaklauzula (0ne po naredbi1)

" 'otpis trasanta se za&tijeva zbog toga to trasant, tek stavljanjem svogpotpisa na mjeninu ispravu, jednostavno izra%ava volju da zasnuje

mjeninopravni odnos, tj. -a izda mjenicu. 6rasant stavljanjem potpisapreuzima mjeninu obavezu, ime postaje prvi mjenini du%nik, a ujedno iglavni mjenini du%nik sve do momenta dok trasat, na koga je vuenamjenica ne akceptira mjenicu.

" -atum izdavanja mjenice mo%e odigrati znaajnu ulogu umjeninopravnom odnosu. 'rema datumu izadavanja mo%e se u sluajusumnje utvrivati da li je trasant u tom vrijeme posjeodvao pasivnumjeninu sposobnost, tj. -a li se mogao mjenino obavezati. U izvjesnompogledu datum izdavanja mjenice mo%e biti i od znaaja prilikom

odreivanja vremena dospjelosti mejnice. Ovo posebno va%i kada je upitanju mejnica koja dospijeva na odreeno vrijeme po izdavanju. ko nije


24/36

naznaen datum kad je mjenica izdata, kod ovakvi& mjenica se ne bimogao odrediti rok dospjelosti.

- 'od dospjelou mjenice podrazumijevamo vrijeme kada mjenina svotatreba biti isplaena imatelju mjenice. 'rema jednoobraznom zakonu, a istotako i prema naem zakonu o mjenici, dospjelost mjenice mo%e bitiodreena na etiri naina i to:

o $a odreeni dano $a odreeno vrijeme od dana izdavanja mjeniceo 'o vienju ilio $a odreeno vrijeme po vienju

jenice na odreeni dan jeste mjenica koja dospijeva tano odreenog datuma.-an dospjelosti mjenice mora biti precizno i nedvosmisleno odreen. -atumdospjelosti mora da bude potpun sa oznakom dana, mjeseca i godine. *tavljanjenepostojeeg dana znailo bi nepostojanja obaveze.

jenica na odreeno vrijeme od dana izdavanja dospijeva protekom vremena oddatuma izdavanja. ;ednoobraznim mjeninim zakonom data su znaenja pojedini&izraza koji se najee upotrebljavaju za odreivanje dospjelosti ovakve mjenice.

a ko je dospjelost mjenice odreena po vienju, obaveza iz takve mjenicedospijeva im mjenica bude prezentirana trasatu, to znai da se mjenicamo%e naplatiti istog dana

b ko je dospjelost mjenice na odreeno vrijeme po vienju, ta mjenica seima isplatiti u odreenom roku poslije njenog prezentiranja trasatu na

vienje. O tome koje je odreeno vrijeme po vienju odreuje trasantprilikom izdavanja mjenice.

c ko akceptant ne unese datum akceptiranja, imatelj mjenice treba podiiprotest, pa se u takvom sluaju rok dospjelosti rauna od dana podizanjaprostesta. ko imatelj mjenice ne podigne protest, u odnosu na akceptantase smatra da je on akceptirao mjenicu posljednjeg dana roka predvienogza prezentaciju mjenice na akcept.

/majui u vidu navedena pravila, treba napomenuti da se pored ostali&, nesmatraju doputenim tzv. *ajamske mjenice (kad se dospjelost vezuje za vrijemeodr%avanja nekog sajma). jesto izdavanja mjenice mo%e biti od velikog znaaja

kod mjenica koje se upotrebljavaju u meunarodnom platnom prometu, tj. Usluaju kad su izdate u jednoj zemlji, a tim da budu isplaene u nekoj drugojdr%avi.

- jesto plaanja mjenice je takoer od velike va%nosti u meunarodnomprometu, obzirom na to da se prema mjestu plaanja mo%e odrediti valutau kojo se treba isplatiti mjenina svota, zatim mjesto i organ nadle%nosti zaizdavanje protestne isprave, ili za odluivanje po mjeninoj tu%bi imateljamjenice.

