POP ART Skripta
-
Upload
senka-music -
Category
Documents
-
view
247 -
download
4
Transcript of POP ART Skripta
-
8/12/2019 POP ART Skripta
1/8
POP ART
Pop art (engleski: popular art = popularna, puka umjetnost) je umjetniki stil koji se javio u Velikoj
Britaniji i SAD-u 1950-ih, a vrhunac dosegao 1960-ih godina 20. stoljeda.
S apstraktnim ekspresionizmom i enformelom umjetnost postaje ekskluzivna i strana tzv. obinomovjeku, to je ovelo o toga a se negdje polovicom 1950-ih predmet slikarstva radikalno mijenja.
Umjetnici, svaki na svoj nain, nastoje ukljuiti publiku u aktivno sudjelovanje u opaanju i stvaranju
djela. Prvi takav pristup, traedi inspiraciju iz neposredne okoline, bio je orijentiran oko vrijednosti
masovne potroake kulture, s ciljem ukianja granica izmeuvisoke i popularne umjetnosti. Pop art
je u komentiranju banalnosti masovne kulture, koje je tretirao as ironijom as s razumijevanjem i
suduti, stvorio vrlo uinkovitu umjetniku poruku.
Ovaj pravac se naziva "Pop-art" jer je traio prihvadanje vede populacije, inspiriran Pop-kulturom
veliajudi trivijalne, moerne vrijenosti. Umjetnici su na razinu umjetnosti poeli uzizati oblike iz
svakonevnog ivota, banalne i trivijalne likovne pojave, stvari naprosto kojima je suvremeni ovjekna svakom koraku bio okruen. Od stripa i reklamnih oglasa, naljepnica na konzervama s hranom ili
bocama, likovima u ilustriranim asopisima, o izrazito primitivnih i masovno proizveenih premeta
svakidanje uporabe sve je postalo temom umjetnike slike. Interesuje se za estetske vrijednost
tog trivijalnog repertoara industrijske revolucije u modernom rutvu, ija je vrijenost naizgled
samo upotrebna i na koji se poslije i ne obraa panja. Takozvana "figuracija" pop art-a, prvi put se
javlja u sjevernoamerikoj umjetnosti kaa, Robert Rauschenburg u svojim "combine paintings"
koristi industrijske proizvode, fotografije i komade krpa.
Pop-art izlae okolnosti jene civilizacije uslovljene industijskim napretkom, kritikuje modernu
merkantilistiku kulturu i ujeno uestvuje u samom mehanizmu.
Karakteristino za sve umjetnike Pop art-a je koritenje tehnike "collage", preko kojeg se poslije
ironino plasira vitalni saraj moernog ovjeka, manipulisanog konzumistikim rutvom,
socijalnim fetiizmom, preko trivijalnih idola i potrebe za istim razbacivanjem.
Dok su u Americi aaistike emonstacije protiv "Umjetnosti", inile deliju zaetnicu Pop art-a, u
Engleskoj je to bila autoktona subkultura, ije su glavne meije za rasprostiranje inile reklamne
plakate, uta tampa, lustracije naune fantastike i stripa. Umjetnici sa zapadne obale SAD-a,
pokuavaju a, preko nadprirodne reprodukcije tampe i plakata, objasne tehnike grafike
propagnade i njene posljedice.
Moa i umjetnost su jako utjecale na proukte u izajnu i nijean umjetniki pravac nije imao takav
snaan ojam na komercijalni izajn kao pop art. Pop umjetnici kao Any Warhol, Jasper Johns, Roy
Lichtenstein i Robert Iniana su okrenuli svijet umjetnosti naopako prikazujudi svakonevnicu i
reciklirajudi je kroz ironiju, irelevantnu umjetnosti (npr. njihovo oslikavanje nove linije BMW
automobila iz 1975.).
Ironino ali proizvoai poinju upotrebljavati pop-art u produkt dizajnu toliko da je to postalo dio
svakonevnog ivota s recimo potanskom markom "LOVE" koju je izraio Robert Iniana.
