POREZNI VODIČPOREZNI VODIČ

SADRŽAJ

Predgovor ........................................................................... 6

1. Općenito o porezima ....................................................... 8

1.2. Kratka povijest poreza .......................................... 10

1.3. Zašto plaćamo porez? ........................................... 10

1.4. Temeljna obilježja poreza .......................................11

1.5. Temeljna načela oporezivanja ................................ 13

1.6. Podjela poreza ........................................................17

1.7. Rast poreznih prihoda ............................................19

2. Porezni sustav Hrvatske ................................................ 22

2.1. Normativno uređenje ............................................ 22

2.2. Temeljna obilježja poreznog sustava ..................... 22

2.3. Podjela poreza u poreznom sustavu Hrvatske ....... 24

3. Porezi središnje države .................................................. 26

3.1. Porez na dohodak .................................................. 26

3.2. Porez na dobit ....................................................... 52

3.3. Porez na dodanu vrijednost ................................... 63

3.4. Posebni porezi ...................................................... 75

4. Županijski porezi .......................................................... 86

4.1. Porez na nasljedstvo i darove ................................ 86

4.2. Porez na cestovna motorna vozila ......................... 87

4.3. Porez na plovila .................................................... 88

4.4. Porez na automate za zabavne igre ........................ 89

4

POREZNI VODIČPOREZNI VODIČ

5. Općinski i gradski porezi .............................................. 90

5.1. Porez na potrošnju ................................................ 91

5.2. Porez na kuće za odmor ........................................ 91

5.3. Porez na tvrtku ..................................................... 92

5.4. Porez na korištenje javnih površina ....................... 92

5.5. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno

zemljište ................................................................ 92

5.6. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine ..... 93

6. Ostali porezi ................................................................. 94

6.1. Porez na promet nekretnina .................................. 94

6.2. Oporezivanje igara na sreću .................................. 96

7. Institucije koje se brinu o provođenju poreznih propisa 98

7.1. Temeljne zadaće .................................................... 98

7.2. Porezna uprava i Financijska policija ..................... 99

7.3. Porezno savjetništvo ........................................... 100

7.4. Udruga poreznih obveznika ................................ 101

Korisne informacije ......................................................... 102

5

„Nitko se nije obogatio bez iskustva s porezima“ Napoleon Hill

1.2. KRATKA POVIJEST POREZA

Nema države bez poreza ni pore-za bez države, pa se iz toga može za-ključiti da je porez po vremenu i cilju vezan za ustrojstvo države. Povijesni izvori o porezu sežu u davnu prošlost. Jedan je od najstarijih izvora Hamu-rabijev zakonik, nazvan po babilon-skom kralju Hamurabiju (1729.– 1686. prije naše ere).

Počeci uvođenja poreza vezani su za ratove, odnosno za po-kriće ratnih troškova, a poslije su korišteni i za druge svrhe, ovisno o razvoju pojedinih državnih funkcija.

1.3. ZAŠTO PLAĆAMO POREZ?

Uvođenje obveze plaćanja poreza izazvalo je potrebu da se odgovori na pitanje zašto se porez plaća, odnosno da se opravda prikupljanje poreznih prihoda. Naime, za poreznog je obvezni-ka plaćanje poreza teret jer se tim plaćanjem umanjuje njegova imovina. Ako porezni obveznik koji je prije oporezivanja imao 1000 novčanih jedinica dohotka plati porez po stopi od 20%, imat će nakon oporezivanja 200 novčanih jedinica manji doho-dak. Za taj iznos smanjena je njegova kupovna snaga. Mnogi teoretičari dali su objašnjenja o opravdanju plaćanja poreza pa je tako nastalo više teorija. Spomenut ćemo dvije najvažnije.

Teorija sile temelji se na shvaćanju da su porezi obveza koju pobjednici nameću pobijeđenima. To je ujedno i najstarija teo-rija po svom nastanku, a bit je priznanje prava jačeg. Pobijeđeni je dužan preuzeti teret troškova koji je imao pobjednik.

Teorija cijene, kako iz samog naziva proizlazi, ubiranja pore-za opravdava korištenjem javnih dobara, gdje porez predstavlja cijenu tih dobara. Ta je teorija nastala u vremenu i okolnostima kad je država poprimila nova liberalna obilježja vlasti.