+retpostavljeni bitni elementi


25/36

/ako je u naelu pri&vaena stroga formlanost mjenice, jednoobrazni zakon je ipaku izvjensoj mjeri ubla%io to naelo ne samo doputenjem mogunosti izdavanjablanko mjenice nego i pri&vatanjem kategorije pretpostavljeni& bitni& elemenata.Ovo znaci da pojedini bitni mjenini elementi pretpostavljaju po odreenimuvjetima i kada nisu izriito unijeti u mjeninu ispravu. 'retpostavljeni bitni

elementi mjenice su: rok dospjelosti, mjesto izdavanja i mjesto plaanja mjenice

- ko u mjenici nije naznaen rok dospjelosti mjenine obaveze, po samomzakonu se pretpostavlja da takva mjenica dospijeva po vienju

- ko u mjenici nije naznaeno mjesto u kojem je mjenica izdata, smatra seda je ona izdata u mjestu koje je naznaeno pored potpisa trasanta.eutim ukoliko pored potpisa trasanta nije naznaeno nikakvo mjesto,smatrat e se da nedostaje jedan od bitni& elemenata i takva mjenica neemoi proizvoditi mjeninopravno djelovanje.

- ko u mjenici nije naznaeno mjesto u kojem treba bitiisplaena mjenina

svota, kao mjesto plaanja takve mjenice smatrat e se mjesto koje jenavedeno pored trasatovog imena. ko ni ovo mejsto nije naznaeno,takvoj mjenici nedostaje jedan bitni mjenini element.

4!. :jenineradnje

#videntno je da prava iz mjenice nastaju, prenose se i prestaju poduzimanjemodreeni& radnji, pri emu se svakom radnjom stvara novi pravni odnos, koji sasobom povlai pojmovno odreenje. U osnovne mjenine radnje spadaju:

" /zdavanje

" 'rijenos" kceptiranje" valiranje" /splata" /ntervencija" Umno%avanje" / prijepis mjenice.

9zdavanjem mjenie, koje vri trasant dolazi do zasnivanja mjeninog odnosaizmeu trasanta i remitenta, s tim da u ovaj odnos mogu naknadno stupiti i treeosobe kao povjerioci ili du%nici po istoj mjenici. 'retpostavlja se da trasant izdajemjenicu i predaje je remitentu zbog toga to je pret&odno od remitenta, primio

izvjesnu protuvjrijednost. /z ovi& razloga trasant odma& po izdavanju mjenicepostaje remitentov du%nik. On se u ovoj obavezi nalazi sve dok mjenina svota nebude isplaena imatelju mjenice ili dok ne doe do prestanka mjenini& prava iobaveza. 'ravilo je da kod trasata treba postojati pokrie prije dospjelostimjenice, ili bar u trenutku njene dospjelosti, isto tako pokrie ne bi trebalo bitimanje od vrijednosti na mjenici ukoliko trasan i trasant nisu to dogovorili.pasivna mjenina sposobnost aziva se sposobnost izdavanja mjenice, doksposobnost osoba da budu povjerioci po mjenici naziva aktivna mjeninasposobnost.

+rijenos mjenie'renoenje mjenice je mogue izvriti na dva naina: putem indosamenta


26/36

( predstavlja redovan nain prenosa prava iz mjenice i vri se relativno la&ko) iputem graanskopravne cesije ( ustuanje potra%ivanja sadr%ani& u mjenici).indosan je osoba koja putem indosamenta prenosi mjenicu na drugoga./ndosament je izjava koju imatelj mjenice upisuje na mjenici.osoba na koju se mjenica upisuje naziva se indosatar.

'renosei mjenicu indosant daje pravo indosataru da ovaj prezentira mjenicutrasatu ( du%niku po mjenici) i da od njega za&tjeva isplatu mjenine svote.

/ndosament se dijeli na: puni, bjanko, rekta, uvijetni, bezuvjetni, vlasniki, zalo%nii punomoniki indosament.

'uni indosament postoji kad indosant na poleini mjenice stavi kluzulu oprijenosu mjenice, ime indosatara i svoj potpis. 'ri tome od velike va%nosti jepotpis indosanta jer se on na ovaj nain od povjerioca pretvara u du%nika iindosament e samo tad biti punova%an. $ebitni sastojci indosamenta mogu sepojaviti : datum i mjesto indosiranja, kauzula 0po naredbi1 i sl.

janko indosament se odlikuje time to indosant stavlja samo svoj potpis napoleini mjenice. ko je mjenica prenijeta putem ovog oblika ona se u znatnojmjeri pribli%ava papiru na donositelja.

janko indosament ima dobru stranu to cirkulaciju mjenice ini veomajednostavnom, istovremeno dajui mogunos pojedinim osobama da ostanu izvanmjenine obaveze.