-
8/12/2019 POP ART Skripta
2/8
Richard Hamiltonbio je engleski slikar, ilustrator i dizajner, jedan od utemeljitelja pop arta. Godine
1952. na prvom sastanku Neovisne grupe upoznaje se s pop kolaima Euara Paolozzija nastalim
koncem etresetih i poetkom peesetih, to de, uz jela Marcela Duchampa, imati kljuni upliv na
njegov cjelokupni likovni opus. Hamilton je, kao i Paolozzi, uvelike bio fasciniran manifestacijama
nove urbane potroake kulture, napose njezinim manifestacijama u pop kulturi Sjeinjenih
Amerikih Drava, to nije teko razumjeti ako se uzme u obzir sveprisutno siromatvo kojim je bila
pogoena Britanija zbog enormnih trokova obnove nakon Drugog svjetskog rata. Engleski Pop art sa
David Hockney-om, Allen Jonnes-om, Richard Hamilton-om, Peter Blake-om, Peter Philips-om, Jim
Dine-om i R.B. Kitaj-om, pokuava a preko tehnika improvizacije i spontanosti, prikupi elemente
momenta za vlastiti kreatorski repertoar.
ta ananje omove ini tako razliitim, a tako privlanim?,
1956 (kola). Djelo glorificira glavne postulate pop kulture
amerike srenje klase: prenaglaenu seksualnost (muki i
enski poluaktovi), kult zabave (TV-prijemnik i uokviren,
oigleno banalni strip), kult tehnike (magnetofon, usisava), i
naravno konzumerizam (ogromna lizalica s natpisom POP
bizarno umetnuta u ruke body buildera u prvom planu slike).
Takav Hamiltonov plakat trebao je posjetitelje pripremiti na
glavne eksponate ove neobine izlobe: robota Robbya
junaka amerikog znanstveno-fantastinog filma Zabranjeni
planet, postere s prikazima pageta i pivskih boca, i sl.
Kola Interijer II iz 1964. pokazuje u kojem se smjeru dalje
razvijao Hamiltonov likovni izriaj: u sreitu slike nalazi sa
amerika glumica Particia Knight u sceni iz filma Shockproof.
Kola je meutim bitno pojenostavljen, i u njega je osim
novinskih izrezaka umetnuta plastina ablona. I ok se
ameriki pop umjetnici u svojim jelima okredu slavnima,
Hamilton bira relativno nepoznatu glumicu fotografiranu u
sceni koja reminiscira film noir, stvarajudi tako ozraje
klaustrofobinog i zabranjenog, koje je ijametralno suprotno o karakteristine atmosfere pop arta,
napose onog amerikog. To je svakako bilo jasno i samom Hamiltonu, koji je jo 1957. ovako oreio
glavne olike pop umjetnosti: prolazna, popularna, jeftina, masovno izraena, mlaa, osjetljiva,
seksi, glamurozna i profitabilna.
Aonis u gadama, 1962-63 Swingerski London, 1967
akril kola i alumini na latnu
-
8/12/2019 POP ART Skripta
3/8
David Hockneyje engleski crta, slikar, scenograf i fotograf koji djeluje u Bridlingtonu ( Yorkshire) i
Kensingtonu (London). Prestavlja vanog suionika Pop art pokreta 1960-ih, te se smatra jednim
od najuticajnijih britanskih umjetnika 20. vijeka. Na njegov opus je snano uticala sinestezije
(neuroloki fenomen zbog koga oreene boje povezuje s muzikom), kao i homoseksualnost.
Veliki prasak,1967 (akril na platnu). Plona obraa subjekta,atmosfera smirenosti i statinost slike. Najvie vremena
proveo oaravajudi pljusak voe nakon skoka. Uraeno na
osnovu fotografije skoka u vodu. Simbolizira prekid veze
umjetnika sa jednim od njegovih partnera. Simplificiran prikaz,
bez previe etalja.
Peter izlazi iz Nickovog bazena, 1966. Simplficiran prikaz, bez
previe etalja. Zanimljivo je oaravanje voe i stakla
svojevrsnim pattern efektom. Moe se smatrati prikazom
taanjeg ivotnog stila, perfektnog i uglaanog. Idealizirana
verzija ivotnog stila jenog umjetnika homoseksualca u
Kaliforniji.
Mukarac koji se tuira, 1964. Njegovo neto ranije jelo, mnogo
realistinije, prije nije raio toliko stilizovano, ali vii se
mogudnost alje stilizacije. Intimna scena tuiranja, voajerski
pristup. Uticaj fotografije zbog kadra slike. Homoerotska tematika,
kao i ponavljanje njegovih omiljenih motiva: nagi mukarac, voa,
zavjesa.
