10 Dan Medvednice 13—15 Problem mina i

dalje prisutan

16—17 Ljetne razglednice iz naših šuma i šumskih predjela

18 Iz mog kuta: ing. Marko Rukavina

4-7 Problem je u n e r a z u m n o m 1 9 - 2 2 Bukva i jela u za-trošenju novca grljaju ćudljive

klime 23—26 Posljedice rata

vidljive na svakom koraku

27—28 Kompjutorizira­ni informacijski sustav lovstva Hrvatske

3 0 - 3 2 Vijesti, događaji i informacije iz naših šumarija

1 1 - 1 2 Nova mehanizacija na pragu »Hrvatskih šuma«

8-9 Podupirati prirodnu progresiju staništa

1-3 Dani hrvatskog šumarstva 250 godišnja tradicija gospodarenja šumama, jamstvo za 21. stoljeće

2 9 Marko Lamešić: doajen šumar­skih natjecanja u zasluženoj miro­vini

HRVATSKA Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.

• Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Šimić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V Pleše i I. Tomić, Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta, Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb Naklada: 5000

Naslovnica: Bjelolasica - Foto: M. Mrkobrad Ovitak, zadnja: Borba za život je isplativa (Foto: A. Z. Lončarić)

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, BJELOLASICA, 25-27. LIPNJA 1999.

»2S0 godišnja tradicija gospodarenja šumama -jamstvo za 21. stoljeće«

Tradicija održavanja natjecanja

šumarskih radnika -duga gotovo tri

desetljeća nastavlja se i ovogodišnjim

natjecanjem sjekača na borilištu podno

Bjelolasice

godišnja tradicija gospo­darenja šumama - jam­stvo za 21. stoljeće«,

službeni je moto pod kojim će se od 25-27. lipnja održati Dani hrvatskog šumarstva. Ovogodišnja manifesta­cija koja se održava u Hrvatskom olimpijskom centru na Bjelolasici, na području šumarije Jasenak, Upra­va Ogulin, okupit će ukupno, što natjecatelja, sudaca i članova ocjenji­vačkog suda, članova Skupštine Hrvatskog šumarskog društva, go­stiju i uzvanika, do predstavnika uprava, preko 300 sudionika.

Prvog dana ovog dvodnevnog šumarskog okupljanja (petak, 26. lip­nja), predviđeno je održavanje

Časopis Hrvatske šume I 1

Hotelski kompleks n Hrvatskom olinipjsko}}! centru na Bjelolasici gdje će se održati ovo}todišiyi Dani hrvatskog šumarstva.

Najuspješniji natjecatelji sa održavanja šumarskog natjecanja u Novom Vinodolskom 1995. g. Ante Aleksić, Darko Paurić, Ilija Lnkić i Svetozar Aćić

Skupštine Hrvatskog šumarskog društva te otvaranje izložbe ogulin­skih slikara. Nakon službenog otvo­renja Dana Hrvatskog šumarstva koje je zakazano za 17.00 sati, održat će se stri:čno savjetovanje u kino dvorani Sveučilišta u Ogulinu. Raspravljat će se o temama »Problematika zaštićc-nosti objekata prirode, gospodarenje i upravljanja« o čemu će uvodno izla­gati (V((j. Toiriislai/ Starčević, zatim o »Vodoprivrednoj naknadi«, temu će elaborirati mr. Petar Jurjcvić, te o »Zapošljavanji: proizvodnih radnika i poduzetnika u proizvodnji u šumar­stvu« o čemu će uvodno govoriti inq^.

Josip Dundović. Predviđena su i dva iz­laganja hrvatskih šumarskih struč­njaka iz inozemstva (prof. Vjekoslav Glavač i ing. Vlado Camba)

Po završetku savjetovanja slijedi kulturno zabavni program te domje­nak kod karlovačkog župana.

Istodobno na posebno izgra-đcnoiu borilištu na Bjelolasici, na kome će se natjecati šumski radnici, odvijat voda ekipa, glavnog ocje­njivačkog suda, pregled terena za na-

2 / C^asopis Hrvatske šume

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA RASPORED DOGAĐANJA

25-27. LIPNJA 1999. Petak, 25. lipnja 1999.

Bjelolasica do 17,00 sati - dolazak sudionika natjecanja šumarskih radnika Hrvatske na Bjelolasicu -

Hrvatski olimpijski centar. - prijava na recepciji centra.

18,00 sati - sastanak vođa ekipa i izvlačenje startnih brojeva - HOC. 18,30 - sastanak glavnog ocjenjivačkog suda i sudaca, te izbor radnih mjesta su­

daca - HOC. 19,00-20,30 sati - razgledavanje poligona za natjecanje šumarskih radnika i objekata HOC-a. 21,00 sat - svečana večera za sudionike natjecanja šumarskih radnika - HOC.

- glazbeni program uz tamburaški sastav »Coctail« - Ogulin.

Ogulin do 16 sati - dolazak uzvanika, gostiju i sudionika savjetovanja u Ogulin - dvorana

Pučkog otvorenog učilišta Ogulin. 16,15 sati - pozdravni govor gradonačelnika Grada Ogulina.

- otvaranje izložbe ogulinske slikarice M. Lovrić. - koktel.

17,00 sati - službeno otvaranje manifestacije »Dani hrvatskog šumarstva« - kino dvo­rana Pučkog otvorenog učilišta Ogulin.

- godišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva. - savjetovanje Aktualni problemi i zadaće hrvatskog šumarstva uz teme:

1. Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode 2. Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenje 3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu

- koncert hrvatskih narodnih plesova u izvedbi KUD-a »Klek« Ogulin. 19,15-20 sati - odlazak gostiju, uzvanika i sudionika savjetovanja na jezero Sabljaci. 20,00 sati - domjenak župana Karlovačke županije - restoran Sabljaci - HOC.

- švedski stol. - glazbeni program uz tamburaški sastav »Ogulinski tamburaši«. - odlazak na noćenje u HOC - Bjelolasica.

Subota, 26. lipnja 1999. Bjelolasica

7-7,45 sati - doručak. 7,45-8,15 sati - odlazak natjecatelja na borilište. 8,15-8,30 sati - svrstavanje ekipa šumskih radnika u borilište ispred bine. 8,30 sati - svečano otvaranje natjecanja. 9,00 sati - početak natjecanja. 13,00 sati - odmor i odlazak natjecatelja, vođa ekipa i sudaca na ručak u HOC Bjelolasica. 14 sati - nastavak natjecanja. 18 sati - završetak natjecanja. 18,30 sati - proglašenje rezultata i podjela nagrada. 19,00 sati - zatvaranje natjecanja šumskih radnika Hrvatske. 20 sati - svečana večera i prigodni program - za sve sudionike natjecanja i uzvanike

manifestacije »Dani hrvatskog šumarstva«. - Glazbeni program uz tamburaški sastav »Zlatni dukati« (Najbolji hrvatski

tamburaši). - Medijski pokrovitelj Narodni radio.

Nedjelja, 27. lipnja 1999. Bjelolasica

7-9,00 sati - doručak. 9,30 sati - odlazak žičarom na vrh Bjelolasice i razgledavanje skijaških terena i objekata. 11,00 sati - odlazak sudionika.

tjecanjc te obilazak Hrvatskog olim­pijskog centra. Samo borilište bit će napravljeno tako da će svi objekti (dr­vene nadstrešnice) biti postavljeni na tvrdu podlogu i ostat će tu kao dio stalne turističke ponude na Bjelolasi­ci. Uz samo borilište bit će posta­vljena izložba totogratlja »Šuma okom šumara« koju priređuje Hrva­tsko šumarsko društvo Bjelovar. Po­kraj borilišta mjesto za promidžbu svojih proizvoda naći će tvrtke koje surađuju s Hrvatskim šumama, a po­sebno će biti uređeni i štandovi svih uprava Hrvatskih šuma koje će pre­zentirati svoju ponudu.

Drugi dan šumarskog druženja (subota, 26. lipnja) predviđen je za tradicionalno natjecanje šumskih rad­nika. Svaka uprava bit će zastupljena s po tri natjecatelja ijednom pričuvom koji će se natjecati u deset disciplina. Trojica najboljih zastupat će Hrva­tsku na europskom natjecanju šumskih radnika. Za najuspješnije natjecatelje predviđene su nagrade posebnih sponzora. (M. M.) .^^

Časopis Hrvatske šume / 3

GODIŠNJA SKUPŠTINA

Skupština Hrvatskog šumarskog društva ogranak Dalmacija-Split

Problem je nerazumno trosenie novca

- Glupost je njegovati pomladak bijelog

grabića starosti šest godina orezivanjem

grana. Od tog grabića nikada neće biti

furnirski trupac. Nije isto ako pak njegujemo dobre panjače crnike i medunca i nitko nije protiv toga - ističe

prof. dr. Slavko Matić

G odišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva, ogranak Dalmacija Split, održana

krajem svibnja, protekla je u ozračju postignutih rezultata u radu i uvažavanju poteškoća koje su se javljale tijekom proteklog razdoblja. Predsjednik HSD-ogra-nak Dalmacija Split, dr. se. Vlado Topić otvarajući skupštinu pozdra­vio je nazočne i zahvalio na ve­likom odazivu članstva, te iskazao posebnu zahvalnost pozdravljajući uvažene goste - predsjednika Hr ­vatskog šumarskog društva, prof. dr. Slavka Matica, dr. Josu Gra-čana, ravnatelja Šumarskog institu­ta iz Jastrebarskog, ing. Hranislava Jakovca, tajnika HŠD, ing. Tomi­slava Starčevića, pomoćnika direk­tora »Hrvatskih šuma«, načelnika u Državnoj šumarskoj inspekciji ing. Franju Prebanića te druge brojne

Ugledni gosti i članovi ogranka Dalmacija Split na nedavno održanoj godišnjoj skupštini HŠD

goste i članove HŠD Dalmacija Split.

U Izvješću o radu i aktivnosti­ma HŠD ogranak Dalmacija Split, koje je podnio sam predsjednik dr. se. Vlado Topić, naglasio je konti­nuitet aktivnosti koje se odvijalo kroz predavanja, savjetovanja i stručnih ekskurzija, promidžbi šumarstva kao i u nastojanjima u podizanju i zaštiti šuma na kršu.

Prema posljednjim podacima u Ogranku H Š D danas je učlanjeno 192 člana, što inženjera šumarstva i drvne tehnologije, te šumarskih tehničara, od čega u »Hrvatskim šumama« rade 93.

Poslije usvajanja izvještaja o radu kao i Programa za ovu

godinu, ing. Tomislav Starčević, svojim izlaganjem na temu »Pro­blematika gospodarenja šumama na kršu - upoznavanje članstva s aktualnim problemima, dosadaš­njim i planiranim radovima« imao je za cilj poticati raspravu na zada­nu temu.

- »Puno toga mi uistinu pro­puštamo kraj sebe, a strukovno udruženje je to koje treba da se suprotstavlja i bori za nekakva rje­šenja u onom dijelu temeljnih naših aktivnosti s kojim se naše poduzeće bavi. Počesto u svojim izazovima i suprotstavljanjima ja nešto napišem o sukobu hrvatskog šumarstva s tržištem, a mi nismo prošli neranjeni iz tog sukoba. To

4 / Časopis Hrvatske šume

govorim odgovorno zato što smo struka koja dosta teško prihvaća ili mijenja određene principe koje je dugo njegovala i držala. Svi naši kolege koji su proveli tridesetak ili više godina u šumarstvu bili su svjedoci vremena u kojem nije bilo problema s plasmanom drveta, ali danas je to drugačije stanje. Mogli smo glatko propisati desetogodišnji

razvoja tržišta za par godina una­prijed nemamo, što bi nam trebala biti prognoza za formiranje etata. Mi smo do te mjere trom organi­zam da se nismo već niz godina prilagodili tržištu. Evo primjera iz plana za 1999. godinu, u kojem 604.000 kubika ide u sječu, jer je to planom sječa predviđena, ali isto­vremeno to ne ide u izradu.

etat i to plasirati, naplatiti sve, dapače naši kupci su nas hvatali za rukave i tražili tu našu robu. Ali, danas su drugačija vremena, ona su se okrenula, ali nije samo rat za to kriv. Dogodile su se znatne promjene, međutim mi u našim nastojanjima sporo tu transforma­ciju doživljavamo.

Na primjer mi u našem de-setogodišnjem etatu sebi propiše-mo obujam naše proizvodnje, a prema tim osnovama to moramo i izvršiti. A ja vas sada sasvim otvo­reno i provokativno pitam, mora­mo li na primjer sječi hrast lužnjak kojemu sada konjunktura nije? -naglasio je ing. Tomislav Starčević, te dodao:

Mi ne studiramo tržište, naža­lost ni marketinšku službu nismo ustanovili, tako da ni prognozu

To vam našim šumarskim rječ­nikom znači da će ta roba biti posječena, nastat će trošak sječe i izrade a onda ostavljena u šumi. I svaki drugi pravi domaćin i gospo­dar bi se upitao gdje je tu veza s razumom? Nisam siguran da baš sve u 1999. godini mora biti posje­čeno, dakle po meni je vjerojatno manja šteta da to ostavimo u šumi neposječeno za neka bolja vreme­na, nego da napravimo trošak i onda ostane u šumi.

Nama se nakon isteka 2.005 godine najavljuje značajan oblik etata u prethodnom prihodu, dakle prostornog drveta, a ne budemo li našli puteve izvoza ili plasmana toga prostornog drveta bit će problematično propisivati takve osnove. Već davno je naš akademik

Dušan Klepac izrekao da propisani etat mora biti kompromis između uzgojnih zahvata ali i tržišta.