Iz te dvije teorije može se zaključiti da bit i karakter poreza proizlazi iz biti i karaktera države.

10

OPĆENITO O POREZIMAOPĆENITO O POREZIMA

Jedina stvar koja boli više od plaćanja poreza na dohodak jest kad ne morate plaćati porez na dohodak.

Lord Thomas Duwar

3.1. POREZ NA DOHODAK

(Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04)

Porez na dohodak spada u skupinu izravnih poreza i kao pore-zni oblik nalazi se uglavnom u poreznim sustavima svih zemalja.

Obveznik je poreza na dohodak domaća ili inozemna fizička osoba koja ostvaruje određeni prihod koji prema poreznom zakonu ima obilježja dohotka. Kao što je već prije rečeno, obveznik je tog poreza pojedinac, a ne poslodavac. Dakle fizička osoba koja za svoj rad pri-ma naknadu u obliku plaće, honorara, ili prima mirovinu, odnosno ostvaruje prihod po osnovi obavljanja obrta, najma, zakupa te priho-da od kapitala i osiguranja.

Dohodak se zakonom definira kao razlika između primitaka i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.

Porez na dohodak obračunava se i plaća od pet izvora dohotka:

– dohodak od nesamostalnog rada (primici po osnovi ra-dnog odnosa)

– dohodak od samostalne djelatnosti (obrt i sl. djelatnosti)– dohodak od imovine i imovinskih prava (najam, zakup)– dohodak od kapitala– dohodak od osiguranja– drugi dohodak (povremena primanja fizi-

čkih osoba).

3. POREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

26

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

Porezna osnovica poreza na dohodak je ukupni iznos dohotka koji ostvari porezni obveznik umanjen za osobni odbitak odre-đen poreznim propisima.

Porez na dohodak obračunava se i plaća uz primjenu slijedećih poreznih stopa:

- po stopi od 15% do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka,

- po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvo-strukog i peterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka,

- po stopi od 35% na razliku porezne osnovice između petero-strukog i 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka,

- po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka.

Porez na dohodak obračunan prema pre-dnjim stopama uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu (propišu) jedinice lokalne samouprave, a umanjuje se ako te je-dinice propišu niži udio poreza na dohodak od onog koji im pripada po zakonu.

3.1.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Primici po osnovi nesamostalnog rada prema Zakonu jesu:

– primici po osnovi radnog odnosa (plaća)– primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugih da-

vanja koje poslodavac isplaćuje radnicima iznad poreznim propisima određenog iznosa

– premije osiguranja koje poslodavac plaća za svoje radnike– poduzetnička plaća– primici članova predstavničkih i izvršnih tijela vlasti, – primici u naravi (korištenje zgrada, prometnih sredstava,

povoljnije kamatne stope kod korištenja kredita i sl.), koje poslodavci daju zaposlenici-ma.

– Mirovine ostvarene na teme-lju prijašnjih uplata dopri-nosa za obvezno mirovinsko osiguranje.

27

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

Obvezne poslovne knjige jesu: knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbi-nama i obvezama.

Tijekom poslovne godine porezni obveznici plaćaju predu-jam poreza na dohodak po stopama koje se primjenjuju i kod obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada (15%, 25%, 35%, i 45%), a istekom godine dužni su podnijeti godi-šnju poreznu prijavu temeljem koje se utvrđuje konačna obveza poreza na dohodak.

Porezni obveznici poreza na dohodak imaju pravo na osobni odbitak i njegovo uvećanje po svim osnovama kao i porezni obveznici poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Zakonom je predviđeno da se plaćanje poreza od samostal-nog obavljanja djelatnosti može odrediti i u paušalnom iznosu umjesto prema stvarnom dohotku, koji se utvrđuje temeljem godišnje porezne prijave istekom poslovne godine. Paušalni na-

čin plaćanja poreza utvrđuje se za određe-ne porezne obveznike s manjim opsegom poslovanja uz uvjet da nisu obveznici po-reza na dodanu vrijednost. To se čini iz sasvim praktičnih razloga, odnosno obve-za se utvrđuje unaprijed pa nema potrebe vođenja poslovnih knjiga ni podnošenja godišnje porezne prijave. Time se znatno

smanjuju troškovi ubiranja poreza i povećava ugodnost njegova plaćanja. Osim toga ne postoji rizik za neki veći gubitak poreza jer se radi o malim obrtnicima koji rade sami bez zapošljavanja drugih osoba i o zanatima koji su u izumiranju, a imaju svoje tradicionalne vrijednosti kao kulturno naslijeđe određenog vremena i društvene sredine.

