Poslovne 1250 Maj (2)

3POSLOVNE NOVINEmaj/svibanj 2014.

Sadràj

POLITIKA I PRIVREDA

ove godine svi smo guBitnici

epe i Tesli razvijaju poduzetniku inicijativu

Poticaji za otvaranje novih radnih mjesta

Permakultura kao koncept ivljenja

KaKo vratiti ljude Prirodi, selu, samoodrivim ProjeKtima?

Zato se veini graana ini da je bolje raditi u dravnoj kompaniji?

Koje greKe Prave vlasnici KomPanija u Bih

Nacionalni park Una

zaBiljeeno 55 hiljada Posjetilaca u 2013.

Meunarodni aero-drom Sarajevo u prvatri mjeseca tekue go-dine biljei kontinui-rani rast prometa. Op-

slueno je ukupno 117.338 putnika toje za 8% vie u odnosu na prvi kvartalprole godine. Takoe je zabiljeeno ipoveanje broja aviooperacija kojih je uprvom kvartalu realizovano 1.209, toje za 11% vie u odnosu na 2013. go-dinu. Ovi pokazatelji su potvrda da seuspjeno krenulo u realizaciju visokoza-danih ciljeva s poetka godine. Vie otome doznali smo od Ivana Veliana,direktora Meunarodnog aerodromaSarajevo.

Moe li se oekivati daljnje pove-anje prometa i aviooperacija?

- Poveanje prometa svakako oe-kujemo i u narednom periodu. UpravaMeunarodnog aerodroma Sarajevokonstantno ulae napore na poboljanjucjelokupnog poslovanja, sa akcentomna uvoenje novih linija. Poetkom ljetaplanirano je uvoenje nove linije tok-holm - Sarajevo sa vedskom aviokom-panijom SAS (Scandinavian Airlines Sy-

22 POSLOVNE NOVINE www.privrednastampa.biz

Intervju

Poetkom ljeta sa vedskom aviokompanijom SAS (Scandinavian Airlines System) pla-nirano je uvo0enje nove linije tokholm - Sarajevo. Od sredine aprila Germanwings jeuveo novu liniju na relaciji Berlin - Sarajevo. Turkish Airlines, poetkom maja, prvi put

iz Sarajeva leti za Istanbul sa slijetanjem na azijski dio, odnosno Aerodrom SabihaGken. Time se broj letova za Istanbul poveava za jo tri sedmino * Zahvaljujui

ljetnom redu letenja na rast prometa uticat e i poveanje broja charter letova

Razgovarala: SSeellmmaa DD@@IINNII]]

Ivan VELIAN, direktor Meunarodnog aerodroma Sarajevo

Za uspjeno poslovanje zasluna je dobro

razra0ena strategijastem). Od 15. aprila aviokompanija Ger-manwings je uvela novu liniju na relacijiBerlin - Sarajevo. Takoe, Turkish Airli-nes, poetkom maja, prvi put iz Sara-jeva uvodi letove za Istanbul sa slijeta-njem na azijski dio, odnosno AerodromSabiha Gken. Time se broj letova zaIstanbul poveava za jo tri sedmino.Na rast prometa uticat e i poveanjebroja charter letova u sklopu ljetnogreda letenja, koji je ve stupio na snagu.

Za koje destinacije, u ljetnimmjesecima, ima najvie letova sasarajevskog aerodroma, te iz kojihzemalja u Sarajevo dolazi veinaputnika?

- Istanbul kao destinacija je najbroj-nija i najposjeenija. Za Istanbul leti Tur-kish Airlines tri puta dnevno, PegasusAirlines jednom dnevno i BH Airlines e-tiri puta sedmino. Kada je rije o char-ter letovima, najposjeenija destinacijaje Antalija. Shodno ovome, najvei brojputnika imamo iz i za Tursku.

Uslugama koje nudi sarajevskiaerodrom doprinosi stvaranju pozi-tivne slike Sarajeva kao turistikedestinacije!?

- S obzirom na to da je AerodromSarajevo smjeten u glavnom graduBosne i Hercegovine, koji predstavljacentar kulturnih, sportskih, turistikih idrugih drutvenih deavanja, brojnimposjetiocima on predstavlja vrata ovezemlje. Upravo zbog toga je ulaganje ukvalitet usluga koje pruamo jedan odnaih primarnih ciljeva. Meunarodniaerodrom Sarajevo jedan je od rijetkihprivrednih subjekata u BiH koji svoje ra-dne procese u potpunosti prilagoavainternacionalnim standardima kvaliteta

ISO 9001, 14001 i 27001. Ne zaosta-jemo za drugim aerodromima irom svi-jeta u bilo kom segmentu, o emu svje-doe brojna domaa i meunarodnapriznanja.

Na Meunarodnom aerodromuSarajevo uvedeno je dosta novihusluga, o emu je rije, te kakve sureakcije korisnika?

- Menadment Aerodroma Sarajevokonstantno ulae napore kako bi kvali-tet svojih usluga podigao na vii nivo, tekako bi putnicima boravak na ovom ae-rodromu uinili to ugodnijim. Zato smouveli nove sadraje, koji e upotpunitivrijeme putnicima i drugim posjetiocimakoji borave na aerodromu: Internet kio-sci, pomou kojih je mogue ostvaritiInternet konekciju, otvorili smo WalkThrough prodavnicu bescarinske robe,koja predstavlja novi koncept Duty Freeprodaje i prvu ove vrste u regionu. Ura-ena je i rekonstrukcija poslovnog sa-lona u sklopu kojeg putnici mogu uivatiu vrhunskom ugoaju i komforu pouzoru na svjetske aerodrome.

Da bi boravak na aerodromu uinilijo ugodnijim, uli smo u zajedniki pro-jekat sa Turkish Airlinesom i novinskomagencijom Anadolija. Naim korisnicimaomoguili smo uvid na displeje sa mul-timedijalnim sadrajima agencije Ana-dolija, koje e moi pratiti na LCD mo-nitorima u kompleksu putnikogterminala.

Uveden je i bri pristup zoni sigurno-sne kontrole za odreenu kategorijuputnika u odlascima i dolascima, tzv.Fast Lane ili brzi prolaz, kojim se putni-cima omoguava prioritet pristupanja si-gurnosnoj, carinskoj i pasokoj kontroli.U suradnji sa Sberbank, nedavno je

uvedena i usluga koritenja besplatnogWiFi-ja za sve posjetioce Aerodroma Sa-rajevo. U 2014. godini implementiralismo sve meunarodne standarde sigur-nosti vezane za tekuine, gelove i aero-soli. To znai da je putnicima koji puto-vanje zapoinju na Meunarodnomaerodromu Sarajevo omoguen isti tret-man kakav imaju na ostalim aerodro-mima EU. Aerodrom Sarajevo je u za-dnjih nekoliko godina uloio velikenapore kako bi ispunio sve sigurnosne idruge uslove vezane za tekuine.

Mogu li se uskoro oekivati inovi sadraji?

- Zbog potrebe i estih upita putnikada li mogu obavljati molitve dok ekajusvoje letove, Uprava Aerodroma odlu-ila je da se u staroj zgradi Uprave iz-gradi i tzv. molitvena soba. Trenutnomolitvenu sobu u Evropi ima aerodromu Beu. To predstavlja jo jedan koraknaprijed, kada je rije o uslugama kojeprua ovaj aerodrom.

Kakva je povezanost Sarajeva saEvropom i svijetom sa aspektausluga sarajevskog aerodroma?

- Jo od davne 1977. godine Sara-jevo nikada nije bilo bolje povezano saEvropom i cijelim svijetom. Sad ste umogunosti svaki dan i svako jutro biti ubilo kojem gradu Evrope sa samo jed-nim meuslijetanjem. Takoe, sa jed-nim meuslijetanjem moete stii i uAmeriku.

Koliko je low cost kompanija kojelete sa sarajevskog aerodroma i dali e u narednom periodu doi dopoveanja njihovog broja, te odega to najprije ovisi?


Intervju

Koje su aktivnosti Turistike organizacije Trebinja u2014. godni?

- Turistika organizacija Grada Trebinja je 2014. godinu poelasa nastupima na sajmovima i promocijom turistikih potencijalaGrada Trebinja. Samostalno smo nastupili na Sajmu turizma uBeogradu, koji se odvijao poetkom februara ove godine i na na-stup je bio zapaen. S obzirom na to da u Beogradu ive brojni Tre-binjci i da njihovi prijatelji vole doi u na grad, kao i da Beograanitradicionalno vole Trebinje, mi smo se zadnjih godina opredijelili dana pomenuti sajam izlazimo samostalno sa svim nosiocima turisti-ke ponude naeg grada. Veliki publicitet Trebinju je dala i serijaRanjeni orao, koja je snimana u naem gradu, a gleda se vevie puta u Srbiji, tako da nam i njeno prikazivanje ide u prilog.Nakon ovog sajma slijede mnogi drugi u zemlji i regionu, a ove go-dine smo prvi put izali i na Sajam turizma u Berlinu koji je bioveoma zapaen. Do aprila smo jo nastupali na sajmovima uBudvi, Mostaru i Novom Sadu. U toku godine nam slijedi jo niznastupa na sajmovima, kao i promocije i prezentacije u pojedinimgradovima u regionu. U samom Gradu Trebinju uestvujemo umnogim manifestacijama. Organizujemo koncerte, promocijeknjiga, kao i dolaske novinara i turoperatora koji su zainteresovaniza Trebinje kao sve prepoznatljiviju turistiku destinaciju.

Koliko ima kreveta u hotelskom smjetaju, a koliko uprivatnom? I kolika je popunjenost kapaciteta zabilje-ena tokom prvih mjeseci ove godine?

- Do ovog trenutka imamo registrovano 630 kreveta (zasada samo u hotelima i motelima), ali se ovih dana registrujejo stotinjak kreveta, to u hotelima, to u privatnom smje-taju. Do kraja ove godine oekujemo da emo imati oko200 novih kreveta, a u narednoj godini se nadamo jo toliko.S obzirom na to da se ve prave novi hoteli, a i neke posto-jee zgrade u samom centru grada su kupljene i pretvorit ese u hotele, to nam govori da Trebinje postaje sve traenijaturistika destinacija.


Turizam RS

Razgovarala: AAlleennaa AAHHMMEETTSSPPAAHHII -- FFOOOO

U gradu platana i sunca

Sa poetka godine 14%vie turistikih noenja

Turistika sezona u Trebinju za prva tri mjeseca biljei oko 14% vie noenja. Ovoje dobar pokazatelj i ova sezona bi mogla biti uspjenija od prethodne koja je za30% bila bolja od sezone u 2012. godini. O turistikoj ponudi grada platana i

sunca, kako ga je svojevremeno nazvao britanski Times, rekla nam je neto vieTatjana Bulaji, direktorica Turistike organizacije Grada Trebinja

Tokom prva tri mjeseca zabiljeili smo oko 14% noenjavie u odnosu na isti period prole godine, to je ohrabrujuipodatak da e i ova sezona u Trebinju biti veoma uspjena.

Iz kojih zemalja je najvie gostiju u Trebinju?- Veina turista u Trebinje dolazi iz Srbije, ukupno 30% od

stranih noenja ostvaruju upravo oni. Pored turista iz Srbije za-dnjih godinu - dvije imamo brojne turiste iz Grke, kao i neoe-kivan broj turista iz Turske i June Koreje. Poslije njih tu su turistiiz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, zatim iz Zapadne Evrope (Ita-lija, Njemaka, Austrija i Francuska), iz skandinavskih zemalja(vedska), a imamo ih i sa svih kontinenata. To je kada je rijeo noenju, a kod jednodnevnih izleta nemamo tanu evidenciju,ali znamo da nam tu prednjae turisti iz Rusije.

Koliko je razvijen kongresni turizam?- Kongresni turizam u Trebinju nije dovoljno razvijen, jer

nam nedostaju vei hoteli sa prateim sadrajima. Za sadaimamo godinje nekoliko simpozija i kongresa, ali nismo za-dovoljni tim brojem. S obzirom na poloaj Trebinja i njegovuklimu, mislimo da bi kongresni turizam mogao da se razvije unaem gradu i da emo ubudue raditi upravo na tome.

Da li ste zadovoljni turistikom ponudom Trebinja iokolice? Moe li se jo proiriti, unaprijediti sa novimsadrajima kako bi se due zadrali gosti?

- Turistika ponuda Trebinja je privlana, zanimljiva i raz-nolika. S obzirom na to da imamo povoljan poloaj i blagu,gotovo mediteransku klimu, Trebinje se sve vie razvija u turi-stiko mjesto. Jedna od znaajki kada je rije o turistikoj po-nudi jeste nae kulturno-istorijsko nasljee koje u Trebinju nijezanemarivo. Poznato je da se oko 60% kulturno-istorijskog na-sljea RS nalazi upravo na podruju Trebinja. Nai manastirikojih u Trebinju ima etiri su najposjeeniji. Svi oni se nalazeili u gradu ili na maloj udaljenosti od grada. Manastir Hercego-vaka Graanica, gdje su 2000. godine prenesene motinaeg uvenog pjesnika i diplomate Jovana Duia, jedan jeod najposjeenijih i on se nalazi na brdu Crkvina iznad Trebi-nja. Zatim manastir Tvrdo datira jo iz IV do VI vijeka i vie jeputa ruen i obnavljan. Biljei mnogo posjetilaca, posebno po-sljednjih godina od kada su se monasi ovog manastira poelibaviti proizvodnjom vina. Podrumi manastira Tvrdo su postaliprepoznatljivi sa svojim izuzetno kvalitetnim vinima irom svi-jeta. Tu su jo i Petro-Pavlov manastir, kao i manastir Dui nasvega desetak kilometara od grada.