U nastavku svog bogatog i za­nimljivog izlaganja ing. Starčević se osvrnuo i na upravljanje i gospoda­renje zaštićenim objektima priro­de. Sada postaje masovna pojava da se oduzimaju od nas značajne površine šuma i pripajaju nacional­nim parkovima ili parkovima pri­rode. A ja vas pitam što je to što zaslužuje kvalifikaciju nacionalnog parka, da li je to šuma koja je ne­taknuta ili kojom se gospodari 150 godina i tko je to gospodario i sačuvao svo to vrijeme da danas to može biti nacionalni park. A da vam budem iskren bojim se da će oni koji budu gospodarili time jer su mahom nestručni, jer u svim tim objektima danas mislim da su uposlena ukupno dva šumarska stručnjaka. Mislim da naša struka tome treba da se frontalno suprot­stavi i kaže svoj stav o tome, premda znam da naša šumarska struka ne uživa velik ugled i nema prevelik imidž u društvu, ali svoj glas o tome moramo dati.

Na kraju svog izlaganja ing. Tomislav Starčević je govorio o nekim aktualnim problemima u »Hrvatskim šumama« te je naglasio daje jedna od tih tema i produkti­vno zapošljavanje, a i mi u Hrvat­skom šumarskom društvu trebamo osmišljavati takve programe koji će zapošljavati nove djelatnike, a ne otpuštati.

Osvrćući se na na temu: »Pro­blematika gospodarenja šumama na kršu« - ing. Starčević je odmah na početku naglasio da se već u Istri nedavno u raspravama na istu temu došlo do stavova, stoje to što treba činiti u uzgojnim radovima na području mediterana u gospo­darenju šumama. Na području Istre zemljišta su daleko bolja i kvalitetnija, pa ako tamo nema pri­stupa intenzivnijem gospodarenju šumama na kršu, kako bi bilo rezo-

Casopis Hrvatske šume / 5

na ovdje u Dalmaciji gdje su tla dan odgovor. Kako u šumarskoj daleko siromašnija. struci ponekad biološko-ekološka

Svi naši uzgojni potezi moraju stajališta nisu usklađena s gospo-rezultirati s povratkom autohtone darsko-ekonomskim mogućnosti-vegetacije. U kulturama bora treba stimulirati medunac i crniku, a u degradiranim površinama, u šikara­ma i goletima nećemo ići sa pla­nom uzgojnih radova od pedesetak radnika po hektaru prema normati­vima, što predstavlja trošak od 11.000 kuna po hektaru, dok nam na kontinentu gdje su nam daleko vrjednije visoke šuma hrasta trošak uzgojnih radova jedva premašuje 3.200 kuna.

Nadalje na ovim mediteran­skim prostorima valjalo bi što prije donijeti prostorne planove da se zna tko će i što gdje ulagati, koje su to površine za poljoprivredu, za šumarstvo ili pak za turizam, da ne bi na istim površinama ulagali u stoku sitnog zuba i mi šumari u pošumljavanje, stoje bilo slučajeva do sada, podvlači ing. Starčević. ,

Rasprava je pokazala da su smjernice gospodarenja, reklo bi se okupile za isti stol šumarske znan­stvenike, uredivače šuma, izvršite­lje tih smjernica i nadzornu službu. Tema razgovora je posve jasna pa traži stručan i gospodarski oprav-

ma, smjernice gospodarenja sub-mediteranskim šumama niskog uz­gojnog oblika morale su se podvr­gnuti temeljitoj raščlambi.

Poznavateljima strukture šum­ske vegetacije, povijesnih i gospo­darskih prilika u gospodarenju šu­

mama na području Uprave šuma Split, nije čudno kada se kaže da su značajniji radovi uređivanja šuma otpočeli s osnivanjem »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb i da prvi ure-dajni elaborat počinje vrijediti od siječnja 1994. godine. Nekima će ta činjenica biti čudna i šumsko-go-spodarski neshvatljiva - ističe dr. se. Vlado Topić, iz Instituta za jadran­ske kulture u Splitu.

Struktura poljoprivrednih i šumskih površina mediteranskog područja Republike Hrvatske

Visoke šume Panjače Šikare i makije Goleti (kamenjare)

Dalmatinsko područje

47.541 128.447 252.581 251.385

Poljoprivredne površine 385.029 Krška polja i riječne doline Obradive površine - oranice - voćnjaci - vinogradi - livade Pašnjaci

S

62.440 187.769 122.646 25.703 31.622 7.799

197.260

1.064.983

Istarsko kvarnersko područje

9.525 60.759 76.218

146.199 181.225

15.068 120.583 68.244 5.522

12.195 34.622 60.642

473.926

Ukupno Total

ha 57.066

189.206 328.799 397.584 566.254

77.508 308.352 190.890 31.225 43.817 42.421

257.902

1.538.909

% 3,71

12,29 21,36 25,84 36,80

100,00

Na skupštini je ing. Tomislav Starčević na zadanu temu »Problematika gospodarenja šumama na kršu« s ciljem poticanja rasprave održao uvodno izlaganje

Od ukupno milijun i 64,983 ha šumskih i poljoprivrednih površina ova Uprava gospodari sa oko 560.000 ha šuma i šumskog zem­ljišta uz još oko 140.000 ha privat­nih šuma te uz 250.000 ha goleti, predstavlja značajan potencijal. Međutim veliko je pitanje kako taj prostor dovesti u šumsku proizvo­dnju i stvarati nove vrijednosti. Na ovom prostoru već je i stvaranje tla zahtjevan posao i vrlo koristan. Njegujući šume njegujemo tlo, stojbinu i to je nužan zadatak, jer primjera radi godišnje se kroz lisnu masu u šikarama unosi u zemlju 2.700 kg lisne mase i stvara humu­sni horizont, što je vrlo značajan, jer je nama interes da ta lisna masa ostane na kršu, da ju ne isperu

6 / Časopis Hrvatske šume

bujice. To su te općekorisne funk­cije šuma i šumskog raslinja na kršu. Kakav je to mozaik, ta struk­tura šumskih površina zastupljena na tom prostoru, pa se s pravom pitamo na koji način i kakvu stra­tegiju da zauzmemo - pita se dr. Topić.

Prvi uređaj ni elaborat s obve­zama i smjernicama gospodarenja za šumarstvo nije predstavljao zna­čajno opterećenje ni u fizičkom ni u financijskom opsegu, jer su te obveze bile u granicama uhodanih radova koji su se do tada obavljali. Kako je rastao broj uređenih go­spodarskih jedinica, tako je rastao veći raskorak i nesklad između mogućnosti i potreba. Narasle su obveze iz smjernica gospodarenja a materijalne mogućnosti su stagni­rale ili su bile u opadanju.

Planirana dinamika radova na uređivanju šuma Uprave šuma Split je vrlo ambiciozna - godišnje se planira oko 55.000 ha što pred­stavlja desetinu ukupne površine, a obavljaju je djelatnici više Odjela za uređivanje šuma iz Osijeka, Za­greba, Karlovca, Senja i Požege, kao i privatne tvrtke.

Do početka ove godine odo­breni su uredajni elaborati za 39 gospodarskih jedinica, čija ukupna površina iznosi 157.000 ha, a ela­borati za daljnjih 70.000 ha nalaze se u završnoj fazi izrade ili čekaju konačnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, što znači da će biti uređeno 41,3 posto ili ukupno 227.000 ha šuma i šumskog zemljišta.

Dok je bilo podvojeno mišlje­nje da li propisivati radove te­meljem šumarske znanosti i struke ili ekonomske opravdanosti sadaš­njih prilika, tijekom rasprave prev­ladalo je mišljenje da su znanost i ekonomika na istim pozicijama, a posebice kada je riječ o submedite-ranskim šumama niskog uzgojnog oblika. Radove da, ali treba pre­poznati stanište - ističe prof. dr. Slavko Matić, te njegove proizvod-

Dr. se. Vlado Topić, predsjednik Ogranka HŠD Split

neka se sam izbori i tko bude bio jači taj će nadjačati i više izrasti, pa neka to bude prirodna šuma. Nije to zbog novaca, ponavljam, već je to glupost raditi, a ako bude u državi stanje bolje, tada možemo naći i kasnije unijeti u te sastojine hrast medunac. Druga je to sasvim stvar ako njegujemo dobre panjače crnike i medunca, nitko nije protiv toga, dapače - pojašnjava prof dr. Matić i dodaje:

Moramo napraviti iskorak da prepoznamo dobre i loše stanište, prepoznati glavne vrste drveća i

Članovi HŠD Ogranak Split s pozornošću prate raspravu na godišnjoj skupštini

ne mogućnosti u odnosu na postojeće šumske vrste i pionirske vrste koje bi se unosile na takvo stanište. Novac nije problem, već je problem njegovo nerazumno trošenje.

- Glupost je njegovati pomla­dak bijelog graba i još k tome ore-zivati mu grane. Recimo tamo u jednoj osnovi piše - njega grabića starosti 6 godina orezivanjem gra­na! Ma gospodo šumari, orezuju se grane u visokim vrijednim prebor-nim šumama u nekim zemljama, a mi na kontinentu to ne radimo. Pa što vi tu želite stvoriti deblo od bijelog grabića, kakav furnir? Taj bijelograbić treba ostaviti 50-60 godina neka raste i neka stvori uvjete za neke druge kulture, a on

njihovu ulogu. To znači da mora­mo znati što želimo i čemu težimo. A šuma se njeguje i ako se čuva i od požara, od ispaše i stoke, pa i od lopova i krade, pa i ako napravimo karte.

Pri kraju svoje rasprave prof. dr. Slavko Matić je govorio kako nije dovoljno ni deset tisuća zapo­slenika u »Hrvatskim šumama« a kamoli one ideje od 3.000 uposle­nika. Mi moramo težiti da uposli­mo i trideset tisuća, jer u našim šumama ima posla za sve njih, to je naša budućnost i za to se treba naša struka zalagati i boriti, završio je svoju raspravu dr. Matić. ' ^ t

Tekst: A. Z. Lončarić, I. Šimić i I. Tolić Snimci: A. Z. Lončarić

Časopis Hrvatske šume I 7

UREĐIVANJE SUMA

Terenski kolokvij na području Uprave šuma Split

Podupirati prirodnu progresiju staništa

Sudionici terenskog kolokvija složili su se

da su na nekim površinama propisane

mjere i izvedbeni radovi potpun

promašaj jer se nije prepoznalo stanište i vegetacijski sastav te

njihove proizvodne mogućnosti, tako da bi

troškovi njege bili uzaludni jer ne bi

vratili uložena sredstva

U prošlom broju našeg časopisa (Svibanj - br. 29.) donijeli smo

izvještaj s prvog dijela teren­skog kolokvija na temu: »Go­spodarenje submediteranskim šumama niskog uzgojnog obli­ka« koji je održan na području U.š. Buzet a okupio stručne djelatnike iz Odjela za uređi­vanje šuma i Odjel za proizvo­dnju nekoliko naših Uprava šuma - Buzet, Senj i Split, te naših uređivača iz Direkcije u Zagrebu te iz U. š. Osijek. U ovom broju donosimo prikaz drugog dijela terenskog kolo­kvija na istu temu koji je odr­žan krajem svibnja na područ­ju šumarije Split i Sinj.

Predloženi lokaliteti odr­žavanja kolokvija realna su sli­ka stanja glavnine degradiranih submediteranskih sastojina na području Uprave šuma Split. Na području tih dviju šumarija najviše je uređenih površina te je shodno tome kod njih i naj­više propisano uzgojnih radova u degradiranim sastojinama.

Na području Šumarije Split izabrana je gospodarska

Sudionici terenskog kolokvija u g. j . Borovača, šumski predjel Raduiiič, odsjek 5a, uređajni razred panjača medunca, starost i8. god. visina 1-3 m.

U g. j . Borovača odsjek 52 d, starost 90 god. uređajni razred crni bor očekuje da bude prirodna obnova oplodnom sječom, a dovršni sijek kada taj drvni sortiment postigne bolju cijenu na tržištu

8 / Časopis Hrvatske šume

u g. j . Kamešnici, šumski predjel Oborine, odsjek 40a uređajni razred šikara medunca, obavljeno čišćenje, no postavlja se pitanje opravdanosti

ulaganja u radove njege jer sastojina ne obećaje pozitivne rezultate

jedinica Borovača, na području općine Muć, površine 3.710 ha, od čega je obraslo 2.082 ha. Područje Borovače je poslije kninskog, najizrazitije bujično područje u Republici Hrva­tskoj. Stoga je bilo u bližoj i daljoj prošlosti brojnih zahvata melioracija bujica - pošumlja­vanje crnim borom, bagremom, izgradnjom hidrotehničkih objekata i dr. te su tako sanira­ni bujični tokovi i zaustavljeni erozioni procesi. Veći dio po­vršine ove g. j . obrastao j e šu­mama crnog bora, hrasta me­dunca na 924 ha od čega je 151 ha izdvojen u uređajni razred zaštitnih šuma.

Za posjet j e izabran šum­ski predjel Radunić, odsjek 5a površine 83,95 ha, starosti 18 godina, visine stabala od 1-3 metra koja su kriva i loše kvali­

tete, propisana ophodnja 80 g. uređajni razred - panjača me­dunca na nadmorskoj visini 540-610 m.

Smjernice gospodarenja za ovaj šumski predjel pred­viđa čišćenje na cijeloj površini (83,94 ha) a u dijelovima sa nepotpunim sklopom popu­njavati žirom hrasta medunca, a na progoljenim dijelovima sadnicama crnog bora. Popu­njene dijelove odsjeka treba njegovati, površinu ograditi ra­di zaštite od stoke te provoditi zaštitu od biljnih bolesti, štet­nika i od požara.