„Misliti se može i bez novca u džepu“ Nikola Tesla

Formiranje kapitala znači pomak od poduzetnika koji ulaže u budućnost, u mirovinske fondove koji ulažu u prošlost.

Petar Drucker

43

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

3.1.12. POSEBNE OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

a) oslobođenja za invalide iz Domovinskog rata

Osobe kojima je priznat status ratnog voj-nog invalida iz Domovinskog rata oslobođene su plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene inva-lidnosti. Članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata oslobođeni su plaća-nja poreza na dohodak od obiteljske mirovi-ne, odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema posebnom zakonu.

b) olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja

Osobama koje borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima priznaje se povećani iznos oso-bnog odbitka, i to:

– 3.840,00 kuna mjesečno za područja prve skupine– 3.200,00 kuna mjesečno za područja druge skupine– 2.400,00 kuna mjesečno za područje treće skupine i br-

dsko-planinska područja.

Razmjerno povećanju osobnog odbitka tim osobama pripada i povećanje po osnovi uzdrža-vanih članova obitelji ako ti članovi borave na

područjima posebne državne skrbi i brdsko-pla-ninskim područjima.

Osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost na tim područjima umanjuje se porez od te djela-tnosti za:

– 100% na područjima prve skupine– 75% na područjima druge skupine– 25% na područjima treće skupine i br-

dsko-planinskim područjima.

Ja sam ponosan da mogu svojoj zemlji plaćati porez.Stvar je u tome da bih bio jednako ponosan kad bih plaćao upola manje novca.

Arthur Godfrey

51

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

3.2.1. POREZNI OBVEZNIK

Porez na dobit jest porez koji plaćaju pravne i fizičke osobe na ostvareni poslovni rezultat koji se utvrđuje prema računovod-stvenim propisima kao razlika prihoda i ra-shoda. Dakle, porezni obveznici ovog po-reza u najvećem su broju trgovačka društva te fizičke osobe koje gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno i trajno radi ostvari-vanja dobiti. Obveznici su ovog poreza i fi-zičke osobe koje ostvaruju dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, a izjave da žele umjesto poreza na dohodak od sa-mostalne djelatnosti plaćati porez na dobit ili ako prema opsegu poslovanja podliježu tom načinu oporezivanja, što se određuje prema sljedećim kriterijima:

– ako je u prethodnoj godini ostvario ukupni primitak veći od 2 milijuna kuna

– ako je u prethodnoj godini ostvario dohodak veći od 40-0.000,00 kuna

– ako mu vrijednost dugotrajne imovine premašuje 2 mili-juna kuna

– ako je u prethodnoj godini zapošljavao prosječno više od 15 radnika.

Ti kriteriji primjenjuju se alternativno, odnosno nije uvjet kumulativno ispunje-nje, dovoljno je da je ispunjen samo jedan kriterij.

Pojednostavnjeno rečeno, obveznici po-reza na dobit jesu osobe koje obavljaju go-spodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti iz poslovanja. Ako neka pravna osoba koja ima status neprofitne organizacije obavlja neku gospodarsku djelatnost i iz tog poslo-vanja ostvaruje dobit, obveznik je poreza na dobit na tako ostvarenu dobit, o čemu odlučuje Porezna uprava rješenjem o postojanju takve obveze. Time se one-mogućava neopravdana povlastica (po-ložaj) tih negospodarskih subjekata na tržištu u odnosu na gospodarske subjekte.

54

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

3.3.6. IZDAVANJE RAČUNA I PRIJAVA POREZA

Izdavanje računa

Za svaku isporuku dobara ili obavljenu uslugu potrebno je izdati račun, jer:

– to je zakonska obveza za koju je propisana i kazna– račun je pravni i knjigovodstveni temelj za evidentiranje

prometa i obračun pretporeza.