Pearlblossom Highway, 1986. Umjesto da koristi fotografiju na
klasian, uobiajen nain kao zasebnu sliku zabiljeenu
fotoaparatom, Hockney komponiranjem mnotva fotografija
stvara vede cjeline. Ovaj nain prikazivanja motiva vrlo je
slian postupku koji su koristili Pablo Picasso i kubisti u prvoj
polovici 20. stoljeda. Njih je, kao i Hockneyja, zanimalo kakona voimenzionalnoj plohi crtea ili slike prikazati prostor
-
8/12/2019 POP ART Skripta
4/8
koji oivljavamo kretanjem. Kola govori o va naina gleanja tokom vonje desno kao voza koji
vidi samo znakove na putu i simbole, i lijevokao suvoza koji vii i glea ono to eli, o emu sam
olui, it.
Robert Rauschenberg bio je ameriki slikar i grafiar poznat po tome to su njegova rana jela bila
pretea Pop art pokreta. Rauschenberg je takoer poznat po svojim "combines" 1950-ih, u kojima suse netraicionalni materijali i premeti koristili na inovativne naine. Bio je i slikar i kipar, a
"combines" su kombinacija oba polja. Takoer je bio poznat i po fotografijama i perfomans
umjetnosti. Rauschenberg je poeo s kolairanjem izrezaka asopisa i reklama na slike u duhu
apstraktnog ekspresionizma, a zavrio s ubacivanjem svakojakih pronaenih predmeta i proizvoda
otpaaka potroakog svijeta (francuski: object trouve). Pri tome se pronaeniotpadak ne unosi u
djelo kao samostalna injenica, ved se o niza otpaaka stvara novi premet/skulptura, vieznana
oblika i znaenja (asambla). Rauschenbergova djela pripadaju neodadaizmu, a sam Rauschenberg
svoja djela naziva "combines" ime je naglaava kako njegova djela nisu ni slika ni skulptura.
Monogram, 1955-59. umjetniko jelo sastavljeno o reaymae objekata, traio stvari po ulici te ih kombinirao tako
a imaju znaenje njemu, a izazivaju njegove emocije.
Oiglean uticaj Marcel Duchampove Fontane, odnosno
pisoara.
Obrisani De Kooning, 1953. Jedan od ranih radova i smatra se neo-
aaistikim konceptualnim jelom. Rai se o De Kooningovom crteu koji
je gotovo u potpunosti obrisan i uokviren u zlatni okvir. Rauschenberg je
smatrao a se umjetnilko jelo moze napraviti i brisanjem, meutim nije
smatrao ovoljno kreativnim brisanje vlastitih crtea, te je nakon ugog
nagovaranja ubijeio a mu De Kooning ozvoli a obrie njegov crte.
Rauschenberg je smatrao da bez okvira i natpisa publika ne bi shvatila
znaaj ovog jela, misterija obrisanog crtea. Trebalo mu je mjesec dana
a obrie, jer je De Kooning namjerno oteao koritenjem raznih bojica.
Lijevo: Tracer, 1964
Desno: Kanjon, 1959
-
8/12/2019 POP ART Skripta
5/8
Jasper Johns,bio je ameriki umjetnik.Sredinom 50-ih radi seriju slika Zastave tehnikom enkaustike.
eli oprijeti o sri amerikanizma. Pretea pop arta.
Zastave, 1958. Jasper Johns slika ameriku zastavu od
ruba do ruba slike drevnom slikarskom tehnikom
enkaustikom (slikanje pomodu voska). Kako je zastavapotpuno sukladna slici, poput kakva otiska ili preslike,
dolazi o izjenaavanja slike kao predmeta i prikazanog
predmeta (zastave). Zastava je zapravo naslikana
ebelim potezima preko kolaa novinskih lanaka. To je
poseban detalj njegovih slika, koji nisu vidiljivi u
obiajnim reproukcijama, a to ini njegovo jelom
vrijednim.
Meta sa gipsanim odljevima, 1955. Inspirisano njegovim iskustvom u
vojsci, meta je postala taktilna zbog tehnike kojom je uraena, iznase nalaze gipsani odljevi lica bez ociju, sto bi moglo predstavljati mete
jednog vojnika.