!od rekta indosamenta postoji klauzula o prijenosu, ime indosatara i potpisindosanta, ali je indosant uz ime indosatara unio i rekta klauzulu. * jedne straneindosant je onemoguio daljnje indosiranje mjenice tako da se ona dalje mo%eprenositi samo putem cesije, i ovaj indosament djeluje tako da je indosant premabuduim imateljima mjenice odgovoran samo u onom opsegu i uvijetima kao to

je odgovoran prema indosataru.

Uvijetni indosament postoji u sluaju kad indosant na indosatara prenosi mjenicu,ali s tim da ovaj prijenos bude punova%an tek kad indosatar ispuni uvijet navedenu izjavi. eutim kod nas svaki indosament mora biti bezuvijetan obzirom da niizdavatelju mjenice nije doputeno da nalog za isplatu mjenine stope povezujesa ispunjenjem nekog uvjeta od strane imatelja mjenice.

3lasnikim indosamentom prenose se kako prava iz mjenice tako i pravo

vlasnitva na mjenici kao tjelesnoj pokretnoj stvari. 'ravo vlasnitva koje stjeeindosatar je potpuno samostalno i neovisno od prava njegovog pret&odnika"indosata.

9alo%ni indosament se koristi da indosant konstituira, u korist indosatara zalo%nopravo na mjenici, a ujedno i na potra%ivanjimakoja su sadr%ana u mjenici. Ovo seposti%e unoenjem u indosament kauzule 0vrijednost za zalogu1.

'unomonikim indosamentom indosant u biti ne prenosi mjenina prava naindosatara nego ovlauje indosatara da ovaj u ime i za raun indosanta obavi

jednu ili vie mjenini& radnji.

'rijenos mjenice putem cesije vri se samo izuzetno, jer je na ovaj nain u znatnojmjeri ote%ana njena cirkulacija. +ediraju se samo one mjenice u koje trasant


27/36

prilikom izdavanje mjenice izriito unio rekta kauzulu. 'utem cesije prenositeljmjenice prenosi na novog imatelja mjenice samo ona prava i onoliko prava kojeon sam ima.

=keptiranje mjenie

kcept mjenice mo%e se denirati kao mjeninopravna radnja kojom trasat dajeizjavu na mjenici da pri&vata mjeninu obavezu, stupajui na taj nain u mjeninopravni odnos, ime istovremeno, kao akceptant postaje glavni mjenini du%nik.kceptiranje mjenice vri se na taj nain to akceptant na mjeninu ispravustavlja klauzulu 0'ri&vaena1, 0priznajem1, 0'rimljena1 . u ulozi akceptanta se popravilu pojavljuje trasat s tim da akceptiranje mjenice mo%e izvriti bilo kojadruga osoba. U sluaju odbijanja akcepta trasant jedino ima pravo od trasataza&tjevati povraaj pokria.

'rema formi u kojoj je data izjava o akceptiranju razlikuju se puni i bjanko akcept.puni akcept postoji u onom sluaju kada akceptant unese u mjeninu ispravu

izjavu kojom pri&vaa mjenini nalog i stavi svoj potpis.kod bjanko akcepta postoji samo vlastoruni potpis akceptanta .

* obzirom na vidisnu obaveze preuzete akceptiranjem mo%e postojati potpuni idjelimini akcept. 'otpuni postoji u onom sluaju kada je akceptant u cjelostipri&vatio nalog za isplatu cijele mjenine svote. !od djeliminog akceptaakceptant pri&vaa obavezu na iznos koji je manji od iznosa mjenine svote.

=val je mjenino jamstvo. o%emo ga denirati i kao izjavu koju neka osobaunosi u mjeninu ispravu, a kojom pri&vata da, umjesto du%nika za kojeg jami,izvri obavezu iz mjenice" plaanje mjenine svote. Osoba koja daje aval je

avalist, a osoba za koju se daje aval zove se &onorat. val se daje kada povjerilacpo mjenici nema dovoljno povjerenja u mjeninog du%nika da bi se na taj nainpostigla vea sigurnost za naplatu mjeninog potra%ivanja. 5azlikujemo puni ibjanko aval, potpuni i djelimini i skriveni aval.