Sudionici ovog terenskog kolokvija nakon pomnog raz­gledanja i rasprave, razmotrivši smjernice i stanišnc prilike, bili su jednodušni u stavu da se konkretna sastojina prepusti prirodnoj progresiji izuzev onog dijela koje će domaći ži-valj čistiti radi snabdijevanja ogrjevom, bez dodatnih troš­kova. Svi ostali propisani rado­vi nisu potrebiti, jer se ne bi postigli znakovitiji rezultati n-akon propisanih radova njege.

U istoj g. j . posječen je bio i odjel 52 d površine 9,85 ha starosti 90 godina, opho­dnje 80 godina, uređajni razred crni bor. Premda ovdje nije riječ o degradiranoj sa-stojini niskog uzgojnog oblika, jer je visina stabala od 12-17 m (srednja visina 13 m) drvna zaliha 196 m^ po ha, s

godišnjim prirastom od 3,3 kubična metra, broj stabala 448 po ha, srednji promjer 30 cm.

Sudionici kolokvija su za­ključili da se s obnovom ovog odsjeka otpočne kada se ukaže potreba za drvnim sortimen-tom kvalitete iz ove sastojine, u protivnom bi se stvarali tro­škovi a drvna masa ne bi bila prodana. Napomena za našu komercijalnu službu da treba tražiti kupce ovih drvnih sortimenata kako bi se što prije otpočelo s obnovom, jer je masa dozrela.

Na području Šumarije Sinj kolokvij j e održan u go­spodarskoj jedinici Kamešnica, šumski predjel Oborine, od­sjek 40a, površine 29,80 ha, uređajni razred šikara medun­ca, kamenitost 50-60 posto po cijeloj površini su vidljivi tra­govi prekomjerne ispaše.

Sudionici kolokvija jed­nodušni su bili u ocjeni da su propisane mjere izvedbeni promašaj, jer se nije prepozna­lo stanište i vegetacijski sastav te njegove proizvodne moguć­nosti. Navedeni objekt je tipi­čan primjer kojemu treba osi­gurati nesmetani prirodni raz­vitak, te da se na takvim povr­šinama ne stvaraju nepotrebni troškovi koji nikada neće vra­ćeni.

Tekst: A. Z. Lončarić w ^ I. Tolić

T^ Snimci: A. Z. Lončarić

Dio sudionika terenske nastave na padinama Kamešnice na granici sa Bosnom i Hercegovinom

Časopis Hrvatske sume I 9

uz DAN DRŽAVNOSTI NA SLJEMENU

Svečano obilježen Dan Medvednice Pod pokroviteljstvom Zagre­

bačke županije i Poglavarstva Grada Zagreba na Sljemenu je

priređen program pod nazivom »Zdrav duh u zdravom tijelu« uz Dan državnosti, svečano je i obi­lježen Dan Medvednice.

Organizatori cjelodnevnog pro­grama bili su Župa Majke Sljemen-ske Kraljice I Irvata i Uprava šuma Zagreb, a priređen je bio na Činovničkoj livadi. Brojni izletnici Zagrepčani koji su odlučili provesti Dan državnosti na Medvednici, uživali su u kulturno-zabavnom pro­gramu u kojem su nastupila kultiu"-no-umjctnička društva iz okolice Za­greba, iz Gračana, Stenjevca, Šestina i Bistre. Kao posebni gosti sudjelova­li su i KUD »Šumari« iz Vinkovaca koji su izveli svoj bogati program. Sa raznolikostima Medvednice prisutne izletnike upoznali su mladi sudionici kviza Baština čovječanstva - učenici osnovnih škola A. Harambašić i Ivan Filipović, koji su pripremajući se za kviz svoja šumarska znanja stjecali upravo ovdje.

- Već desetljećima Medvednica slovi kao najomiljenije izletište građana Zagreba i njezine okolice, tako vikendima na tisuće Zagrepčana krstari njezinim ure­đenim prostorima i divi se ljepoti njezinih šuma, ali nesvjesni činjenice da su im to zadovoljstvo osigurale generacije šumara koje su ne samo radile nego i duboko proživljavale ovaj prostor, često mireći go­spodarske potrebe sa urba­nim i estetskim kako i do likuje kompleksima šuma uz našu metropolu - Zagreb, istakla je im;. Niues Farkaš Topohiik, jedna oci orga­nizatora proslave, iz Uprave šuma Zagreb i dodala:

U ugodnoj hladovini zelene Medvednice brojni Zagrepčani proveli Dan državnosti

i sudjelovali u programu pod nazivom »Zdrav duh u zdravom tijelu«

čiji organizator je bila naša Uprava šuma Zagreb

- Upravo je to i bio poticaj do-micilnc:ij župi - Majke Božje šlje-mcnske da posljednju nedjelju u mjesecu svibnju proglasi Danom Medvednice, a naša Uprava šuma Zagreb

svesrd­no je pt:>držala tu ideju,

angažirajući svoje potencijale -Šumariju Zagreb i Hortikulturu, da svoje redovne aktivnosti na ovako atraktivan način prezentira građa­nima Zagreba.

I tog dana potvrđena je naša šumarska tradicija, da nitko iz šume ne ode gladan i žedan, tako daje po­sjetiteljima podijeljeno više od 500

besplatnih obroka koje su donirali sponzori akcije - Jamnica d.o.o. Zagrebačke pckarne Klara, Par-kant d.o.o. Dugo Selo, Pekarnc i trgovina Mohač i drugi sponzori.

Proslava Dana Medvednice trebala bi postati naša tradicija, te prilika našim šumarima da izađu iz anonimnosti i kao vječitog dežurnog krivca za sve što se dogodi na Medved­

nici, pogotovo to u gradu Zagrebu u kojem je šumarska struka marginali­zirana unatoč činjenice što grad Za­greb ima najočuvanije prirodne šume u Europi, rekla nam je na kraju ing. Nives Farkaš Topohiik.

4l^ A. Z. L.

10 / Cast)pis Hivatskc šume

MEHANIZACIJA

Nova mehanizacija na pragu »Hrvatsl<ih šuma«

Oprema za održavanje šumskog reda i bankina

O prema koju bi šumarstvo moglo koristiti u uzgojnim zahvatima i pripremnim ra­

dovima prikazana je na pokusnom radu u šumariji Vrbovec u bjelo­varskoj upravi. Radi se o prilagođenoj šumskoj opremi za pravljenje šumskog reda te meha­nizaciji za održavanje bankina i ka­nala uz ceste.

Opremu za održavanje šums­kog reda proizvela je tvrtka »Binđo« iz Ivanić Grada, vlasnika Bojana Bilandžića. Ova firma osnovana je 1991. godine i bavi se proizvodnjom opreme za gospo­darsko održavanje zelenih površi­na, za izvršavanje uzgojnih radova u šumi (održavanje protupožarnih prosjeka, bankina uz prometnice). I sam vlasnik firme kaže daje ovo »pionirski posao« te da od šumara

- r -

Hidrauličke vile služe za iznošenje branjevine i ostalih drvnih otpadaka. Smještene su na prednjem dijelu traktora fiat snage 55 kW

očekuje primjedbe i prijedloge kako bi se strojevi usavršili.

. ' • ' ^

Na stražnjem dijelu traktora nalazi se hidraulička dizalica koja može uhrpavati, sortirati i prenositi granjevinu i ostali otpad kako bi se oslobodile pomlađene površine

U Vrbovcu je prikazan rad dva agregata priključena na traktor Fiat snage 55 kW. Hidrauličke vile smještene su na prednjem dijelu traktora i služe za hvatanje i izno­šenje granjevine i ostalih drvnih otpadaka. Na stražnjem dijelu traktora bila je priključena hidrau­lička dizalica koja služi za uhrpa-vanje, sortiranje i prenošenje gra­njevine i ostalog otpada kako bi se oslobodile površine koje su pom­lađene hrastovim biljkama.

Prikazana su dva načina saku­pljanja i iznošenja drvnog materija­la te sagledane stvarne mogućnosti stroja. Prilikom pokusnog rada i sami šumarski stručnjaci sugerirali su što misle i predlagali što bi tre­balo učiniti.

Prikazan je također i stroj za održavanje svjetlih pruga, bankina i

Časopis Hrvatske šume / 11

Hidraulička kranska ruka ima zahvat 8,3 m i uspješno može obavljati čišćenje l)ankina i rubova šuma

kanala. Čine ga traktor Fiat snage 118 kW s dvije prigradene hidrauličke visokotračnc pumpe protoka od 100 i 200 litara/min. Priključak marke »Herder« - kran­ska ruka zahvata 8,3 m a s ravnim dijelom i 9 m s - imala je na sebi priključenu sitnilicu koja može imati radnu dužinu od 130-225 cm i izrađuje se u više različitih izvedbi. Sitnilica koja je prikazana može raditi na uklanjanju šiblja i drugog raslinja u promjeru do 3 cm te se koristiti i za uređivanje pokosa bankine i usitnjavanje drv­nog materijala u kanalima. Sama sitnilica pogonjena je hidromoto-rom. (m) '^m-

Kamionski sustav s rastezljivom prikolicom

H rvatskim šumama« predsta­vljen je novi kamionski sus­tav za prijevoz drvnih sorti­

menata koji bi mogao naći mjesto u nekima od D.O.O. koji se bave tim poslom. Riječ je o kamionu IVECO 19420 šleper izvedbe. Sus­tav je opremljen rastezljivom po-luprikolicom na kojoj je iznad sed­la dizalica Jonserdes.

Premda u »Hrvatskim šuma­ma«, ranije u radnim jedinicama koje su se bavile transportom, sada u društvima s ograničenom odgo­vornošću, postoje slični kamionski sustavi, ovaj sustav nudi rješenje za prijevoz drvnih sortimenata kakvo se još nije koristilo. Postoje slične izvedbe s razlikom da je dizalica smještena na kamionsku osovinu,

Šasija prikolice se može raslei^nuti toliko da se moffi prevoziti trupci i do 16 m dužine

ili pak da prikolica nije rastezljiva. Kod ponuđenog sustava rastezanje šasije poluprikolice je zračno hidraulično, jednako kao i podi­zanje prednje osovine. Ovakvim sustavom mogu se prevoziti i sa­svim kratki sortimenti, ali i oni dugi, do 16 m.

Osnovne karakteristike dizali­ce Jonscred 2190 su poznate jer su iste takve već ugrađene na neke od naših kamionskih sustava.

Ovim sustavom mogla bi se iskoristiti dva kamiona koja su do­sad služila za daljinski transport i umjesto toga mogli bi se koristiti za šumski transport. Jer u daljin­skom prijevozu oni su više konku­rentni pa bi s ponuđenom polu-prikolicom i dizalicom mogli naći punu primjenu u šumskom prije­vozu. Sličan primjer preorijenta­cije u korištenju već postoji kada je prije dvije godine jedna klasična prikolica prerađena u šumsku i opremljena dizalicom Epsilon 23,80. U dvije godine rada takav sustav pokazao je dobre rezultate.

12 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA OGULIN

Problem mina i dalje prisutan R at i ratna razaranja kojima je

bila pogođena Lijepa naša unatrag nekoliko godina pre­

stala su, ali zaborava nema, tragovi toga bestijalnog ponašanja ostali su i danas prisutni na sjećanje u vidu mnogobrojnih grobova, ruševnih kuća, te stotinama mina razasutih po poljima i šumama Hrvatske.

Nažalost, i danas od posljedica mina koje nisu eksplodirale, stra­davaju mnogi, ljudski životi gase se ili dolazi do teških ranjavanja ljudi sa tragičnim posljedicama.

Prošle godine, u mjesecu tra­vnju jedna takva tragedija pogodila je Upravu šuma Ogulin i svekoliko hrvatsko šumarstvo. Na radnom zadatku poginuli su upravitelj šumarije Plaški Branko Sabljak dipl. ing. šum., Miroslav Družić revirnik,

/«(;. A4ario Stipetić mkorodiiclj Proizvodnog odjela u Upravi šiuna Offdin

Slavko Kovačić izvoditelj radova u šumariji Plaški. Teško je ranj en Ju ra n Ma rić.

Prošle godine u travnju od mina su stradala naša tri djelatnika -mg, Branko Sabljak,

Miroslav Družić i Slavko Kovačić

Ova tragedija trebala bi biti upozorenje svima, pa i šumarima da ovome problemu u budućnosti treba pristupiti ozbiljnije. Unatoč mnogobrojnih sastanaka na tu temu održanih u Ogulinu, rezulta­ti na terenu ne pokazuju znakovi-tiji napredak. Problemi na terenu

bio ostaju neriješeni, jer nema točnih podataka o minskim poljima, a

Ranidiiik u Oštarijama Uprave šuma Ogulin

Časopis Hrvatske šume 113

šume ovoga područja nalaze se u posljednjoj kategoriji prioriteta za razminiravanje.

Uprava šuma Ogulin gospodari na površini od 64.861 ha. Drvna zaliha iznosi 13.747.759 m \ prirast 323.616 m \ prosječni godišnji etat 217.263 m\

Od 64.861 ha državnih šuma za rad je nedostupna površina od 7.882 ha koja se prostire na području šumarija Josipdol, Plaški i Saborsko. To znači da je za rad nedostupna i drvna zaliha od 1.569.040 m^, godišnji prirast od 3615 m-' i etat od 2.446 m'* godiš­nje.

Na preostalom dostupnom području Uprave šuma Ogulin normalno se radi i proizvodi govori rukovoditelj Odjela za proizvodnju Mario Stipetić dipl. ing. šum.

U prošloj godini posječeno je 140.595 m-\ od čega 41.319 m^ cr-nogorice i 99.276 irf bjelogorice. Godišnji plan u 1998. g. ostvarenje sa 97 posto.