U samom gradu je interesantna arhitektura, tj. isprepliu seuticaji austro-ugarske i osmanlijske kulture. Stari grad koji potieiz turskog perioda sa svojim damijama je interesantan za turi-ste. Sam centar Grada lii na primorski grad, kue iz austro-

ugarskog perioda su ouvane i glavna ulica je tako ivopisna i li-jepa sa svojim kamenim kuama i potkrovljima punim cvijea. Ucentru Grada se nalaze i Katolika katedrala iz XIX vijeka, kao iSaborni hram iz kraja XIX i poetka XX vijeka. Nedaleko od cen-tra, na rijeci Trebinjici, je uveni Perovia (Arslanagia) most iz1574. godine, zadubina Mehmed pae Sokolovia, zatim rodnakua sv. Vasilija Ostrokog i jo mnogo toga to privlai turiste.Tu je naa Trebinjica sa mogunou ribolova, zatim jezera okoTrebinja, izletita oko Trebinja koja su atraktivna jednako i ljeti izimi i jo puno toga. Ljeti smo poznati po mnogobrojnim sport-skim kampovima, poev od plivakog mitinga, zatim koarka-kog kampa Dejana Bodiroge, dudo kampa, ljetne kole sportaitd, kao i po mnogobrojnim kulturnim manifestacijama koje poi-nju u aprilu sa Duievim veerima poezije, pa preko Festivalafestivala i mnogim drugim kulturnim deavanjima u naemgradu tokom cijelog ljeta do kasne jeseni.

Imamo i bogatu gastro ponudu kojoj turisti teko odolije-vaju, poev od peenja sa ranja, ispod saa, pruta, sira,meda, smokava, a uz sve to ide izvrsno vino.

I pored svega to sam navela, mislim da Trebinje ima joneiskoritenog potencijala i da se u budunosti treba razvijatii obogaivati turistika ponuda, tako da bi se turisti mogli za-drati vie dana u naem gradu.

Da li ste zadovoljni rezultatima prezentacije turisti-ke ponude na brojnim sajmovima na kojima nastupate?

- Mi smo veoma zadovoljni naim prezentacijama na saj-movima, pogotovo u zadnje vrijeme kada sve vie izlazimo sa-mostalno i samim tim imamo veu i bolju mogunost da seadekvatno promoviemo. S obzirom na to da svi nosioci turi-stike ponude Trebinja nastupaju zajedniki i sve radimo zaje-dno, skladno, na sajmove putujemo zajedno, nosimo sve naeautohtone proizvode, poev od vina, suhomesnatih proizvoda,med, smokve i sve ono to je karakteristino za na kraj.Pored sajmova pravimo i prezentacije u gradovima za koje mi-slimo da su nam interesenatni i da iz tih gradova dolazebrojni turisti. Izlazak na sajmove je bitan, jer je kontakt kojiuspostavimo sa ljudima tamo nezamjenjiv kako sa pojedin-cima tako i sa turistikim agencijama i drugima. Tu su sva-kako i predstavnici mediji koji posjeuju sajmove... U svakomsluaju, na sajmove treba izlaziti i mi smo time zadovoljni.

esto dobijate priznanja na sajmovima. ta to znaiza TO Trebinje?

- Za sedam godina koliko rukovodim Turistikom orga-nizacijom dobili smo 15 priznanja - posljednje upravo do-neseno sa Sajma turizma u Novom Sadu koje smo dobiliza korporativni nastup Turistike organizacije Grada Trebi-nja na pomenutom sajmu.


Kompanija koja djeluje u oblasti softver in-enjeringa i informacionih tehnologija save dokazanim rezultatima i znaajnimpotencijalima za irenje nastavlja svoj us-

pjean put razvoja. Na koji nain uspijevaju ostvaritivrhunske rezultate kroz pruanje inovativnih i kvali-tetnih rjeenja, razgovarali smo sa Zijahom Raidagi-em, direktorom i predsjednikom Uprave ZIRA-e.

32

Intervju

Djelujui u razliitim telekom operato-rima na licu mjesta uoavamo njihovestvarne potrebe i dopunjavamo nae

proizvode sa bitnim svojstvima. Jasanfokus na jednu oblast, duboka ekspertiza

i razumijevanje procesa u konkretnojoblasti, garantuju da softverska rjeenjakoja nastaju na tim principima i usluge

koje moemo ponuditi, mogu da se nosesa konkurentima na svjetskoj sceni

Razgovarala: SSeellmmaa DDIINNII

Zijah RAIDAGI, direktor i predsjednik Uprave ZIRA-e najavljuje

Uskoro novaverzija

N2B Risk Management

softverskeplatforme!

POSLOVNE NOVINE www.privrednastampa.biz

Nedavno je ZIRA obiljeila 18godina postojanja i uspjenograda. Trenutno, zauzima vodeemjesto meu ICT kompanijama nesamo u BiH nego i ire. Koji suglavni razlozi takvog uspjeha?

- Postizanje uspjeha u oblastisoftver inenjeringa podrazumijevakombinaciju znanja, vjetine i inova-tivnosti i svih ostalih kategorija kojesu karakteristine za bilo koju druguoblast. Prije svega, kvalitet, radnaetika i predanost poslu neophodni suza postizanje vrhunskih rezultata. Ini-cijalna ideja je bila stvoriti okruenjeu kome e mladi i talentirani stru-njaci dobiti ansu da stvaraju i razvi-jaju svoje potencijale na isti nainkao da se nalaze bilo gdje u svijetu.Pored toga, bilo je potrebno obezbije-diti i kontinuitet izazova i postaviti vi-soke ciljeve. Zbog toga je ideja odjelovanju izvan BiH i razvoju proiz-voda koji se mogu plasirati bilo gdjena svjetskom tritu bila kljuni po-kreta razvoja firme. Prve iskorake navanjsko trie napravili smo oko2000. godine i od tada, praktino,90% prometa ostvarujemo izvan BiH.U ovom pravcu emo i nastaviti, tepokuati da ostvarimo viziju, da sepozicioniramo kao globalno vodei uodreenoj oblasti sa vlastitim proizvo-dima i rjeenjima.

ta je najvea vrijednost ZIRA-e u odnosu na druge kompanije izoblasti softver inenjeringa?

- Danas u informatikoj industrijivlada arenilo, kompanije se pozicio-niraju u razliitim zonama djelovanja.Neke su postavljene horizontalno idjeluju u razliitim poslovnim vertika-lama (bankarstvo, osiguranja, dra-vne institucije i sl) i pri tome realizujuprojekte sa ili bez razvoja softvera.Takve sistem integratorske kue,uglavnom, implementiraju rjeenjaglobalnih kompanija kao to suOracle, Microsoft, SAP uz isporuku iinstalaciju hardverske opreme drugihglobalnih proizvoaa: HP, Dell, IBM islino. Mi smo imali tu fazu na poe-tku, stoga sam veoma brzo odluiousmjeriti kompaniju u drugom pravcu.Poevi od 1997. vezali smo se zajednu industriju i tu poeli razvijatispecifinu ekspertizu i produbljivanje

znanja. Izbor nije sluajno pao naoblast telekomunikacija. To je oblastsa najveom propulzijom i, praktino,svakodnevnim promjenama. Tu smoprepoznali ansu za nas i mogunostda ponudimo kvalitetna i inovativnasoftverska rjeenja. Obino kaemoda smo dovoljno mali da bi bili fle-ksibilni, odnosno da moemo brzoreagovati na promjene i na vrijemeponuditi kvalitetne solucije, za razlikuod globalnih kompanija koje imajurazvojne centre udaljene nekoliko vre-menskih zona od sjedita kompanija iR&D centara. Upravo ovakvo pozicini-ranje, kao produkt-orijentisane kom-panije, predstavlja nau najveuvrijednost. Jasan fokus na jednuoblast, duboka ekspertiza i razumije-vanje procesa u konkretnoj oblasti,garantuju da softverska rjeenja kojanastaju na tim principima i uslugekoje moemo ponuditi mogu da senose sa konkurentima na svjetskojsceni. Ovo je ujedno i najtei put zakompaniju, naroito ako ona jo do-lazi iz BiH. Nije bilo previe razumije-vanja za naa nastojanja u proteklimgodinama.

Na kojim projektima, odnosnotritima ste trenutno aktivni?

- Trenutno imamo aktivne projekteu Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Tur-skoj. Trita na kojima smo uspjenookonali projekte ukljuuju ostale dr-ave CE i SEE: Srbija, Makedonija, Al-banija, Bugarska, Kosovo, Bjelorusija.Imali smo i jednu provjeru moguno-sti djelovanja u Africi, kroz projekat uAngoli, ime smo bili zadovoljni, takoda prodajne kanale za ta trita plani-ramo ponovno pokrenuti.

Koje projekte izdvajate kaonajznaajnije u proloj godini?

- Tursko trite ima velike potenci-jale i potrebe, tako da smo pretho-dne dvije godine najvee naporeusmjerili u tom pravcu. Krajem 2011.godine smo napravili prve komerci-jalne projekte u Turskoj. Ubrzo smouvidjeli da ima rezona osnovati kom-paniju i dovesti je u stanje samoodri-vog poslovanja. Kompanija jeregistrovana 2012., a pune komerci-jalne operacije smo pokrenuli poet-kom 2013. godine. S obzirom na to

da nam je ovo prva kompanija izvanBiH, prilino truda smo uloili u njenouspostavljanje i razvoj. Uposlili smoturske inenjere, a ove godine plani-ramo poslati tehniki menadment izBiH u cilju stabiliziranja i daljnjegunaprijeenja poslovanja.

Iza vas je prva godina radaZIRA-e Istanbul. Koji su projektiobiljeili prvu godinu poslovanjaistanbulske kompanije?

- U februaru ove godine smo obi-ljeili prvu godinjicu rada ZIRA Istan-bul. Tom prilikom smo ugostili naeuposlenike i predstavnike korisnika sakojima uspjeno saraujemo u Tur-skoj. Nai najvei korisnici su ujednoi neki od najveih telekom operatorau Turskoj, Turk Telekom sa 20 milionai Avea sa sedam miliona korisnika.Konkretno, ZIRA Istanbul u ovoj fazidjeluje u domenu pruanja usluga,implementirajudi tzv. Managed Servi-ces. Rije je o naprednoj vrsti out-source-inga, gdje se za potrebekorisnika, osim razvoja softvera,prua i kompletna usluga planiranjarazvojnih pravaca i upravljanje realiza-cijom projekata. Ovaj poslovni poten-cijal je u razvoju, veoma moderan usvijetu i praktino idealan za timovekoji dobro razumiju korisnikove po-trebe, i pri tome vladaju informati-kim tehnologijama koje su uupotrebi kod korisnika. Implementira-jui na vlastiti proizvod (ZIRA N2BFraud Management System) u TurkTelekomu 2011. uoili smo mogu-nost otvaranja dodatne aktivnosti.Sticajem okolnosti prije nekoliko go-dina poeli smo koristiti jednu veomasofisticiranu tehnologiju amerikekompanije Oracle za integraciju razli-itih sistema baziranu na servisno ori-jentisanoj arhitekturi (SOA - ServiceOriented Architecture). Tada, 2007.godine, kada smo poeli sa korite-njem ove tehnologije, bili smo jedniod prvih Oracle partnera u Evropi kojisu samostalno, bez involviranjaOracle Consultinga, pokrenuli komer-cijalni projekat ove vrste. To je primi-jeeno i u samom Oracle-u, tako dasmo od tada aktivno ukljueni u SOAAdvisory Board Oracle-a i redovangost na konferencijama u San Franci-sco-u, gdje se nalazi Oracle HQ. Inte-


Intervju

ta je strah i kako djeluje?

Strah je emocija izazvana doivlje-nom prijetnjom koja uzrokuje pro-mjene u mozgu i funkcijama organato na kraju dovodi do promjene uponaanju poput bjeanja, skrivanja iliukoenosti. Strah se moe pojavitikao odgovor na odreeni poticaj kojise dogaa u sadanjosti, ili kao reak-cija ne neki budui dogaaj koji sedoivljava kao opasan za zdravlje,ivot, status, mo, sigurnost ili bilota drugo to osoba smatra vrijednim.

Svako ljudsko bie, u sutini, jedonekle krhko. Ponekad razmiljamoak i o tome da je sutra moda naposljednji dan. Neizvjesnost uzrokujestrah, a strah sprijeava ljude da seosjeaju dobro i da rade svoj posaonajbolje to mogu. Strah djeluje naosjeaj identiteta i proizvodi sumnju uvlastite sposobnosti. Posebno se pla-imo da emo doivjeti neuspjeh preddrugim ljudima, te da neemo uspjetida nas drugi doive kao sposobne,vrijedne, snane, pametne i spremnenositi se sa izazovima.