Postoje dvije vrste računa za isporučena dobra i obavljene usluge:

Račun R-1 izdaje porezni obveznik koji porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća prema izdanim računima (faktu-rirana realizacija).

„Jučer, to je ček bez pokrića; sutra, to je obveznica; danas to je jedini novac kojim raspolažete-zato ga upo-trebljavajte mudro.“

Leonard Lyons

Prijava poreza na dodanu vrijednost

Prijava poreza na dodanu vrijednost podnosi se za odnosno porezno razdoblje. Propisana su tri porezna razdoblja za obračunavanje i plaća-nje poreza: mjesečno, tromjesečno i godišnje.

Prijava poreza za mjesečno i tromjesečno ra-zdoblje podnosi se na obrascu PDV do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za proteklo obračun-sko razdoblje.

Godišnja porezna prijava podnosi se na obrascu PDV-K (Prijava konačnog obračuna) do kraja veljače za prethodnu godinu.

73

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

Račun R-2 izdaje porezni obveznik poreza na dodanu vrije-dnost koji porez obračunava i plaća prema primljenim nakna-dama (naplaćena realizacija).

Račun mora sadržavati najmanje sljedeće:– broj računa, mjesto i vrijeme izdavanja– ime ili naziv te adresu sjedišta (matični broj za pravne

osobe, odnosno JMBG za građane) poduzetnika koji je isporučio dobra

– ime ili naziv te adresu sjedišta i porezni broj poduzetnika kojemu su dobra isporučena

– količinu, cijenu i naziv isporučenih dobara– iznos obračunatog poreza,– zbroj iznosa naknade i poreza.

3.3.7. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE

Zakon obvezuje porezne obveznike da moraju u svom knjigovodstvu osi-gurati sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost. U tom smislu obvezni su voditi sljede-će evidencije:

– knjigu izdanih računa (OBRA-ZAC I-RA)

– knjigu izdanih računa za pri-mljene predujmove (OBRAZAC I-RA)

– knjigu izdanih računa za vlastitu potrošnju (OBRAZAC I-RA)

– knjigu primljenih računa (OBRAZAC U-RA)– knjigu primljenih računa za dane predujmove (OBRA-

ZAC U-RA)– knjigu primljenih računa za vlastitu potrošnju (OBRA-

ZAC U-RA)– evidenciju o nenaplaćenom izvozu– evidenciju o pretporezu plaćenom pri uvozu dobara

(OBRAZAC U-RA)– evidenciju o pretporezu plaćenom na usluge inozemnim

poduzetnicima (OBRAZAC U-RA)– obračun obveze za PDV na vlastitu potrošnju.

Svi ti obrasci propisani su Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost pa se mogu elektronski kreirati ili kupiti u obliku tiskanice u prodavaonicama Narodnih novina i/ili u prodavao-nicama papirne konfekcije (papirnicama).

74

POREZI SREDIŠNJE DRŽAVEPOREZI SREDIŠNJE DRŽAVE

5. 1. POREZ NA POTROŠNJUPorez na potrošnju plaća se na

potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezal-koholnih pića u ugostiteljskim obje-ktima.

Porez plaćaju pravne i fizičke oso-be koje pružaju ugostiteljske usluge.

Poreznu stopu propisuje grad, odnosno općina s tim da ona ne može biti veća od 3%. U osno-vici nije sadržan porez na dodanu vrijednost.

5. 2. POREZ NA KUĆE ZA ODMORPredmet je oporezivanja kuća

za odmor (vikendica), a porezni je obveznik njezin vlasnik.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski.

Osnovica je poreza četvorni metar korisne površine.

Porez se plaća od 5 do 15 kuna po četvornom metru korisne površine ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te dru-gim okolnostima bitnim za korištenje.

Porez na kuće za odmor ne plaća se:

– na kuće koje se ne mogu koristiti zbog njihove starosti i trošnosti ili iz drugih razloga (poplava, požar, potres, ra-tna razaranja)

– na kuće u kojima su smješteni prognanici i izbjeglice– na odmarališta za djecu koja su vlasništvu lokalne zaje-

dnice.