Od ukupno posječene drvne mase 69 posto izvršeno je u vlasti­toj režiji, 22 posto uslugama i 9 posto u samoizradi. Na radovima vuče u vlastitoj režiji izvučeno je 16 posto drvne mase, uslugama MGP d.o.o. Ogulin 23 posto i 60 posto sa ostalom uslugom. Kod prijevoza MGP d.o.o. Ogulin pre­vezao je 59 posto, a ostale usluge su bile 41 posto od prodane drvne mase.

Radovi u jednostavnoj i proši­renoj biološkoj reprodukciji izvr­šeni su u potpunosti, a obzirom na utrošena financijska sredstva plan naJBR izvršenje sa 100 posto, a u PBR sa 99 posto.

Za obnovu šuma na području ogulinske Uprave sadni materijal proizvodi se u rasadniku u Oštari­jama. Na proizvodnoj površini ra­sadnika od 15 ha tijekom prošle godine posađeno je 828.500 klija-naca smreke obične, 43.000 crnog bora, 60.000 zelene duglazije, 11.750 europskog ariša. Za potrebe

sadnje izvađeno je 544.331 komad smreke obične, 48.155 sadnica cr­nog bora, 12.817 europskog ariša i 17.000 zelene duglazije. Kapacitet rasadnika u Oštarijama daleko je veći od trenutne proizvodnje, ali kako su potrebe za sadnim mate­rijalom crnogorice na području ogulinske i drugih uprava šuma manje, to se i manje proizvodi. Prije rata u ovom rasadniku proizvodilo se od 2 do 3 milijuna komada sadnica godišnje.

Za ovako dobre rezultate u proizvodnji ogulinske Uprave šuma zaslužni su svi zaposlenici Uprave, zaposlenici MGP d.o.o., svi izvoditelji radova, pa im i ovim putem zahvaljujem na suradnji, govori ing. Stipetić.

Plan u 1999. g. Tijekom 1999. g. na području

Uprave šuma Ogulin posjeći če se 147.546 m \ Zbog lošijih vremen­skih prilika te dugotrajnog snijega bilo je u proizvodnji i povremenih zastoja.

Poiljcdicc eksplozije skladišta u Oštarijama za vrijeme rata

14 / Časopis Hrvatske šume

Ogulin, podno visoko uzdignutog Kleka Snimio: MIRO BROZOVIC

U prva tri mjeseca ove godine posječeno je 30.673 m ' drvne ma­se.

Unatoč lošijem vremenu, sa pošumljavanjcm se započelo po­četkom travnja, a sredinom travnja više od pedeset posto godišnjeg plana na pošumljavanju je obav­ljeno.

Tijekom ove godine obavit će se niz radova u jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji na području ove Uprave šuma. U JBR će se obaviti: pripremni radovi na obnovi sastojina na 4,50 ha, sa­dnja i sjetva na 7 ha, radovi na njezi sastojina 508,27 ha, zaštita šuma od požara 373,68 ha...

U PBR obavit će se: pošumlja­vanje neobraslog zemljišta i podi­zanje sastojina na 220,19 ha, rekonstrukcije i konverzije na 372,36 ha, sanacija i obnova ošte­ćenog na 41,60 ha, zaštita šuma od požara na 38,5 ha...

Planova i volje za rad ima mnogo, ali ponekad nas iznenadi i

poneki problem u radu. U tri mjeseca ove godine, najveći pro­blem bile su nam zalihe bukove celuloze, od 15.625 m-̂ . ,Do toga je došlo zbog manje potražnje na inozemnom tržištu, govori ing. Stipetić.

Nedostatak stručnog kadra

U ovoj Upravi šuma razmišlja se i o povratku traktora u šumarije iz našeg M.G.P. d.o.o. i to iz prak­tičnih razloga. Lakše je raditi na sječi i izvlačenju drvne mase kada ljudi rade na jednom mjestu u šumariji, a i oni sami lakše se do­govaraju o tome kako i na koji način će obaviti poslove. Problem u radu je i zastarjeli vozni park, star i po desetak godina. Zaštitnu opremu radnici sjekači dobivaju redovito, dok ostali zaposlenici rijetko, pa bi se i taj problem treba­lo što prije riješiti.

U radu nam nedostaje i stručnog kadra prije svega šumar­skih inženjera.

Izbijanjem Domovinskog rata dosta stručnog kadra prešlo je na neprijateljsku stranu, pa nam je trebalo mnogo vremena da se po­novo ekipiramo kadrovski, osobito sa stručnim ljudima. Od 387 zapo­slenika Uprave šuma Ogulin, u proizvodnji radi 153 ljudi, 177 su režijaši, a 57 ljudi je zaposleno na administrativnim poslovima. Šu­marskih inženjera imamo 25, a šumarskih tehničara 90. Radnika na sječi je 80, i taj broj je dostatan da se obavi 70 posto radova na sječi i izradi drvnih sortimenata, dok se 30 posto radova obavi korištenjem usluga, govori ing. Stipetić. I na kraju da dodamo, svi ovi ljudi svojim zalaganjem i radom postižu dobre rezultate u radu, a vjerujemo, sutra će i bolje kada bude područje Uprave šuma Ogu­lin slobodno i dostupno za rad na cijelom svom teritoriju. A to je područje svih šest šumarija: Ogu­lin, Drežnica, Josipdol, Plaški, Sa­borsko i Jasenak. ^

l p - VESNA PLEŠE

Časopis Hrvatske šume / 15

PRIRODA SE ZABAVLJA Priroda je umjetnik što u »svom dvorištu«

stvara i oblikuje najrazličitije oblike. Priroda je i okrutnik koji svojim ubojitim oružjem, vjetrom, snijegom, ledom razara što je stvorila. Ncprcdvi-diva je i ne pita gdje, kada i kako će udariti, lomiti, rušiti.

Ovdje je možda i stoljetnim radom »izrezbari-la« lik iz neke priče o vanzemaljcima ili lik iz bajke. »Izložba« je, dakako, na otvorenom - drvo, čije je deblo već šuplje, još uvijek stoji na obron­cima Zapadnog Papuka u šumariji Pakrac.

INVALID Na ovoj slici priroda se poigrala s nekad lijepim sta­

blom bukve. Vjetar je pohodio krajnje istočne obronke Bilogore u šumariji Đulovac i jednostavno bukvu prelo­mio tako da su ostali mnogobrojni šiljci zanimljivi tek kao foto objekt.

»ZAGORSKI PLETER« Upotreba drveta može izgledati i ovako -

plot od pruća stari je način izrade plota raspostranjen baš u Hrvatskom zagorju. Ovaj je pak snimljen u Donjoj Stubici.

Korisno i lijepo! Jer ovi ostaci i nemaju neku drugu upotrebu osim, možda, u peći! Ovakav »zagorski pleter« radi se obično od grabovih grana, ali može i od drugih savitljivih vrsta.

16-17 /Časopis Hrvatske šume

LJETNE RAZGLEDNICE

IZ NAŠIH ŠUMA

PREDJELA ISKRIVLJENI

JASEN ij deformirani mladi jasen u Osmanovom polju u šumariji Lipovljani nije jedini. Brojna nja mladih biljaka, ili čak prazne enklave u šumi posljedica su ćudi prirode. 3 područje, naime, zimi gotovo redovito biva poplavljeno. Kad se temperatura spusti ule, stvara se pravo ledeno polje. Kod otopljenja i otjecanja vode pa i spuštanja ledenog i i ponovnog zahlađenja, led jednostavno lomi biljke koje nastavljaju rasti u različitim položajima - i tako dobivamo sliku koju vidimo. Ili obratno, ako dođe do novog pri­vode, led se jednostavno diže i čupa biljke. Zbog toga u ovom predjelu ima tek nešto vrbe a u nekim odsjecima nema jednostavno ničeg. medu ovdašnjim ljudima postoji i drugo objašnjenje zbog čega u pojedinim dijelovima

3vog polja ništa ne uspijeva. Narodna predaja kaže »da tamo gdje je bilo krvi ništa ne i«. A ovdje je prema toj priči, u 16. stoljeću u bitki između Hrvata (koje je vodio kralj ) i Turaka prolivena ki"v, poginuo je i sam Osman paša. Navodno je kod sela Gabrovice to bilo označeno kamenim stupom.

SAMOBORSKA SEKVOJA

Šumarija Samobor zacijelo nije niti klimatsko ni gospodarsko područje u kojem bi uspijevala sekvoja. Da ovo drvo dalekih pre­komorskih zemalja i velikih di­menzija kao raritet raste i u našim krajevima, pokazuje i ova slika iz lugarnice Buđinjak, na Novosel-skoj gori u šumariji Samobor.

Sekvoja je inače drvo velikih dimenzija i raste kao prirodna šuma na zapadnim padinama Sier-ra Nevade u Kaliforniji, zatim u Oregonu. U Europu je unesena 1853. godine, uglavnom u parko­ve. Naraste i do 100 m u visinu, promjera i do 10 m. (Poznata je stara golema sekvoja nazvana Ge­neral Sherman Tree, visine 83 m, promjera 11 m.).

PANORAMA Trs, »bregi«, šumarak, a između

kuće i kućice - to je portret Zagorja. Ova slika ponavlja se u sve tri zagor­ske šumarije, Krapini, Zlataru, Do­njoj Stubici, sa zajedničkim naziv­nikom da je više šuma u privatnom nego u državnom vlasništvu. I to nešto govori, najmanje toliko da su šumske čestice usitnjene i »utoplje­ne« u krajolik.

IZ MOGA KUTA

Ing. Marko Rukavina, upravitelj Uprave šuma Gospić

Posljedice rata i te kako su vidljive Ne bježimo ni od

subjektivnih propusta, probijaju se planski troškovi, upitna je

unutarnja disciplina, kvaliteta rada na krojenju i

klasiranju, jednostavno moramo poboljšati kontrolu

poslovanja u cjelini.

U prava šuma Gospić gospodari s 295.375 ha šuma i šumskog zemljišta s drvnom zalihom od

34,730.125 kubika. Propisani deset­godišnji ctat iznosi 5,890.000 kubika. Uprava zapošljava 520 radnika. To su osnovni podaci iz osobne karte ove ličke uprave čiju sadašnjost i budućnost kroz specifične probleme ovog kraja oslikava njen upravitelj, ing. Marko Rukavina.

- Posljedice Domovinskog rata vi­dljive su 1 utječu, a zacijelo će još dugo, i na šumarstvo. Nakon Oluje u kolovozu 1995. godine gospićka se uprava našla na novom početku, njena površina konačno je zaokružena. To­kom rata bilo je okupirano sedam šumarija, Vrhovine, Korenica, Udbi­na, Lapac, Srb, Gračac, Sv. Rok. Šumarije Gospić i Otočac bile su oku­pirane djelomično, odnosno, sve­ukupno je bilo okupirano 58 posto površine uprave. Iza rata ostalo je mi­nirano i nedostupno za gospodarenje 27 posto površine ili 78.000 ha. U šumarijama nakon oslobođenja uglav­nom nismo zatekli ništa. Najviše je stradala mehanizacija koja je uništena i pokradena.

Od 12 šumarija jedna, ona u Srbu, ne fiinkcionira i priključena je šuma­riji Gračac. Tamo nema nikakvih go­spodarskih radova već se obavljaju samo najelcmentarniji zahvati kao što je čuvanje. Sumarijska je zgrada deva-

In<^. Marko Rukavina

stirana no pitanje je zapravo može li ova šumarija ekonomski opstati. Pro­blema s gospodarenjem ima i šumarija Sv. Rok čije su površine minirane, do­stupan je tek manji dio, ekonomski je nerentabilna i razmotrit ćemo pitanje njenog opstanka. Stvara troškove, a prihoda nema. Kroz cijelo ratno vrijeme radile su samo šumarije Brinje, Otočac, Perušić, Karlobag i Gospić.

Objektivno i subjektivno Uprava šuma Gospić u svom je

poslovanju suočena s niz objektivnih problema, potvrdit će ing. Rukavina, i samo uz pomoć Hrvatskih šuma, tre­ba reći, nije izostala, ona može nor­malno raditi. Najprije, udjel krškog područja na inače velikoj površini iz­nosi čak 65 posto. Četinjače su zastu­pljene sa samo 25 posto, nepovoljna je drvna zaliha po hektaru, nepovoljno je stanje i šuma prema uzgojnom obliku, slaba otvorenost kao i nepogodne kli­matske prilike. Na sve to nadovezuju se opće prilike kao posljedica rata.

Kako to klimatske prilike ili nepri­like utječu na poslovanje cijele uprave vidljivo je iz najsvježijeg primjera:

zbog dugog zadržavanja snijega ove godine, u višim se predjelima počelo raditi tek u svibnju. Znači, pet nerad­nih mjeseci na planinskom području.

U Gospiću nemaju kamo sa siro­vinom. Nema drvne industrije, tek 20 posto postojećih kapaciteta radi. Naj­veći problem je bukva koja je sa 70 posto udjela u sastojini daleko najza-stupljcnija vrsta. Naše teškoće u pla­smanu, kaže Rukavina, povećava uda­ljenost i izoliranost, jer »ako Talijan treba drvo najprije se podmiri u Gor­skom kotaru pa onda tek, ako treba, dođe u Liku. N o domaća drvna indu­strija širi je društveni problem i tu šumari ne mogu ništa«. Poseban pro­blem je ogrjev.

- Ccluloznog i višcmetarskog dr-vcta imamo, tržišta nemamo. Imali smo ugovor s Grcima na 50.000 ku­bika, a realizirano je tek 1000 kubika. To je išlo brodom iz Zadra, tamo na stovarištu i sada imamo velikit količinu celuloze koju Grci nisu preu­zeli. Mi imamo oko 4.000 ha borovih kultura na upravi. Njiina su se, tamo 60-ih godina intenzivno zasadivale uglavnom vrištine, neobrasle povr­šine, baš za potrebe drvne i papirne industrije. N o izostale su prorede jer materijal se nije imao kamo plasirati. A ostala drvna industrija bor neće.