Obojena bronca limenke piva, 1964. Postoji vie verzija
interpretirianja ovog jela. Meutim ono najvjerovatnije je a je
nastala zbog izjave De Kooninga a je mogude i o limenke piva
napraviti umjetnicko djelo. Ta izjava svakako ide u skladu sa
tematikom i ideologijom Pop Arta, koja proklamira i ironino
glorifikuje banalne svakonevne stvari, ivotni stil i popularnu
kulturu.
Claes Oldenburgje ameriki likovni umjetnik, veskog porijetla. Tijekom ezesetih Olenburga
ponajvie intrigira problem meuonosa izmeu privatnog i javnog prostora, kao i brisanje granica
izmeu umjetnosti i svakonevnoga ivota, kao i izmeu publike i umjetnika.Oldenburg je nastojao
ispitati kakav de biti onos obinog ovjeka prema njegovim kreativnim moelima premeta iz
svakianjice. Doaoje o zakljuka a su ih ljui percipirati upravo onako kako se naao: kao
skulpture, koje su u svojim omovima postavljali na nain na koji se to ini s klasinim skulpturama,
te su ih ak na slian nain unaprije naruivali o umjetnika.Oldenburg je meutim irem krugu
publike zacijelo najpoznatiji po svojim objektima koji prikazuju enormno uvedane premete iz
svakianjega ivota: telefone, bejzbol palice i sl. ili ogromne hamburgere, kornete za slaole,
kolae, prene krumpiride kako se prosipaju iz krnicla i sl. Ouevljen amerikim nainom ivota,Olenburg je tu svoju populistiku umjetnost efinirao ovako: Ja sam za umjetnost onjeg rublja i
-
8/12/2019 POP ART Skripta
6/8
umjetnost taksija. Ja sam za umjetnost korneta za slaole isputenih na beton. Ja sam za umjetnost
psedeg izmeta koji se ie poput katerale. Na tragu tih i takvih razmiljanja, Olenburg je
poglavarstvima mnogih amerikih i europskih graova ponuio svoja spomenika rjeenja, koja su u
poetku reovito bila ismijavana (poput njegova prijeloga a se vaingtonski obelisk ukloni i da se
na njegovu mjestu postavi nekoliko esetaka metara visoki moel kara), no neka o njih su kasnije
ipak realizirana (poput njegova Palog korneta, postavljenog 2001. na krov trgovakog centra u Klnu.
Te monumentalne Oldenburgove skulpture zapravo su spomenici konzumerizmu i konceptu
potroakog rutva u cjelini, te njihov autor smatra a bi takvi spomenici trebali zamijeniti
konjanike i ruge klasine spomenike s graskih ulica i trgova. Kipari Claes Oldenburg i George Segal
izlau naturalistike reproukcije stvarnih likova i predmeta u plastici ili drugim materijalima, esto
grupirane u odnose kao u stvarnosti (a katka viestruko povedane), i tako nas upozoravaju da
ivimo u civilizaciji u kojoj se razliite materijale iz ovjekove kulturne prolosti (staklo, rvo,
porculan, kristal) zamjenjuje iskljuivo i jeino "lanim" proizvoom s beskrajne industrijske
pokretne vrpce.
Ruevi na Piccailly Circusu,
London, 1966. (Tate). Smatrao
je da bi skulpturu Erosa trebalo
zamijeniti gigantskom
skulpturom karmina, jer je
olo o promijene stanara
ta je to erotsko, smatrao je a
povlaenje karmina gore olje
simulira povlaenje suknji,
arapa, itd.
Trostruki utika, 1969. Asocijacija na visede
svjetiljke u Aja Sofiji u Istanbulu.
Ziarska lica, 1971. Visoka 2 metra, smatrao je
a je ona savrena skulptura kojoj ne treba
postolje/postament.