Kada doivljavamo svijet kroz pri-zmu straha radije se titimo nego totraimo pomo od drugih ljudi, te vre-menom ugradimo odbrambene obra-sce ponaanja u svakodnevnu rutinu.Zbog straha, nae ponaanje prema

drugima je ili borbeno, ili izbjegava-jue ili jednostavno odustajemo odbilo kakve interakcije.

Kada strah dominira, kreativni diomozga se iskljui, jer primitivni diomozga preuzima funkciju. Usljed emo-cionalnog ili fizikog stresa u tijelu do-lazi do otputanja hormona kortizola ikatekolamina koji gase dio mo-dane kore (prefrontalni korteks) koji jezaduen za izvrne funkcije, odnosnokoji omoguuje sofisticirane strate-gije, povjerenje, integritet i stratekorazmiljanje. Stoga, umjesto da rea-gira inteligentno i kreativno, osobakoja je u strahu se zaledi i izgledaneinteligentno i defanzivno.

Kako menader moe uklo-niti strah kod uposlenika?

Prisutnou. Uposlenici troe zna-ajan dio vremena gledajui sve torade njihovi nadreeni. Ukoliko je me-nader gotovo uvijek iza zatvorenihvrata, ne ini se da slua tokom raz-govora, troi puno vremena prisjea-jui se kako su stvari nekada bile, iligovori o budunosti koja se ini nepo-vezanom sa sadanjosti, uposlenicipoinju itati izmeu redova i obi-no, ono to proitaju nije pozitivno.

Kako bi pokazao da je zaista prisu-tan, menader treba biti dostupan

uposlenicima, ulaui se vie u od-nose nego u izvrenje zadataka. Topodrazumijeva da e ponekad morativoditi razgovore koje nije planirao iliproduiti svoje radno vrijeme.

Pruanjem konteksta u svakoj ko-munikaciji. Slika sa okvirom postajedrugaija slika. Bez pozadine, strahmoe biti povien kroz zbunjenost inesigurnost. Primjera radi, u jednojkompaniji prodaja se utrostruila udvije godine. U oekivanju nastavkatakvog rasta, direktor kompanijerekao je svojim uposlenicima: Prona-ite i zaposlite svoju zamjenu. Mislioje da je njegova poruka bila jasna:elim da zaposlite nekoga sposob-nog da vas zamijeni, jer, uz sav tajrast i va uspjeh, ja predviam una-prijeenje za svakoga od vas.

A uposlenici su shvatili: Pronaitezamjenu jer niste sposobni i uskorou vas otpustiti. Posljedino, strahspomenutih uposlenika je naglo pora-stao, a ispatali su moral i ostvarenjeposlovnih ciljeva.

Stoga je vano pruiti jasan kon-tekst onome to se govori ili uradi.

Obavjetavanjem uposlenika o nji-hovom statusu. Menaderi esto iz-bjegavaju govoriti uposlenicima naemu su, jer se boje da e to naru-iti odnose, stvoriti negativnu atmos-feru i napraviti teko rjeive probleme.


Rije~ psihologa

Kada strah dominira, kreativni dio mozga se iskljui

Da li su vai uposlenici uplaeni?

Anksiozni i tjeskobni zbog zabrinutosti da e se dogoditi neto loe po njih kao to su otkaz, smanjenje plate ili degradiranje?

Pie: eehheerrzzaaddaa HHAALLIIMMII, dipl. psiholog


Rije~ psihologa

Zbog toga o odreenim stvarimaradije i ne poinju razgovor. Upo-slenici moraju znati na emu sukako bi mogli poduzeti neto uvezi sa tim. Obino, kada se ot-voreno porazgovara o osjetljivimtemama, uposlenici shvate da jestvarnost daleko bolja od onogato su oni zamiljali. Kada upo-slenici ive u strahu, onda samikreiraju scenarije, zamiljaju kakosu drugi usmjereni da ih unite iponaaju se u skladu sa tim ima-ginarnim priama.

Zato je vano izdvojiti vrijemeza razgovor sa uposlenicima kakobi ih se obavijestilo o tome kolikosu usklaeni sa oekivanjimakompanije. To ne znai nabrojatiim samo ono to ne rade kako seod njih oekivalo ve znai pruitikvalitetnu povratnu informacijukako bi se krenulo naprijed kauspjehu. Moe se rei da takvirazgovori trebaju biti neka vrstavodia za razvijanje sposobnostiza eksperimentiranje i poduzima-

nje novih koraka u postizanju ci-ljeva. Uposlenici se osjeaju boljei sigurniji su u vezi sa svojom ulo-gom unutar kompanije. Nije izne-naujue, strah odlazi i razinaizvedbe se poboljava.

Iskrenou. Niko ne eli reiistinu koja e povrijediti nekoga.Ipak, najbolje je uvijek biti iskren,jer kada pokuavamo istinu ubla-iti ili potisnuti, ona uvijek izaena vidjelo i tada to bude dva putagore nego da je reena na vri-jeme. Istinu treba govoriti uvijek,na taktian nain i u prikladnomkontekstu bez pokuavanja da seona uljepa. Najvaniji resurssvakog menadera jeste sposo-ban tim. No, iskren menader epriznati da osobe sa kojima radinisu uvijek u najboljoj formi i nedaju ba uvijek vrhunske rezul-tate. Menaderi trebaju imati hra-brosti izraziti zabrinutost uotvorenim, iskrenim i neosuuju-im razgovorima koji su usmje-reni ka poboljanju.

2222

2626

3232

7676

10U ìì

14

18

44

48

72

Projekti

U zahuktaloj svjetskoj turistikoj privredi Srbija trai svoje mjesto

reKordna zarada zemlje od turizma!

56Iz regije

Tako to rade drugi

Budet turistiKe zajednice Bea oKo 25 miliona eura

62Iz EU

Tema broja

Gradovi/op{tine i biznis

Korisno je znati

BiH e u 2014. posjetiti najmanje milion turista

Prihod od turizma 1.015.600.000 Km

Pogled u budunost

Pi {e: Haj dar ARI FA GI]

Turbulentno vrijeme pratilo nasje cijelog aprila. Zahladnilo je,pao je snijeg, Hercegovina jeuznemirena dramatinim upo-

zorenjima da e Aluminij obustavitiproizvodnju, u Sarajevu na optuenikuklupu sjedaju bivi federalni premijerNedad Brankovi, raniji direktor Ene-rgopetrola Namik Buatli, ugledni pro-fesori Ekonomskog fakulteta Mirko Pu-lji i Sead Kreso, uvaeni advokatAhmed ili... optueni za neregularnudokapitalizaciju Energopetrola. Livnica uTuzli je ponovo na koljenima nakon toje nije spasilo ni etvrt miliona KM kojeje dobila od kantonalne skuptine, aTvornica dalekovodnih stubova Ene-rgoinvest Sarajevo sve tee posluje e-kajui da se konano stvore uslovi zapovratak na ranije otvorena gradilita uLibiji... Sedativa za smirenje poput do-bre privredne vijesti u Bosni i Hercego-vini gotovo da i nema. Pokuaj da se vi-jeu o tome da e na ovogodinjiSarajevo Business Forum doi vlasnikManchester Citya kod lakovjernih dajenadu da bi koju desetinu ili stotinu mi-liona dolara ili eura svejedno mogaouloiti u neki od ponuenih biznisa.Nae fudbalere nee kupovati garant,posebno ne golmane koji sve ee go-love primaju kroz noge.

Lo politiki potezS poetka reeno i jo mnogo toga

ide u prilog prognozi uglednog stru-njaka za ekonomske krize dr. HasanaMuratovia, koji je na skupu posvee-nom BiH na evropskom putu, odranomkrajem 2013. godine u Mostaru, kon-statovao da e 2014. za nas biti pogu-bna. Ne znam da li je to njegovo izlaga-nje sluao neko od lanova UpraveAluminija, ali da jeste sigurno bi iz njegaizvukao neku korisnu lekciju za brzu ak-

ciju. Mana je naih menadera da mislekako su najpametniji i da im savjetnicine trebaju, a nesrea u tome da previesluaju znanjem nedovoljno potkovanepolitiare koji su ih doveli na te pozicije.

Otvaranje sudskog procesa u sluajudokapitalizacije Energopetrola vraa nasgodinama unazad u vrijeme kada sepregovaralo oko pronalaenja stratekogpartnera za bosanskohercegovaku na-ftnu kompaniju. Austrijski OMV, koji je udijelu Zapadne Evrope i naoj regiji bezprevare potpuno transparentno kupionekoliko slinih kompanija, bio je najoz-biljniji konkurent za zajedniki naftni biz-nis. Uz to njihove benzinske pumpe su idanas bez obzira na to to su u meu-vremenu prodajom OMV-a promijenilevlasnika meu najreprezentativnijim ob-jektima ove vrste na domaem naftnomtritu.

Naalost, politika, a ne poslovni istrateki interesi i ciljevi presudili su ukorist Ina-Mola. Kako i na koji nain od-govor emo moda saznati tokom najav-ljenog procesa.

Tokom aprila stavljena je taka namaratonski sudski spor (vodi se 12 go-dina) izmeu male privatne kompanijeTehnopek iz Bihaa i ovdanjeg medij-skog maga koji je objavio vijest da jeTehnopek za trite u BiH uvezao stotinutona otrovane penice. Sud je utvrdioda takve penice u Bihau nije bilo nitida je Tehnnopek bio uvoznik. Otuda seini pravinim da mu se presudomomogui naplata dokazane pretrpljenetete, jer su mu u meuvremenu svi ve-liki kupci otkazali sklopljene ugovore.

Naplata teteSudinica Kantonalnog suda u Sara-

jevu svojevremeno je primijetila da ovusudsku presudu oekuje pola Bosne iHercegovine. Naime, rjeavajui po

ovom sluaju Ustavni sud BiH jeustvrdio da je Kanton Sarajevo kriv zaneefikasnost suda koji vie od decenijerjeava ovaj spor. Kanton je s tim u vezive platio jednu, istina, minimalnu nov-anu kaznu. No, on e biti taj koji e usluaju presude pozitivne po Tehnopakovoj kompaniji morati da nadoknadi svutetu (prela je milionski iznos) koja jenastala prekidom proizvodnje od 2002.godine.

Kantonalni sud e presudu u ovomsluaju donijeti u maju.

ivjela dravaU arhivama i na sudskim stolovima

ima hiljade slinih nerijeenih predmetakoji ekaju na konaan ishod. Svimoteenim data je nada da e od dravenaplatiti pretrpljenu tetu. Ako dravauopte bude iva i zdrava.

Ovog puta imam potrebu za malimpojanjenjem neophodnim prije negoto itaoci steknu utisak da sam suviepesimistian, s obzirom na to da takvinagovjetaji proizilaze i iz drugog prilogakoji imam u ovom broju. Pokuavam,naime, da budem to otvoreniji ne uvi-jajui nita u novinski papir kako se toini prilikom kupovine stvari i predmetana buvljim pijacama, niti u celofane iobojene papire sa manicom kao u dro-gerijama, prodavnicama deserta,ekskluzivne robe.

Tekoe ne prate samo nas u BiHve i druge oko nas, pa i dalje. AdriaAirways je tokom aprila ukinula sluenjepia i hrane u avionima. Mogue je dae sljedei potez biti ukidanje radnihmjesta za stjuardese, u njihovim avio-nima putovaemo bez pogleda u njihovagraciozna tijela, osmijehe... Ko od brigamoe spavati najbolje e mu biti da dokleti sklopi oi. Sretan put!


Susret na benzinskoj pumpi

Da je kojim sluajem Energopetrol svojevremeno prodat austrijskomOMV-u, a ne Ina-Molu, sudski proces protiv biveg premijera, direktora

i uglednih profesora ekonomije nikad ne bi bio pokrenut


Vijesti

Poeo sa radom Ekoivot

ambalaa nijesmee nego korisna

sirovina

Zvanino je poeo sa radom Eko-ivot d.o.o., ovlateni operaterza postupanje ambalaom i am-balanim otpadom u Tuzli. Osnivaiovog neprofitnog privrednog drutvasu: Bingo d.o.o., Menprom d.o.o.,

Tesco d.o.o., Dino kafa d.o.o., Dramar-ing d.o.o., Majevica d.o.o., Bony d.o.o.Direktorica drutva Lidija Tomi izja-vila je prilikom predstavljanja ovogprojekta:

- Zajednika namjera osnivaaovog drutva kojeg ine grupa bh.proizvoaa ambalae, punilaca,uvoznika, distributera i trgovaca, jeda djeluju u skladu sa najboljim EUpraksama u oblasti ekologije, ali i saciljem afirmacije odgovornih privred-nih aktivnosti u namjeri postizanjanajviih ekolokih standarda u Fede-raciji.

Drutvo su osnovali domaiprivrednici iz Tuzlanskog kan-tona na elu sa vizionarom i ini-cijatorom SenadomDambiem, glavnim i odgo-vornim direktorom hipermar-keta Bingo.

Dio profita Ekoivota bit edirektno preusmjeren u fondoveu okviru projekata za poticanjezapoljavanja, to je jedan odbitnijih ciljeva ovog drutva, kaoi poticanje privrednog razvoja,socijalna osvijetenost i koristitave drutvene zajednice.