„Daj mi znanje, dat ću ti imanje.“ Hrvatska izreka

91

OPĆINSKI I GRADSKI POREZIOPĆINSKI I GRADSKI POREZI

7.1. TEMELJNE ZADAĆE

O pravilnoj primjeni poreznih propisa ovisi funkcioniranje pore-znog sustava, odnosno ostvarivanje njegovih ciljeva koji se pokazuju u ekonomsko-financijskim i socijal-no-političkim učincima. O sukla-dnosti ciljeva poreznog sustava i njihova efektuiranja u praksi ovisit će uspješnost njegova pro-vođenja. Opće je stajalište da to ovisi o četirima bitnim čim-benicima: (1) visini poreznog opterećenja, (2) razini poreznog morala, (3) stabilnosti i transparentnosti poreznog sustava i (4) efikasnosti kontrole.

Propisima se može odrediti da porezno opterećenje bude pri-mjereno ili neprimjereno ekonomskoj snazi poreznih obveznika i da bude manje ili više pravično raspoređeno, a hoće li u stvar-nosti tako i biti, primarno ovisi o efikasnosti primjene poreznih propisa.

Za kvalitetu poreznih propisa, visinu poreznog opterećenja te odgovornost za kontrolu provođenja propisa odgovorna su dr-žavna tijela. Njihove zadaće utvrđene su propisima o ustrojstvu državne vlasti. Osim državnih tijela, o provođenju poreznih propisa brinu se i neke druge institucije, ali ne po zakonskoj obvezi, nego po osnovi svog ili društvenog interesa, a to su: po-rezni savjetnici, Udruga poreznih obveznika i udruženja gospodarskih subjekata.

7. INSTITUCIJE KOJE SE BRINU O PROVOĐENJU POREZNIH PROPISA

Nije problem donijeti zakon, nego kako ga provesti.Platon

98

INSTITUCIJE KOJE SE BRINU O PROVOĐENJU POREZNIH PROPISA

INSTITUCIJE KOJE SE BRINU O PROVOĐENJU POREZNIH PROPISA

7.4. UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKAUdruga poreznih obveznika nema

zakonskih obveza niti, u tom smislu, ovlasti da se brine o pravilnoj primje-ni poreznih propisa, ali kao interesna zajednica ima interes i pravo da u ime poreznih obveznika na odgovarajući način prati ostvarenje poreznog sustava i inicira aktivnosti koje će pridonijeti ostvarenju njegovih temeljnih ciljeva. U tom smislu, u Statutu Udruge poreznih obveznika, navedeni su sljedeći ciljevi:

1. sudjelovanje u raspravama pri izradi poreznih i drugih propisa kojima se uređuje materija plaćanja javnih priho-da (poreza, doprinosa, pristojba, naknada),

2. utjecanje na proračunske korisnike u svrhu racionalnog trošenja javnih prihoda,

3. predlaganje mjera radi ravnomjernije raspodjele poreznog tereta, pojednostavnjenja sustava oporezivanja i njegove veće preglednosti, smanjenja troškova ubiranja poreza,

4. pridonošenje poboljšanju odnosa između Porezne uprave i poreznih obveznika, odnosno uspostavljanje međusobnog povjerenja i poštivanja.

Radi ostvarivanja navedenih ciljeva, Udruga putem svojih tijela, a u suradnji s drugim asocijacijama zajedničkog intere-sa organizira javne, znanstvene i stručne skupove o aktualnim pitanjima iz područja poreza i drugih javnih davanja, izdaje odgovarajuće publikacije te utvrđuje svoja stajališta vezana za određene zakonske projekte.

Udruga ima svoje web-stranice na kojima objavljuje aktualne informacije o svom djelovanju.

Sjedište je Udruge u Zagrebu, Ilica 49, u prostorijama Hrvat-ske obrtničke komore.

Komunikacija s Udrugom:http://www.hupo.hrfaks: 01/4826-096telefon: 01/487-788 i 01/4806-666

Najuren je s oduševljenjem zato što je zaposlen bez oduševljenja

anonimni autor

101

INSTITUCIJE KOJE SE BRINU O PROVOĐENJU POREZNIH PROPISA

INSTITUCIJE KOJE SE BRINU O PROVOĐENJU POREZNIH PROPISA