'uni aval postoji u onom sluaju kad je u mjeninu isprevu unijeta izjava opreuzimanju mjeninog jamstva.bjanko aval postoji u sluaju kad avalist stavlja samo svoj potpis na mjenicu beznavoenja izjave o avalu.

+rezentaije mjenie

U naelu mjenice je prezentacijska isprava. 'ravilo je da imatelj ovakve ispravemora prezentirati vrijednosti papir du%niku da bi mogao od njega tra%iti izvrenjeobaveze sadr%ane u papiru. jenica se po prvilu prezentira du%niku dva puta: naakcept i na isplatu.

9splata mjenine svote

U vrijeme dospjelosti mjenine obaveze du%nik ima obavezu isplatiti novaniiznos na koji glasi mjenica. 6o znaci da e isplatu morati izvriti jedna odslijedei& osoba: akceptant, trasat, domicilijant, avalist, intervenijent, ili trasant.

/splata mjenine svote mora biti izvrena im je mjenica prezentirana za isplatu.

jenini du%nik treba provjeriti formalnu legitimaciju imatelja mjenice. eutim


28/36

on nema tu obavezu, jer je sasvim razumljivo da platitelji praktino nemamogunosti provjeravati jesu li istiniti potpisi koji se nalaze na mjenici.

Umno/avanje

U mjeninom postupku takoer mo%e doi i do umno%avanja mjenica kako bi

mjenini povjerilac bio bolje osiguran u sluaju gubitka ili unitenja mjenineisprave, takoer je mogue obavljanje razliiti& mjenini& radnji istovremeno.Umno%avanje se mo%e izvriti na dva naina:

" /zdavanje duplikata mjenice : to mo%e izvriti samo trasat na za&tjev itroak imatelja. *vi potpisi na duplikatu se moraju ponoviti.

" *ainjavanjem kopije mjenice: i na ovaj nain mora biti naznaeno imedepozitara ( kod koga je izvorna mjenica). /mater preslika mjenice zarazliku od imatelja duplikata ima pravo regresa prema potpisnicima izvornemjenice samo ako je kod njega izvorna mjenica.

9ntervenija

'od intervencijom podrazumjevamo posebnu mjeninu radnju kod koje jednaosoba akceptira ili isplauje mjeninu svotu umjesto nekog od potpisnika mjenice.-o nje dolazi s ciljem da se zatiti kreditni ugled izdavatelja mjenice, indosanta ilinekog drugog mjeninog du%nika. 5azlikujemo pozivnu i spontanu intervenciju.

'ozivna intervencija postoji samo u onom sluaju kada je trasant oznaio umjeninoj ispravi osobu koja e akceptirati ili isplatiti mjenicu umjesto trasata. 6ose posti%e unoenjem 0sdrese po potrebi1.

*pontana intervencija nije unaprijed vidljiva iz mjenine isprave. 'ostoji u onom

sluaju kad se neka osoba dobrovoljno javi intervenirati za nekog mjeninogdu%nika, akceptirajui ili isplaujui mjenicu iako nije navedena kao intervenjient.6akav intervenjient se naziva 0intervenjient za ast1.

4#. +rotest mjenie& regres kod mjenie& mjenina tu/ba i prigovori Podizanje protesta

U svom osnovnom znaenju protest oznaava obaveznu mjeninu radnju, kojuimatelj mjenice mora poduzeti u odreenim sluajevima, kako bi ouvao svojaregresna mjenina prava. 'rotest je uvjet za vrenje regresni& prava. 5ijeprotest se upotrebljava da bi oznaila posebnu ispravu koju izdaje nadle%ni organ,

a kojom potvruje da je imatelj mjenice djelimino uspjeno, ili bez ikakvoguspje&a, pokuao ostvariti svoja prava iz mjenice redovnim mjeninim putem.Osoba koja podi%e protest, u ovom sluaju imatelj mjenice, naziva se protestant,a osoba protiv koje se podi%e protest naziva se protestat.

5azliiti razlozi za podizanje protesta predstavljaju osnov klasikacije na razliitevrste protesta. * tim u vezi postoje :

" 'rotest zbog neakceptiranja, ili zbog djeliminog akceptiranja, mora bitipodignut u sluaju kada je trasat odbio akceptirati mjenicu, ili samo akceptiraodjelimino. Ovaj protest mora biti podignut u roku koji je predvien za

akceptiranje mjenice. 'rotest nije potrebno podizati kod mjenica neznatne


29/36

vrijednosti, a isto tako imatelj mjenice se mo%e osloboditi podizanja protestaunoenjem odgovarajui& klauzula u mjenici.