Misija Drutva je uspostav-ljanje ekoloki i ekonomski od-govornog sistema za

iskoritavanje ambalae i ambalanogotpada, kao i reciklae, posebno vodeirauna o potrebama svih korisnika, kao idrutvene zajednice u cjelini.

Pomenimo da je BiH, posebnonjeni vodni tokovi, preoptereena razli-itim vrstama ambalanog otpada kojiugroava vodotoke i okoli sa higijen-sko-epidemiolokog i sa estetskog sta-novita. Sav taj otpad ima svojuekonomsku vrijednost, jer se moepretvoriti u korisne proizvode u vidusekundarne sirovine. Otpad se moeekonomski vrednovati, jer ambalaanije smee nego korisna sirovina.

Izdava~:Privredna {tampa d.o.o. Sarajevo

Direktor:Avdo âu{evi}

Urednik izdanja:Alena Ahmetspahi} - Fo~o

Redakcijski kolegij:Selma Dìni} i

Slavica Cice (lektor)Dopisnici:

Dèmal Raljevi} (Mostar),Dèmal Ro{i} (Zenica),

\or|e Popovi} (Beograd, Srbija)Koordinator za marketing:

Darija Markovi}, 033/[email protected]

DTP:Senida Avdibegovi}

Adresa Redakcije:Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo

Telefoni:Centrala 456-877 i 461-023,

Redakcija 460-748 i 461-009 (faks),Slu`ba pretplate 542-700 (faks)

E-mail: [email protected]@epn.ba

http://www.privrednastampa.bizList izlazi mjese~no

Godi{nja pretplata 100,00 KMu cijenu je ura~unat PDV

Uplate vr{iti naPrivredna {tampa d.o.o.

Sarajevo na na{etransakcione ra~une kod banaka:

INTESA SANPAOLO BANKABosna i Hercegovina

154001-1100299682

NOVA BANKA Bijeljina Filijala Sarajevo555-005-00004870-04

SPARKASSE BANK Sarajevo199-049-00050907-04UniCredit Bank Sarajevo3389002208688749

IBAN: BA393389002208688749SWIFT-UNCRBA22

UNION BANKA DD Sarajevo1020440000047337

Op}inski sud SarajevoMati~ni broj subjekta

65-01-0958-12Identifikacioni broj: 4200088140005

Identifikacioni broj PDV:200088140005

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju.

ISSN 2303-5315 (Online)

maj/svibanj 2014.

Vlada FBiH

za sanaciju korita i vodopada Plive 250.000 Km

Vlada FBiH je donijela tri odluke o usvajanju pro-grama utroka sredstava utvrenih ProraunomFBiH za 2014. godinu Federalnom ministarstvu oko-lia i turizma.

U prvoj odluci rije je o 250.000 konvertibilnih marakanamijenjenih sanaciji korita i vodopada rijeke Plive u Jajcu.Sredstva su namijenjena za ureenje pristupa platou vodo-pada, izgradnju drvenog pjeakog turistikog mosta, sana-ciju spoljnjeg dijela sedrenog masiva i izgradnju vidikovcaza turiste na desnoj strani vodopada.

Isti iznos je, drugom odlukom, odreen za sanaciju do-njeg toka rijeke Trebiat, slapove Kravice i Koue. Bit eizgraeni pjeako-turistiki most i pjeake staze na tomuem lokalitetu.

Trea odluka odnosi se na odobravanje 260.000 KM zadrugu fazu revitaliziranja Paine tabije u Poitelju.

Vijesti

centralna banka Bih do sada u budet uplatila

oko 380,914 miliona Km

Centralna banka BiH u 2013. godini ostvarila je profitod 30.085.933 KM, a od toga je 60% ili oko 18 mi-liona transferisano u budet Bosne i Hercegovine.Prema podacima koje je iznio guverner Kemal Kozari, od2004. do 2013. Centralna banka BiH je ostvarila 728,549 mi-liona KM i od tog iznosa u pomenuti budet je uplatila oko380,914 miliona KM.

Makroekonomski pokazatelji za 2013. govore da je BDP-eiznosio 26,12 milijardi KM, odnosno 6.889 KM per capita.Tako da se biljei 1,51% rasta BDP-a i blagi ekonomski opo-ravak u odnosu na kraj 2012. Uporedio je guverner Kozari.Na ove rezultate najvie je uticao rast industrijske proizvo-dnje (6,4%), prvenstveno kroz rast preraivake industrije igraevinarstva.

Meutim, u ovom periodu biljei se i negativna stopa inf-lacije od -1,2%, a krajem 2013. i stopa nezaposlenosti od27,50%.

Bruto devizne rezerve na kraju 2013. godine iznosile su7,068 milijadri KM, a 03. 01. 2014. godine 7,082 milijardiKM, to je najvea vrijednost od osnivanja Centralne bankeBiH. Devizne rezerve su na kraju prole godine obezbjeivalepokrie uvoza robe i usluga za 6,1 mjesec.

Prema podacima koje je prezentirao guverner Kozari,vanjski dug sektora generalne vlade iznosio je 7,40 milijardiKM na kraju 2013. godine. U odnosu na 2012. godinu zadu-enost se poveala za 249,2 miliona KM, dok je tokom go-dine servisirano 684,81 milion KM dospjelih potraivanja.Od tog iznosa 594,16 miliona KM je glavnice i 90,66 milionaKM kamate. Tako da vanjski dug sektora Vlade iznosi 28,3%BDP-a.

Govorei o bankarskom sektoru u BiH, ija je ukupna ak-tiva u 2013. godini iznosila 23,452 milijarde KM, rekao je da jeneto strana pasiva smanjena za 380 miliona KM. Ovaj sektorzabiljeio je prolu godinu sa gubitkom od 36,12 miliona KM.To je rezultat negativnog poslovanja pet komercijalnih banaka,naglasio je guverner Kozari. Ukupni krediti na kraju 2013. go-dine iznosili su 16,41 milijardu KM, to je poveanje od 2,94%u odnosu na 2012. Dok su ukupni depoziti komercijalnih ba-naka u BiH na kraju 2013. iznosili 14,25 milijardi KM, to jepoveanje od 6,92% u odnosu na kraj 2012. godine.

A. A. - F.

7POSLOVNE NOVINE

Prvih dana posmatranog pe-rioda euro raste u odnosu nadolar kao posljedica jaanjapovjerenja u evropsku valutu

podstaknuto najavom da e evropskebanke vratiti ECB-u veu tranu LTRO(Long-Term Refinancing Operation)zajma nego to se oekivalo. Objavlji-

vanjem INFO indeksa poslovne klimeu Njemakoj, koji je bio manji odpredvienog, kao i izjave lana Evrop-ske komisije da jak euro teti ekono-mijama evropskih zemalja, posebnou Italiji i Francuskoj euro poinje daslabi. Slabljenje eura i rast dolarakrajem marta potpomognuto je i ra-stom porudbina trajnih dobara u SADna 2,2%, a oekivan je rast od svega0,8%. Isto tako, konaan rast BDP zaetvrti kvartal prole godine u SAD iz-nosi 2,6% umjesto procijenjenih2,4%. Poetkom aprila euro poinjeda raste, posebno poslije izjaveEvalda Novotnija (lana ECB) da je re-cesija u zoni eura prola i da se u ovojgodini moe oekivati pozitivan rast.

Zaustavljanje rasta i blagi padeura pokazuje poslije natpisa u Allge-meine Zeitung-u da se ECB spremada otkupi milijardu eura dravnihobaveznica, to bi, prema procjeni,izazvalo rast stope inflacije ak do0,8%.

Ipak, finalna revizija CPI (Consu-mer Price Index) u Njemakoj iznadoekivane i godinja stopa inflacijeod 1%, to je najnie od juna 2010.,bili su dovoljni da euro dostigne nivood 1,3900. Ovaj nivo eura zabrinjavapredsjednika i lanove ECB. MarioDragi je izjavio da bi dalji rast euraznaio automatski jo jeftiniji uvoz iskuplji izvoz tako da bi bilo tekostopu inflacije odrati ispod 2%. Iz-jave i zabrinutost ECB u narednomperiodu vraa euro ispod 1,3900.


Analize

Zabrinutost ECB-a

Dalji rast eura znaio bijeftiniji uvoz i skuplji izvoz

Od polovine marta do polovine aprila ove godine kretanja na svjetskom finansij-skom tritu su bila uobiajeno pod uticajem objavljivanih podataka i izjava, odno-

sno prognoza zvaninika sa obje strane Atlantika

Pie: Niko CUCA, direktor Europoint Systems d.o.o. Beograd

Kurs EURO/USD

ZLATO


Analize

Sredinom marta zlato poinje dapada posebno poslije rezultata refe-renduma na Krimu. Dalji pad pospje-uje i kreditni rejting agencije Fich odAAA za SAD.

Cijena zlata na-stavlja da pada svedo kraja marta, prijesvega, zbog izjavepredsjedavajueFED-a Denet Jelenda je mogue daFED na jesen pre-stane sa otkupomdravnih obavez-nica, kao i to da jekrajem godine mo-gue da doe dopoveanja referen-tne kamatne stope.

Od poetkaaprila do kraja izvje-tajnog perioda ci-jena zlata je bilakolebljiva. Povre-meni rast se javljakao posljedica pove-ane tranje uzroko-vane niskomcijenom zlata. Padponovo uslovljavaodluka ECB-a da re-ferentnu kamatnustopu zadri na isto-rijskom minimumuod 0,25% tako daje na kraju izvjetaj-nog perioda cijenazlata ukupno manjaza oko 1,5%.

Ishod referen-duma na Krimu ui-nio je da sredinommarta nafta zapo-ne padom od oko2%. Do kraja martacijena je bila koleb-ljiva sa blagim ra-stom zbog bojazniod prekida tran-sporta preko Krima.Poetkom aprila ci-jena pada zbog ob-javljivanja Indeksaindustrijske aktivno-sti u SAD za martkoji je bio ispod

oekivanja. Blag rast se biljei 3. i 4.aprila zbog zatvaranja naftovoda uGolfskom zalivu koji je zatvoren zbogredovnog odravanja. Situacija u

Ukrajini i indeksi aktivnosti u SAD i EUsu injenice koje odravaju koleblji-vost cijene nafte sve do kraja izvje-tajnog perioda.

Mnoge kompanije i banke tokom aprila ja-vnosti su saoptile rezultate poslovanja u2013. godini i naznaile mogue tren-dove i planove za godinu koja tee. Pritom je primijeeno da se veina osvrnula

na ekonomska dogaanja u regiji, pa i ire, to je jediniispravan nain da bi se znalo gdje smo i gdje emo stii.

U tom kontekstu posebno zanimljivom uinila se opa-ska guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Kemala Kozaria o tome da bi ova 2014., inae, iz-

borna godina u BiH za politiare trebalo da bude izazovnakako bi uinili dodatni napor da je uinimo i boljom odprethodnih.

Tu inicijativu javnosti nije prenio niti jedan medij, iakoju je ulo dvadesetak novinara iz isto toliko redakcija. Po-slovne novine nee nainiti takvu greku. Ovo tim prije jerje o tome na slian nain i pred gotovo istim novinarimagovorio i Michael Millerr, direktor Raiffeisen banke u BiH.Ovaj ugledni evropski bankar upozorava na to da izbornagodina unosi puno nesigurnosti, te smatra da e velika


U `i`i

Politiari e se do oktobra fokusirati na izborne kampanje, a ekonomski pokazatelji, visokanezaposlenost i ovisnost od sredstava MMF-a ne daju nam razloga ni za kakav optimizam

POLITIKA I PRIVREDA

Ove godine svi smo gubitnici

Pi {e: Haj dar ARI FA GI]

ekonomija nastaviti rast. Tome u prilog ide i injenica dae prva trana kredita MMF-a stii u BiH, a ta e se do-goditi sa ostalim vidjeemo!

Ne oekujem nikakve pozitivne pomake politike usmislu davanja poticaja privredi, zapoljavanju ljudi i po-boljanju katastrofalnih ekonomskih pokazatelja, kae

ovim povodom Edin Mulahasanovi, generalni direktorFabrike duhana Sarajevo. Njemu su politiari ve izvjesnovrijeme sjeli za vrat da bi konano ovih dana, nakon pre-sude Kantonalnog suda Sarajevo, sili i pustili ga da bezpritisaka vodi fabriku. Mulahasanovi tvrdi da su nas po-grene politike koje vode nae entitetske vlade dovele uapsolutnu zavisnost od Meunarodnog monetarnog fonda,ali ta sredstva iskljuivo slue za zadovoljavanje budetskihpotreba, kupovine socijalnog mira, a nikako za razvoj eko-nomije u cjelini. Upravo to je razlog njegove bojaznosti daje i ova godina definitivno izgubljena, jer znamo da e sedo oktobra politiari fokusirati na izborne kampanje, po-tom e trebati vremena za formiranje novih vlada, a u toe i kraj 2014. godine.