Roy Lichtenstein, ameriki slikar, bio je jean o osnivaa pop-arta, pokreta koji predstavlja
protivteu tehnikama i konceptima apstraktnog ekspresionizma i koji velia tehnike masovnih meija
i ikone popularne kulture. Lihtenstajnovo interesovanje za vinjete i likove iz stripova najvjerovatnije
dolazi od momenta kada 1960. godine za svoju djecu naslikao Mikija Mausa i Paju Patka. U poetku
nezadovoljan ovom tehnikom i ne ba ouevljen konceptom irektnog prisvajanja, Liktenstajn
ubrzo otkriva skrivene mogudnosti kognitivne i estetske interpretacije, koje se namedu
premjetanjem ikona masovnih meija u kontekst lijepih umjetnosti.Lichtenstein je najvedi ojam
postigao izdvajanjem pojedinosti iz cjeline i povedavanjem. Jena sliica stripa povedana na
-
8/12/2019 POP ART Skripta
7/8
dimenziju slike dobila je novo znaenje i svojom nas uvjerljivodu pouila a prestanemo
prelistavati i "gutati" sve to nam nui tisak, a trebamo usporiti i pomno se suo iti s vizualnom
zbiljom u kojoj ivimo. Doslovnost njegova pristupa se ogleda i u poentilistikoj tehnici rjeenja
povrine slike. Tokastom strukturom imitira raster novinske slike. Njegov postupak je istovremeno
hlano reprouktivan i ironian. Lichstenstein ukazuje na estetske vrijednosti vinjeta iz stripa
preslikavjaudi ih na ogromne table tehnikom retikulacije. Koristio je Ben-Day take, ijom se
gustodom ili preklapanjem obijaju oreene boje.Kombinacija ilustracije i tipografije, veliki uticaj
na grafiki izajn i mou.
Andy Warhol, ameriki slikar, dizajner i filmski stvaratelj. U prvoj polovici 60-ih godina postaje
voeda linost pop arta, umjetnikog pokreta koji se slui ikonografijom i tiskarskim tehnikama
masovne kulture. Prikaze premeta masovne potronje umnoava i izvoi u sitotisku (Campbell-juha,
Coca Cola, Brillo sapuni). Kasnije uvedava portrete tzv. super-zvijeza, prikazujudi ih u smjelimkromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor...). Andy Warhol (1930.-
1987.) sa svojim slikama najpopularnijih proizvoda i osoba u kojima je minimalizirao umjetnikov rad.
Andy Warhol je javno slavio ameriki konzumerizam u svojim ponavljajudim segmentima prizora
ikona popularne kulture (Campbell juhe, Marilyn Monroe ili Elvis Presleya). Any Warhol proklamie
konzerve supe i flae Coca-Cola-e "superzvijezdama" isto onoliko kao to su to filmski idoli i zvijezde
rock-and-roll-a. "Pop art eli, bez ikakve iluzije, da stvari govore same za sebe", izjavio je negdje Andy
Warhol.
Potez kistom 1965. Whaam! 1963. M-Moa slika evo ke 1965.
Campbell Soup, 1962. Diptih Marilyn, 1962. Trostruki Elvis, 1962. Brillo kutije, 1964.
-
8/12/2019 POP ART Skripta
8/8
Umesto a bira teme po kojima de biti prepoznatljiv, birao je prepoznatljiv stil, iz koga je polako
istiskivao ruku u procesu stvaranja. Slike je poeo a rai kao tampu na tkanini. O slikara Warhol je
postao dizajner slike. U vrhuncu svoje slave, Warhol je imao nekoliko asistenata koji su radili po
njegovim instrukcijama.
Warhol se bavio i kominim i ozbiljnim temama, birajudi premete o konzerve supe o elektrinestolice. Koristio je istu tehnikutekstilna tampa, serijska reprodukcija i upotreba svetlih boja bez
obzira na to a li slika glamurozne zveze, premete iz svakonevnog ivota ili slike samoubistava,
saobradajnih nesreda i sl. Jedinstveni element njegovog rada je njegov keatonski stil potpuna
bezizraajnost. Ovo seoglealo i u njegovom ponaanju esto se pravio glup u meijima i obijao
je a objanjava svoj ra. Poznat je po tome to je rekao a sve to treba a se zna o njemu i
njegovom rau je ved tu na povrini. U takvoj povrnosti, bez oznaka iskrenosti, posmatra je
ostavljen a se pita i otkriva ta pravi Any misli. Bez elje a ogovara na ova pitanja, njegov ra
postaje interesantnijiostavlja publici a interpretiraju njegovo znaenje.
Elektrinastolica, 1967.