Mnogo se toga može i mora uči­niti na unutarnjoj organizaciji rada. A tu važnu ulogu igra mehanizacija koju gospićka uprava - nema. Ili je bar nema dovoljno. Tako uprava nema svoj prijevoz, tri postojeća kamiona izdvojena su u Transport Senj d.o.o. i on obavi 10 posto potreba dok 90 po­sto drvnih sortimcnata prevezu privat­nici. Kod privlačenja udio koji obave šumarije sa svojih 20 traktora je veći i iznosi 50 posto. A i ti traktori mahom su stari i stvaraju velike troškove. Slično je stanje u sječi gdje se s vla­stitom radnom snagom izvrši oko 50

18 / Časopis Hrvatske

posto plana, dok ostalo napravi vanjska usluga.

Ing. Rukavina ne bježi ni od nekih subjektivnih momenata. »Ne prate se dovoljno i probijaju se planski troš­kovi, upitna je unutarnja disciplina, kvalitet rada na krojenju i klasiranju, nedovoljna je kontrola poslovanja u cjelini, a bilo je i ima zlouporaba. Tu ima dosta prostora da se smanje troškovi i poboljša rezultat.« I u gospićkoj je upravi dosta invalida rada, naročito u šumarijama koje su cijelo ovo vrijeme radile.

I takvo kakvo je, s puno problema, šumarstvo u Gospiću, gradiću koji da­nas broji oko 5.000 stanovnika pred­

stavlja jednu od rijetkih privrednih grana koje - funkcioniraju.

- Pomoć Hrvatskih šuma je ve­lika, nije izostala kad je trebalo i bez nje ne možemo. Ono što najprije mo­ramo napraviti jest povećanje otvore­nosti kako bi se mogla iskoristiti masa koju imamo.

200 radnih mjesta Rukavina se boji najnovijih doga­

đanja vezanih za zaštićene dijelove prirode. Konkretno, širenja nacional­nih parkova na najkvalitetnije šume i njihovog izuzimanja iz redovnog go­spodarenja, s toje slučaj sa šumarijom Vrhovinc, pa Korenicom. Osim toga.

Državna uprava za zaštitu prirode sa šumom ne uzima i radnike, koji ostaju u šumarijama. Postoje tenden­cije da se Park prirode Velebit pretvo­ri u Nacionalni park »a to bi značilo da šumarije Otočac, Gospić, Perušić, Karlobag, Sv. Rok i Gračac ostaju bez glavnine etata koji imaju na Velebi­tskom masivu. A to je posao koji sada obavlja oko 200 zaposlenih«. Ing. Rukavina se boji »da se samo to najednom ne pojavi u Narodnim no­vinama kao riješena stvar i da ne bude - postupite po zakonu«.

" ^ M. Mrkobrad

ŠUMARSTVA LIKE / ŠUMARIJA KORENICA

Bukva i jela u zagrljaju ćudljive klime

a je Lika »bogata siromašnim šumama« vrijedi za sve osim, možda, za Korenicu. Jer ova

šumarija, najznačajnija i najjača u gospićkoj upravi, pozitivno posluje otkako su ustrojene Hrvatske šume. Tako je prošle godine ostvarila dobit od oko 500 tisuća kuna koja bi »bila i veća da nije bilo novog obračuna amortizacije«, dok ove godine u Kore-nici očekuju i bolji rezultat. To su podaci pred kojima se u općoj privre­dnoj recesiji i cjelokupnim gospodar­skim kolapsom skida kapa dolje, pose­bice kad se to događa u posljednjih godina osiromašenoj i opustošenoj Lici. N o treba također reći da dobrim poslovnim rezultatima koreničke šumarije nisu pridonijele samo relativ­no dobre šume nego i, što je još važnije, dobro gospodarenje. Ljudski faktor, reći će upravitelj koreničke šumarije ing^. Tomislav Užarević.

- Ne može se jednim lošim »ein-legovanjem«, dakle lošim klasiranjem trupaca uništiti trud šumara i ono što se stvaralo 100 godina, veli Užarević. Poslovođe moraju paziti da se kvalitet­no prikraja, jer tu se može puno uštedjeti i dobiti. Ako se po nekim kalkulacijama u Lici mora prodati, dakle ne samo proizvesti nego i proda­ti 500 kubika drveta po zaposlenom, da bi se osigurala bar pozitivna nula.

Iz Slavonije u Lilsii: upravitelj šumarije Korenica ing. Tomislav Užarević

Ako se po nekim kalkulacijama u Lici mora prodati, dakle ne samo proizvesti nego i prodati

500 kubika drveta po zaposlenom da bi se

osigurala pozitivna nula, onda se mora paziti na svaki rez. Ne može se

dozvoliti da se jednim lošim klasiranjem trupaca uništi trud šumara i ono što se

stvaralo 100 godina.

Nacionalni park Odlukom o proširenju Nacionalnog parka Plitvička jezera iz 1997.

godine, dio šuma koreničke šumarije, pripao je Nacionalnom parku. Radi se o 850 ha u četiri gospodarske jedinice. Osim što su nastali kata­starski problemi, tu treba napraviti i izvanrednu reviziju osnova gospo­darenja da se vidi čime će to ubuduće upravljati Nacionalni park. Pre­ma posebnom režimu gospodarenja, u tim se šumama ne bi smjelo sjeći i prodavati drva, a u šumariji imaju saznanja da se to ipak radi. No pita­nje dualizma vlasti i proširenja nacionalnih parkova širi je problem o kome se posljednje vrijeme dosta govori. U Upravi šuma Gospić on je i te kako aktualan je r se spomenuti nacionalni park proširio za 10.000 šu­ma i šumskog zemljišta koji su izuzeti iz gospodarenja gospićke uprave.

Časopis Hrvatske šume / 19

onda se mora paziti baš na svaki tru­pac, na svaki rez.

Hortus diaboli (vražji vrt) Sa 41 zaposlenim šumarija »vuče«

gospodarstvo ovog ni sela ni grada koje zajedno sa svjetskom turističkom atrakcijom Plitvičkim jezerima, Snio-Ijancem i još nekim selima pripada općini Plitvička jezera, smještenoj u Korenici. Sama Korenica, idealno smještena na glavnom magistralnom putu s kontinenta prema jugu i na raskrižju putova prema Gospiću i moru te na drugu stranu za Bosnu, danas broji oko 1300 stanovnika. Ve­lika šumarijska zgrada u čijem dvorištu su uređeni, doduše još prazni gospodarski objekti (radionica, ga­raže), smještena je uz općinu, policiju, školu. T u je i sva ostala potrebna in­frastruktura. Osim šumarije drugih privrednih pogona nema, no nekoliko manjih poduzetnika te rastuća trgo­vačka i ugostiteljska ponuda, vezana za turizam kao okosnicu gospodarsktjg razvoja ovog područja, zapošljava do­datni broj ljudi. To je općina s najvećim postotkom zaposlenosti u Ličko - senjskoj županiji.

Gledano s pozicija šumarstva, Ko­renica je smještena u samom središtu gospodarskih šuma gdje na istoku Lička Plješcvica u dužini od 60-ak km graniči s Bosnom i Hercegovinom, na jugu je Krbavsko polje, na sjeveru Plitvička jezera dok se prema zapadu pruža plato Ljubovo, uzvisina koja je u svim dosadašnjim ratovima, pa i u ovom posljednjem. Domovinskom, imala iznimnu ulogu. Kaže se, tko ima Ljubovo, ima i Liku. Tuda prolazi i važna cesta koja spaja Korenicu s Gospićem (48 km), »najviša« asfaltira-

^

'o-ts^t*

t ^ -t'ii^fMK

V . i .. „

Šumarija u Korenici

na regionalna prometnica u Hrva­tskoj. Počinje na 670 m nadmorske visine, penje se i do 1000 m pa pono­vno spušta na 550 m.

Opisujući šume, klimu i cjelo­kupno prirodno okruženje, putopisac i književnik Rudolf Horvat u djelu »Lika i Krbava« piše o jednom fratru franjevcu koji je iz Bihaća konjem prelazio Plješevicu i spuštao se prema Korenici i koji je Ličku Plješevicu zbog njene »ćudljivosti i raznolikosti vegetacije« nazvao Hortus diaboli, vražji vrt. Najviši vrh, Gola Plješevica je na 1647 m, tu je i TV repetitor za

Na glavnom magistralnom putu s kontinenta prema jugu: središte Korenice

ovo područje. Šume se dižu do same kote, tu prolazi šumska prometnica koja manjim dijelom ide i kroz terito­rij susjedne države BiH gdje se s one strane planine nalazi šumarija Risovac. Do 50-ih godina i tim je područjem gospodarila korcnička šumarija. Kata­starski i danas se cijela Lička Plješevica vodi u Kcirenici. Ovdje hladnoća i ve­liki i dugotrajni snjegovi određuju i ureduju način života. U takvom okruženju, eto, nastale su i uzdigle se lijepe šume bukve i jele, koje lički šumari prebornim gospodarenjem na­stoje očuvati za neke nove generacije.

- Ovakvo prirodno okruženje uvjetuje 1 način gospodarenja i mi smo osuđeni na svojevrsni kampanjski rad, naš dinamički krug radova strogo je određen, kaže Užarević. Radna godina traje inožda osam mjeseci, od ožujka do studenog. Počinjemo u siječnju i veljači na najnižim terenima, u Lau-donovom gaju no to nije gospodarska nego park šuma kojom se gospodari pod posebnim uvjetima, potom se se­limo na radilišta na Kapeli, pa onda na Mrsinj, Trovrh Kik i na kraju, kad se otopi snijeg na najveće radilište, Kar-lović Korito.

Etat i kako ga posjeći Šumarija Korenica danas gospoda­

ri sa 26.991 ha šuma i šumskog ze­mljišta u devet gospodarskih jedinica. Lisina-Vršak naslonjenaje na Plitvička

20 / Časopis Hrvatske šume

™7 f srTf '

Lička Plješevka: tu se vedri i oblači, tu ćudljivost klime i vegetacije određuje način življenja.

jezera, Javornik-Tisov Vrh prostire se na sjevernom dijelu Plješevice, do nje je Trovrh-Kik, pa Mala Plješc-vica-Karlović Korita. Prema zapadu je gospodarska jedinica Mrsinj, pa Lau-donov gaj. Tri gospodarske jedinice na krškom dijelu šumarije su Bubin-ka-Maričića Vrh, Sijanova Kosa i Crni Vrh, prema Gospiću. Blizu 90 posto etata nalazi se u gospodarskiin jedini­cama na Ličkoj Plješevici i to su čiste preborne šume bukve i jele, ostalo su manje mješovite šume i slične su jed-nodobnim šumama. Ove će se godine sjeći 45.487 kubika - etat kakvog se ne bi posramjele ni mnoge slavonske šumarije. Sa svojom radnom snagom šumarija ne stiže obaviti sve radove niti na uzgoju ni na sječi. Nedostaje i strtJČnog kadra (osim upravitelja samo su još dva inženjera, («g. Terezija IJžarević i ing. Darko Smerdel te devet tehničara), pa velik dio radova oba­vljaju poduzetnici.

- Na uzgoju deset posto poslova obavljamo sami, ostalo radi vanjska usluga. U jednostavnoj reprodukciji ove godme planirana je medu ostalim njega mladika na 7,5 ha, prorijeda u II dobnom razredu na blizu 20 ha, po­punjavanje sadnicama na oko 24 ha. Srećom, sezonske radne snage zasad ima dovoljno, govori Užarcvić, pa pla­nove izvršavamo.

Oko 70 posto sječe šumarija oba­vlja sama, ostatak poduzetnici te uz pomoć drugih šumarija, u privlačenju s tri vlastita traktora (LKT, timberjach star 20 godina!) realizira se 20 posto predviđenih radova. Ostalo naprave privatnici kojih ima, ali »nisu sigurni«. Zbog lošeg vremena početkom godi­ne, izgubljeno je oko 400 norma dana što će svakako otežati izvršenje plana.

I dok se problem sječe rješava putem pomoći unutar uprave, izvlačenje se mora osloniti na vanjsku ponudu. U svemu tome, veli Užarević, najviše »šepa« izrada metarskog ogrjeva i njegov iznos iz šuine.

- Na sve to nadovezuje se pro­blem plasmana višemetarskog i me­tarskog drvcta koje čini 30 posto proizvodnje. Plin sve više zamjenjuje drvo kao ogrjev, a nedostaje i tvornica celuloze. Sjedne strane sreća je što u blizini imamo pilanu u Bjelopolju koja kupuje 12.000 kubika drvcta i koja dobro radi, s druge strane i te kako nedostaje jedna tvornica celuloze kakva je nekada bila u obližnjem Plaškom. Ranije je celuloza išla i u Sloveniju i Italiju. Povećana samoizra-da je jedan od mogućih načina

rješenja ovog pitanja, prodaja na panju i kraj panja, no tu bi trebalo sniziti cijene ogrjeva. A na taj način riješio bi se i šumski red, misli Užarević.

Ono što bi poslovanje koreničke šumarije učinilojoš dohodovnijimje i smanjivanje troškova gdje god je to moguće. U ovim prilikama to po­drazumijeva racionalizaciju nabave i veće ulaganje u osnovna sredstva, motorne pile, traktore i kombije za prijevoz radnika. Naše kalkulacije po­kazuju, kažu u šumariji, da je faza II rentabilna - kad radi. Ako traktor stoji zbog nekakvog sitnog kvara, on po­staje skup, neekonomičan i neisplativ.