Nema optimizmaBez obzira na sve kljuni ekonomski pokazatelji (neza-

poslenost, BDP, rastui stepen zaduivanja i posebno to-talna ovisnost od sredstava MMF-a) ne daju nam razlogaza optimizam ove, a ni u godinama koje slijede. Ovo isklju-ivo jer se punjenje budeta bazira na kontinuiranom po-veanju poreskih i drugih parafiskalnih obaveza, a nikakou pravljenju ambijenta koji e inicirati veu potronju sta-novnitva, poveanje proizvodnje, zaposlenosti itd, zaklju-uje direktor FDS Edin Mulahasanovi.

Odnedavno novi direktor Energoinvestove Tvornice da-lekovodnih stubova u Sarajevu doktor elektrotehnikih

nauka Hamza ehovi podsjea na to da u BiH ive str-pljivi ljudi koji vape za dobrim politiarem koji e im seobratiti, dati sigurnost proizvodnji i insistirati na ekonom-skoj stabilnosti. Sigurnost je, prema njegovom miljenju,nuna za proizvodnju, jer ako nema novih dobara ova edrava nastaviti da tone.

Ako me pitate ta bi konkretno politiari trebalo darade, rei u da bi bilo dobro da ljudima sa fakulteta po-vjere projekte sa zadatkom da istrae stanje u jednom brojufabrika, postave ih na zdrave noge i stoje iza tog projekta.To bi bilo mnogo korisnije nego davati novac kompanijamada na godinu dana zapoljavaju mlade kadrove za koje naj-ee ne znaju kakav e im posao dati. Posla za njih bietek onda kad se fabrika zahukta, smatra dr. ehovi.

Ni oporavka ni napretka

Sudei prema miljenju dr. Ante Domazeta, profesorasa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i lana ParlamentaBiH, od aktuelnih politiara ne treba mnogo oekivati.


U `i`i


U `i`i

Osnovni problem ekonomije BiHsu nizak obim ekonomske aktivnosti iniska efikasnost postojee privrednestrukture. Globalna kriza se u BiH ref-lektirala kao ekonomska i politikakriza.

U ekonomskoj domeni jo uvijeknema stabilnog oporavka, jer nemanapretka u odnosu na model razvojakoji nas je doveo u krizu. Da podsje-tim, teka pozicija BiH u krizi je rezul-tat nedovrene tranzicije drutva iekonomije i modela ekonomskog ra-sta koji se temeljio na rastu domaepotronje, podravanog visokom kre-ditnom aktivnou banaka. Visoka po-tronja pokrivana je uvozom, pa je tovrijeme visokog deficita tekueg ra-una. Kriza je rezultirala gubitkompreko dvadeset hiljada radnih mjesta,padom potronje i investicija i fina-ncijskom blokadom i steajevima veli-kog broja poduzea. Zbog pada javnihprihoda prisutni su ozbiljni deficiti ja-vne potronje, smatra ovaj sagovor-nik.

U politikoj sferi pokazala se ne-mo institucija da izvedu nune re-forme u drutvu i privredi. One su po-trebne za osiguranje makroekono-mske stabilnosti, racionalizaciju javnepotronje, unaprijeenje poslovnogambijenta, restrukturiranje i podizanjekonkurentnosti poslovnog sektora iprivlaenje stranih i domaih investi-cija. Bez tih reformi ne moe se ni po-stii dogovor, niti provesti novi modelrasta utemeljen na izvozu i na reindu-strijalizaciji koja treba da generiranovu strukturu roba i usluga za izvoz.Kljuna politika polarizacija u zemljiodnosi se na snage koje ele ponovnureintegraciju BiH i one koje ele njenupodjelu i na snage koje promovirajueuroatlantske integracije BiH i onekoje ele njenu izolaciju.

Za dr. Antu Domazeta danas sudva najkrupnija ekonomsko-socijalnaproblema u zemlji nizak ekonomskirast sa visokom nezaposlenou saoko 27 posto nezaposlenog radnosposobnog stanovnitva, posebnomladih i negativan bilans vanjskotrgo-vinskih transakcija zemlje u domenuroba, usluga i zaduenosti. Ovaj drugiproblem je tim sloeniji to u uvjetimavalutnog odbora (Currency Board) BiH

moe biljeiti ekonomski napredaksamo poboljavanjem bilanca tran-sakcija sa inozemstvom. A toga nemabez rasta obima i poboljanja struk-ture izvoza roba i usluga i privlaenjastranih direktnih investicija.

Nova stopa PDV-a

Za budui ekonomski napredakBiH potrebne su nove politike. Ekono-mija se ne moe promatrati van kon-teksta politika, odnosno potreba bo-ljeg ivota ljudi. Dobre politikepotiu. Loe politike koe ekonomiju.Treba postii dogovor o novom mo-delu razvoja utemeljenom na izvozukoji pokreu moderna industrija, po-ljoprivreda i turizam. Treba donijetipotrebne odluke za napredak u eu-roatlantskim integracijama zemlje(ustavne promjene na osnovi pre-sude u predmetu Sejdi - Finci, rje-avanje dravne vojne imovine za na-predak prema NATO, donoenjeodluke o mehanizmu koordinacije ukoritenju fondova IPA i drugih fon-dova EU, razvoj politika i mjera zaborbu protiv korupcije i organiziranogkriminala i drugo). Nuno je ubrzatireforme u okviru tranzicije ekonomijei drutva u BiH (jaanje privatnogsektora, restrukturiranje javnog sek-tora i privatizacija, unaprijeenje po-slovnog ambijenta, reforme tritarada, penzijskog sistema, socijalnog isektora zdravstva i obrazovanja,osposobljavanje i jaanje sudsko-tu-ilakih i institucija trita i drugo).Kratkorono, potrebne su efikasnepolitike ubrzanja zapoljavanja, poli-tike poticanja investicija i poreskihreformi za vee zapoljavanje. Svevie u fokus razmatranja dolazi po-treba da se plae rasterete visokihporeza i doprinosa koji iznose oko 73posto na neto plae, i da se sveduna oko 40 posto, to bi dalo velikipoticaj poslodavcima da zapoljavajunove radnike. Naravno, smanjene ja-vne prihode iz tog osnova trebalo bikompenzirati podizanjem osnovnestope PDV-a na nivo od oko 22 do23 posto. U tom sluaju jo bi ak-tualnije postalo pitanje diferenciranestope PDV-a za ivotno esencijalnerobe.

U kontekstu februarskih protesta

Za unaprijeenje ekonomskog raz-voja u BiH imamo nekoliko snanihotpornih toaka. Prvo, postoje poten-cijali izvoza koji se sve vie pretvarajuu dinamian rast izvoza sa stopamaod est do sedam posto godinje. Izvo-zna promocija zahtijeva modernizaciju irast konkurentnosti izvoznih poduzea,te podrku novim kompanijama kojese okreu izvozu. Javne investicije ucestogradnji, elektroenergetici i infra-strukturi mogu kratkorono pokrenutirast, ali pravih efekata nema ukolikose na njihovoj osnovi ne pokrene rastprivatnog sektora. Mala i srednja po-duzea, ukljuujui farmerska gazdin-stva i zadruge pokazuju izvanrednu vi-talnost i treba ih podravati mjeramapodrke kroz povoljne izvore financira-nja i poresku politiku, te graenja in-frastrukture u formi poslovnih zona,klastera, tehnolokih inkubatora zastart-up kompanije i drugo.

Sagledavajui ovu temu u kontek-stu februarskih protesta graana, dr.Anto Domazet kae da oni i pred eko-nomiju stavljaju nove i stroije zah-tjeve.

Ekonomija mora vie da slui gra-anima. U donoenju odluka o eko-nomiji na politikom nivou mora se ufokus staviti kriterij socijalne pravde iinteres graana. To stavlja pred svepolitike partije u zemlji nove zahtjeveza kreiranjem i dosljednim provoe-njem politika. Obeanja vie nee bitiolako prihvaana. Treba i u narednimizborima dokazati kredibilitet i dignitetkoji stoji iza obeanja. Nadam se dae politike kalkulacije morati ustupitimjesto realnim interesima i potrebamagraana zakljuio je u vezi sa ovim.

Da dodamo: sve ovo trebalo bi dapovea sklonost i spremnost politikihaktera ka reformama bez kojih nemaekonomskog napretka niti veeg za-poljavanja. Tako emo moi govoritio partijama spremnim na reforme,odgovornim prema graanima, spo-sobnim da pokrenu drutvene pro-mjene i onim partijama koje na tepromjene nisu spremne, koje konzer-viraju postojee stanje i drutvo vodeu zastoj i nazadovanje.


Tema broja

Sliku uspjene turistike sezoneu proloj godini, kada je u FBiHboravilo ukupno 577.077 turi-sta, a ostvareno 1.135.324 noenja,to predstavlja poveanje za 13,7odsto, donekle kvare ovogodinji gu-bici u zimskoj turistikoj sezoni, uzro-kovani nedostatkom snjenihpadavina. Prema rijeima Asje Ha-diefendi - Mei iz Turistike za-jednice Federacije BiH, 2013. godinabila je dobra i sve je najavljivalo da epoetak 2014. biti bolji.

Oekuje se rekordna turistika godina

- Meutim, zbog nedostatka sni-jega, pa i politikih deavanja u fe-bruaru u BiH dolo je do smanjenjabroja gostiju. Turizam je plaljivaroba i turisti brzo reaguju na prveznake uzbune, pa ba ne ure u po-

druja koja su nestabilna. injenica jeda mi posljednjih nekoliko godina ne-mamo pouzdanu zimsku sezonu do3.000 metara nadmorske visine, pamoramo raditi na tome da nae olim-pijske planine imaju turistiku ponudu

svih 365 dana u godini, a ne samoekati da padne snijeg - kae Hadie-fendi - Mei.

U toku januara i februara ove go-dine FBiH je posjetilo ukupno 45.034turista, to je 1,9 odsto manje u od-nosu na prva dva mjeseca 2013. go-dine. U ova dva mjeseca registrovanoje 85.265 noenja gostiju, to je 4,3odsto manje nego u prva dva mjesecaprole godine. Pri tome je znaajnosmanjen broja domaih turista, za4,9 odsto, dok je stranih manje tekza 0,5 odsto.

Prema rijeima Hadiefendi -Mei, i pored neto slabijeg poetka,BiH u 2014. godini oekuje rekordnaturistika godina, sudei prema, vesada, brojnim najavama turistikihposlenika iz svijeta.

- Oekujemo poveanje broja turi-sta u BiH najmanje za 16 odsto u od-nosu na 2013. godinu. Imaemo vei

BiH e u 2014. posjetiti najmanje milion turista

Prihod od turizma

1.015.600.000 KM

Pie: Irena VASI - DOBRI

BiH je u 2013. godini inkasirala rekordan prihod od turizma od milijardu i 15,6 mi-liona KM, odnosno oko pola milijarde eura. U istom periodu registrovan je 844.391dolazak turista u BiH, koji su ostvarili 1.823.035 noenja, to predstavlja poveanjeod 12,9 odsto. ak i ovo je vie nego fantastian rezultat, koji pokazuje da BiH po-lako hvata korak sa turistikim velesilama u regionu, posebno ako se zna da je Hr-

vatska od turizma u proloj godini zaradila 7,5 milijardi eura. A za razliku odHrvatske, BiH jo uvijek nema strategiju razvoja turizma, niti na dravnom, niti nanivou FBiH, a kamoli savremeni pravilnik o prijavi boravka gostiju, tako da najma-nje jo milijardu KM sredstava, umjesto u dravnom budetu, zavri u sivoj zoni

priliv gostiju iz Kuvajta, koji ovdjeostaju po sedmicu dana. U okviru ev-ropskih tura dolaze nam brojni turistiiz June Koreje i Kine, a imamo poja-ano interesovanje turista i iz Rusije.Veliki priliv turista u Sarajevo oeku-jemo i povodom obiljeavanja znaaj-nog jubileja - stogodinjiceSarajevskog atentata. Poslovni pla-novi za 2014. godinu ogledaju se i udolasku vedske avio-kompanije SASu BiH, zatim njemaki Germanwingsuvodi direktnu avio-liniju na relacijiBerlin - Sarajevo, a italijanska aviokompanija Mistral Air uvela je direk-tnu liniju Rim-Mostar. Ponovo su ak-tuelizirani i pregovori sa Wizz Air-om,najveom low cost avio-kompanijom uistonoj Evropi - najavljuje Hadiefen-di - Mei.

Sivi turizam teak milijardu KM

Ograniavajui faktor bh. turizma,prema njenim rijeima, jo uvijek jemali procenat organizovanih dolazakaturista u BiH, u odnosu na indivi-dualne. Razlog tome je to BiH nemaniti jednog veeg turoperatora, kojizaokruuje turistiku ponudu BiHprema svjetskom tritu.

- Moramo raditi na uvezivanjunaeg kulturno-istorijskog i prirodnognaslijea u jedinstven turistiki proiz-vod. Kao primjer moe nam biti jedanameriki turoperator, ija je Tura i-vota, koja je ukljuivala posjetu ka-njonima tri rijeke: Tare, Neretve iVrbasa, i etiri bh. grada: Sarajevo,Mostar, Banja Luka i Jajce, a koju jeorganizovao u saradnji sa turistikomagencijom u Zenici, proglaena jed-nom od najuspjenijih turistikih po-nuda u svjetskom turizmu - dodajeHadiefendi - Mei.