" 'rotest zbog neisplate, ili djelimine isplate, mjenine svote podi%u se kako usluaju kad je du%nik potpuno odbio izvriti isplatu, tako isto i kad je djeliminoisplatio mjeninu svotu.

" 'rotest zbog nedatiranja akcepta podi%e se samo kod mjenica koje dospijevajuna odreeno vrijeme, i to u sluaju kad je akceptant propustio mjeninu ispravuupisati datum akceptiranja.

" 'erkvizicioni protest se podi%e u sluaju kada je mjenica izdata u vieprimjeraka, pri emu je samo jedan primjerak dat na akceptiranje.

'rotestni postupak je vanparnini sudski postupak koji se sastoji u tome to seprotestant obraa protestnom organu navodei da je bez uspje&a, ili sadjeliminim uspje&om pokuao dobiti akcept, ili naplatu mjenice. 'rotestni organ

nakon to mu je protestant dostavio original mjenicu ili njen prijepis, je du%anpodnijeti protestatu i pozvati ga da izvri radnju. 'rotesna isprava mora bitizavedena u sudski protesni registar, a zatim se predaje protestantu ili njegovompunomoniku.

#e$res kod mjenice

'od regresom se u mjeninom pravu podrazumijeva za&tjev kojim imatelj mjeniceza&tijeva od nekog mjeninog du%nika da ovaj isplati mjeninu svotu ako je trasatodbio akceptirati mjenicu, odnosno ako je akceptant odbio isplatiti mjeninusvotu. 5egresni postupak, osim prava imatelja mjenice da tra%i isplatu mjenice odregresni& du%nika, obu&vata i pravo regresnog du%nika, koji je ispunio mjenicu datra%i naplatu isplaenog iznosa od svoji& prednika. U pravilu, do regresa dolazi uvrijeme dospjelosti mjenine obaveze. U izvjesnim sluajevima regres se mo%evriti, odnosno regresni za&tjev se mo%e istaknuti, i prije dospjelosti mjenineobaveze i to:

" ako je akceptiranje odbijeno (potpuno ili djelimino)

" ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj ili likvidacija nad imovinom

trasata, ili ako on obustavi plaanj, i ako ta obustava ne bi bila utvrena sudskomodlukom, ili ako izvrenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspjeno.

" ako je otvoren steaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice kojase ne smije podnijeti na akceptiranje

5egresni du%nik J iskupitelj mjenice ima pravo da, momentom isplate mjenice,za&tjeva predaju mjenine isprave, koja mu slu%i kao dokaz da je mjenicu platio,te kako bi na taj nain mogao tra%iti obeteenje od drugi& regresni& du%nika.

%jenina tuba i pri$ovori

jenina tu%ba nastaje ako povjerioc nastoji da ostvaruje svoje potra%ivanjevansudskim putem, isplatom mjenine svote od strane glavnog mjeninog


30/36

du%nika ili u regresnom postupku , iskupom mjenice od regresata, ako nastojanjepovjerioca da na ovaj nain ostvari svoja prava ostane bezuspjeno, ostaje mumogunost da se obrati sudu. jenina tu%ba mo%e biti redovna iregresna.5edovnu mjeninu tu%bu imatelj mjenice mo%e podii iskljuivo protivglavni& mjenini& du%nika: trasanta vuene mjenice, akceptanta, akceptanta za

ast, izdavatelja vlastite mjenice i avaliste za naku od navedeni& osoba.

5egresna mjenina tu%ba se podi%e protiv ostali& potpisnika mjenice ako u tokuregresnog postupka regresant ne uspije mirnim putem naplatiti regresnu svotu.

'odizanje mjenine tu%be, redovne ili regresne, pokrenut je mjenini spor u kojemmjenini du%nik mo%e isticati odreene prigovore. 'ravilo je da se ovi prigovorimogu isticati samo u roku od tri dana od prijema mjeninog platnog naloga, priemu se primjenjuju opa pravila procesnog prava o nainu raunanja sudski&rokova. U pravnoj teoriji se obino svi mjenini prigovori dijele na objektivne isubjektivne.