Šumariji nedostaje i prometnica, 107 km šumskih cesta čini otvorenost od tek 4 km/1000 ha a dostaje pre­djela kojima se uopće ne može prići.

Oko 90 posto etata koreničke šumarije nalazi se u tri gospodarske jedinice na Plješei/ic

Časopis Hrvatske štunc / 21

Bukva i jela osnovne su drvne vrste Zbog visokog snijega i nemogućnosti pristupa radna godina u višim predjelima traje osam mjeseci: šuma u gospodarskoj jedinici Mala

Plješevica-Karlović Korita.

Rat i posljedice Procjenjuje se da je šumarija u

Domovinskom ratu pretrpjela štetu od oko 16,5 milijuna kuna. Uz još pet šumarija gospićke uprave bila je oku­pirana od 14. svibnja 1991. do Oluje, 5. kolovoza 1995. godine u kom je razdoblju posječeno i odveženo oko 60.000 kubika drvne mase. Došavši u Liku iz Slavonije u listopadu 1995. s još nekoliko kolega koji rade u dru­gim ličkim šumarijama na oslo­bođenom području, ing. Užarević (prije toga radio u Vrbanji) se našao

pred svojevrsnim izazovom. Trebalo je krenuti iz početka »no da je htio, bolje ne bi odabrao«, prisjeća se. Jer šumarstvo ovdje ima dugu tradiciju, velike mogućnosti i oduvijek je bilo važna grana gospodarstva. A »temelje i kičmu koreničkoj šumariji udario je prijašnji upravitelj ing. Stjepan Vrček koji j u je doveo do uzornih vidika«.

Iza Drugog svjetskog rata ovdje je, kao i u cijeloj državi, napravljena inventarizacija šuma koje su pro­glašene općenarodnom imovinom. U njima se počinje intenzivnije raditi (sjeći), a na Plješevici su to bile »prave

Šumarija Korenica šumarija Korenica gospodari sa 26.991 ha šuma i šumskog

zemljišta, ima drvnu zal ihu od 2,931.057 kubika, propisani godišnji etat od 56.851 kubika bruto te godišnji prirast od 86.001 kubika. Gospodarske šume zauzimaju 54 posto površina.

U jednostavnoj biološkoj reprodukciji godišnji plan uzgojnih radova obuhvaća čišćenje korova na 4,45 ha, popunjavanje sadni­cama na 23,86 ha, njegu mladika na 7,52 ha, čišćenje sastojina na 137,09 ha, prorijeđivanje na 19,92 ha itd. U proširenoj biološkoj reprodukciji predviđeno je pošumljavanje čistina na 8,6 ha.

Ovogodišnji etat iznosi 45.467 kubika.

prašume«. U povijesti koreničkog šumarstva ostat će zabilježeno i to da je predjel Bijeli Potoci-Kamensko površine oko 1.100 ha bio proglašen zaštićenom prirodnom cjelinom a 1971. godine i Spomen područjem. To je i danas zaštitno područje kojim se gospodari pod posebnim uvjetima.

U šumarijskoj zgradi je za vrijeme Domovinskog rata bilo sjedište »Krajinskih šuma«, a osnove gospoda­renja poslije rata pronalažene su po obližnjim kućama. Osim direktnih šteta tu su i one druge nastale zbog neizvršavanja pojedinih poslova tijekom ratnih godina. Nakon rata ostalo je nedostupno, odnosno mini­rano 7.796 ha, gdje etat iznosi 9.039 kubika. To je područje izuzeto iz go­spodarenja i pitanje je kada će se tu moći raditi. Istekla je i važnost svih osnova gospodarenja, u protekle četiri godine radilo se po godišnjim plano­vima (odobreno čak 15 planova!). Ve­likim zalaganjem odjela za uređivanje gospićke uprave te pomoći drugih, ove godine bit će odobreno šest novih osnova u koreničkoj šumariji,

"^p- Tekst i snimci: Miroslav Mrkobrad

22 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO BANOVINE / ŠUMARIJA GLINA

Posljedice rata vidljive na svakom koraku

S26.000 kubika etata za ovu godinu šumarija Glina tek se približila polovici onog što

se sjeklo prije posljednjeg rata. I to je uspjeh. Jer kataklizma Domo­vinskog rata potpuno je promijeni­la mnoge parametre na području Banovine, tako da mjerenje vreme­na i sve usporedbe počinju i završavaju s »prije i poslije rata« uzimajući u obzir promjene koje su nastale i koje bitno utječu na stanje kakvo je danas. U tom svjetlu poziciju šumarije Glina određuje nekoliko bitnih odredni­ca. Ona je, ponajprije, uz još neke na području Uprave šuma Sisak, bila kompletno okupirana. Dio površina je miniran i nedostupan. U pet godina, od 1991. do »Oluje«, nije bilo gotovo nikakvih uzgojnih radova, a šumske prometnice

' ^ I M K — '

- Etatje u porastu, no uzgojni radovi tijekom ratnih godina potpuno su zapušteni: ing. Neven Rastovac, upravitelj šumarije u Glini

potpuno su zapuštene. Konačno, nestao je i velik dio mehanizacije. Jednostavno, ratne štete su tolike

Niti vojska, niti policija, a ni mi

šumari ne znamo točno koje podmčje je minirano, službeno niti

metar površine nije razminiran, praktički čitava površina naše

Šumarije je još netaknuto skladište mina - govori ing. Neven Rastovac

UPRAVA SUMA SISAK

SUMARUA GUNA

Zgrada šumarije u središtu je

grada

Časopis Hrvatske šume I 23

da se šumarija našla na nekom no­vom početku.

Novi početak Šumarija Glina gospodari sa

12.538 ha šuma u državnom vlasništvu i brine o još 6.084 ha privatnih šuma. Smještene na za­padnom dijelu Sisačko-moslava-čke županije, »od Kupe prema gra­nici s BiH od koje je dijeli tek uzak pojas općinskog zemljišta i uz koju se proteže desetak kilometa­ra«, te na padinama Zrinske gore, šume glinske šumarije raspore­đene su u pet gospodarskih jedini­ca. To su Pokule-Pećine, Petrinj-čica. Popov gaj, Pogledić-Biljeg i Prolom-Kobiljak-Šašava. Domini­ra bukva, uz kitnjak, grab, kesten, a ima i nešto kultura crnogorice (crni bor, smreka, ariš). Od 26 za­poslenih, 13 je sjekača, tri revir-nika, ing. Aida Crnko, ing. Dean Zgodić i Tihomir Kuhar.

- Opći problem cijele Banovi­ne je nedostatak ljudi. S ovim brojem zaposlenih ne možemo izvršiti etat, koristimo poduzet­nike, no niti njih nema dovoljno i ne žele baš svugdje ići. Zanimaju ih odjeli iz ceste, ono dalje ostaje nama. Kad nema ljudi nema tko praviti ni šumski red, nema intere­sa za ogrjev. Lani smo sjekli 20.000 kubika, od oslobođenja stalno povećavamo etat, no problem je što na području cijele općine nema niti jedna pilana, nabraja aktualne probleme upravitelj glinske šuma­rije ing. Neven Rastovac.

A prije rata sjeklo se i 60.000 kubika, u šumariji je radilo blizu 100 radnika. Malo vraćanje u po­vijest pokazat će da se između 1947-51. godine, u vrijeme naj­žešćih sječa šuma, ovdje rušilo preko 90.000 kubika, od čega 21.000 kubika »za lokalne potrebe kada su bile izgrađene i šumske željeznice. N o pošumljavalo se

Bukva je dominantna vrsta u gUmkoj šumariji

24 / Časopis Hrvatske šume

u gospodarskoj jedinici Popov gaj u jednom odjelu na padinama Zrinske gore obavljen je dovršni sijek

znatno sporije«, priznaje lokalni kroničar zbivanja.

Prva banska imovna općina

Šumarstvo je u Glini, nekada­šnjem sjedištu Prve banske imovne općine i administrativnom središtu Banovine, u kome je jedno vrijeme boravio i ban Josip Jelačić, odu­vijek imalo značajno mjesto. Šumski posjedi kojima sada gospo­dari šumarija bile su šume Prve banske imovne općine, državne šume te šume zemljišnih zajedni­ca. Prije Drugog svjetskog rata ovdje nije bilo nijednog uredajnog elaborata. Prema jednoj zakonskoj odredbi iz doba N D H o prestanku postojanja krajiških imovnih općina, sve šume prešle su u vlasništvo države. Za vrijeme FNRJ, 1946. godine, poništene su sve ranije odluke, provedena uni­fikacija šuma koje su proglašene

općenarodnom imovinom. Prva jedinstvena gospodarska osnova donijeta je 1955. godine - za Petrinjčicu.

Prije Domovinskog rata općina Glina imala je oko 25.000 stanov­nika, sam grad 5.800. Osim šuma­rije bilo je više industrijskih pogo­na. Industrijska prerada drva, pamučna predionica, pogon želje­zare Sisak, trgovačko i ugostiteljsko poduzeće. Danas ne radi ništa od toga, tek pogon Plive za dječju hra­nu. U takvom okruženju šumarija je i s ovo malo zaposlenih jedan od rijetkih gospodarskih subjekata koji rade. Dakako, u bitno drukčijim uvjetima nego prije i težim okolnostima nego šumarije koje na takav način nisu osjetile posljedice rata.

- Zbog toga što je područje bilo okupirano izostalo je redovno gospodarenje. Nije se radila pri­prema staništa, nije se pošum­

ljavalo, poremećen je tijek uzgoj­nih radova, kaže ing. Rastovac. Na području južno od Gline živjelo je uglavnom srpsko stanovništvo koje je otišlo. Šumarstvo teško funkcio­nira bez sezonske radne snage, a mi je nemamo, ili je nemamo do­voljno. Želimo da se stanje što prije normalizira i da počnemo sa svim uzgojnim radovima. Ove go­dine planirana je tako njega na 65 ha, a za to će trebati ljudi.

Koliko je minirano? Osim indirektnih šteta koje su

nastale tijekom ratnih godina zbog neizvršavanja određenih šumarskih poslova, šumarija bilježi i velike di­rektne štete. Ranije je, naime, u Glini uz šumariju bilo i sjedište radne jedinice Transport i mehani­zacija. Nakon oslobođenja od mehanizacije nije ostalo ništa, tek nekad velika i uređena upravna zgrada s radionicom, skladište i ci­sterna. Lokot na dvorišnim ulaz-

Časopis Hrvatske šume I 25

Popov gaj, izrada ogrjeva: sjekač glinske šumarije Božidar Dohrenić

nim vratima označava da je sve to danas pusto i izvan pogona. Na cijeloj upravi spašeno je tek 11 ka­miona od nekadašnjih 28.

Izvlačenje i prijevoz drvnih sortimenata obavlja manjim dije­lom Transport i mehanizacija d.o.o. Kutina, a večim dijelom po­duzetnici. Sredinom travnja dovr­šena je zimska sječa u Gospodar­skoj jedinici Popov gaj koju su obavili radnici šumarije a drvnu masu izvukli privatnici. Premda se radi o brdovitom terenu, zbog stal­nih travanjskih kiša i dubokog bla­ta u koje su upadali traktori, nije to bio nimalo ugodan posao.

N o i taj problem čini se malim kad se usporedi jednim drugim -miniranim terenom. Jer šumarija Glina kao i sve one šumarije koje su bile na prvoj liniji ratnih zbi­vanja ili okupirane, veliko je i još netaknuto skladište - mina.

- To je problem za sebe, reći će Rastovac. Nitko, niti vojska, niti policija, a ni mi šumari, ne znamo točno koje je područje minirano, i koliko ima mina. Službeno, na području šumarije nije razminiran niti jedna metar površine. Radi se u svim gospodarskim jedinicama, a radnici ne idu u one predjele za koje postoje određena saznanja ili se sumnja da su minirani. A takvih je bhzu 1000 ha.

No, to ne znači da se poneka mina neće pronaći i u onim odjeli­ma za koje se misli da su sigurni. Svaki dan dolazi se do novih spoz­naja, bilo od lokalnog stanovništva i policije, ili pak vlastitih radnika. To je dakako opasno iskustvo koje se ničim ne može platiti, no to je i svakodnevica koja se ne može izbjeći.

.^^ Tekst i snimci: ^ x Miroslav IVltobrad

*.ft#»w»^ -P^r-i^ f *

Izvlačenje većim dijelom obavljaju poduzetnici

26 / Časopis Hrvatske šume

INFORMACIJSKI SUSTAV

Kompjutoriziram informacijski sustav lovstva

Republike Hrvatske

U stavom Republike Hrvatske, fauna i divljač kao dio prirodnog bogatstva uživa posebnu zaštitu.

Zakon o lovu (Narodne novine, br. 10/ 94, 22/94, 5/95, 25/96, 33/97, 44/98 i 5/ 99) ureduje uzgoj, zaštitu, lov i

zbivanja u lovištima, praćenje brojnosti populacija divljači i životinjskih vrsta, arhiv lovišta, arhiv lovozakupnika i lo­vaca, arhiv trofeja, izrada i provođenje lovnogospodarskih osnova, a što je najvažnije provođenje Zakona o lovu nezamislivo je bez jednog komplek­snog kompjutorskog informacijskog sustava.

U cilju unapređenja lovnog gospo­darenja Republike Hrvatske izrađen je projekt "NIMROD", potpuna operati­vna verzija i kompjutoroziranog infor­macijskog sustava lovstva Republike Hrvatske.

Kompjutorski informacijski sustav za obradu podataka lovnogospodarske djelatnosti u vlastitim i zajedničkim lovištima namijenjen je Upravi šumar­stva i lovstva, HLS-u i županijskim sa­vezima, JP "HRVATSKE ŠUME", p.o. Zagreb, vlasnicima lovišta, ovlašte­nicima prava lova temeljem koncesije ili zakupa te drugim pravnim i fizičkim

posebno su priređeni šifarnici i norme koji osiguravaju integralnost ovog su­stava sa sustavima u okruženju.