Na nivou FBiH ne postoji centralnibooking o stanju rezervacija turistikihkapaciteta. Problem predstavlja i za-starjeli naina prijavljivanja gostiju, paje pretpostavka da jo bar milijardaKM prihoda od turizma, umjesto u dr-avnom budetu, zavri u privatnimdepovima.

- Ne znamo tano koliko iznosi tasiva zona u turizmu, ali moemo za-kljuiti na osnovu indirektnih poda-

taka. U opinama Meugorje i itluku proloj godini registrovano je28.000 noenja turista, a imamo in-formaciju da Italijani otvaraju redovnuavio-liniju Rim - Mostar, jer jedan mi-lion Italijana godinje posjeti Meu-gorje. A to je podatak kome moramovjerovati, jer je ponukao direktora oveitalijanske kompanije da ue u tu in-vesticiju. Znai, radi se samo o milionItalijana koji dou u Meugorje, agdje su ostali turisti - tvrdi Hadiefen-di - Mei.

Novim pravilnikom protivsive ekonomije

Donoenjem novog pravilnika o pri-javi boravka gostiju u FBiH konano bise uveo red u ovoj oblasti, a time bi sestalo u kraj i sivoj ekonomiji u tur-izmu. Prema novom pravilniku, prijavagostiju bi se vrila elektronski, umjestosadanjeg, zastarjelog naina popunja-vanja formulara, gdje treba unositi punopodataka, pa mnogi to izbjegavaju.

- To je jedna od stavki za koju sehvataju ugostitelji i turistiki radnici izMeugorja, da je njima to prenapornoi nemaju vremena ispunjavati te for-mulare. Novi pravilnik o prijavi bo-ravka turista u FBiH, koji bi uveo redau ovoj oblasti, gotov je i mi ve odre-eni period ekamo federalnu mini-stricu okolia i turizma da potpie tajpapir - kae Hadiefendi -Mei.

Fedralno ministarstvo okolia i tur-izma je prepoznalo znaaj informatiza-cije procesa evidencije, prijave iobrade podataka u turizmu, te s tim uvezi uputilo Informaciju Vladi FBiH,koja je donijela Zakljuak broj:1269/13, od 31. 10. 2013. godine,radi njegove realizacije. Prema rije-ima Branke \uri, ministrice oko-lia i turizma u Vladi FBiH, projekat jeu poetnoj fazi.

- Cilj projekta je poveanje tran-sparentnosti u radu turistiko-ugosti-teljskih objekata, poveanje naplateboravine pristojbe, poveanje sara-dnje relevantnih institucija, kao tosu: Federalna uprava policije, Dravnagranina sluba, Porezna uprava, Fe-deralno ministarstvo okolia i turizma,Federalno ministarstvo kulture isporta, turistike zajednice itd.

Kroz projekat e se postii i pove-anje utede na tiskanju papirnih kar-tona za prijavu turista, poveanjerazmjene informacija i podataka,smanjenje mogunosti dupliranja po-dataka i prikazivanja nepotpunih i ne-tanih podataka u turizmu - istakla jeministrica \uri.

Za sufinansiranje oko tri miliona KM

U cilju ostvarivanja stratekih ci-ljeva razvoja turizma u Federaciji BiH,Federalno ministarstvo okolia i tur-izma sufinansira programe krozOdluku o usvajanju programa utrokasredstava sa kriterijima raspodjelesredstava Akcijskog plana strategijeturizma Federacije BiH - Transfer zarazvoj turizma. Za razvoj turizma i


Tema broja

Na nivou FBiH ne postoji centralni booking o stanju rezer-vacija turistikih kapaciteta. Problem predstavlja i zastar-jeli naina prijavljivanja gostiju, pa je pretpostavka da jobar milijarda KM prihoda od turizma, umjesto u dravnombudetu, zavri u privatnim depovima.


Tema broja

ugostiteljstva u FBiH za 2013. go-dinu, proraunom FBiH, izdvojeno jeukupno 2.900.000,00 KM.

- Ulae se u izgradnju novih i pro-irenje postojeih smjetajnih kapaci-teta ugostiteljskih objekata,infrastrukturu, razne turistiko-kul-turne, gastronomske i druge manife-stacije i sajmove. Izmeu ostalog,imamo i program kojim se sufinansirauvoenje sistema upravljanja kvalite-tom HACCP i HALAL certifikata u tur-izmu i ugostiteljstvu, kao i programpodrke Incoming putnikim agenci-jama koje rade na dovoenju turista uFBiH. Jedan od glavnih kriterija kodsufinansiranja su nova zapoljavanja,posebno mladih branitelja i ena - ob-janjava \uri.

I u 2014. godini Federalno mini-starstvo okolia i turizma e, premarijeima ministrice uri, prijedlog osufinansiranju slinih programa zarazvoj turizma i ugostiteljstva u FBiH uiznosu od 2.700.000 KM uputiti VladiFBiH. Ta sredstva bi se, izmeu osta-log, trebala rasporediti i na finansira-nje programa podrke izmjena idopuna prijedloga Strategije razvojaturizma u FBiH, u saradnji sa stru-njacima iz EU-Tourism BiH, te pro-gram podrke razvoju ruralnogturizma.

- Turizam je motor cjelokupnogprivrednog razvoja zemlje. O ozbilj-nom promiljanju razvoja turizma uFBiH moemo govoriti tek onda kadase stvore stabilne politike, ekonom-ske i pravne pretpostavke, koje eprivlaiti strane investicije i straneturiste. Svake godine radi se na po-boljanju turistikog sektora, krozedukaciju turistikih vodia i vodite-lja poslovnica, te saradnjom sa kan-tonalnim ministarstvima turizma ituristikim zajednicama, kao i privat-nim sektorom - dodala je ministrica\uri.

Uskoro CEN certifikati za vodie

Zahvaljujui saradnji Federalnogministarstva okolia i turizma i Udru-enja turistikih agencija u BiH (UTABiH), segment vodike slube u tur-izmu BiH uskoro bi se trebao dii navii nivo. Prema rijeima Zorana Bi-banovia, predstavnika Udruenja tu-ristikih agencija BiH, iako BiH nijelanica EU, vodii i pratioci putovanja

u vodikoj slubi BiH uskoro bi moglidobiti evropske CEN (Centralna evrop-ska norma) certifikate.

- U Evropskoj uniji turizam je sek-tor koji je najvie normiran, jer seradi o sigurnosti ljudi. Naalost, ubh. turizmu nemamo nikavih stan-darda, a politiku turistikog sektorana nivou BiH nije mogue identifici-rati, naprosto zato to ona ne po-stoji. Prvo, mi nemamo vodikeslube u BiH uopte. Odkolovalismo 800 djece da poloe neki kursza vodie i oni su dobili domae cer-tifikate, a stvarno stanje je da miimamo, praktino, svega dvadesetakiskusnih turistikih vodia u BiH -naglasio je Bibanovi.

Iako sa nula sredstava u budetu,zahvaljujui naporima pojedinaca,UTA BiH je platila CEN centru u Bri-selu taksu i dobili su licencu za CENcertifikat vodie i pratioce putovanja uBiH. Prema rijeima Bibanovia, dabi neko od njih dobio CEN certifikatneophodno je da proe odreenuedukaciju u trajanju 600 sati, 240sati teorije i 360 sati prakse, pougledu na evropsku praksu u turizmu.

- Napravio samo evropski vodi,odnosno prirunik za voditelje i pra-tioce putovanja za BiH, u skraenomobimu, po kome e se polagati zaCEN certifikat. Spremni smo da otvo-rimo edukacioni centar sa Privrednomkomorom Kantona Sarajevo. Sadanam trebaju inicijalna sredstva i za to,ali i za osposobljavanje biveg, deva-stiranog prostora UTA BiH, kao i zaformiranje web portala UTA BiH i regi-stra vodike slube BiH - kae Biba-novi.

U RS za turizam 50 miliona KM

Osim to je donijela Strategiju raz-voja turizma u RS 2011. do 2020.,Vlada Republike

Srpske je uloila i znatna sredstvaza razvoj turizma u RS. Prema rije-ima Maide Ibriimagi - Hrsti,

ministrice trgovine i turizma u VladiRS, za modernizaciju skijalita na Ja-horini do sada je uloeno oko41.000.000 KM.

- Za Andrigrad u Viegradu, kaoprojekat od stratekog znaaja za raz-voj turizma u RS, Ministarstvo trgo-vine i turizma RS je izdvojilo

Odkolovali smo 800 djece da poloe neki kurs za vo-die i oni su dobili domae certifikate, a stvarno sta-nje je da mi imamo, praktino, svega dvadesetakiskusnih turistikih vodia u BiH.

7.500.000 KM. Osim toga, Ministar-stvo svake godine, kao nastavak reali-zacije Akcionog plana hitnih mjera izStrategije razvoja turizma RS 2011.do 2020., u skladu sa raspoloivimbudetskim sredstvima, finansira pro-jekte za razvoj razliitih oblika turizmau RS. U proloj godini je po tomosnovu izdvojeno oko 850.000 KM -istakla je Ibriimagi - Hrsti.

Zbog loih vremenskih prilika i ne-dostatka snijega, zimska turistika se-zona u RS u 2014. godini pretrpjelaje odreene gubitke. U februaru2014. godine ostareno je 16.113 do-lazaka turista, to je u odnosu na ja-nuar 2014. vie za 18 odsto i36.513 noenja, to je u odnosu najanuar 2014. vie za sedam odsto.

- Meutim, broj dolazaka turista ufebruaru 2014. u odnosu na isti mje-sec 2013. godine manji je za 1,8odsto, a broj noenja je manji za19,4 odsto - dodaje Ibriimagi -Hr-sti.

Podaci za 2013. godinu pokazujuda je u planinskim mjestima u RS za-biljeeno 121.412 noenja, to je po-veanje od sedam odsto u odnosu na2012. godinu. Ukupan promet u ugo-stiteljstvu u 2013. godini u RS iznosioje 118.561.000 KM, to je za 6,97odsto vie u odnosu na 2012. Buduida je poetkom ove godine zabilje-ena manja posjeenost turista pla-ninskim mjestima, vjerovatno e senepovoljan trend odraziti i na prometu ugostiteljstvu za prvi kvartal tekuegodine.

- Oekujemo da e ostatak godinebiti u skladu sa dosadanjim nivoomostvarenih dolazaka i noenja turistau RS. Stoga se nadamo da e i ovegodine biti zabiljeen pozitivan rezultatu turizmu, s obzirom na, iz godine ugodinu, prisutan trend rasta - rekla jeIbriimagi - Hrsti.

FIRMA projekat u BiH

U sva tri bh. sektora u kojima dje-luje (drvni, metalopreraivaki i sektorturizma) od septembra 2009. godine,USAID - Sida FIRMA projekat nastav-lja podravati jaanje meunarodnihposlovnih veza i prodor bh. proizvodana inostrana trita. Ukupna vrijed-nost aktivnosti, prema rijeima

Snjeane Dervikadi, voe sektoraza turizam u USAID - Sida FIRMA pro-jektu, iznosi 20 miliona amerikih do-lara. U oblasti turizma podrka i radUSAID - Sida FIRMA projekta je bilafokusirana na tri lanca vrijednosti: tu-rizam na otvorenom ili avanturistikiturizam; kulturni turizam; te kratki od-mori u gradovima (tzv. city break tou-rism), kao specifian segmentturizma.

- FIRMA projekat je primijeniomodel angamana agenata na stra-nim tritima koji pripremaju nastupbh. agencija, te pruaju podrku krozpoetne faze saradnje sa agencijamai turoperatorima ciljnih trita. U pro-tekloj godini organizovali smo niz tzv.FAM putovanja (familiarization trips)za turistike agencije i turoperatore izTurske, Velike Britanije i skandina-

vskih zemalja. Na ovim putovanjimaklijenti su se poblie upoznali sa turi-stikom ponudom BiH i domaimagencijama, to je rezultiralo dovoe-njem prvih turistikih tura iz ovih ze-malja - istakla je Dervikadi.

USAID - Sida FIRMA projekat je usaradnji sa Fondacijom Sarajevo Navi-gator pokrenuo turistiki portal zadestinaciju Sarajevo, koji ukljuujecjelokupnu turistiku ponudu Sara-jeva, Istonog Sarajeva i okolnih po-druja.

Oekuje nas i certifikacija tradicio-nalnih zanatskih vjetina i proizvodaBaarije. Njihovu autentinost epotvrditi Institut za zatitu intelektual-nog vlasnitva BiH. Ovim e se omo-guiti da posjetioci Sarajeva jasnorazlikuju autentine baarijske za-natske proizvode od onih uvezenih sastrane, uz pomo oznaka koje e bitividno izloene na pojedinim zanatskimradnjama - dodala je Dervikadi.

Prema njenim rijeima, FIRMAprojekat e podrati obuku i certifika-ciju turistikih vodia u Jajcu, a naSajmu turizma u Sarajevu e pred-stavljanje projekata Via Dinarica i We-stern Balkans Geotourism Map Guideportal.

U maju ove godine se organizuje iFestival avanturistikog turizma u Ba-njoj Luci. Planira se i pokretanje usko-tranog turistikog voza uBanoviima, dok emo u junu datipodrku odravanju Festivala kulture itradicije, koji e trajati u periodu Ra-mazana - rekla je Dervikadi.