U objektivne mjenine prigovore spadaju :

" prigovori koje mo%e isticati svaki mjenini du%nik protiv svakog imateljamjenice

" prigovori koje mo%e isticati samo pojedini mjenini du%nik protiv svakogimatelja mjenice

" prigovori koje mo%e isticati svaki mjenini du%nik prema samo jednomimatelju mjenice

*ubjektivni mjenini prigovori su oni prigovori koje mo%e isticati samo jedan

mjenini du%nik prema samo jednom imatelju mjenice. U red subjektivni&mjenini& prigovora spadaju uglavnom sljedei prigovori:

" da nije izvren osnovni posao radi kojeg je dolo do izdavanja mjenice

" da taj du%nik nije primio odgovarajue pokrie za isplatu mjenine svote

" da je bjanko mjenica popunjena suprotno sporazumu izmeu du%nika ipovjerioca

" da je du%nik upisao mjenicu u nedostatku volje

" da je mjenica data uz uvjet koji nije ispunjen

" da je mjenica ve isplaena u regeresnom postupku

" da je mjenino potra%ivanje prestalo, ili da mo%e prestati zbog odreeni&razloga

" da je mjenica data za naplatu ili za zalog

" da po istoj mjenici izmeu isti& stranaka ve tee drugi spor, i da je opotra%ivanju istog povjerioca ve donijeta pravosna%na odluka

4$. =mortizaija mjenie

mortizacija mjenice predstavlja u veini zemalja vanparniki postupak u kojem

se donosi odluka o proglaenju mjenice neva%eom. Uvoenjem mogunostiamortizacije mjenice ubla%eno je naelo inkorporacije, po kojem imatelj mjenice


31/36

mo%e ostvariti svoje mjenino potra%ivanje samo ako posjeduje mjeninu ispravu.'rimjenom ovog naela u sluaju da bez svoje krivice bude lien mjenicne isprave(prava na mjenicu), mjenini povjerilac bi bio lisen i prava iz mjenice. Osoba kojoj

je nestala mjenica treba podnijeti prijedlog nadle%nom sudu, u mjestu plaanjamjenice koji trazi od suda da tu mjenicu ponisti.

'redlaga amortizacije moze biti: zakoniti imatelj mjenice ili njegov vlasnik.

'olo%aj predlagaa amortizacije je otezan time sto on vise ne posjeduje mjenicu.'redlaga mjenice se moze poslu%iti svim dopustenim raspolozivim dokaznimsredstvima: poslovnim knjigama, poslovnom korespondencijom i sl. Odluka oponitenju mjenice djeluje prema svima. * druge strane na osnovu odluke oamortizaciji, predlagac amortizacije zadrzava izvjesna ogranicena mjenicnaprava.

4'. >ek

Kek mo%emo denirati kao vrijednosni papir sastavljen u zakonom propisanojformi kojim izdavatelj daje bezuvjetan nalog trasantu da iz njegovo pokria isplatiimatelju eka novanu svotu na eku.

Kekovni elementi se dijele na bitne elemente, pretpostavljeni bitni elementi iodreeni nebitni odnosno fakultativni elementi.

/6$/ elementi po naem 9akonu o eku po kojem ek sadr%i: oznaku za ek,bezuvjetni uput da se plati odreena svota novca, ime onog koji treba platiti,mjesto gdje treba platiti, oznaenje dana i mjesta izdavanja eka, potpis onog koji

je ek izdao.

Oznaenje da je to ek je nu%no jer zakonodavac %eli da svi sudionici u ovompravnom poslu od poetka spoznaju da se radi o ekovno pravnom odnosu.

ezuvjetni uput za isplatu odreenoe svote novca iz trasantovog pokria kodtrasata vec svojom denicijom odreuje prirodu i sadr%inu ovog elementa, iz egaproizilazi da izdavanje eka u biti predstavlja jednostranu izjavu volje trasanta.

/splata mora biti izvrena iz trasantovog pokria.

/me trasata mora biti navedeno u ekovnoj ispravi, jer se od samog poetka moraznati kome je upuen nalog za isplatu ekovne svote.

jesto plaanja eka predstavlja znaajan ekovni element, jer se prema zakonu

koji va%i u ovom mjestu odreuje i mjesna nadle%nost suda za sluajekovnopravnog spora.