Informacijski sustav osigurava i omogućava ugodnu i učinkovitu obra­du svih podataka o lovištima, zakupni­cima lovišta, lovnogospodarskih osno­va, programa zaštite i programa uzgoja lovnog područja Republike Hrvatske.

Informacijski sustav " N I M R O D " sastoji se od više programskih modula. Korisnik ili skupina korisnika samo­stalno odlučuje kojim će se pro­gramskim modulom i za koju vrstu obrada u nekom trenutku opredijeliti. U cjelovitom sustavu korisnicima su raspoloživi svi programski moduli i sve tablice u bazi podataka. U toj organiza­cijsko programskoj kombinaciji kori­snik može samostalno mijenjati ili do­davati nove nomenklature sukladno ugrađenim postupcima obrade poda­taka.

U sigurnosnom aspektu projekta " N I M R O D " vjerodostojnost, sigur-

4r Gospoda ren je lov iš tem i lovnim resurs ima Nimrod

M^ msn\

Lovišta ;« a /?

Fauna Gospodarenje Lov Dokumenti Klima Knjige Izvješća Lovozakup

NUM

korištenje divljači te njezinih dijelova. Utemeljen je na dominalnom ili zakupnom sustavu. Provedbom zako­na o lovu povjerenstva Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ustanovile su 310 državnih lovišta, a županijska povjerenstva oko 700 zajedničkih lovišta.

Lovišta su najsloženiji prirodni re­sursi Republike Hrvatske. Kronologija

osobama koje se bave uzgojem i lovom divljači.

Posebna značajka informacijskog sustava " N I M R O D " je njegova inte-griranost u postojeće upravne i stručne propise u svezi lovnog gospodarenja. Svi podaci i metode obrade i izvješćivanja naslanjaju se i proizlaze iz aktualnih propisa. U potpunosti je podržana postojeća nomenklatura a

nost te tajnost obrade svih arhiviranih podataka posebno je podržana. Cjelo­kupni projekt i svaki njegov zasebni modul štićeni su od neovlaštenog korištenja na više načina. Prijava ovlaštenog korisnika moguća je putem grupne ili pojedinačne lozinke. Takav način zaštite i privatnosti omogućava integralnost i konzistentnost obrade, a osigurava jednoznačnost podataka bez

Časopis Hrvatske sume / 27

potrebe naknadnih korisničkih provje­ra. Dodjela korisničke oznake je kon­trolirana. Mogućnost izmjene lozinke je transparentna. Posebno su zaštićeni podaci u bazi podataka. Tablice u bazi pored standardne zaštite mogu imati i dodatne sigurnosne mehanizme radi ujednačenog pristupa na razini Repu­blike Hrvatske.

Proizvođač programskog produkta i svih njegovih dijelova jamči uporabu svih standarda digitalne obrade poda­taka u Republici Hrvatskoj.

• Lovišta

U " N I M R O D " je integrirana jaka višekorisnička relacijska baza podataka. Baza podataka sadrži harmonizirane podatke o provedbi lovnogospodarske osnove, programa zaštite i programa uzgoja divljači. Sadrži podatke stanja lovišta te podatke o gospodarenju s divljači i lovištem. Višekorisnička baza je relacijska baza podataka koja omo­gućava nacionalnu inventuru lovišta, divljači i životinjskih vrsta u Republici Hrvatskoj.

Posebna organizacijska kompo­nenta paketa " N I M R O D " osigurava potpunu i učinkovitu izvještajnu unu­tarnju i vanjsku podršku operativnih poslova sukladno odgovarajućim Pra­vilnicima.

Sastavni dio informacijskog susta­va su i prilagođene kompjutorske pro­cedure za izravno izvještavanje nadzor­nih, upravnih i koordinativnih funkcija i tijela u okruženju, prema propisanoj formi i sadržaju.

Nakon domovinskog rata prirod­ne populacije divljači i životinjskih vr-

Registar Položaj] Iskaz površina| Bonitet| Brojno stanjejTehnička opremaj Lovci] Trofejij Lovački psi] Streljaštvo] Lovočuvarij Štete]

20

Loviš te ] 20 LOBOR 3

Vrsta <~ Vlastita (državna) S" Zajednička

Tip (• Otvorena <~ Ograđena <~ Uzgajališta (~ Zvjerinjak

Županija ] KRAPINSKO - ZAGORSKA

Povišina (ha) 1

Državno ] 7 l 7 Privatno ] 3929 = ] 4640

Korištenje prava lova

<• Ludruga f~ P.osoba <~ F.osoba ;

Korisnik ] L D " O Š T R C " , LoDor

Adresa |Zazidje bb, 49253 Lobor

Mjesto ]49253 Lobor

Telefon |049 430 056

.•1BS/.JMBG ]

Šifdjelat ]

Pravo lova ] zakup • ^ :

Nainjena Očuvanje stabilnosti biocenoze, progresivno potrajno gospodarenje, uzgoj zdrave i trofejne vnjedne divljači

~i

N Zadnji sijedi

D Dodaj

X Briši

20. LOBOR Izlaz

NUM

Posebno je projektiran i prila­gođen skupnoj i pojedinačnoj obradi planskih, uzgojnih, zaštitnih, lovnih, sportskih, poslovnih, statističkih, izvještajnih i financijskih podataka u svezi gospodarenja lovištem.

Informacijski sustav sastoji se od organizacijske, projektne i dokumenta­cijske komponente te operativnog korisničkog sučelja, a izgrađen je su­vremenom informacijskom tehnolo­gijom u grafičkom i komunikacijskom okruženju.

Posebna vrijednost projekta "NI­M R O D " je integrirana jaka višekoris­nička baza podataka lovačkih udruga, katastra lovišta, lovozakupnika i lovaca Republike Hrvatske.

Paketom " N I M R O D " omogućena je izrada lovnogospodarskih osnova, programa zaštite i uzgoja divljači, vođenje lovne kronike za svaku lovnu godinu, evidentiranje kronološkim re­dom svih zbivanja u lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje.

sta su problematične, stoga je nužna Nacionalna inventarizacija. Projekt " N I M R O D " omogućava ugodnu i učinkovitu obradu svih podataka Na­cionalne inventarizacije.

Projekt kompjutorskog informa­cijskog sustava lovnogospodarske djel­atnosti " N I M R O D " izradio je tim su­radnika znanstveno-stručnih područja šumarstva, lovstva i informatike.

' ^ Karlo BEZAK

28 / Časopis Hrvatske šume

u GOSTIMA

Naš današnji gost: Marko Lamešić iz Otoka

Doajen šumarskih natjecanja u zasluženoj mirovini

Do Domovinskog rata, gdje god bi se pojavio na borilištinna Marko

Lamešić, natjecatelj iz Vinkovaca, s

opravdanjem je izazivao strah i dužno štovanje

brojnih svojih sunatjecatelja, jer rijetko kada bi dozvolio da mu otmu titulu prvaka ili

šampiona V

Sto priča danas umirovljenik Marko Lamešić, bivši sjekač šumarije Otok, jedan iz plejade najboljih vinko-

vačkih šumarskih radnika koji je redovito osvajao prva mjesta na svim borilištima na kojima se pojavio diljem Hrvatske. Skro­man i tih, samozatajan Marko Lamešić na tradicionalnim natjecanjima šumarskih ra­dnika sjekača bio je zaista neumoljiv za svoje kolege. Posjedovao je izvanrednu snagu, ogromno iskustvo i znanje u ruko­vanju motornom pilom, što je više nego uspješno demonstrirao na poligonskim borilištima u gotovo svim disciplinama. Tako daje bilo malo natjecanja s kojih nije donosio pregršt kolajni i drugih raznih vrijednih priznanja. Nedavno smo ga po­sjetili u domu i jasno naš razgovor nije mogao biti ništa drugo nego obnavljanje brojnih uspomena sa gotovo tri desetljeća druženja s motornom pilom.

• Gospodine Lamešiću, vi ste do sada jedan od najuspješnijih hrvatskih natjecatelja na borilištima diljem Hr­vatske. M o ž e t e li nam nabrojiti vaše najznačajnije uspjehe?

U našem bivšem ŠG »Hrast« Vinkovci od samog početka organiziranja poligon-skih natjecanja sjekača pridavala se dužna pozornost i svaki sjekač koji se isticao na redovnom poslu u šumi, pozivan je na

/ danas, tri desetljeća poslije, zid Markove kuće krase brojne kolajne osvajao diljem Hrvatske i inozemstva

druga priznanja koja je

dva-tri dana uvježbavanja i što smo mi rekli dotjerivanja u brzini i preciznosti u presijeku, zasjeku i podsjeku stabala i tu je za nas najzaslužniji bio naš ing. Ivan Matošević, zvan Kum, koji je vrlo brzo uočio i osjetio od kojeg bi se sjekača uz malo više truda i rada moglo dobiti dobrog natjecatelja. Prije svega tražila se smirenost sjekača, a zatim se uvježbavala brzina i pre­ciznost. Tako sam već 1967. na mom pr­vom natjecanju u Spačvi zauzeo treće mjesto što me odvelo na naše poznate »Dane slavonske šume« gdje sam se redo­vito dobro plasirao. Ukupno sam u mojoj karijeriji koja je trajala do 1990. godine četiri puta bio prvak ŠG »Hrast« Vinkovci, sedam puta sam bio prvak »Slavonske šume« a čak šest puta sam bio prvak Hrva­tske i to: u Varaždinu 1980., u Jasenovcu 1983., u Virovitici 1984., u Karlovcu 1986., u Delnicama 1988. i zadnji put kada sam i uopće nastupio na natjecanju, u Vinkovci­ma 1990. godine.

Desetak puta sam nastupao za ekipu Hrvatske na saveznim natjecanjima, a 1982. u Ohridu, bio sam prvak države, u Prištini 1984. bio sam drugi, na Bledu

1986. sam bio opet prvak, i iznova 1990. na Ohridu bio sam treći.

Sudjelovao sam i na nekoliko svjetskih natjecanja drvosječa, u Švedskoj 1984. sam bio četvrti, 1986. u Slovačkoj peti i u Mađarskoj četvrti.

Koliko je meni poznato mislim da niti jedan hrvatski natjecatelj nije uspio sakupi­ti više trofeja, ja sam uspio sakupiti 48 što zlatnih, srebrnih i brončanih, premda ih je bilo izvanrednih iz Gorskog kotara i Bjelo­vara, kojih se dobro sjećam.

Naš današnji sugovornik nositelj j e i Nagrade grada Vinkovaca za 1983. godinu, a 1987. dobio je i Povelju rada, saveznu nagradu u povodu Praznika rada.

Danas naš proslavljeni Marko živi u Otoku, gdje je po dolasku iz Bosne, iz ro­dnog Blaževca, dobio i prvi posao u Šuma­riji Otok i gdje j e sagradio i kuću, a umirovljeničke dane provodi sa suprugom Katicom i s unučadi od dviju kćeri, Olgice i Katice.

Poželimo mu dug i bezbrižan život i dobro zdravlje. w^

'mL Tekst i snimak: Z. Peičević

Časopis Hrvatske šume I 29

W NA PODRUČJU POŽEŠTINE SREDINOM SVIBNJA

Tuča oštetila šumske sastojine

Na području pletemičke šumarije nakon jake tuče posebice su stradali vršni izbojci mladih

šumskih sastojina, mnoge grane su ozlijeđene i polomljene te ostale bez lišća

Nezapamćena tuča veličine čak i čovječe šake na

Požeštini izazvala oštećenja i dio šumskih sastojina Uprave

šuma Polovicom svibnja u večernjim sati­

ma područje Požeštine zahvaćeno je jakom tučom (gradom), koja je oštetila poljoprivredne kulture, stambene i gospo­darske objekte i šumske sastojine. Najjači intenzitet tuče bio je na pleterničkom području, na prostoru Ratkovice, Požeške Koprivnice, Komorice, Zagrada i Bučja te pograničnih sela, u sastavu Brodsko-posa-vske županije. Nakon nezapamćenoga ne­vremena, tijekom kojeg su zrna tuče na mjestima bila veličine ljudske šake, što ne pamte ni najstariji stanovnici ovoga kraja, veća pozornost usmjerena je na procjene oštećenja na poljoprivrednim kulturama te stambenim i gospodarskim objektima. Međutim, ubrzo je ustanovljeno daje tuča

oštetila i dio šumskih sastojina na području šumarije Pleternica.

Prema riječima stručnoga suradnika za ekologiju i zaštitu šuma, ing. Zlatka Lisjaka, pregledani su južni predjeli gospo­darske jedinice »Požeška gora« te je utvrđeno daje drveće u vršnim dijelovima ostalo bez lišća, polomljene su mnoge grančice, posebice ovogodišnji izbojci, a tragovi tuče su znatne ozljede na granama. Pregledani su odjeli od 1-8 te od 13-15, koji na gotovo 500 ha obuhvaćaju šumske sastojine hrasta kitnjaka i bukve od 21-95 godina, a osobita pozornost usmjerena je na mlade sastojine u stadiju podmlatka i mladika, na području šumskoga predjela »Patrebe«. Kako smo doznali od ing. Lisjaka, za navedene štete zanimanje su pokazali i znanstveni suradnici iz Šumar­skog instituta Jastrebarsko, koji smatraju daje potrebno pratiti zacjeljivanje nastalih ozljeda te uočavati eventualne posljedice na mladim sastojinama u stadiju mladika, kako bi se štete mogle i financijski izraziti.