Tema broja

U opinama Meugorje i itluk u proloj godini regi-strovano je 28.000 noenja turista, a imamo infor-maciju da Italijani otvaraju redovnu avio-liniju Rim -Mostar, jer jedan milion Italijana godinje posjeti Me-ugorje. A to je podatak kome moramo vjerovati, jerje ponukao direktora ove italijanske kompanije da ueu tu investiciju. Znai, radi se samo o milion Italijanakoji dou u Meugorje, a gdje su ostali turisti?

Nacionalni park Una pro-glaen je 2008. godine,no operativni rad poeoje krajem maja 2011.godine. Za relativno

kratko vrijeme uraeno je doista

mnogo, a veina i ranije popularnih lo-kacija zbog svoje prirodne ljepotedanas je postala neprepoznatljiva. Je-dinstvena ljepota Une, Unca i Krke, vo-dopada u Martin Brodu i trbakombuku i drugih atraktivnih lokacija dola

je do punog izraaja, naprosto zabli-stala nakon ureenog okolia i izgrae-nih etnica i vidikovaca. Da bi svetako zasjalo trebalo je prvo dosta entu-zijazma, poinje rezime uraenog di-rektor JP Nacionalni park Una:

Kad je u pitanju proces uspostavei razvoja parka, najbitnije je da smo po-etkom operativnog rada Javnog pre-duzea NP Una odmah poeliuspostavu podruja Nacionalnog parkakroz implementaciju Zakona o NPUna, naravno, u skladu sa vizijomrazvoja i svim dokumentima koji su do-neseni od osnivaa i preduzea. To su,prije svega, Plan upravljanja, donesenza desetogodinji period i usvojen odVlade Federacije u decembru 2011.godine, zatim uraen je master planrazvoja turizma za ovo podruje i evopri kraju je i Prostorni plan podruja po-sebnih obiljeja za Federaciju BiH - slivrijeke Une koji e se donijeti za perioddo 2027. godine. Sve je to neophodnokako za realizaciju primarnog cilja - za-tite svih prirodnih i drugih vrijednostikoje ovo podruje ima tako i sekundar-nog cilja - razvoja podruja u smislustvaranja ambijenta za odriv razvoj i zaimplementacju selektivnih oblika tur-izma u podruju Nacionalnog parka.


Tema broja

Nacionalni park Una

Zabiljeeno 55 hiljadaposjetilaca u 2013.

Nacionalni park Una spremno doekuje predstojeu turisti-ku sezonu, za to je bilo potrebno dosta truda, rada i novca.

Teko je i pobrojati ta je sve uraeno u nepune tri godinefunkcionisanja ovog jedinog Nacionalnog parka u FederacijiBiH, pa njegov direktor Amarildo Muli, da bi doarao oz-biljnost i znaaj ovog iznimnog posla, na kraju zakljuuje:

Sve to rade u NP Yellowstone - inimo i mi.

Pie: Azra BAJRI

Svjetska organizacija za zatitu prirode nas je u okviru pro-jekta Parkovi Dinarskog luka ulanila u Europark Federa-ciju, te nas podstakla da se nominiramo za certifikat zaodrivi turizam.

Vlastitim sredstvima i uz podrkuVlade Federacije kao osnivaa, te svihpartnera koji su uz ovaj projekat bili odpoetka, uz ogroman angaman, us-pjele su se, prije svega, stvoriti kontureNacionalnog parka Una, a potomrealizacijom nekoliko vrijednih proje-kata uiniti istinski iskorak.

Prije svih mislim na projekte imple-mentirane preko IPA fondova. Trebaposebno izdvojiti dva. Prvi je projekatrazvoja eko zone NP Una i obogaiva-nja njegove turistike ponude, gdje jenosilac bila Opina Biha, a implemen-tator Plod centar. Drugi je Una - izvorivota, a realizirali smo ga u suradnjisa Zadarskom upanijom. Implementi-ran je u gornjem toku rijeke Une i sabosanskohercegovake i sa hrvatskestrane. Kroz ova dva projekta smo unepune tri godine dobili, prije svega,osnovnu turistiku infrastrukturu - odpoetne turistike signalizacije, oznaa-vanja, dambo panoa koji su vezani zapodruje Nacionalnog parka, odnosnopounih i informativnih tabli do dvamoderna i u skladu sa ambijentomprihvatljiva piknik podruja - na mikro-lokalitetu trbaki buk i na podrujuposjetilake zone Martin Brod. Uz jonekoliko manjih projekata park je takodobio osnovna obiljeja. Trei projekatkoji je bitan za Nacionalni park Unaimplementiran je sredstvima Svjetskebanke i Federalnog ministarstva okoliai turizma. U fokusu je bilo podruje Na-cionalnog parka gdje smo omoguiliedukaciju i poticaje za lokalno stano-vnitvo koje se bavi uslunim djelatno-stima, kao i za Udruenja graana kojasu dobila odreena sredstva za finansi-ranje projekata. Nacionalni park jedobio turistiku infrastrukturu koja jevezana za obogaivanje ponude i stva-ranje prepoznatljivog ambijenta u naj-atraktivnijim zonama - posjetilakojzoni trbaki buk - Lohovo i posjetila-koj zoni Martin Brod. Na trbakombuku smo dobili jednu modernu, dr-venu etnicu duine 4,5 km, sigurnu zaposjetioce. Ocijenjena je atraktivnom, aujedno smo pribliili podruje trba-kog buka svim ljubiteljima prirode - odnajmlaih do najstarijih. Mogu sadauivati u ljepotama ove atraktivne loka-cije, obii mnogo toga, sigurno i bezvelikog napora. Ovim smo trbaki bukotvorili za najiri krug posjetilaca - kako

za individualne tako i za organiziraneposjete kojih je sve vie od turistikihagencija i iz BiH i iz regiona.

Interes agencija iz dana u dan sveje vei, a sve je vie i jednodnevnih iz-leta na podruja trbakog buka i Mar-tin Broda. Muli vjeruje kako e ovagodina za NP Una kada je u pitanju ibroj posjetilaca, ali i organizacija radana terenu biti pozitivna i da e ostvaritijo bolje rezultate u odnosu na pretho-dnu godinu. A prethodne je zabiljeenopoveanje broja posjetilaca od 200%.

Mi smo u 2012. godini imali 11hiljada posjeta sa plaenim ulazni-cama, a 2013. godine ve smo zabilje-ili 30 hiljada posjeta. S obzirom na toda su to prve dvije godine i da je uspo-stava kontura parka tekla postepeno,procjenjujemo da je prole godine parkposjetilo najmanje 55 hiljada posjeti-laca, naravno, ukljuujui i ovih 30 hi-ljada koji su platili uslugu.

Da bi ta usluga bila to potpunija ida bi posjetiocima, uz nesumnjive i na-daleko uvene prirodne ljepote, ponu-


Tema broja

NP Una i Opina Biha potpisali sa predstavnicima NPPlitvika jezera i hrvatskih susjednih opina Rakovica,Donji Lapac i Udbina, sporazum o prekograninoj saradnji naprojektu Green Way Tour 2Parks, ija e realizacija rezulti-rati jednom zanimljivom i nesvakidanjom turistikom ponu-dom. Na starim makadamskim i zaboravljenim putevima istazama duine oko 100 km urediemo turistike pjeake ibiciklistike staze. Povezaemo dva nacionalna parka i naovaj nain uvezati nae resurse.

dili vie sadraja, u JP Nacionalni parkUna posljednjih su mjeseci iniciraliniz susreta, dogovora, kontakata...Uvezali su se sa svima koji na bilo kojinain mogu pomoi obogaivanju turi-stike ponude i razvoju Nacionalnogparka Una. Lokalno stanovnitvo,mjesne zajednice unutar parka, udru-enja graana, kole, Obrtnika i Pri-vredna komora USK, preduzea,rafting agencije, Nacionalni park Plit-vika jezera u susjednoj Hrvatskoj -sa svima se pronalazi zajedniki inte-res, sve u cilju jaanja ponude.

Stvorili smo osnovne uvjete i sadje na nama, zajedno sa svim partne-rima, sa lokalnim stanovnitvom, saOpinom Biha i drugim opinama dazajedniki kreiramo iru turistiku po-nudu Unsko-sanskog kantona, odno-sno Pounja. Osmiljeno i predanoradimo na promociji turistike ponudeu cilju zadravanja gostiju na ovom po-druju to vie i na takav nain da tobolje valoriziramo resurse kada je upitanju ovaj dio BiH, ali mi, u stvari,moramo raditi na stvaranju jedne turi-stiko-ekoloke, pa zato ne i eko-

nomske regije poprincipima regiona-lnog razvoja kakav jeu Evropskoj uniji. Prijenekoliko dana mi smo- NP Una i OpinaBiha potpisali sapredstavnicima NPPlitvika jezera i hr-vatskih susjednih op-ina Rakovica, DonjiLapac i Udbina, spo-razum o prekograni-noj saradnji naprojektu Green WayTour 2Parks, ija erealizacija rezultiratijednom zanimljivom inesvakidanjom turi-stikom ponudom. Nastarim makadamskimi zaboravljenim pute-vima i stazama duineoko 100 km uredi-emo turistike pjea-ke i biciklistikestaze. Povezaemodva nacionalna parkai na ovaj nain uvezati

nae resurse i dalje stvarati ambijentza odriv razvoj, jer emo ovako motivi-rati i stanovnike opina - potpisnicasporazuma da razvijaju svoju ponudu,obnavljaju stare obrte i nude domaeproizvode.

Slini su ciljevi i dogovora posti-gnutih sa Obrtnikom i Privrednom ko-morom USK. Od prole godine lokalnostanovnitvo u naseljima unutar Na-cionalnog parka prodaje svoje domaeproizvode na kunom pragu, a mogu-nosti su doista velike samo ih trebaiskoristiti. Muli izdvaja podruje KulenVakufa, kao najurbanijeg i centralnogdijela Nacionalnog parka, koje imasvoje resurse i koje kroz privatnu inci-jativu sve vie poprima obrise istinskogturistikog mjesta. Sa Privrednom ko-morom za ovu je godinu dogovorenarealizacija nekoliko projekata - od ue-a NP Una na Sarajevo BusinessForumu preko obuke o voenju seo-skog turizma do suorganizacije Konfe-rencije o meunarodnoj suradnji podnazivom Odrivi razvoj i eko turizamkoja e biti odrana u okviru ovogodi-njeg EKO BISA. Ne treba zaboraviti nirealizaciju nauno-istraivakih proje-kata poput projekta Divljina i ivot zvi-jeri Nacionalnog parka Una, te svepopularnijeg Ljutoa. Ove su godinevelika oekivanja i od projekta ParkoviDinarida, zahvaljujui kojem bi Nacio-nalni park Una trebao dobiti certifi-kat za odrivi turizam.

U februaru ove godine smo pre-dali nominaciju za Evropski certifikat zaodrivi turizam. Naime, Svjetska orga-nizacija za zatitu prirode nas je uokviru projekta Parkovi Dinarskogluka ulanila u Europark Federaciju,te nas podstakla da se nominiramo za


Tema broja

certifikat za odrivi turizam. Proces no-minacije jeste zahtjevan, no ono tonam omoguuje certifikat, svojevrsnibrend, je doista bitno i izuzetno jedostignue posebno za nas kao mladnacionalni park. Mi smo sada nasvjetskoj turistikoj karti to je bitnoza odrivost i razvoj parka.

Kroz sve ove projekte evidentnasu nastojanja usmjerena ka razvojurazliitih vidova turizma - onog navodi, na selu, eko, avanturistikog,lovnog, ribolovnog... Na Uni ima 12km odreenog prostora za muiare-nje, o ljepoti raftinga na brzacima Unesuvino je i govoriti. U Nacionalnom

parku se trude svima dati ansu i takoobezbjediti to bogatiju ponudu.

Turistiki djelatnici i turizam napodruju Krajine poinju jednu novufazu kako poboljanja turistike po-nude tako i stvaranja jednog kvali-tetnijeg ambijenta radi razvoja uovom sektoru, zakljuuje Muli.


Tema broja

Predstavnici zatienih podru-ja iz est zemalja regije Dina-rskog luka postavili su temeljeosnivanju asocijacije koja eparkovima omoguiti laku raz-mjenu iskustava, promocije, terazvijanje novih projekata

Nacionalni parkovi i parkoviprirode iz nae regije krajemprole godine su u okviruDruge meunarodne konferencijeParkovi Dinarskog luka u Budvi iz-razili elju da se ujedine u slubenuasocijaciju. Tim povodom predsta-vnici parkova iz BiH, Crne Gore, Hr-vatske, Makedonije, Slovenije iSrbije okupili su se, nedavno, u Pod-gorici sa ciljem planiranja statuta iaktivnosti budue asocijacije. Trod-nevnim dogovorima ustanovljeno jeda e asocijacija Parkovi Dinarskogluka biti osnovana u februaru nare-dne godine, a njeno sjedite bit e uCrnoj Gori, Hrvatskoj ili Srbiji.