Oznaenje datuma izdavanja eka je va%an ekovni element, prvenstveno izrazloga to se od dana izdavanja raunaju rokovi za prezentaciju eka na isplatu.'rema datumu se takoer odreuju i rokovi za opoziv eka, pitanje pasivnesposobnosti trasanta, odgovornosti trasanta itd.

jesto izdavanja eka smtra se bitni elementom jer ovo mjesto igra znaajnuulogu posebno sa ekovnopravnim poslom sa elementom inozemnosti jer se timeregulira pitanje pasivne ekovne sposobnosti trasanta, rokovi za prezentaciju i

opoziv eka, uvijeti za vrenje prava regresa itd.


32/36

'otpis trasanta mora postojati na svakom eku ve od trenutka izdavanja eka.ko ne bi postojao potpis trasanta takav ek ne bi uope postojao jer tekstavljanjem svog potpisa trasant zapravo vri izdavanje eka.

'5#6'O*637;#$/ /6$/ elementi su:

" jesto izdavanja eka" / mjesto plaanja ekovne svotu

ko mjesto izdavanje eka nije naznaeno po naem zakonu se smatra da je toonda mjesto koje je naznaeno pored trasantovog imena, meutim ako ni tu nitanije naznaeno takva isprava se ne mo%e smatrati ekom. Ovakvo isto pravilovrijedi i za mjesto plaanje eka, ako nije naznaeno onda je to ono koje jenavedeno kraj trasantovog imena.

4. rste eka

Kekove mo%emo klasicirati u E osnovne skupine:prema nainu na koji jeodreen imatelj pravakod nekog eka, kao iprema namjeni koju u prometuimajupojedinani ekovi, odnosno, u vezi s tim i prema nekim nji&ovimspecinim osobinama. /majui u vidu nain na koji je kod pojedini& ekovaodreen imatelj prava iz eka razlikujemo: ek na ime, ek po naredbi, ek nadonositelja, alternativni ek i vlastiti trasirani ek.

a)ek na ime je najstarija vrsta eka. /zdaje se uglavnom s ciljem da se ograniinjegova cirkulacija pa u ekovnom poslu sudjeluje samo manji broj subjekata. $apoetku primjene zbog njegovi& karakteristika nije se mogao prenositi, ali to jekasnije doputeno putem graenskopravne cesije. / na zakon o eku doputa

njegovo prenoenje putem indosamenta kao da glasi po naredbi. * druge strane,ako je trasat unio u ekovnu ispravu rekta klauzulu, takav ek se mo%e prenositisamo putem graanskopravne cesije.

b)kod eka po naredbi primjenjuju se uglavnom ista pravila kao kod ostali&papira po naredbi. 'osebno va%i pravilo da se ek smatra papirom po naredbi posamom zakonu, tako da klauzula Lpo naredbiL ne predstavlja bitan ekovnielement.

)kod eka na donositelja obino stoji klauzula Lplatite donositeljuL, ili nekadruga odredba s istim znaenjem. 9a razliku od mjenice, potpuno je doputenoizdavanje eka na donositelja.

d)alternativni ek odlikuje se time to je u ekovnu ispravu upisano imeremitenta, ali je dodana klauzula Lili donositeljuL. Ovo je dosta esta vrsta eka.'o pitanju isplate ove vrste eka primjenjuju se i odreena posebna pravila.

e)vlastiti trasirani ek postoji u onom sluaju kad, ve prilikom izdavanja ekadolazi do konfuzije trasanta i trasata. Ovi ekovi ne nalaze se esto u prometu, ado nji&ovog izdavanja dolazi kad jedna organizaciona jedinica neke banke trasiraek na drugu organizacionu jedinicu iste banke. Ovaj ek je u praksi dosta rijetko,koristi se kad sam trasant %eli naplatiti neko svoje potra%ivanje kod trasata iliiskoristiti vlastito pokrie za svoje potrebe.

-a bi se udovoljilo potrebama trgovinskog i platnog prometa stvoren je veliki broj


33/36

razliiti& vrsta ekova za raznovrsne namjene. neki su u svakodnevnoj upotrebi,dok se drugi javljaju dosta rijetko. ogu se izdvojiti: isplatni, obraunski, barirani,certicirani, vizirani, konrmirani, cirkularni ek.