I. Tomić

Štete od tuče u šumskim sastojinama

Rast i razvitak šume i šumska proizvodnja ne bi bili mogući bez stalnih utjecaja atmosfer­skih sila, koje u stanovitim granicama uvjetuju opstanak šumskih sastojina. Sunce, vjetar, kiša, snijeg i dr. neophodni su abiotski činitelji, ako djeluju ograničenim intenzitetom na koji je šuma prilagođena, no ako od njega odstupaju i češće se ponavljaju nanose štete šumi i šumskom gospodarstvu.

Među značajnim atmosferskim činitelji­ma, koji mogu prouzročiti nemale štete po šumama Je, osim ekstremnih temperatura, snijega, inja i leda, tuča ili grad, od koje oštećene sastojine ostaju bez lišća te poprimaju izgled ogoljelosti, kao u zimskom razdoblju. Ova oborina u krutom stanju nastaje u konačnoj fazi nastajanja oborina, a njeno zrno može dosegnuti veličinu 5-50 mm. Zrno Je ne-

UPRAVA ŠUMA POŽEGA

pravilnije što je veće, a nerijetko Je više zrna spojeno u jedno. Ova vrsta atmosfcrilija pada samo u toplijem dijelu godine, a stvara se samo u oblaku cumulonimbusu. Mjesta na kojima je tuča zgulila koru izgledaju poput bijelih ploha, a drveće nerijetko ostaje gotovo potpuno bez lišća i grančica. Osjetljivi organi šumskoga drveća, kao lišće, cvjetovi, pupovi i mladi izbojci posebice su podložni različitom oštećivanju i pobolijevanju, a naročito mlado lišće. Nakon oštcćivanja ovih osjetljivih biljnih organa, omogućen je veći napad pojedinih na­metnika, što dovodi do parazitskih oboljenja. Treba istaknuti da takve sastojine pobolijevaju dugo godina, napose crnogorične, te stoga gube prirast. Stabla i fiziološki oslabe ako je riječ o jačim štetama od tuče, jer su pogodna za napad sekundarnih štetnika i nastanak novih, još većih

šteta. Posječena i izrađena stabla u sastojinama zahvaćenim Jačom tučom nerijetko sadrže mrlje i slabije su kvalitete.

Šumarska praksa, na žalost, ne poznaje sredstva i načine za uklanjanje šteta nanesenih tučom, ali u dobro organiziranu protugradnu obranu poljoprivrednih kultura treba uključiti i zaštitu šuma, koje nedvojbeno imaju veću go-spodarsko-ekološku vrijednost. Potrebno je na­glasiti daje na području Požeštine i u neki dru­gim dijelovima Hrvatske nedavno izostala pro­tugradna obrana, jer navodno za provođenje akcije nije izdvojen potreban novac. Međutim, nijedno ulaganje u protugradnu obranu nije skupo. Jer su štete nastale u gospodarstvu da­leko veće, pogotovo kada se uzme u obzir da se katkada ne mogu u cijelosti ili uopće sanirati.

Ivan Tomić

Šumarsku djelatnost približiti pučanstvu

U povodu Dana hrvatskog šumarstva upriličen susret s

novinarima u povodu Dana hrvatskog šumarstva,

20. lipnja, u požeškoj Upravi šuma upri­ličen je susret čelnika Uprave s požeškim

novinarima. Nazočni su bili novinari iz dopisništava »Večernjeg lista«, »Glasa Sla­vonije«, HTV-a, te »Požeškoga lista« i Županijskog radija Požege. Cilj ovoga druženja bio je da se šumarska djelatnost približi najširem pučanstvu, a poseban na­glasak danje na današnje ustrojstvo i pre­

poznatljivost hrvatskoga šumarstva na kraju ovoga tisućljeća.

O poslovanju Uprave šuma Požega govorili su upravitelj ing. Stjepan Blaži-čevič, rukovoditelj Proizvodnog odjela ing. Marijan Aladrovič i rukovoditelj Planskog odjela ing. Davorin Krakar, a

30 / Časopis Hrvatske šume

Novinari pozorno slušaju izlaganje ing. Davorina Krakara o obnovi šumske sastojine

požeški ogranak Hrvatskoga šumarskog društva prcdstavioje predsjednik ing. Ivica Fliszar. Na skupu je istaknuto daje na pr­vom mjesti: poslovanja u šumarstvu uz­gajanje, ekologija i zaštita te lovstvo, a tek onda poslovi na iskorištavanju šuma. N o ­

vinarima je pojašnjeno da oko 30 posto prodajne cijene drvnih sortimenata čine ulaganja u jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma te u konce­sije. Od 25 milijuna kuna koji će se ostva­riti od prodaje drvnih sortimenata, gotovo

16 milijuna kuna izdvojit će se za radove na uzgajanju šuma. Naglašeno je daje oko 3000 ha na »Istočnom Psunju« još uvijek nerazminirano, stoje osobit problem zbog nemogućnosti izvođenja radova. Nedavno je Papuk proglašen Parkom prirode, no o upravljanju ovim zaštićenim prirodnim objektom požeške šumare nije nitko kon­zultirao, premda je na ovom području značajan dio njihovih šumskih površina.

Novinarima su na pojedinim teren­skim objektima šumarija Požega i Velika te u rasadniku »Hajderovac« pokazani uz­gojni stadiji u ciklusu šumske proizvo­dnje. Stručna objašnjenja o tome dali su im ing. Luka Milošević, ing. Davorin Krakar, ing. Ivica Fliszar i ing. Ivica Đurčević. Imali su prigodu vidjeti stodva-desetgodišnju hrastovu sastojinu nakon izvršene pripreme staništa, a uoči naplod-noga sijeka, mladu lužnjakovu sastojinu u stadiju podmlatka, mladu hrastovu sastoji­nu u stadiju mladika te odabiranje stabala u osamdesetgodišnjoj kitnjakovoj prored-noj sastojini dobre kvalitete.

I. T o m i ć

Sportskim susretima obilježen Dan državnosti

u povodu Dana državnosti zapo­slenici Radne zajednice (Stručnih službi) družili su se u slikovitom šumskom pre­djelu Duboka, u sklopu terena i nastavno-znanstvenih objekata zagrebačkoga Šumarskog fakulteta, nedaleko od turi­stičke Velike. U okružju fakultetskih šuma, uz vodopade poznatoga gorskoga potoka Dubočanka, travnate terene i lijepo sunčano vrijeme neobvezno se ćaskalo i odmaralo u posve opuštenoj atmosferi. Nakon pikantno priređenih čobanca i pečene prasetine krijepilo se sokovima, domaćom šljivovicom i poznatim kutjeva-čkim vinima, a nije izostala ni pokoja sla­vonska pjesma.

Ženski dio društva igrao je odbojku, koristeći prigodu da se »nabije« kondicija, a onda je netko predložio da se održi ma-lonogometni susret između mješovitih, muško-ženskih momčadi. Većina je to prihvatila i nije požalila. Igralo se borbeno, atraktivno i učinkovito, unatoč manjku kondicije, kilogramima, neuigranosti i ograničenom prostoru nogometnoga tere­na. Golovi su »frcali«, a bogme nije se šte-djelo nikoga, kao da je utakmica prven­stvena i od životnoga značaja. Mnogi su se čudili odakle im toliko kondicije, pogoto­vo stoga što se neki i ne sjećaju kada su zadnji put igrali nogomet. Sve u svemu izdržalo se otprilike pola sata, a onda je

Zajednički snimak nakon malonogometnog susreta zaposlenika Radne zajednice Požeške uprave šuma

fotokamera ovjekovječila trenutak kada su se na okupu našli svi sudionici ovoga neobičnog i prijateljskoga susreta. I po­slije nogometa druženje je nastavljeno uz

pjesmu do večernjih sati, a neki su sma­trali da je vrijeme prošlo i suviše brzo, a do novoga Dana državnosti je isuviše da­leko. (I. T.)

Časopis Hrvatske šume / 31

MAĐARSKI STUDENTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ

Upoznavanje s hrpatskim šumarstvom

m-

Studenti su posjetili i u Europi jedinstveni rezervat crne johe u đurđevačkoj šumariji

U okviru suradnje Šumarskog fakulteta u Zagrebu sa Šumarskim fakultetom u Sopronu, u Mađarskoj, u Hrvatskoj je krajem svibnja bo­ravila grupa mađarskih studenata šumarstva. U

jednodnevnom posjetu oni su se na terenima šumarija Đurđevac i Repaš u koprivničkoj upravi upoznali s načinom obnove u nizinskim šumama lužnjaka.

Goste iz Mađarske koje je vodio dekan sopronskog Fakulteta prof. dr. Josef Kolesar u Đurđevcu su dočekali i pozdravili dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Joso Vukelić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva prof. dr. Stavko Matić te pomoćnik direk­tora Hrvatskih šuma ing. Tomislav Starčević.

Mađarski su studenti na području šuma­rije Đurđevac najprije mogli vidjeti u Evropi jedinstveni rezervat crne johe u predjelu Crni jarki i upoznati se s problemima obnove, a potom se upoznati s hrvatskom uzgojnom ško­lom na primjerima obnove mješovite sastojine johe, jasena i hrasta unošenjem žira te pomlađivanjem oplodnom sječom u nizinskoj sastojini lužnjaka. U repaškoj šumariji budući su mađarski šumari također mogli vidjeti pomlađivanje oplodnom sječom u sastojini lužnjaka te uzgojne zahvate u staroj sastojini hrasta i graba.

Razgovaralo se i o daljnjoj razmjeni isku­stava ovih šumarskih obrazovnih ustanova kao i o suradnji šumarskih društava Hrvatske i Mađarske. Inicirano je i obilježavanje tragične smrti koprivničkog šumara ing. Ivana Švarca koji je svojim radom umnogome pridonio zbližavanju i suradnji šumara iz ovih dviju su­sjednih zemalja, (m)

U POVODU DANA PLANETA ZEMLJE U ZADRU

Gimnazijalci u akciji pošumljavanja Na inicijativu časopisa »Priroda« i Hrva­

tskog biološkog društva u Hrvatskoj je od 1990. godine uvedeno obilježavanje Dana planeta Zemlje, istovremeno kad i u SAD-u. Od te godine »Priroda« je i nositelj projekta »Svaki razred jedno stablo«, kada prilikom Dana Zem­lje učenici sudjeluju u akcijama pošumljavanja. I u zadarskoj okolici ovakve akcije se održavaju već deset godina i na njih se odaziva veliki broj učenika.

I ove godine se ta akcija održala povodom Dana planeta Zemlje, u sklopu čega je u Zadru održano još nekoliko predavanja, akcija čišćenja, tribina i raznih manifestacija. Ovo­godišnje pošumljavanje, održano je 21. travnja, a potakao ga je zadarski ogranak pokreta prija­telja prirode »Lijepa naša« i tradicionalno po­držala Šumarija Zadar. Sudjelovalo je oko 60 učenika zadarskih gimnazija Vladimira Nazora i Franje Petriča, pod vodstvom proj. Sanje Sango i prof. Marije Vučić.

Pošumljavanje je održano na području go­spodarske jedinice Nin - Kozino, a na mjestu sađenja uvodno predavanje je održala ing. Vesna Krpina - upraviteljica Šumarije Z.2LAZV, koja upravlja područjem od 41 000 hektara. Pošumljavanje je održano na području prijelaza mediteranske i submediteranske klime. Tu je nekad davno bliže moru rasla crnika, a u unutrašnjosti hrast medunac. Nekontroliranom ispašom i sječom područje prekriveno šumom hrasta degradiralo je do šikare i kamenjara.

Šezdesetak učenika zadarskih gimnazija posadilo je 100 sadnica koje je donirala Šumarija Zadar

Zadatak je vraćanje prirodi putem pošu­mljavanja borovom šumom koja je prijelazni oblik do hrasta.

Sadnice je osigurala zadarska šumarija, a ing. Denis Miočić nam je rekao da su učenici tog dana pošumili područje veličine oko 1 000 metara kvadratnih s oko 700 sadnica tri vrste. Pinus pinaster (primorski bor), Pinus pinea (pi­nija, pinj) i Cupressus sempervirens (obični čempres). Sadnice starosti dvije godine uzgaja­ne su u rasadniku u kontejneru, a korišteno je i nešto pinije u tuljcima.

Površina je unaprijed pripremljena ripe-rom - strojem koji buši brazde dubine 70 cm, što omogućava lakše prodiranje korijena u du­binu, stoje vrlo važno radi opskrbe vodom pri­

likom suše. Zadatak učenika je bio rupe, u koji­ma su se prethodno posađene sadnice osušile, produbiti i posaditi nove sadnice.

Mnogi su učenici prvi put u životu u ruci držali kramp i motiku, ali su se stvarno trudili i cijela je akcija prošla vrlo dobro, s puno smijeha i zabave, ali i blata do koljena i lakta.

Posljednjih nekoliko godina manifestacije prilikom Dana planeta Zemlje sve su češće i masovnije, no to još nije dovoljno. Ljudima se, nažalost, prekasno javlja savjest zbog svog zla učinjenog prirodi i situaciju možemo popraviti jedino ako se svaki dan budemo ponašali kao da je Dan Zemlje.

Magda Sindičić

32 / Časopis Hrvatske sume

IZ ŠUMARSKOG MILJEA

Menije ovdje sasvim dobro..

Divlja kruška u punom cvatu

Od ukupne površine šumskog zemljišta

kojima gospodare »Hrvatske šume« čak 250.000

ha zauzimaju vrleti i goleti. Od davnina je poz­

nata upornost i sposobnost biljaka da i tamo gdje

postoje i najmanji uvjeti za život iznikne grm ili

čak stabalce.

Neke od takvih upornih primjeraka snimili

smo i našom kamerom.

A. Z. L.

Upornost se nagrađuje