Meu glavnim ciljevima osnivanjaAsocijacije istaknuti su umreavanjeparkova, tehnika podrka u strunom

smislu i to bolja promocija. Ustanov-ljeno je da bi asocijacija trebala po-moi zatienim podrujima regije uprivlaenju fondova, kao i u zajedni-kom razvoju projekata. Priroda nemagranica, a postoji mnogo prekograni-nih podruja u regiji. Kroz ovu asocija-ciju svi pojedinani napori bit eobjedinjeni i asocijacija moe u opera-tivnom smislu odigrati znaajnu ulogu i

uspostaviti standarde za zatitu pri-rode, zakljuak je sa ovog sastanka.

Svjetska organizacija za zatituprirode /WWF/ e pripremiti nacrtstatuta i plana rada, koji e biti raz-motren na sljedeem sastanku overadne grupe, u julu, na Bledu. Parko-

vima e cijeli program biti predstav-ljen u oktobru na Brionima, tokomTree meunarodne konferencijeParkovi Dinarskog luka. Aktivnostiasocijacije u prve tri godine bit e fi-nansirane uz pomo WWF-a i par-kova, nakon ega bi asocijacijatrebala postati u potpunosti samo-stalna i samoodriva.

- Posljednja taka dokumentaBig Win for Dinaric Arc, koji su mini-stri regije usvojili, govori da se draveobavezuju da e podrati asocijacijuParkova Dinarskog luka. Ta e aso-cijacija u budunosti biti vrsti part-ner WWF-a koji e nam dati jo boljemogunosti za uspjeh u ouvanjuprirode. Na je cilj podii vanost za-tienih podruja na politikoj agendisvake drave i upravo ovakvom aso-cijacijom to emo moi lake postii- istakao je Leon Kebe, voditeljWWF-ovog projekta Parkovi Dina-rskog luka.

U kojoj od tri predloene dravee biti sjedite ove asocijacije ovisite o saradnji sa ministarstvima i vo-deim parkovima u svakoj od njih.

Regionalna saradnja

osniva se asocijacija Parkovi dinarskog luka

Meunarodni aero-drom Sarajevo u prvatri mjeseca tekue go-dine biljei kontinui-rani rast prometa. Op-

slueno je ukupno 117.338 putnika toje za 8% vie u odnosu na prvi kvartalprole godine. Takoe je zabiljeeno ipoveanje broja aviooperacija kojih je uprvom kvartalu realizovano 1.209, toje za 11% vie u odnosu na 2013. go-dinu. Ovi pokazatelji su potvrda da seuspjeno krenulo u realizaciju visokoza-danih ciljeva s poetka godine. Vie otome doznali smo od Ivana Veliana,direktora Meunarodnog aerodromaSarajevo.

Moe li se oekivati daljnje pove-anje prometa i aviooperacija?

- Poveanje prometa svakako oe-kujemo i u narednom periodu. UpravaMeunarodnog aerodroma Sarajevokonstantno ulae napore na poboljanjucjelokupnog poslovanja, sa akcentomna uvoenje novih linija. Poetkom ljetaplanirano je uvoenje nove linije tok-holm - Sarajevo sa vedskom aviokom-panijom SAS (Scandinavian Airlines Sy-


Intervju

Poetkom ljeta sa vedskom aviokompanijom SAS (Scandinavian Airlines System) pla-nirano je uvoenje nove linije tokholm - Sarajevo. Od sredine aprila Germanwings jeuveo novu liniju na relaciji Berlin - Sarajevo. Turkish Airlines, poetkom maja, prvi put

iz Sarajeva leti za Istanbul sa slijetanjem na azijski dio, odnosno Aerodrom SabihaGken. Time se broj letova za Istanbul poveava za jo tri sedmino * Zahvaljujui

ljetnom redu letenja na rast prometa uticat e i poveanje broja charter letova

Razgovarala: Selma D@INI]

Ivan VELIAN, direktor Meunarodnog aerodroma Sarajevo

Za uspjeno poslovanje zasluna je dobro

razraena strategija

stem). Od 15. aprila aviokompanija Ger-manwings je uvela novu liniju na relacijiBerlin - Sarajevo. Takoe, Turkish Airli-nes, poetkom maja, prvi put iz Sara-jeva uvodi letove za Istanbul sa slijeta-njem na azijski dio, odnosno AerodromSabiha Gken. Time se broj letova zaIstanbul poveava za jo tri sedmino.Na rast prometa uticat e i poveanjebroja charter letova u sklopu ljetnogreda letenja, koji je ve stupio na snagu.

Za koje destinacije, u ljetnimmjesecima, ima najvie letova sasarajevskog aerodroma, te iz kojihzemalja u Sarajevo dolazi veinaputnika?

- Istanbul kao destinacija je najbroj-nija i najposjeenija. Za Istanbul leti Tur-kish Airlines tri puta dnevno, PegasusAirlines jednom dnevno i BH Airlines e-tiri puta sedmino. Kada je rije o char-ter letovima, najposjeenija destinacijaje Antalija. Shodno ovome, najvei brojputnika imamo iz i za Tursku.

Uslugama koje nudi sarajevskiaerodrom doprinosi stvaranju pozi-tivne slike Sarajeva kao turistikedestinacije!?

- S obzirom na to da je AerodromSarajevo smjeten u glavnom graduBosne i Hercegovine, koji predstavljacentar kulturnih, sportskih, turistikih idrugih drutvenih deavanja, brojnimposjetiocima on predstavlja vrata ovezemlje. Upravo zbog toga je ulaganje ukvalitet usluga koje pruamo jedan odnaih primarnih ciljeva. Meunarodniaerodrom Sarajevo jedan je od rijetkihprivrednih subjekata u BiH koji svoje ra-dne procese u potpunosti prilagoavainternacionalnim standardima kvaliteta

ISO 9001, 14001 i 27001. Ne zaosta-jemo za drugim aerodromima irom svi-jeta u bilo kom segmentu, o emu svje-doe brojna domaa i meunarodnapriznanja.

Na Meunarodnom aerodromuSarajevo uvedeno je dosta novihusluga, o emu je rije, te kakve sureakcije korisnika?

- Menadment Aerodroma Sarajevokonstantno ulae napore kako bi kvali-tet svojih usluga podigao na vii nivo, tekako bi putnicima boravak na ovom ae-rodromu uinili to ugodnijim. Zato smouveli nove sadraje, koji e upotpunitivrijeme putnicima i drugim posjetiocimakoji borave na aerodromu: Internet kio-sci, pomou kojih je mogue ostvaritiInternet konekciju, otvorili smo WalkThrough prodavnicu bescarinske robe,koja predstavlja novi koncept Duty Freeprodaje i prvu ove vrste u regionu. Ura-ena je i rekonstrukcija poslovnog sa-lona u sklopu kojeg putnici mogu uivatiu vrhunskom ugoaju i komforu pouzoru na svjetske aerodrome.

Da bi boravak na aerodromu uinilijo ugodnijim, uli smo u zajedniki pro-jekat sa Turkish Airlinesom i novinskomagencijom Anadolija. Naim korisnicimaomoguili smo uvid na displeje sa mul-timedijalnim sadrajima agencije Ana-dolija, koje e moi pratiti na LCD mo-nitorima u kompleksu putnikogterminala.

Uveden je i bri pristup zoni sigurno-sne kontrole za odreenu kategorijuputnika u odlascima i dolascima, tzv.Fast Lane ili brzi prolaz, kojim se putni-cima omoguava prioritet pristupanja si-gurnosnoj, carinskoj i pasokoj kontroli.U suradnji sa Sberbank, nedavno je

uvedena i usluga koritenja besplatnogWiFi-ja za sve posjetioce Aerodroma Sa-rajevo. U 2014. godini implementiralismo sve meunarodne standarde sigur-nosti vezane za tekuine, gelove i aero-soli. To znai da je putnicima koji puto-vanje zapoinju na Meunarodnomaerodromu Sarajevo omoguen isti tret-man kakav imaju na ostalim aerodro-mima EU. Aerodrom Sarajevo je u za-dnjih nekoliko godina uloio velikenapore kako bi ispunio sve sigurnosne idruge uslove vezane za tekuine.

Mogu li se uskoro oekivati inovi sadraji?

- Zbog potrebe i estih upita putnikada li mogu obavljati molitve dok ekajusvoje letove, Uprava Aerodroma odlu-ila je da se u staroj zgradi Uprave iz-gradi i tzv. molitvena soba. Trenutnomolitvenu sobu u Evropi ima aerodromu Beu. To predstavlja jo jedan koraknaprijed, kada je rije o uslugama kojeprua ovaj aerodrom.

Kakva je povezanost Sarajeva saEvropom i svijetom sa aspektausluga sarajevskog aerodroma?

- Jo od davne 1977. godine Sara-jevo nikada nije bilo bolje povezano saEvropom i cijelim svijetom. Sad ste umogunosti svaki dan i svako jutro biti ubilo kojem gradu Evrope sa samo jed-nim meuslijetanjem. Takoe, sa jed-nim meuslijetanjem moete stii i uAmeriku.

Koliko je low cost kompanija kojelete sa sarajevskog aerodroma i dali e u narednom periodu doi dopoveanja njihovog broja, te odega to najprije ovisi?


Intervju

- Low cost kompanije vre podrobnoispitivanje trita prije nego donesuodluku o uspostavljanju novih linija.ine sve kako bi osigurale subvencijeod drave u koju lete, te na taj nainpostiu da im linije budu to rentabilnijebez obzira na punjenje.

Trenutno sa sarajevskog aerodromalete tri low cost kompanije, Pegasus Air-lines za Istanbul, Norwegian Air Shuttleza tokholm, te Germanwings za tut-gart, Keln i Berlin. Kada je rije o dola-sku novih aviokompanija, Meunarodniaerodrom Sarajevo ima kapacitete i ot-voren je za saradnju kako sa redovnimavioprevoznicima tako i sa low costkompanijama.

Na koji nain uspijevate uspje-no i pozitivno poslovati, u emu jevaa snaga?

- Za uspjeno poslovanje zasluna jedobro razraena strategija, koja se

oslanja na viziju kojom smo definisalibitne segmente za nae poslovanje: bitivodei aerodrom u regiji, prepoznatljivpo kvaliteti i pravovremenosti usluge, si-gurnosti i redovitosti aviosaobraaja, terespektabilan partner aviokompanija iostalih korisnika usluga.

Nastojei slijediti nau viziju i za-dane strateke ciljeve, unato sloenimtrinim i privrednim okolnostima u ko-jima se nalazimo, uspjeli smo ostvaritirekordan uspjeh u prethodnoj godini,kada je rije o broju putnika, koji je iz-nosio 665.638, to je ak 15% vie uodnosu na 2012. godinu. Ostvareno jei poveanje broja aviooperacija za 4%.Rast prometa odrazio se i na finansij-ske rezultate poslovanja, pa je tako za-biljeen rast prihoda u gotovo svimprofitnim centrima: putniki servis,prihvat i otprema zrakoplova, trgovina,kargo i komplementarne usluge. Us-pjeh koji je Meunarodni aerodrom

Sarajevo ostvario u prethodnoj godinidodatni je poticaj da i dalje ulaemonapore u kvalitet i cjelokupno poslova-nje. Ako je suditi po pozitivnim rezulta-tima, u prva tri mjeseca, pred nama jejo jedna uspjena poslovna godina.

Koji su poslovni planovi Upraveaerodroma za ovu godinu?

- Akcenat stavljamo na uvoenje no-vih linija, to je i naa osnovna djelat-nost. Osim toga, u planu je izgradnja ter-minala za niskobudetne aviokompanije,koji e biti smjeten u bivoj upravnojzgradi. Za sada nije mogue preciziratikada e biti finalizirana realizacija ovogprojekta. Dugoroniji poslovni planoviogledaju se kroz ulaganje u infrastruk-turu, podizanje nivoa sigurnosti putnika,zrakoplova, objekata, prtljaga i roba. Ta-koe, planirano je ulaganje u nabavkusavremene aerodromske opreme, tekolovanje i edukaciju naih uposlenika -zakljuio je direktor Velian.


Intervju

Izvornu fasadu je projektovao Josip Vanca, te e i ubudunosti ovaj objekat zadrati taj maorski stil. Isa-begov hamam, poznat i kao Carev hamam, najstarijaje javna banja u Sarajevu koju je dao izgradititreiarajeva Isa-beg Ishakovi. Podignut je u neposrednojblizini Careve damije. Hamam se spominje ve 1462.godine. Vremenom je zgrada hamama oteena, a pot-puno je sruena 1889. godine. Banja je ponovo sagra-ena 1891. po nacrtu arhitekte Josipa Vancaa. Jedandio zgrade je uraen po uzoru na stari hamam, dok je

drugi dio moderno kupatilo zapadnog tipa. Tokom deve-desetih zgrada hamama je teko oteena, te joj je prije-tila opasnost potpunog propadanja, jer nisu preduzetinikakvi sanacioni zahvati poslije razaranja.

- Zadovoljni smo dinamikom kojom se izvode radovi isve protie po planu. Prema ugovoru, rok za zavretak ra-dova je kraj augusta ili poetak septembra. S obzirom nado sada uraeno, oekujemo da sve bude gotovo ve ujulu. Pre

Poslovne 1250 Maj (2)

Documents

Transcript of Poslovne 1250 Maj (2)