;)isplatni (gotovinski) ek je onaj kod kojeg trasant izdaje nalog trasatu daekovnu svotu isplati u gotovom novcu. Upotreba ovog eka je ograniena unekim zemljama da se izbjegne gotovinski platni promet. -a bi se razlikovao odostali& ekova, i izbjegla zabuna kod isplate, formulari za izdavanje ovi& ekovase obino tampaju u boji.

g)obraunski (virmanski) ek je vrsta eka kojim trasant izdaje nalog trasatu daekovnu svotu prenese sa tekueg rauna trasanta na tekui raun remitenta,bez upotrebe gotovog novca. 6rasant je du%a u ekovnu ispravu unijeti Lsamo zaobraunL ili dr odredbu s istim znaenjem koja se ne mo%e opovrgnuti kad je

jednom unesena. Kesto je ova odredba ve odtampana na ek crvenom bojompa se naziva i crveni ek. +ilj izdavanja ovog eka je vee koritenje

bezgotovinskog naina plaanja.)prijenosni ek ima mnogo slinosti s obraunskim ekom. 5adi se o isplati ekaprenoenjem ekovne svote sa tekueg rauna trasanta na tekui raunremitenta. U nekim zemljama se koristi samo izdavanje naloga %iro"bankama. udrugim se ovim ekom mo%e dati nalog bilo kojoj banci, a glasi na ime remitentaili po njegovoj naredbi, i mo%e se prenositi putem indosamenta. /zdaje se ucrvenim formularima.

i)barirani (precrtani) ek se odlikuje time to se remitent ne mo%e za naplatuekovne svote obratiti trasatu, nego to ini preko neke druge banke kaoposrednika. 5aspoznaje se po tome to je precrtan dvjema uporednimdijagonalnim crtama iz lijevog donjeg u desni gornji ugao ekovnog formulara.'recrtaj mo%e biti opi ili posebni. !od opeg izmeu dijegonalni& crta nijenapisano nita ili LbankaL odnosno neki dr izraz koji znai isto tj. imatelj ekamo%e naplatiti ekovnu svotu preko bilo koje ovlatene banke. 'osebnoprecrtavanje postoji kad je naveden naziiv odreene banke izmeu crta tj.ekovna svota se mo%e naplatiti samo putem te banke. Ova vrsta eka pojavila sepoetkom ovog stoljea i ima iroku primjenu jer je sigurna i za izdavatelja iimatelja eka.

j)certicirani ek postoji kad trasat u ekovnu ispravu unese posebnu klauzulu

LdobarL, LgoodL i sl. kojom potrvuje da trasant posjeduje pokrie kod trasata i daje trasat blokirao iz tog pokria poseban iznos za naplatu cjelokupne ekovnesvote. $astali su u *-, i poeli se koristiti i u dr zemljama.

k)kod viziranog eka trasat (banka) na ekovnoj ispravi potvruje da trasantposjeduje odgovarajue pokrie u trenutku kad je viziranje izvreno. anka neblokira pokrie, niti jami da e postojati u trenutku prezentacije eka na isplatu.Ovi ekovi su poznati u 2rancuskoj.

l)cirkularni ek mo%e biti naplaen kod samog trasata, njegovi& poslovni&jedinica ili drugi& banaka " trasatovi& korespondrenata. Kesto ga izdaje banka kodkoje izvjesna osoba ima pokrie, a kao korisnika imenuje tu istu osobu dodajuiklauzulu Lili po njegovoj naredbiL. 'redvieni su du%i rokovi za prezentaciju ovog


34/36

eka.

'ostoje jo i: putniki, akreditivni, dokumentarni, limitirani, loro i nostro ek,euroek i konrmirani ek.

" 'utniki ek je jedna vrsta cirkularnog eka. /zdaje se u korist turista, poslovni&

ljudi i sl. o%e se naplatiti kod svi& trasatovi& korespondenata (i inozemni&).$ajee slu%i za plaanje turistiki& usluga, kupovinu robe i sl. Osoba kojoj jecijena plaena ovim ekom ne mo%e ga prenositi ve samo unoviti. 5okovi zaprezentaciju su do @ mjeseca

" kreditivni ek izdaju banke u korist svoji& klijenata, pri emu je ponakd istabanka i

Poslovno pravo - ekonomski fakultet

Documents

Transcript of Poslovno pravo - ekonomski fakultet